Preuzmite PDF verziju
novog broja "Ibarskih"

Preuzmite PDF verziju
novog broja "Ibarskih"
Internet izdanje - 28. avgust 2009. godine

R e k l a m n i   l i n k o v i !

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" - klik za vecu sliku! Kriza oterala i „Stiriju“
Kuće ugrožene zbog nemara države i građana
Lale hoće da prave bojlere
Politički zaplet u Kraljevačkom pozorištu
Grad živi i bez rebalansa
Prava građana, šta to beše?
U sedmoj deceniji peva kao slavuj
U zagrljaju kanjona Bogutovskog potoka
Studenička obična priča
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: Fudbal, karate, vaterpolo


RASKINUTA PRIVATIZACIJA GIBNJARE
Kriza oterala i „Stiriju“

   • Najveći proizvođač opruga i gibnjeva u Evropi , austrijska "Stirija" koja posluje u okviru F&H grupacije koja inače poseduje osam sličnih fabrika na starom kontinentu, povukla se iz Kraljeva gde je pretprošle godine kupila nekada čuvenu "Gibnjaru".

   Ugovor je raskinut, a imovina ove kompanije prebačena je  "Akcijskom fondu" koji ubrzo treba da raspiše  novi oglas za prodaju ove firme koju, po nezvaničnim informacijama, ponovo namerava da kupi upravo -"Stirija".
    - Ne treba ponavljati da je ekonomska kriza najžešće pogodila metalski kompleks, a u okviru njega auto industrija pa i vagonogradnja koji su naši kupci  najranjiviji su segmenti. Naši, sada bivši, vlasnici su pokušali sa državom zbog toga da izdejstvuju da  za narednu godinu prolongiraju ispunjavanje ugovorenih obaveza u ovoj. Zakon je međutim i iznad nas i iznad vladinih agencija, a pravila važe za sve, i ugovor je nažalost raskinut - kaže Dragomir Garićević, dugogodišnji direktor "Gibnjare", objašnjavajući zašto veliki evropski koncern  trenutno ne posluje u Kraljevu.

   Gibnjara, koja je nekada proizvodila i 17,5 hiljada tona gotovih proizvoda godišnje, u prvoj godini po dolasku Austrijanaca pravila je 2.500, a već naredne 5.000 tona raznih opruga uglavnom za velike partnere na zapadu. - Prosek plata je bio više od 30.000 dinara i zato i jeste naš stav da pretrpimo jedno vreme jer nam povratak "Stirije" znači i povratak njihovih sertifikata, veza, kontakata, tržišta- kaže Milan Đoković šef Industrijskog sindikata u "Gibnjari". Po njegovim rečima plate su sada vidno smanjene  jer je i obim posla drastično opao ali su i dalje redovne za sve radnike, bez obzira što je dobar deo od 170 zaposlenih na plaćenim odmorima.
   "Gibnjara" se inače nalazi u okviru velikog kompleksa "Fabrike vagona" u Kraljevu koja je davnih godina bila i najveći  potrošač njenih proizvoda, ali su se dve firme tokom procesa prestruktuiranja razdvojile.Povratak na vrh strane


GRAD I DRŽAVA KONAČNO REŠENI DA ZAUSTAVE KLIZIŠTA NA LEVOJ OBALI IBRA
Kuće ugrožene zbog nemara države i građana


Zaustavljanje klizišta na levoj obali Ibra koje je zahvatilo gotovo celo područje od novog čibukovačkog groblja do merne letve na početku gradske plaže konačno posle godina nagađanja počeće u septembru ili oktobru. Koštaće po sadašnjim predračunima najmanje 200 miliona dinara, ali će po svemu sudeći trajati godinama što za pojedine žitelje Karađorđeve ulice može da bude prekasno. - Prebacivanjem sa nekih drugih pozicija u ovoj godini ćemo uspeti da obezbedimo 20 miliona dinara kojima bi se započela prva faza izgradnje potpornog zida i staze od merne letve na plaži ka Mirinoj česmi - kaže Aleksandra Sretović, direktorka Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljeva.
            Ovaj posao trebalo je da bude započet još pretprošle godine, ali su resorna ministarstva, pre svega ono za vodoprivredu koje treba da nosi ceo posao odugovlačila sa prebacivanjem novca, pa su pare koje je grad odvajao za jedan od kapitalnih zahvata u gradu odlazio u rebalans. - Od grada tamo gde se završava betonska obala pa sve do benzinske pumpe u Čibukovcu plan je da se napravi pešačka staza koja će na najkritičnijim mestima biti pojačana betonskim podgradama koje će sprečiti odronjavanje zemlje, a negde će kao u zoni plaže poznatije kao "siđi do reke" biti samo urađene staze. Za prvu fazu ovog velikog posla imamo gotovu plansku dokumentaciju tako da radovi mogu da počnu odmah kada bude obezbeđen novac. U prvoj fazi radio bi se potez do Mirine česme gde treba uložiti oko 30 miliona - kaže Dušan Sretović, rukovodilac sektora za investicije u Direkciji.
U međuvremenu klizišta polako rade ono treće i poslednje veliko koje se pojavilo pomerilo je liniju obale za još pola metra od prošle godine i spisku od 15-tak familija kojima u Karađorđevoj ulici Ibar preti već godinama dodalo još toliko novih domaćinstava i jednu višespratnicu što je razlog više da se država što pre prene i odvoji novac iz budžeta. - Ne dao Bog nekakvog zemljotresa. Za sekundu bismo svi završili u reci - uglas kažu Jevremovići iz Skopljanske ulice.
            Posle letnjih kiša koje su pokrenule podzemne vode, u kombinaciji sa sečenjem stabala koja su korenjem držala obalu, uz dodatni rad pacova koji u divljim deponijama buše rupe i doprinose odronjavanju na obali reke, Ibar iz minuta u minut "gricka" svoju levu obalu. - Stručnjaci kažu da je ovo izuzetno nestabilno tlo sa dosta podzemnih voda koje su pokrenule zemlju - objašnjava Milan Jevremović  koji  sa  familijom
 doslovce živi nad ponorom kao i njihove komšije iz porodice Ilić.
Situacija sa klizištima u Karađorđevoj, nekoliko stotina metara dalje od ovog najnovijeg u međuvremenu se pogoršala. - Svake noći legnem i pitam se hoću li se sutra probuditi u reci. Ibar je ovde dubok pet metara i matica čini svoje pa se u poslednjih godinu dana obala pomerila dva metra. Zajednička šupa se pokidala na dvoje, a sve kuće u ovoj zoni su ispucale pa zidove ojačavamo sajlama i čeličnim šipovima - kaže Ivan Đorđević iz Karađorđeve 91.
Kilometar i po dalje u Karađorđevoj 217 Milutin Milojević pokazuje na odronjenu zemlju i nasip koji je napravila njegova familija da bi zaštitila dom. - Bacili smo ovde više od 2.000 kubika šuta i ništa ne vredi. Sećam se kada je reka bila dvadeset metara dalje, a vidite dokle je sada došla - pokazuje vir pod kućom Milojević, dodajući u šali, plašim se da se jednog dana ne probudim u Stalaću.

UGROŽENE I INSTALACIJE
Ibar se posebno u zoni oko broja 217 ozbiljno primakao i jednoj od glavnih gradskih saobraćajnica -Karađorđevoj ulici ispod koje idu gotovo svi magistralni vodovi struje, telefona uključujući i onaj za grad najvažniji - vodovodni kojim se iz Konarevskog polja vodom snabdeva dobar deo Kraljeva.Povratak na vrh strane  

 

JAVLJAJU SE KUPCI ZA DELOVE „MAGNOHROMA“
Lale hoće da prave bojlere


               Jedan, za sada neimenovani, investicioni fond iz Vojvodine voljan je da kupi Fabriku elektro-termičkih proizvoda (FETP) koja posluje u okviru  kraljevačkog „Magnohroma“.
            Sa druge strane,  kompanija „ Bomeks“  koja je stari poslovni partner „Magnohroma“, ali i neke druge korporacije iz inostranstva, već poodavno pokazuju interesovanje da kupe pojedine delove ili kompletan vatrostalni  deo najvećeg kraljevačkog preduzeća. Problem je jedino što su oba datuma za objavljivalja prodaje akcija  u ovom mesecu, a bili su to 15 i 30 avgust, otkazani do daljnjeg.
            - Preostalih 242 radnika u „Magnohromu“ za sada imaju posla, primaju plate iako su ponekada i na slobodnim danima, a u kovertama je u proseku  po 20.000 dinara. Sve tekuće obaveze, od doprinosa preko struje do poreza uredno izmirujemo. Popeglali smo čak i neke velike dugove, recimo prema dobavljčima FETP-a od 40-tak miliona. Rečju, avansno prodajemo i avansno plaćamo - kaže Dragomir Majstorović, zastupnik državnog kapitala u ovoj firmi.
            Po rečima Majstrorovića FETP  u kome sada rade linije za TA  peći, grejače i bojlere, najlakše bi mogao da se udomi da kriza nije pogodila svet.
            - Mi smo izgubili čak i osnovne kupce za bojlere za takozvanu prvu ugradnju jer je stanogradnja stala. Ovaj pogon sem što realno ima viška zaposlenih ne zahteva skoro nikakva ulaganja i on bi za potencijalne kupce bio zato dosta jeftin - kaže naš sagovornik potvrđujući informacije o preliminarnim razgovorima sa pomenutim investicionim fondom.
            Sa druge strane, za pokretanje vatrostalne industrije potrebni su milioni evra.
            - I tu bi, međutim moglo da se radi na parče jer nije potrebno odmah aktivirati sve rudnike niti sve pogone, ali je tržište ogromno jer je ovo jedina fabrika na Balkanu koja sa rudnicima i ostalom infrastrukturom ima kompletiranu proizvodnju vatrostalnih opeka.
            Vatrostalni deo do kraja septembra ima zalihe škarta koji se pretvara u opeke za navarivanje koje se koriste u popravci visokih peći. Taj posao sada obavlja tek 59 majstora, a kada bi krenula proizvodnja sa novim investitorom posla bi bilo za dodatnih 300-tak radnika.Povratak na vrh strane


SMENA U POZORIŠTU PRETI DA SE PRETVORI U POLITIČKU AFERU
Politički zaplet u Kraljevačkom pozorištu

               Direktorka kraljevačkog pozorišta Biljana Konstantinović izjavila je juče da je prethodnih nekoliko meseci  Pokretu za Kraljevo, kome je u podeli političke vlasti u Kraljevu na upravljanje dodeljena ova ustanova kulture, plaćala prosečno pet procenata od njenog primanja u pozorištu, iako nikada nije bila član ove političke organizacije.
            Uz dve uplatnice Pokretu za Kraljevo na 1.700 i 3.400 dinara Kontantinovićeva je novinarima predočila i dokument prispeo iz DS-a, po kome se od nje, kao direktorke pozorišta, traži da parafira odluku po kojoj će se Marijani Veselinović (DS), članici Upravnog odbora pozorišta, na osnovu interne odluke ove partije, iz naknade koju je trebalo da prima kao članica upravnog odbora ove ustanove kulture na budžetu grada, administrativnom zabranom pet odsto primanja usmerava direktno na račun Demokratske stranke u Beogradu.
            - Dužna sam Pokretu za Kraljevo  još dve rate i to ću da dam od naredne plate, a na ovo sam pristala da bih pozorište u koje sam ugradila svoj život vratila tamo gde mu je mesto - kaže Biljana Konstantinović koja je pred novinare izašla nakon  što je na dnevni red Skupštine koja će  zasedati početkom septembra stavljena i njena smena.
            "Politička reket afera" koja preti da potrese čitav grad kulminirala je nakon optužbi Saše Segedinskog , predsednika Upravno odbora  Pozorišta da je za godinu dana kroz proneveru na kartama, članarinama na školi glume, naduvanim honorarima za domaće i gostujuće glumce pozorišta, odnosno gradski budžet oštećen za više od šest miliona dinara.
            -Višak karata je spaljivan i ne zna se koliko je tačno po kojoj predstavi zarađeno, ne zna se gde je po 1.000 dinara koje su deca mesecima uplaćivala za školu glume "Scena". Pojedinci su i po tri puta honorisani navodno za razne uloge u pojedinim projektima - kaže  Segedinski pozivajući se na nalaz budžetskog inspektora koji je  po njegovim rečima pronašao brojne nepravilnosti u pozorištu.
- Svaka uplata  za "Scenu" pretvorena  je u karte i uplaćena u banku, a ako je za predstavu u kojoj  jedan Nebojša Dugalić režira i glumi i pritom "Putujuće pozorište Šopalović" odvede na "Joakima" sa Narodnim pozorištem , JDP-om, Ateljeom, Zvezdarom, novosadskim SNP-om, i mi budemo drugi po oceni publike, mnogo 1,2 miliona, onda ja neću da budem direktor - odgovara na optužbe Konstantinovićeva.
   Dr Ljubiša Jovašević predsednik Pokreta za Kraljevo najavljuje tužbu protiv direktorke pozorišta tvrdeći da nikakav politički reket njegova stranka od nje nije tražila.
- Konstantinovićeva i Segedinski su se međusobno podržavali. On je tražio da je zadržimo na mestu direktora na koje su je postavili radikali. Njihov sukob šteti pozorištu i sada će otići oboje - kaže dr Jovašević.

ZVAO DOPISNIKE DA IM DA PITANJA
Saša Segedinski je Kraljevčanima poznat pre svega kao kontroverzni  novinar "Tabloida" koji je u nastavcima pisao o navodnim malverzacijama oko izgradnje manastira Žiča, a potom i greškama lekara u ZC Studenica. Na njegovoj meti svojevremno je bio i sam dr Jovašević predsednik Pokreta za Kraljevo, a nedavno je u pomenutom  nedeljniku žestoko optužio direktora i  nekoliko uglednih lekara  nazivajući ih u pojedinim segmentima teksta i ubicama zbog čega su oni protiv njega pokrenuli krivični postupak.
- Koliko smo mi uspeli da saznamo protiv njega je pokrenuto više od 50 krivičnih prijava, ali pravosudni organi ne mogu da ga lociraju jer stalno menja adrese. Trenutno se nalazi  negde oko Vranja - kaže direktorka Pozorišta.
Segedinski je , inače, juče ujutro pre susreta Konstantinovićeve sa novinarima pozvao dopisnike nekolicine beogradskih listova da im "objasni šta treba da je pitaju".

GLUMCI PODRŽAVAJU DIREKTORKU
Revoltirani načinom ophođenja prema još aktuelnoj direktorki   pre svega četvoro iskusnih glumaca kraljevačkog pozorišta najavilo je povlačenje svojih uloga iz predstava koje se sada igraju  u kraljevačkom pozorištu ukoliko Biljana Kostantinović bude smenjena. Dokument koji je podeljen novinarima potpisali su jelena bartulović, Slavica Petrović, Slavoljub Đorđević i Mile Cvijović. Ukoliko ovi glumci  zaista ispune ono što su rekli  u dogledno vreme pozorište neće moći da odigra takoreći nijednu predstavu.


FORMIRANJE RADNE GRUPE MINISTARSTVA KULTURE
Izrada medijske strategije


   Ministarstvo kulture saopštilo je da je u toku formiranje radne grupe za izradu medijske strategije. Ministarstvo se zalaže da radna grupa, čiji će članovi biti kako predstavnici struke, tako i udruženja, kao što su NUNS, UNS, Asocijacija medija, ANEM, definiše razvojne ciljeve i izradi putokaz za sve važne aktivnosti medijske scene.

    Na ovaj način, kreiraće se pozitivan ambijent u kome će građani objektivno, blagovremeno i uređivački nezavisno biti informisani, a mediji poslovati u adekvatnim uslovima lojalne konkurencije, po tržišnim i demokratskim principima, ističe se u saopštenju.

   Medijska strategija obuhvata određivanje glavnih dugoročnih ciljeva i zadataka, definisanje pravaca akcija i opredeljivanje sredstava potrebnih za njihovu realizaciju, a sve sa ciljem uređivanja medijske oblasti, zakonodavstva i prakse.

   U saopštenju se ističe da je odluka o formiranju radne grupe doneta posle konsultacija sa predstavnicima profesionalnih i poslovnih udruženja, kao i da je javna diskusija samo potvrdila da je neophodno hitno usvojiti strategiju medija.Povratak na vrh strane


KOALICIONI NESPORAZUM ZAKOČIO RASPRAVU O NAJVAŽNIJEM GRADSKOM DOKUMENTU
Grad živi i bez rebalansa

  Iako na sledećoj sednici Skupštine grada najverovatnije neće biti raspravljano o rebalansu budžeta jer se gradsko veće nije saglasilo oko njegovog nacrta, a shodno tome, i o revidiranju plana i programa Direkcije veliki projekti na području grada neće trpeti, činovnici i zaosleni u preduzećima koja se finansiraju iz gradske kase redovno će primati plate. Jedino se može desiti da novac planiran za neke velike poslove koji zbog duge blokade rada skupštine realno neće moći da budu ostvareni uslovno rečeno propadne i bude prebačen umesto na druge projekte ove godine na neke koji će se raditi u 2010-oj.
   Rebalans budžeta, koji će biti težak nešto više od dve milijarde dinara, najveće smanjenje predviđa u stavki koja otpada na Direkciju za planiranje i izgradnju koja će raspolagati sa oko 88 miliona manje. - Najveći deo odnosi se na izdvajanja iz gradske kase oko 74 miliona, a ostatak su sredstva koje odvaja republika. Međutim, uprkos tome, ključni projekti koje smo započeli biće završeni - kaže Aleksandra Sretović, direktorka Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljeva.
   Najveći problem sa neusvajanjem rebalansa budžeta i plana Direkcije je što novac opredeljen za pojedine velike projekte neće biti utrošen jer oni ili ne mogu da budu završeni ili se pojavio višak. - Ulica Đorđa Radića za ovu godinu je planirana sa 30 miliona, ali će radovi koštati upola manje. Rekonstrukcija Autodromske ulice je trebalo da košta 20 miliona, ali zbog urbanističkih problema taj projekt neće moći da se realizuje tako da je tih 35 miliona moglo da se prebaci na neki drugi posao koji čeka - kaže Mirko Vuković, direktor "Puteva".
   Sitne investicije naslonjene na gradsku kasu sačekaće i u Muzeju koji se za narednu godinu priprema za proslavu šest decenija postojanja. - Što se plata tiče to će teći bez problema, a neke sitne investicije naslonjene na grad mogu i da pričekaju - kaže Dragan Drašković, direktor muzeja. - Jedino što smo mogli da proguramo je izrada dokumentacije za prečišćavanje otpadnih voda da bismo započeli taj veliki projekt, ali i ako to ne uspemo bože moj ići ćemo na to u narednoj godini - kaže Ranko Đekić, tehnički direktor "Vodovoda" koji je sve projekte u kojima je manjim ili većim delom učestvovao i grad u ovoj godini zaokružio.

"DNEVNE SOBE" I IDUĆE GODINE U CENTRU
Iako su propisi koji zabranjuju žive svirke, izbacivanje šankova, zvučnika i sličnog imobilijara ograničili donekle rad ugostiteljima koji žele da imaju bašte u centru, činjenica da se pešacima na trotoaru u pojedinim zonama ostavlja tek dva metra, a nalaže da se samo oslobode protivpožarni putevi i naredne godine središte grada biće pretvoreno u zbirku "dnevnih soba", a središte grada jednu veliku kafanu, sudeći bar po predlogu odluke o letnjim baštama o kojoj će takođe raspravljati Skupština.

BUDŽETSKI INSPEKTORI BLIŽI GRADU
Na preporuku gradskog veća Skupština grada treba da usvoji odluku kojom se lokalni propisi o budžetskoj inspekciji usklađuju sa novim zakonima. - Budžetska inspekcija postoji, ali pravila moramo da prilagodimo zakonu usvojenom u julu po kome se ukida budžetski revizor i formira budžetska inspekcija koja će za razliku od revizora koji je odgovarao vladi isključivo odgovarati kabinetu gradonačelnika - kaže dr Ljubiša Jovašević, zamenik gradonačelnika Kraljeva.Povratak na vrh strane


INTERVJU: MILAN TUFEGDŽIĆ – ZAŠTITNIK GRAĐANA U KRALJEVU - piše Nenad Božović
Prava građana, šta to beše?

   Zaštitnik građana ili ombudsman, po pritužbi građana ili sopstvenoj inicijativi, u posebnom postupku proverava da li je u radu organa uprave bilo ili ima propusta. Ako ih utvrdi, Zaštitnik građana traži od organa uprave da propuste ispravi i preporučuje način za to. Ovo su osnovne odredbe Zaštitnika građana, odnosno mehanizmi kojima se država stara da ispravi nepravdu koju u njeno ime neko načini.

Grad Kraljevo od 15. aprila 2009. godine ima gradskog Zaštitnika građana. Milana Tufegdžića  je na to mesto postavila prekomponovana vladajuća koalicija koja je na vlasti od marta ove godine. Iako, služba Zaštitnika građana u Kraljevu još uvek nije zaokružena, odnosno skupština je nije usvojila Zaštitnik i njegov zamenik, imaju pune ruke posla.

Šta je zapravo posao Zaštitnika građana?            
Ja volim da kažem Zaštitnik prava građana, a kako mu ime kaže on štiti prava građana od povreda. Kada govorimo o Kraljevu te povrede mogu napraviti organi, organizacije i javne ustanove čiji je osnivač lokalna samouprava. I to je prvi uslov. Drugi uslov je da je povređen propis nekog akta koji je donela lokalna samouprava. Za druge propise postoji republički Zaštitnik građana. Njegova služba  je daleko brojnija i organizovanija, i njemu se obraćaju građani kada su povređena prava od strane republičkih ustanova. Tako da građani moraju napraviti tu razliku, kada se obraćaju Zaštitniku građana.

Ko se sve može žaliti?
Svako može da se žali Zaštitniku građana. Od onih kojima je direktno povređeno pravo do onih koji mogu uložiti pritužbu, jer je neko drugi ugrožen. Građani se mogu žaliti ukoliko primete da ima nepravilnosti u radu lokalne samouprave. Pošto je ovo nova institucija u Kraljevu mi smo stalno u nekim konsultacijama sa kolegama iz drugih gradova. Mogu Vam reći da je svuda isto! Naš građanin, u ovim vremenima krize, kada vidi da na vratima piše Zaštitnik građana, dolazi kako bi mu se pomoglo, a da pre toga uopšte ne zna u kojim situacijama Zaštitnik građana reaguje. Moram da napomenem da mi nastupamo tek onda kada su građani već imali postupak u ustanovama vezanim za njihov problem. Zato mi imamo najmanje polovinu pritužbi, koje uopšte nisu u nadležnosti gradskog Zaštitnika građana. Ali, mi smo uspostavili odličan kontakt sa republičkim Zaštitnikom građana, i dobar deo tih pritužbi prosleđujemo njemu. Primera pritužbi ima raznih, a najčešće su vezane za propale privatizacije preduzeća, a u Kraljevu nema privatizovanog preduzeća čiji se radnici nama nisu obratili. Takođe, obraćaju nam se građani sa ličnim sudbinama, koje su moram reći katastrofalne.

Koliko su česte pritužbe građana na rad ustanova čiji je osnivač grad Kraljevo?  
Takođe, i pritužbe te vrste su česte. Bude tu i onih neosnovanih, ali generalno ih ima. Recimo, najčešće su na rad inspekcijskih organa. Trenutno dosta pritužbi ima   na   završene,   a   neizvršene predmete, kako to popularno zovemo. Problem je uglavno vezan za nedostatak novca za njihovo izvršenje. Pritužbi ima i na rad pojedinih javnih preduzeća. Mogu reći da smo već imali i nekih uspešno rešenih slučajeva, a u korist građana koji su imali pritužbe.

Šta je pravna, a šta savetodavna pomoć?
U svakoj opštini prema Zakonu o lokalnoj samoupravi postoji služba pravne pomoći. Građani često to poistovećuju  sa Zaštitnikom građana. Služba pravne pomoći je socijalne kategorije i postoji u Kraljevu. Građani koriste tu službu, jer će platili duplo manje nego kada bi angažovali advokata. To nije posao Zaštitnika, i nama je zabranjeno da naplaćujemo usluge. Mi imamo savetodavnu pomoć druge vrste. Naime, reagujemo ukoliko primetimo da postoji sistemski problem, kao što smo recimo primetili u Kraljevu, i uskoro ćemo se obratiti republičkom Zaštitniku građana. U ovom slučaju radi se u Odluci o grobljima koja je doneta još 1988. godine kada nije bilo problema sa grobnim mestima, kada se nije ni znalo o spratnom sahranjivanju koje čak nije bilo ni predviđeno tom odlukom. Ili seoska groblja koja prema urbanističkim planovima uopšte ne postoje, a u stvarnosti postoje. Pa onda, ko je za njih nadležan, itd. Sve ovo je takođe posao Zaštitnika građana, da predložimo izmene nekih propisa, koji se direktno kose sa činjeničnim stanjem.

Šta se dešava kada primetite da su povređena prava građana? 
Po mom mišljenju to zavisi od čoveka. Ako vi želite da budete dobar birokrata, vi bi ste odmah presavili tabak, tražili izjašnjenje, nastupili oštro prema onome što vam odluka i zakon dozvoljavaju. Međutim, služba Zaštitinika građana u Kraljevu se opredelila za nešto drugo. Uvek pokušamo da, iako nema nikakvog traga o tome, razgovaramo sa drugom stranom. Dešavalo se to i da gradske ustanove jednostavno ne primete problem, odnosno da su njihovom odlukom ugrozili prava građana. Kada im ukažemo na povredu prava sledi onaj stari srpski izgovor "neka dođe, biće sve rešeno". Nama nije cilj da nam se tamo negde piše koliko smo imali slučajeva, nemamo na kraju krajeva ni tu obavezu, već nam je cilj da prava građana budu što manje ugrožena.

Tim u Kraljevu činite Vi kao Zaštitnik građana i Vaš zamenik. Kako funkcionišete ako napravimo poređenje sa republičkim Zaštitnikom koji ima oko 50 ljudi u svojoj službi?            
Pazite, kada smo posetili republičkog Zaštitnika građana, razgovarali smo upravo o tom problemu. Ovaj posao je specifičan, jer ti ljudi koji dođu kod nas potpuno otvore svoje duše i govore o stvarima, koje retko kome ili čak nikome do tada nisu rekli. Veliki broj ljudi bi tada napravio neku drugu vrstu rizika, i zbog toga službi i ne treba veliki broj ljudi. Tražili smo jednog administrativnog radnika, i mislim da ukoliko nam grad odobri da će to biti dovoljno za službu Zaštitnika građana u Kraljevu.

Da li su kraljevčani upoznati sa postojanjem gradskog ombudsmana?
Znate kako! Polovina stanovništva prati medije, i oni znaju, dok ona druga polovina nikada nije čula. Ali, ima jedno pravilo, a to je da kada su ljudi u problemu uvek nas pronađu!

Kako Vam se građani mogu obratiti?
   Kako bi smo ušli u zvaničnu proceduru, građanima koji se nama obraćaju uglavnom usmenim putem, a moram reći da ih retko kada odbijemo, prosledimo obrasce koje oni popunjavaju, i tako zvanično ulazimo u proceduru. Postupak je potpuno besplatan, a tajnost je zagarantovana. Naša kancelarija se nalazi u sobi 215 u zgradi gradske uprave, gde nam se građani mogu obratiti, a mogu i pismenim putem preko gradske pisarnice.
Ogroman broj nas ima "gorka" iskustva sa javnom administracijom, od "vađenja" dokumenata i plaćanja računa, do problema sa inspekcijama, sudovima, lokalnim samoupravama, poreskim službama, školskom ili zdravstvenom administracijom. Da ne spominjemo građevinske dozvole, katastar, uverenja svih vrsta o svemu i svačemu. Ili "overe" u sudovima. Sami nastavite niz svojih loših iskustava. Ili dobrih tamo gde i ako ih ima.Povratak na vrh strane


       DRAGOSLAV MARKOVIĆ, LjUBOMORNO NEGUJE IZVORNU SRPSKU PESMU
U sedmoj deceniji peva kao slavuj

   I ljudi i ptice uthinu kada Dragosav Marković iz Žiče zapeva na nekoj od smotri narodnog stvaralaštva,. Svojim raskošnim glasom, ovaj stasiti sedmadeset-dvogodišnjak decenijama pronosi lepotu srpske izvorne pesme. A mnogo ih je naučio, ponajviše od majke, dok je  još kao dečak čuvao stada ovaca u rodnom selu Gradi, ispod samog vrha planine Stolovi. Danas, on na svoje unučiće od sina Sloba, Marinu, Miloša, i Matiju od mlađeg sina Dejana, koji uz njega rastu pod istim krovom, prenosi muzičko nasleđe. Malo, malo, pa ih povede sa sobom na nastupe KUD „Žiča“. Veli, tako je i on počinjao, osluškujući majku Lenku dok je poslovala po kući.
- Dok mogu pevaću! Ceo život sam radio i na zemlji u Vodovodu kao vodoinstalater. Mnogo puta mi se desilo da mi kolege kad smo najumorniji zatraže „a’jde, onu Dragoslave“. Ja zapevam, oni se pridruže i posao se očas završi. Čudo je srpska pesma. Sve više verujem da smo mi ustvari, narod rođen da peva. Ali, vidim u poslednje vreme, ko da nas je nešto uhvatilo za gušu, pa sve manje pevaju oni koji znaju, a sve više oni koji imaju da plate da bi javno zapevali. Zato, cenim sve ove moje koji bez žute banke čupaju od zaborava izvornu pesmu. Jer, pesme se ne čuva u novčaniku, već u srcu, smatra pevač Dragoslav.
Širok je njegov repertoar, brojne nagrade osvojene. Moba, prela, komišanja više nema. Njih su zamenile razne manifestacije, ali glas majke Lenke, još odzvanja u njegovom sećanju. Od nje je naučio jednu pesmu koja mu je i sada najdraža. Na smotri u Kosjeriću je osvojio prvo mesto, nju pevajući - ima majka devet devojaka, i desetu pod pojasom nosi.
Dok razgovaramo , unučići Marina i Miloš ga gledaju i ne trepću. Vidi se, ponose se svojim dedom. Pokazuju slike sa njegovih gostovanja širom Srbije. Uprskog godinama koje dolaze, čuveni pevač izvorne pesme najavljuje.
- Ne osećam starost, i znam da je to zbog pesme koju nosim u sebi. Samo, iskreno valja pevati, razveseliti druge i podsetiti da je naše narodno kulturno nasleđe prebogato. To znamo mi iz seoskih pevačkig društava, koji sami šijemo narodne nošnje, plaćamo putovanja iz svog džepa, sa jedinom željom da se okupimo i zapevamo srpsku izvornu pesmu iz sveg glasa, zaključio je Dragoslav Marković, držeći unučiće na krilu.

ZANIMLJIVOST U SLICI I REČI
Bundeva osvojila TV antenu


   Da bundeva ne raste samo na bunjištu, ovih dana su se uverili meštani zaseoka Žička reka i izletnici koji ovuda prolaze na putu do brojnih kupališta ispod Stolova. Sa jedne vreže, stabljika sa bogate vreže, bez oslonca se propela više od dva metra kroz vazduh, da dostigne TV antenu, što joj je i uspelo. Pustila budneva plodove na anteni ne hajući za savremenu tehnologiju.

  - Ma da smo je sami postavljali, ne bismo uspeli ovako dobro da je namestimo. Mora biti da joj prija frekvencija koju upija dok raste, šale se Žičani objašnjavajući putnicima namernicima kako od prirode nema ništa jače, što dokazuje čudna simbioza bundeve i TV antene.Povratak na vrh strane


EKSTREMNI SPORTOVI: KANJONING
U zagrljaju kanjona Bogutovskog potoka

   Kraljevački planinari planinarsko alpinističkog  kluba (PAK) Kraljevo izveli prolaz kroz jedan od najzahtevnijih kanjona u Crnoj Gori.

   Kanjoning je sport koji podrazumeva savladavanje prirodnih prepreka u uskim kanjonima. Reč je sklopu prirodnih prepreka, pre svega vodopada, ponora, sifona, jama, nedefinisanih oblika od sige i kamena, preko kojih  je nemoguće proći konvencionalnim načinima, peške ili čamcem. Plivanje, skakanje, provlačenje kroz uske procepe, penjanje preko stena i spuštanje niz iste samo su deo aktivnosti vezanih za kanjoning. Ovaj sport je pre svega istraživački jer velika količina vode koja protutnji u toku jeseni i s proleća menja kanjon i ostavlja svima koji se bave kanjoningom prostor za nov doživljaj i nove prepreke svake godine... 
Nedelja, 23 avgust. Veoma topao dan ali u kanjonu Bogutovskog potoka koji se uliva u desnu obalu Morače možete doživeti pravi šok od podhlađivanja  s obzirom da je temperatura vode oko 10 stepeni.
Dvanaestočlana ekipana čelu sa vodičem za kanjoning Simović Raškom iz Kraljeva je krenula put sela Vlahovići, sa ciljem da prođe kroz kanjon Bogutovskog potoka koji se strmoglavljuje sa visine od skoro 800 metara do ulaska u  Moraču na 200 metara i to sve u dužini od oko jedan i po kilometar. Prva spustanja užetom  su relativno laka jer su malih visina i nemaju previsni karakter tj nogama uvek dodirujete vertikalu. Mahovina i zelena boja sige su pravi estetski doživljaj za svakog ko kroči u ovaj kameni lavirint ispunjen vodom. Sledeći i najveći vodopad je 25 metara i on predstavlja ulaz u najuži deo kanjona u koga sunce nikad ne dopire a sve sto vidite iznad glave je uska plava traka od neba. Na ovom mestu morate obući neoprensko (tj ronilačko) odelo zbog hladnoće vode koja vas čeka na silasku. Svaki povratak od ove tačke je nemoguć i mora se ići do kraja.
Od kada se bavim kanjoningom želja mi je da u to uvučem što više ljudi iz okruženja. Ovaj kanjon je prošao Srećković Milan iz Trstenika, Đelkapić Dragan iz Čačka, Aleksandar Bzdušek iz Zrenjanina inače članovi PAK Kraljevo, a i Kraljevčanka Sanja Lazarević koja je jedna od retkih žena koja je to uradila. S obzirom na težinu i okolnosti ovog kanjona, kroz njega prođe u proseku samo jedna ekspedicija u toku godine i to obično strana.
Ukoliko želite da ga prođete preporučujem da potražite pomoć vodiča a od opreme vam je potrebno neizbežno ronilačko odelo, šlem, pojas za penjanje i uže od 52 metra. Avantura,  izazov ili sport - odlučite sami i krenite u istraživanje. Više o kanjoningu kao i fotografije i video snimke iz atraktivnih kanjina u regionu možete videti na sajtu: www.xcanyoning.com


UTISCI JEDNE OD UČESNICA:
"Štipkam se jer nisam još uvek sigurna da li sam sanjala"


   Beka, Fića, Sanja i Anadela su ekipa znana i neznana koja se sa pozicije Bloka 30 uputila ka crnogorskim nedođijama. Kao što obično biva, prvi sati razgovora prolaze u formalnom upoznavanju i ponekom hvalisanju, umorni sa zadnjeg sedišta su dremali. Pauze se prave na standardnim lokacijama i bez žurbe nastavlja sa putovanjem. Negde oko dva sata iza ponoći stižemo na livadicu pred sam ulaz u Nevidio i dižemo kamp. Bejaše to prohladna noć uz žubor Komarnice, ali jutarnji prizor u toj kotlini punoj čistog vazduha je obećavao. Usidrilo se još 10-ak automobila i uzbuđenje je počelo da raste.             Ekipa sa kojom smo mi trebali ići (Raškova ekipa) je odavno otišla jer je naša usporenost bila predugačka da bi se poveći broj ljudi žrtvovao. I tako posle dugih priprema, natezanja, oblačenja neoprena, popuštanja i zatezanja pojaseva krećemo u avanturu o kojoj se toliko priča. Nas četvoro smo bili kao pravi mali izviđaci jer smo svi prvi put tu, opušteno se krećemo po vodi i kamenju jer nekoliko je grupica i ispred i iza nas sa svojim vodičima tako da smo se u pojedinim situacijama poslužili njihovim iskustvom, a najpotrebnije nam je bilo pri skokovima radi boljeg centra za doskok i veće avanture. Kanjon sam po sebi vas konstantno tera na razmišljanje - kako je priroda tako čudnovata i svojom rukom isklesala takve lepote. Kombinacija boja, stena, kamenja i vode je kao izmišljena. Već na pola puta zmaišljam kako je ovo izgledalo prošle i kako će da izgleda sledeće godine. Posle nekih četiri sata vratolomija i pravih dečijih radosti izašli smo puni emocija i zadovoljstva, a opet nam je nekako proletelo. Hoćemo još jedan krug! Snaga, umeće, veština, snalažljivost, hrabrost... je sve što je potrebno za ovaj kanjon i naravno dobar neopren :) a neki bi rekli ponajviše ludost.

   Pakujemo se i polazimo u bazni kamp br.2 u blizini startne pozicije za kanjon nazvan Bogutovski potok. Ovde se tim već skupio i nije razdvajao do kraja, a bilo nas je dvanaest. Potpuno drugačiji kanjon sa manje vode, ali više ekstremnih vertikala gde je potrebna alpinistička oprema i potpuna koncentracija. Sve vreme nosimo neopren na leđima jer nam je za poslednjih pola sata zaista potreban. On, tako grandiozan i veličanstven zaista fascinira vertikalama i vodopadima punim mahovine, isklesanim pećinama u svom stenovitim sivilu gde se stvara osećaj hladnoće, a posebnu pažnju su mi privukli leptirići, bilo ih je šest, koji su se kao u nekom klupku igrali nama pred očima i onda baš kao i mi jedan po jedan nestali u prirodi. Negde na početku potoka još uvek, ko zna od kad, stoji slatka mala oronula vodenica. Jedina stresna situacija je bila kada se Milan okliznuo na ivici ponora i za dlaku se izvukao zahvaljujući devojci koja ga je uhvatila za ruku.  I dok pišem ovo štipkam se jer nisam još uvek sigurna da li sam sanjala. I tako... sve je izgledalo kao u nekoj bajci zahvaljujući Rašku organizatoru - vodiču.

Dragi Raško - puuuuuuuuno ti hvala za ovu realnost...
                                    AnadelaPovratak na vrh strane


SEOSKA SVAKODNEVNICA - piše Sonja Cvetković
Studenička obična priča

               Studenički kraj poznat vekovima po mnogo čemu. Dok bi mnoge države ulagale u predele netaknute prirode i očuvanje rariteta kakve poseduje ovaj kraj, čekajući na svoju sopstvenu državu, meštani ovih sela koja su vrlo često i infrastrukturno odsečena od sveta žive sasvim običan ovozemaljski život.
            Malo je onih koji sa ovih prostora nisu čuli za Manastir Studenicu. Tu gde je Srbija vekovima susretala civilizacije i pisala svoje stranice istorije živi i bitiše sasvim običan i gostoprimljiv svet. Svaka poseta za njih je praznik, širom otvaraju i vrata i srce! Iznenađujuće žive, kako žive, ali se ne žale. Njihov najveći problem jesu hladne zime, pa dok ne okopni saonicama se mora do glavnog puta. Nedostaju im i deca, jer oni koji jednom odu iz ovih krajeva nikada se ne vrate. Dolaze u posete uglavnom preko leta, na svetkovine ili ne daj bože kad neko umre.
            Zaseok Živička podno Đakova. Studenički kraj poznat po istoriji. Zubu vremena danas odoleli meštani starosedeoci, a njih je sve manje. Kuće raštrkane gde je ko imao posed, tako da je u brdima teško pronaći naselja. Ovde imati posed od 20 hektara nije ništa neobično, ali obradivih površina nema mnogo. Preovlađuju šume i pašnjaci. Većina meštana živi od šume ili stočarstva, ali kažu i dobre rakije, kad rodi šljiva. Tu se rodio i naš domaćin Radivoje Pavlović, zasnovao porodicu sa suprugom Marijom i ostao. Izrodili decu, odškolovali i danas ostali sami. Deca odlaze za boljim uslovima života. Jedan od razloga je i škola jer se dalje edukovanje mora nastaviti u Kraljevu ili Raškoj. Najveći poraz srpskog sela jeste pored odliva stanovništva i zatvaranje škola. Ovdašnja je zatvorila svoja vrata pre 8 godina, a u vreme školovanja naših domaćina sve je vrvelo od dece, kako Radivoje kaže bilo ih 60-oro.
            - Pamtimo mnogo bolja vremena. Narod bio zdrav, napredan. Napredak jedne države je kroz potomstvo. A naše sve manje. Pa evo u našim selima, ovde sve manje dece. Kad sam ja išao u školu bilo ko u košnici. Završio sam školu, ali ostao ovde. Imati zemlju, a otići na kaldrmu, tada bilo bi ravno ubistvu. Al nešto nisam imao ni želju. Volim ove svoje vileti!! Danas sve nervozno, nemaština i najgore, ušla neka zavist u narod. Nema zarad čega, ali valjda narodu tako lakše. Niko nema vremena za nikoga. Svi nekud žure! Mi u ovim planinskim selima smo još i zaštićeni, pa imamo samo 2 kanala na televizij, smeh. Teško jeste, naročito za mlade. Njih je sve manje, jer nemaju uslova za život i rad. Mi smo navikli. Sin je otišao još ranije, a uskoro mi odlazi i ćerka u jedno naselje kod Kraljeva, unučad moraju dalje na školovanje. Ne osuđujem ih, treba napredovati, pa svaki roditelj želi najbolje za svoju decu. Onoliko koliko smo mogli mi smo ih školovali i pomogli, danas i sami imaju svoju decu i moraju dalje. Mi smo ostali.
   Danas smo u godinama kada teško da bi otišli, ovo je naš život i naše opredeljenje. Svaštarimo, malo sitne stoke za svoje potrebe, živine, nešto košnica. Med sa ovih pašnjaka i šuma je prava blagodet! Ovih 6 krava što imamo je značajniji posao, ali i cena mleka je nedovoljna. Otkup je sve teži jer nas je malo ostalo koji imaju više stoke. Nekada smo pravili i sir, ali treba ga prodati, a i kriza u narodu. Nama sve jeftino kad proizvodimo, narodu skupo kad kupuje!?. Ovo podneblje je da kažem prirodno, pašnjaci su kvalitetni bez hemije, a danas kako kažu ovi stručnjaci ta hrana je skupa. Al treba je prodati -  pomalo i setno nam govori Radivoje Pavlović
    Gorštački život je na ovakvim prostorima vrlo težak. Leti se nekako i može mada posla ima daleko više, ali su navikli. Ruralna područja Srbije nisu eksploataisana na način koja zaslužuju, ali ni ljudi koji su uglavnom starija domaćinstva nemaju motive, a kako kažu ni godina da počinju neki nov posao. Rade koliko moraju i koliko se isplati. Ovih 6 krava i nešto sitne stoke su osnov egzistencije Pavlovića, a moglo bi i više. Na žalost to više traži i ulaganja. Pavlovići za svoje gazdinstvo kupili traktor i balirku, ali im rok trajanja već dotrajao. Vreme za kupovinu novih mašina, već isteklo, ali kako kaže Radivoje ne bi da se zadužuje. Banke mu nisu povoljne, garancija treba previše, a i godine. Nekada je preko zadruga bilo drugačije jer je kroz mleko i druge proizvode otplaćivao repromaterijal. Priroda je ovde bila darežljiva pa je sa ovih prostora put Evrope odlazilo sušeno voće i lekovito bilje. Pavlovići imaju blizu 20 hektara, ali je obradive zemlje na ovoj visini svega oko 5. Zbog ishrane stoke uglavnom seje kukuruz. Onaj tužni prosek prinosa kukuruza u Srbiji je i ovde sličan. Naš sagovornik kaže da je 4 tovara po hektaru koliko je imao prošle godine, odlično jer će imati za svoje potrebe. Koncentrat kupuje kad mora, jer sam sprema prekrupu. Svestan je da mlečnost zavisi od dobre ishrane, ali zato svoju teoriju brani da dobar kvalitet sena daje kvalitetno mleko i visok procenat mlečnosti. Ipak, sa 4 tovara kukuruza kad dobro rodi teško da može naš domaćin dostići maksimum proizvodnje, a da bude zadovoljan. I pored toga što poseduje mehanizaciju, sa pašnjaka uredno izbalira seno za zimu sve je to nedovoljno. Cenu mleka pokriva drugim izvorima. Pomoć mu je kako kaže i subvencije države. - Uredno već godinama registrujem domaćinstvo da bi ostvario subvencije države. Znači - nije da ne znači. Ja sam ovih 6 krava kupio od Velike Plane, rasne su i nisu bile jeftine tako i da za njih dobijam subvencije. Nisam nezadovoljan, ali evo vidim silni problemi. Kažu neće biti dosta para za sve nas. Faliće nam i ove pare za mleko. Znači i ta dva dinara, dva dinara, ali šta da radimo. Mlekare nas ucenjuju nije to prava cena! Kud bi da se bakćemo sa sirenjem. Ja ove krave nemam nameru da rasprodam. Verujte doće vreme da mleko ponovo vredi!!! Evo šta se desilo sa prasadima, nema ih. Niko ne pita pošto su samo da ima. Trebalo bi, ipak, da naša država malo razmisli o nama seljacima. Mi jesmo u zabiti, meni problem bio i oko tih dokumenata treba ići do grada, sad malo bolje šalju na adrese, al' opet mora se ode do grada. Fali ovde i da nas neko obiđe, da neki savet. Od ovi stručnjaka, jedino nam veterinar Srćan Petrović stalni gost. A on opet ima veliki reon, a dolazi iz Ušća. Sve u svemu dobro je dok mene i moju Mariju služi zdravlje. Ej gorštaci smo mi - više nego siguran u sebe, naš domaćin Radivoje Petrović.
  U ovim krajevima nekada je bilo preko 3.000 grla krupne stoke. Danas nešto više od hiljadu i po. Studenički sir spravljaju uglavnom za svoje potrebe jer ga treba dopremiti do najbližih gradova. Proizvodnjom mleka su na nuli, ali im greota da rasprodaju stoku. Navikli. Pavlovići su jedan od primera surove stvarnosti naših zabiti. Sa prvim snegom ne mrdaju dok ne okopni. Šta se desilo sa kadrom koji odlazi put Beograda ili možda Evrope. Da li se stide svojih krajeva ili im ovi krajevi više ništa u životu ne znače!! Zašto su predizborna obećanjia jedino što se ovim ljudima može pružiti. A ovde, verujte živi se punim životom i punim plućima. Jedino što im sigurno izmiče jeste vreme. Ono je svedok da se izgubljeno teško može povratiti. Evropa je od ovih krajeva čini nam se baš daleko, a moglo bi možda i malo drugačije.


PROF. DR MILADIN M. ŠEVARLIĆ, PREDSEDNIK DRUŠTVA AGRARNIH EKONOMISTA SRBIJE
Agrar u mreži novih propisa


   Srpski parlament u paketu razmatra "samo" 15 kruci-jalnih zakona iz oblasti poljoprivrede, sa namerom da se brzopotezno usvoje radi formalnog prilagođavanja propisima EU. 
   Na hitnu doradu je morao i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je svojevremeno tadašnja ministarka poljoprivrede Ivana Dulić Marković promovisala kao izuzetno dobar "reformsko evropski". Međutim, velike, nagle i na politikantskim načelima zasnovane promene u gazdovanju državnim zemljištem izrodile su teške posledice u organizovanju poljoprivredne proizvodnje, posebno u privatizovanim poljoprivrednim kombinatima sa velikim stočarskim  farmama i prerađivačkim kapacitetima svojevremeno projektovanim i na bazi proizvodnje na državnom zemljištu.
   Brojni problemi i "varničenja" na prekinutim ili sumnjivo okončanim licitacijama za korišćenje 1.244 ha (broj je slučajno identičan broju poznate Rezolucije SB UN) državne zemlje u opštini Srbobran, između četvorice vojvođanskih zemljoradnika i njihovih političkih pristalica, sa jedne, i više desetina radnika PIK "Bečej", sa druge strane,  samo su "vrh ledenog brega" problema u zemljišnoj politici Srbije. A šta će tek biti ako se usvoje predložene izmene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu, čija će se inovativnost ogledati u rešenjima koja ne postoje nigde u svetu: - Uvođenju tzv. "dvokružnog" sistema zakupa, koji je, pored "prava prečeg zakupa", u suštini trokružni sistem zakupa državne zemlje; -  Davanju prioriteta u "prvom (u stvari: drugom) krugu" zakupa državne zemlje samo fizičkim licima koja su vlasnici registrovanih gazdinstava (RPG) ako su u sistemu penzijskog osiguranja zemljoradnika i ako stanuju u dotičnoj katastarskoj opštini, što znači da će u Srbiji postojati 6.138 zemljišnih politika; -  Favorizovanju sive ekonomije fizičkih lica koja mogu zakupiti i stotine hektara državne zemlje, a nemaju obavezu da zaposle makar jednog radnika i da budu u sistemu PDV-a; -  Stavljanju zadruga i poljoprivrednih preduzeća čiji su radnici većim delom i bezemljaši (samo u PIK Bečej radi 1.600 bezemljaša među 1.900 zaposlenih) u ustavno i besprimerno omalovažavajući položaj u odnosu na RPG fizičkih lica - da nemaju pravo zakupa državne zemlje u tzv. "prvom (drugom) krugu" zakupa, a da istovremeno plaćaju državi razne vrste dadžbina koje su 15 puta veće po hektaru zemljišta od dadžbina koje plaćaju RPG fizičkih lica;   Meni kao agroekonomskom analitičaru ostaje da sanjam koliko bi srpski agrar bio evropskije uređeniji kada bi, i pored svih navedenih spornih predloga, u konačnoj verziji predmetnog zakona Skupština Srbije usvojila samo dva nova amandmana:   -  Svako može zakupiti do 10 hektara po jednom aktivnom poljoprivredniku - članu domaćinstva koje poseduje RPG ili po zaposlenom radniku u firmi registrovanoj za poljoprivrednu proizvodnju; i -  Svako ko zakupi preko 50 hektara mora da vodi poslovne knjige i da bude u sistemu PDV-a.Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

PRED 1. SEPTEMBAR - piše K. Simović
Priručnik za prve školske dane

               Još samo nekoliko dana deli nas od početka nove školske godine. Roditelji učenika koji su završili prvi razred već su se uhodali i verovatno već nabavili školski pribor za narednu školsku godinu. Za roditelje, čija deca polaze u prvi razred i žele da izbegnu gužve u knjižarama koje ih očekuju prve sedmice septembra, evo spiska pribora koji se najčešće koristi u prvoj godini školovanja obaveznog obrazovanja:

• srpski jezik - u zavisnosti od postupka koji se koristi u obradi slova: sveska u male i velike linije, sveska bez linija ili specijalizovana sveska koja se dobija uz komplet udžbenika
• engleski jezik - obično sveska u  kvadratiće
• matematika- sveska u kvadratiće 
• svet oko nas, muzička kultura -sveska bez linija ili u kvadratiće
• likovna kultura - blok broj 2
• izborni predmeti - obično sveska u kvadratiće ili bez linija;
• svakodnevni pribor: drvene olovke, zarezač, gumica, naliv pero (za levoruke postoji specijalizovano naliv pero), mali lenjir, drvene boje, flomasteri, lepak za papir u stiku, makazice, štapići za matematiku;
• pribor za likovno: voštane boje, plastelin, kolaž papir, vodene boje, bela tempera, četkice za akvarel.

Ovom prilikom roditelje budućih prvaka podsećamo na nekoliko važnih stvari:
- Ne pretite detetu školom.
- Ne ljutite se na dete ako, prema Vašim merilima, nije odmah dovoljno uspešno u obavljanju školskih aktivnosti.
- Obezbedite detetu kutak za učenje koji će koristiti samo za to.
- Redovno podsećajte dete da sedne za sto i petnaestak minuta posveti se nekoj intelektualnoj aktivnosti.
- Podstičite dete da određenu aktivnost obavi za određeno vreme i to tako što ćete ga u toku aktivnosti podsećati (uz pomoć jasno vidljive kazaljke na satu) na to koliko mu je vremena još ostalo.
- Ne grdite dete i ne vređajte ga ako pogreši, već mu skrenite pažnju na razlog zbog kojeg je pogrešilo (žurba, nepažnja i sl.).
- Iskažite pohvalu za svaku dobro izvedenu aktivnost.
- Pitajte dete svakoga dana šta je radilo u školi i zatim zajedno tražite objašnjenja zašto je nešto dobro, a nešto nije dobro uradilo i kako bi trebalo to da uradi.
- Hrabrite dete i podstičite da ono što je naučilo u školi pokaže ukućanima, rođacima ili prijateljima.
- Postarajte se da dete uredno živi (da na vreme ide na spavanje, uzima obroke i sl.).
- Uvek pažljivo saslušajte dete i, kad god je to moguće, uvažavajte njegovo mišljenje i želje.



NOVE SEKCIJE U „ABRAŠEVIĆU“
   KUD „Abrašević“ formira dve nove sekcije - dramsku i horsku. Dramsku će voditi Biljana Konstantinović,  a horsku Dejana Živković Kuburović i upis je u toku. Upis članova za folklor, balet i narodni orkestar planiran je za početak septembra.

                 


KARTE SA POPUSTOM
„Autotransport“ Kraljevo počeo je da izdaje mesečne i godišnje karte sa popustom za đake, studente i zaposlene. Popust za đake i studente je 45 odsto za mesečnu kartu, a za radnike 40 procenata dok se za povratne karte odobrava popust od 30 odsto. Za legitimaciju treba doneti dve fotografije, đačku knjižicu ili indeks. Od prvog septembra startuju proletos ukinute đačke linije.


PREDLOZI ZA NAGRADE
Raspisan je konkurs za priznanja i nagrade koje  povodom oktobarskih svečanosti dodeljuje grad Kraljevo. Dodeljuju se diplome zaslužnim građanima i organizacijama i Oktobarska nagrada Kraljeva. Predloge građani i organizacije mogu da dostave do sedmog septembra odeljenju za skupštinske poslove gde se mogu informisati i o pojedinostima konkursa.Povratak na vrh strane            


SPORT

FUDBAL - PRVA LIGA SRBIJE - DRUGO KOLO
Sloga složno do tri boda

   • Kraljevčani pobedom u derbiju otvorili renovirani stadion

    Gradski stadion - Gledalaca: 3000, sudija: Lazar Lukić, pomoćnici: Darko Karanović i Zoran Janićijević (svi iz Beograda) i strelac: Vasilić u 7. minutu, žuti kartoni: Marinković i Pelivanović (Sloga), Milutinović, Stević, Simić, Jeremić, Zorić (Banat), crveni karton: Milutinović (Banat) u 64. minutu.
"SLOGA": Urošević, Vasilić, Gojković, Pavlović, Vlašić, Trnavac, Marinković, Rađenović (od 86. Janićijević), Mitić (od 73.Spasojević), Pelivanović, Vukojičić (od 88. Nikačević).
"BANAT": Bogunović, Pilipović, Mijanović, Milutinović, Ristović (od 46. Simić), Stević, Jeremić, Cavrić, Stevanović(od 46. Grumić), Srećo (od 62. Zorić), Svitlica.

   U predivnom ambijentu, pred oko 3000 gledalaca na renoviranom Gradskom stadionu, fudbaleri "Sloge" savladali su bivšeg superligaša, ekipu "Banata" iz Zrenjanina sa 1 : 0. U veoma kvalitetnoj utakmici dve ekipe koje su kandidati za ulazak u elitno društvo, "Sloga" je od samog početka dominirala i na kraju ostvarila veoma važna tri boda.    Već u 2. minutu "beli" su imali prvu priliku za pogodak, ali je udarac Marinkovića glavom bio za malo neprecizan. U 7. minutu domaćin je došao u vođstvo. Posle odlične akcije Vukojičića i Rađenovića, lopte se dokopao Vasilić koji je nadmudrio odbranu gostiju i šutirao precizno u bliži ugao nemoćnog golmana Bogunovića.    Oduševljenje na tribinama bio je dodatni motiv da "Sloga" nastavi u istom tempu. Ređale su se šanse pred golom gostiju. Prvo je posle akcije Rađenovića i Trnavca ovaj odlično šutirao, ali je Bogunović bio priseban, da bi samo koji trenutak kasnije Vukojičić iz teške situacije vrlo lukavo šutirao, a Bogunović uz krajnji napor izbacio loptu u korner.
  U 32. minutu "beli" su imali najbolju šansu na utakmici. Posle tečne akcije na sredini terena, Rađenović je uputio preciznu loptu ka Trnavcu, ovaj je odmah centrirao, a Mitić sa samo dva metra glavom šutirao pravo u golmana Bogunovića. Da uzbuđenja ne ponestane pobrinuo se Rađenović koji je u 35. minutu lucidnim udarcem skoro sa polovine terena umalo savladao istrčalog čuvara mreže "Banata" Bogunovića. Ipak, najbolji pojedinac gostiju na ovoj utakmici vrhovima prstiju izbacio je loptu u korner posle kojeg je Rađenović ponovo imao lepu priliku, ali je njegov udarac sa 20-tak metara završio tik pored stative gola gostiju.  Ključni detalj u drugom poluvremenu desio se u 64. minutu kada je zbog udaranja Vukojičića drugi žuti, odnosno crveni karton dobio igrač odbrane "Banata" Milutinović. Samo par trenutaka kasnije iz slobodnog udarca Rađenović je snažno šutirao, a Bogunović odlično odbranio. Jedinu priliku na utakmici gosti iz Zrenjanina imali su u 80. minutu kada je Grumić sa ivice šesnaesterca iz prve šutirao, a lopta je zakačila prečku gola "belih".
   Pored tri boda, fudbaleri "Sloge" ovom pobedom napravili su i lepu uvertiru pred utakmicu 3. kola narednog vikenda protiv "Kolubare" u Lazarevcu.


JEDNOM JE I TO MORALO DA SE DESI!
Zbog hale Kraljevo bez prvoligaša!

    Evropska odbojkaška federacija zabranila je kraljevačkoj „Ribnici“ da meč sa španskim „Tenerifima“ u okviru „Čelendž“ kupa odigra na  domaćem terenu .            
Kraljevački „musketari“ će tako  moći da biraju da li će utakmicu igrati u Čačku, Milanovcu ili Vrnjačkoj Banji ili će, što je najverovatnije, moliti „Tenerife“ i evropski savez da se obe utakmice odigraju u dva dana na Kanarima.
- Evropski propisi kažu da osam metara do prve prepreke mora biti iza zadnje linije, a pet sa bočnih strana  što  mi ni u snu ne možemo da ostvarimo jer bi morali da srušimo tribine - kaže Đurađ Milinković sportski direktor odbojkaškog kluba „Ribnica“.           
„Ribnici“ bi  najviše odgovaralo da utakmicu odigra u Gornjem Milanovcu jer tamo postoji klub koji ima kompletnu opremu, ali je pitanje čemu igrati  na terenu na kom će se pojaviti zanemarljiv broj domaćih navijača.
- Najlakše je zato da obe utakmice odigramo u gostima i  to rešimo u dva dana jer iskreno, postavlja se i pitanje šta ćemo u Evropi u ovakvim uslovima -  rezignirano kaže Milinković.            

Mnogo veće probleme od odbojkaša sa halom, koja je u stvari nekadašnji otvoreni betonski teren koji je 1974. godine „privremeno pokriven“, kada je „Ribnica“ ušla u prvu saveznu, a košarkaši „Sloge“ u prvu B ligu, imaće do godine košarkaši kada se linija „trice“ sa 6,25 pomeri na 6,75 metara.
- Više se ne radi o tome hoće li nam savez gledati kroz prste jer jednostavno mora da se igra sa „tricom“ na 6,75 metara, a van linije mora da bude dva metra, plus metar gde je zapisnički sto. Za to moramo da srušimo dva reda tribina. Ako njih srušimo srušiće se hala. Druga varijanta je da igramo u komšiluku. Po cenu da se klub ugasi „Mašinac“ neće igrati van Kraljeva - kaže Dragovan Pantelić generalni sekretar košarkaškog kluba „Mašinac“.            
„Srpska Bolonja“ kako Kraljevo zbog velikog broja prvoligaških klubova zovu u košarkaškim krugovima, ima i „Slogu“ starijeg i slavnijeg prvoligaša, ali i košarkašice „Kraljeva“ koje se takođe takmiče u eliti. Još desetak klubova u nižim rangovima takođe će morati da traže druga rešenja za odigravanje utakmica.
- Skupština je početkom leta  konačno usaglasila urbanistička rešenja na lokaciji u Čibukovcu gde je najverovatnije mesto na kome ćemo graditi halu, iako ima još pogodnih lokacija za objekte manjeg gabarita. Sada kada su rešeni urbanistički problemi veoma brzo objavićemo javni poziv i krenuti u realizaciju tog projekta. U međuvremenu učinićemo sve da grad poznat po vrhunskom sportu i sportistima to i ostane - kaže gradonačelnik Kraljeva  Ljubiša Simović.



ODRŽANA DRUGA KRUŽNA TRKA NA BERANOVCU PRED VIŠE OD 5000 GLEDALACA
Kralj Vesnić

   U trci dana u kraljevskoj klasi, užičanin Milovan Vesnić sa svojom Opel vektrom ubedljivo ostavio iza sebe velike rivale Andreja Kulundžića i Zorana Kastratovića.
   Druga kružna trka na Beranovcu održana je u zajedničkoj organizaciji sa Crnom Gorom, ali sa odvojenim sistemom bodovanja.     Više od 5000 gledalaca uživalo je u majstorijama naših najboljih takmičara, a svakako najjači utisak ostavio je užičanin Milovan Vesnić koji je u trci dana u kraljevskoj klasi 6 sa svojom Opel vektrom ubedljivo ostavio iza sebe velike rivale Andreja Kulundžića i Zorana Kastratovića.
   Od početka trke Vesnić je stekao veliku prednost koju je rutinski u 10 krugova održavao do samog kraja. U neizvesnoj borbi za drugo mesto Kulundžić sa Alfom 156  za dužinu auta bio je bolji od trećeplasiranog Kastratovića koji je vozio Reno lagunu.    U klasi 4 "sport prodakšn" Vojislav Lekić sa Hondom sivik trijumfovao je ispred Terzića i Stojkovića. Ulogu favorita u klasi 5 opravdao je Pavle Komnenović stigavši na cilj ispred Vitomira Cvetića. Aktuelni šampion u klasi 3, Dejan Stojić, rutinski je odradio posao i na veliku radost navijača sa velikom prednošću ušao u cilj ispred Margetića i Milovanovića.
  Najviše uzbuđenja bilo je u klasi 2 kod popularnih "jugića 55 hibrida". Nemanja Todorović je odlično startovao i držao čelnu poziciju sve do finalnog kruga kada ga je prestigao Božilović.    Ipak u ciljnoj ravnini Todorović je uspeo da povrati prvo mesto, Božilović je na kraju bio drugi, a Vukosavljević treći.
  U klasi 1 "jugića" koja je bila itekako interesantna za gledaoce prvo mesto osvojio je Miloš Spasojević, Dobrota je trku završio na drugom, a Mrse na trećem mestu.



VATERPOLO
Goč odbranio titulu

      Vaterpolisti Goča iz Vrnjačke Banje odbranili su titulu prvaka Druge lige Srbije osvojenu prošle godine u Kraljevu. Goč je u finalu Fajnl fora održanom prošlog vikenda u Vrnjačkoj Banji savladao u finalu vaterpoliste Kraljeva rezultatom 13 : 11 posle produžetaka, pošto je u regularnom toku bilo 11 : 11.
   Iako su i Goč i Kraljevo stekli pravo da se u novoj sezoni takmiče u Prvoj "B" ligi, to se zbog nedostatka zatvorenog bazena neće desiti.Povratak na vrh strane

               
 


IMPRESUM

“IBARSKE” - nedeljne novine, izdavač: Agencija “Sirijus A”, Kraljevo, Žiča 174 V
Direktor i glavni i odgovorni urednik Nebojša Savić
Kompjuterska  obrada  “Sirijus A”
Adresa  redakcije  Milana Toplice 1/5  36000 Kraljevo, tel. 036/327 555, faks  036/327 556

web site: www.ibarske.net
email: redakcija@ibarske.net

Štampa „PPG štamparija“ Beograd
List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.


Copyright © 1997-2009. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive