Internet izdanje - 25. decembar 2009. godine

R e k l a m n i   l i n k o v i !

Naslovna strana novog broja "Ibarskihi" - klik za PDF izdanje Štednja struje najveći resurs
G17 traži da obilaznicu finansira država
Iznad grada... (1)
Završna tribina Zadružnog saveza
Kontrola hrane na kraljevačkoj pijaci
Teška godina za privrednike, ali dalje se mora
Konačno put ka Evropskoj Uniji
Izložba o stogodišnjici Gimnazije
Lov - ribolov
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: Nagrade, Fudbal, košarka, odbojka


RETROVIZOR
Jelka


   Pred ulazom komšijske zgrade gledao sam prekjuče Majku kako u piljari što je drži jedan moj prijatelj prebira šaku dinara stavljajući u kesu tri šargarepe, jedan omanji celer, par glavica luka i onako gotovo snishodljivo i gotovo izvinjavajući se kaže: „Nestalo mi je povrća za ručak, a nikako da odem do banke.“ Klinčić nema ni četiri godine, sećam se kao da je bilo juče kada se rodio, igrao se podalje mandarinicom koju je dohvatio sa gajbice koja je stajala na trotoaru. „Ostavi to Nemanja“, viknula je Majka. „Neka gospođo, to je od mene umesto bombone“, čuh kako uz smešak dobacuje moj drugar. I nekako baš tada tu pored piljare na trotoaru među zgradama naselja koje je nekada u ovo vreme praštalo od petardi i odzvanjalo od dečije graje, auto zaustavi fini gospodin. Iz kola izađe dečačić od sedam osam godina i iz poluotvoreng gepeka uze neveliku ali lepu, raskošnu jelku. „Ja ću da je nosim“, doviknu srećno ocu i zamače među zgrade. A onda u jednoj nestvarnoj tišini u kojoj smo svi gledali Nemanju kako gleda vrh jelke dok zamiče za ćošah stiže pitanje: „Mama, a hoćemo li i mi da kitimo jelku?“ Taj pogled skoro neću da zaboravim. Pogled Majke u kome se ogleda sva uzaludnost „belih šengena“, pristupnih fondova, jubileja raznih promena, Bolonjskih deklaracija, transparentnosti, slobode govora i gomile drugih zaista važnih stvari. I odgovor neću da zaboravim: „Nećemo sine, mi ćemo drugi put, naša jelka još nije dovoljno porasla.“
   Prva lepa sećanja na život ovozemaljski vezana su mi za dolaske oca sa terena, gajbice južnog voća koje je donosio, igračke iz inostranstva koje sam samo ja imao jer je tata bez „belog šengena“ vozio kamion po celoj Evropi i na - Novu godinu. Na predivnu, u mraku svetlucavu jelku, na koju je volšebno svake noći, spuštajući se niz dimnjak, kako nam je pričala pokojna majka, Deda Mraz kačio svilene, pa bombone na gumici, lušice i silne druge đakonije, a ispod nje uvek čekao novi autić. Dok sam gledao Nemanju kako odlazi stiskajući mandarinicu strašna misao mi pade na pamet, koliko će zaista morati da čeka da mu poraste jelka i neće li možda dotad i Deda Mraz od nas da digne ruke.
Atanasije Tasić


INTERVJU: MOMČILO CEBALOVIĆ, DIREKTOR EPS-A ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU
Štednja struje najveći resurs

   Neracionalna potrošnja struje, najjeftinijeg i najplemenitijeg energenta, za čiju proizvodnju se spaljuje ugalj koji zagađuje životnu sredinu, kao i smanjivanje gubitaka u distributivnoj mreži su veliki resurs EPS-a i Srbije. Krađa struje je problem koji bez pomoći državnih organa ne može da reši samo EPS, kažu u ovoj kompaniji

   Srbija je poznata kao zemlja u kojoj se energenti neracionalno troše i u kojoj su principi energetske efikasnosti „azbuka“ koju tek treba da naučimo. To više niko ne spori, a razlog za takvo ponašanje kupaca su dispariteti cena energenata i pre svega socijalna cena električne energije, kažu u EPS-u.
   - Niska cena struje je najveći razlog za visoku potrošnju električne energije, pre svega u zimskim mesecima, kad počne masovno grejanje na taj energent uz sva moguća grejna tela na struju. Mediji su preplavljeni oglasima za razne nazovi energetski efikasne radijatore na struju ili klima uređaje koji leti hlade, a zimi greju. Kupci potom lako izračunaju da im je jeftinije i komfornije grejanje na najplemenitiji energent, za čiju proizvodnju spaljujemo neobnovljivi resurs - ugalj - i zagađujemo životnu sredinu, nego da, na primer, troše gas. Zato se sada u Vojvodini gas ne troši za grejanje, jer je skup, ali se zato i te kako troši struja, jer je jeftinija od gasa. Otklanjanje dispariteta cena energenata je prvi i najvažniji korak na putu ka energetskoj efikasnosti i zaštiti životne sredine koji treba da prati i izrada socijalnih karti kako bi se povećanjem cene struje zaštitili socijalno ugroženi slojevi stanovništva. Drugim rečima, da se socijala izmesti iz  EPS-a - ističe Momčilo Cebalović, direktor EPS-a za odnose s javnošću.
   Narodski rečeno štednja ili stručno racionalno korišćenje energije jeste veliki resurs Srbije. Uz to, sasvim sigurno rezerve ima i u smanjivanju gubitaka električne energije u distributivnoj mreži EPS-a. Koliki su to gubici, kako se sve gubi struja i šta EPS čini da smanji te gubitke, pitamo direktora Cebalovića.
   - Tačno je da je smanjivanje gubitaka još jedan veliki resurs EPS-a. To je, uz izgradnju novih elektrana i najveći prioritet EPS-a - kaže Cebalović. Nivo gubitaka je različit po privrednim društvima za distribuciju. Na nivou EPS-a to je za ovih deset meseci oko 14,4 odsto. Kad se to preračuna u kilovat-sate dolazimo do brojke od 3,7 milijardi kNjh. To je velika količina energije koja tako izgubljena veoma smanjuje prihod EPS-a. Na nivou kompanije je napravljen Akcioni plan za smanjivanje gubitaka i očekuje se da će primena mera utvrđenih tim planom smanjiti gubitke na mreži.
   - Jedna od mera je formiranje ekipa za kontrolu i zamenu brojila, jer će se tačnim merenjem pomenuti gubici izvesno je ne malo smanjiti. U pet distribucija EPS-a formirano je gotovo 400 ekipa sa oko 800 ljudi koji će biti angažovani na tim poslovima. Neispravna brojila koja po pravilu mere na štetu distribucija biće menjana, ali će ispravna biti češće kontrolisana. Do sada je, za ovih deset meseci, kontrolisano više od 100.000 mernih mesta. Krađa struje ili neovlašćeno priključenje na mrežu uzima maha, iako je to postalo krivično delo za koje je predviđena i kazna zatvora. Oko pet odsto od ukupnih gubitaka struje odlazi na krađu i to je po vrednosti ukradene struje sasvim sigurno najveća krađa na godišnjem nivou u Srbiji. Čak se - kaže Cebalović, preko interneta reklamiraju razni magneti koji blokiraju rad brojila.
   - To je problem koji ne može da reši sam EPS. Potrebna je pomoć i policije i sudstva. Onome ko krade struju presude moraju da budu primerene i u skladu sa zakonom, a sudska praksa za isto krivično delo mora da bude ujednačena - ističe on.
Poboljšavanje očitavanja utrošene električne energije je takođe jedna od mera pomenutog Plana. EPS konstatuje da čak oko 200.000 brojila nije očitano, a da je na oko 270.000 brojila stanje nula kilovat-sati. To je ukupno čak 14,23 odsto od svih brojila.  
  - Ima greške i do nas. Ali, verujte, u hiljadama slučajevima kupci struje ne dozvoljavaju radnicima distribucija da uđu u njihove objekte i da izmere struju. Zato će se merna mesta izmeštati, u skladu sa zakonom, ili će se takvim kupcima isporuka struje, opet u skladu sa propisima, obustaviti. U Grčkoj su, na primer, brojila, na ulici, ispred zgrade, pa distributeri ne ulaze u privatne posede - kaže Cebalović.
   Neće se krenuti stihijski u kontrole, ističe i pojašnjava da će distribucije pratiti potrošnju u reonima gradova i naselja i da će se kontrolisati reoni kod kojih merenja pokažu da su krađe struje veoma prisutne. Nalog sa vrha EPS-a je jasan - gubici se moraju smanjiti i rezultati na tom polju biće merilo kvaliteta rada direktora distribucija.
   Pa kad se smanje gubici i počne racionalna potrošnja struje, Srbija će imati dovoljno električne energije, pomislio bi neko. Zato pitamo Cebalovića, da li su Srbiji potrebne sve te nove elektrane koje se najavljuju?
-  Srbija je ove godine sticajem raznih okolnosti (pad potrošnje zbog smanjenih privrednih aktivnosti, izuzetan rad termoelektrana...) izvozila struju od početka godine pa sve do 14. decembra, kad je počeo uvoz. Na slobodnom tržištu smo prodali struju u vrednosti od 60 miliona evra. Zato će i gubitak EPS-a u 2009. umesto oko 12 biti oko dve milijarde dinara. Ali, ova godina teško da će se ponoviti. Srbija, realno, ima manjkove struje, elektrane stare od 20 do 40 godina...Već 25 godina nije pušten u rad nijedan novi kapacitet. Vreme je da se nađu strateški partneri i da se sa njima izgrade novi kapaciteti koji će nam obezbediti električnu energiju u narednih 20-ak godina, koji će biti energetski efikasni, koji će uz manji utrošak uglja davati više struje, koji će proizvoditi čiste kilovat-sate uz znatno manji uticaj na životnu sredinu. Ako ne krenemo u te projekte, ako do 2015. godine u zaštitu životne sredine ne uložimo 1,2 milijarde evra, sleduje nam zatvaranje prljavih elektrana i uvoz struje. To nam nikako ne treba - zaključuje Cebalović.
Ekipa IbarskihPovratak na vrh strane

AKTUELNO
G17 traži da obilaznicu finansira država

   Poslednja sednica Gradskog veća pokazala da raskola u vladajućoj koaliciji ipak ima. Članovi Veća iz G17 plus nisu glasali da se grad kreditno zaduži kako bi se izgradila obilaznica oko Kraljeva

   Prilikom poslednje posete ministra za infrastrukturu Milutina Mrkonjića aktuelizovani su razgovori o izgradnji dugo očekivane obilaznice oko Kraljeva kao dela trase auto-puta od Pojata do Prijeljine, čime bi se praktično spojili Koridori 10 i 11. O tome da je o obilaznici bilo reči sa ministrom Mrkonjićem govori i poslednja sednica gradskog veća. Međutim, ministar nije rekao da će država finansirati u potpunosti izgradnju, jer tačka dnevnog reda da se Grad Kraljevo kreditno zaduži oko 230 miliona evra, upravo to i govori.
   - Nismo hteli da glasamo za ovakvu tačku, jer kompletan gradski odbor G17 plus ne želi da grad kreditno zadužuje. Ne može odluka o kreditu da se donosi na ovakav način, brzopleto i bez dovoljno informacija o tome kakav se kredit uzima. Dakle, tražili smo pojašnjenja kakav je grejs period, kakve su kamatne stope, pod kojim se uslovima uzima i za šta će se koristiti. Pošto te odgovore nismo dobili nismo ni mogli da glasamo za njega - kaže Vukman Rakočević šef odborničke grupe G17 plus.
   Gradonačelnik Kraljeva Ljubiša Simović i Sreten Jovanović zamenik predsednika gradske Skupštine, prihvatili su da Grad Kraljevo izradi projektnu dokumentaciju obilaznice, kako bi spremno dočekali početak radova na izgradnji trase novog autoputa od Pojata, preko Kraljeva do Preljine, pa sve do Užica i granice sa BiH.
   - Izrada projektne dokumentacije prema predračunu koji smo mi dobili od stručnih službi Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljevo iznosi oko 300 miliona dinara. Projektna dokumentacija se ne odnosi samo na obilaznicu, već i na plan izgradnje zatvorenog bazena. Ako me pitate da li sam ja za to da Kraljevo plati izradu ove dokumentacije, reći ću vam da nisam, ako ne mora! Ponavljam da Grad Kraljevo donosi samo deklarativnu odluku, a od Ministarstva zavisi da li će nam odobriti - govori Milomir Šljivić, predsednik gradske Skupštine.
   Za minulih petnaestak godina, od planiranih 18 kilometara ove obilaznice, izgrađeno je tek nešto više od dva. Do početka izgradnje autoputa, odnosno, nastavka radova na obilaznici kraljevačkoj Direkciji predstoje još dva velika posla - premeravanje i eksproprijacija 700 hektara zemljišta kuda auto-put treba da prođe.
   - Ideja da grad plati za izradu projektne dokumentacije i eksproprijaciju na trasi od 18 kilometara, a da potom država plati za ostatak radova plod je razgovora sa ministrom Mrkonjićem. Zbog čistog politikantstva koje se ogleda u sukobu G17 sa DS-om na lokalnom nivou i Mrkonjićevog ministarstva i NIP-a na državnom može se desiti da ne započnemo jedan od najvećih projekata na teritoriji grada - kaže Ljubiša Jovašević, zamenik gradonačelnika.
   - Vrlo je problematično da se kredit uzima, a da se od njega plaća projektna dokumentacija za obilaznicu koja ne postoji, jer da bi se pravila obilaznica ili bilo koji njen deo, mora da postoji planska dokumentacija, koje sada nema. Zatim, nisu rešeni imovinsko-pravni odnosi, nije urađena eksproprijacija zemljišta na toj lokaciji, i mislim da je neozbiljno uzimati kredit i rešavati takve stvari - objašnjava Rakočević iz G17 plus.

OBILAZNICA MILIJARDU DINARA
- Ako je uslov ili preduslov da se uđe u izgradnju obilaznice kao deo trase auto-puta, da Kraljevo učestvuje sa tom sumom od oko 120 miliona dinara koliko bi koštala izrada projektne dokumentacije, a ukupna izgradnja obilaznice košta deset puta više, ja sam za to da se Kraljevo za toliko žrtvuje - kaže Šljivić predsednik kraljevačkog parlamenta.
Nenad BožovićPovratak na vrh strane



Iznad grada... (1)


   O tome šta je sve urađeno za dobrobit građana, podizanje Kraljeva na lestvici razvijenosti, kao i o samom funkcionisanju lokalne samouprave, govore čelni ljudi Kraljeva, ali i direktori Javnih preduzeća

  Prošla godina bila je šarenolika i uzbudljiva (ovo liči kao početak nekog sastava iz srpskog, ali nažalost kako drugačije započeti). Počevši od prekomponovanja vlasti u Kraljevu (što znači da je grad počeo da funkcioniše tek od poodmaklog proleća), zatim preko famozne Svetske ekonomske krize, koja je u Srbiji ostavila katastrofalne posledice, ali izgleda samo u glavama mnogih, dok su oni drugi, tzv. „vlasnici privatizovanih preduzeća“ iskoristili plodno tle krize da otpuste višak radnika, i uz „svinjski grip“, možemo zaključiti da je 2009. godina baš bila avanturistička.    No, globalna razmatranja ostavićemo „šačici“ analitičara u Srbiji, a mi hvatamo voz u kojem sede naše „mašinovođe“, „skretničari“ i „kondukteri“ da čujemo kako su oni zamislili put kojim Kraljevo treba da ide.

Ljubiša Jovašević - zamenik gradonačelnika Kraljeva
   - Kraljevčanima nije dobro i ovo nije mogla biti nikako dobra godina, i u finansijskom i u fiskalnom smislu. Godina je bila prepuna trauma, kako grupnih, tako i pojedinačnih. Videli ste šta se dešavalo u Fabrici vagona, i u pojedinim Javni preduzećima. Nasledili smo ispražnjene fondove, balast radne snage koji je bio nekvalifikovan, a takođe nismo mogli da zadržimo jedan broj kvalitetnih ljudi za koje se nadam da će biti vraćeni za rad u gradskoj upravi. Bilo je i sukoba sa pojedinim koalicionim partnerima, jer očigledno je da su ideološke razlike došle do izražaja. Sve u svemu, mi smo kao jedno ogledalo, jedna refleksija veoma lošeg stanja u državi. Mi sada imamo jedno šizoidno stanje! S jedne strane je legalizacija izlazaka iz zemlje, imate nove pasoše sa kojima možete da putujete, a pitanje je ko može da putuje, odnosno ko ima novca? Nadam se da ova godina neće da se ponovi u sledećoj, i da će 2010. godina biti mnogo bolja, a za to će trebati snage i volje.
Kada su u pitanju pozitivni pomaci od kada je prekomponovana vlast u Kraljevu, mogu reći da je sada sve daleko transparentnije, postoji jedna lakša komunikacija. Sada se dokumenta lakše i brže dobijaju. Podela grada na nekoliko opština je projekat koji treba da zaživi, što znači da dobijate mogućnost samostalnog odlučivanja i prostornog planiranja, odnosno decentralizaciju. Stalno pominjemo decentralizaciju, a moram reći da to znači preuzimanje stvari u sopstvene ruke. Znači, jedna populacija koja živi na jednoj teritoriji ne mora da zavisi od centralnih vlasti.

   Mirko Vuković - direktor JKP „Putevi“.
    Program Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljevo donet je tek u aprilu, tako da veliki broj javnih nabavki (trajanje je 60 dana) nije mogao biti sproveden, i projekti nisu mogli da se realizuju. Što se tiče „Puteva“, mi smo svoje obaveze ispunili kada su u pitanju letnja i zimska održavanja saobraćajnica u gradu, ali i opštinskih i nekategorisanih puteva na teritoriji Kraljeva. Kada je u pitanju ojačanje kolovozne konstrukcije, ono je urađeno na velikom broju gradskih ulica i lokalnih puteva, i što se tiče nas u JKP „Putevi“, taj planirani godišnji program za 2009. godinu je ispunjen.    - Kada su u pitanju rekonstrukcije ulica treba istaći Turističku ulicu u Mataruškoj Banji i Ulicu Veljka Vlahovića u gradu koje su započete i završene ove godine. U toku su radovi na rekonstrukciji Kablarske ulice u Grdici i Ulice cara Lazara u centru grada. Kada je u pitanju Ulica cara Lazara, završene su toplovodna, vodovodna i elektroinstalacija sa nizom priključaka za atmosfersku i kanalizaciju otpadnih voda. Sve je to moralo biti urađeno kako ne bismo ponovo raskopavali ulicu, a radovi su trenutno pri kraju. Mislim da bi za nekih 20 dana, ukoliko vremenski uslovi budu odgovarajući, bilo dovoljno da se Ulica cara Lazara u potpunosti završi. S obzirom da sam bio direktor „Puteva“ i u periodu od 2004. do 2008. godine, a tada smo započeli nekakav intenzivniji trend održavanja ulica, u ovoj godini je to samo nastavljeno prema tom modelu koji narednih godina treba da preraste u jedno ozbiljno održavanje puteva. 

Sreten Jovanović - zamenik predsednika Skupštine grada
   - Činjenica je da pre prekomponovanja vlasti 19. marta ove godine, niko od resornih ministara nije posećivao Kraljevo, pa čak ni ministri iz SPS-a, jer smo tada i mi bili na vlasti u Kraljevu. Promenom vladajuće koalicije, došlo je i do promena u Vladi koja se otvorila za potpunu saradnju. Recimo ministar energetike Petar Škundrić je u dva navrata posetio Kraljevo i obezbedio 5 miliona evra za „Toplanu“, Poljoprivrednu školu, kao i nastavak izgradnje gasifikacije. Prilikom posete potpredsednika Vlade Ivice Dačića, koji je bio na Veselom spustu, Policijskoj stanici u Ušću je poklonjeno jedno vozilo, a kasnije i još jedno terensko vozilo. Kada govorimo o stanovnicima Ušća i okolnih sela, oni sada više ne moraju da dolaze u Kraljevo kako bi izvadili svoja lična dokumenta, već sve to mogu završiti u Ušću. Prilikom posete Milutina Mrkonjića u avgustu, započeti su radovi na putu Kraljevo - Kragujevac i 90 odsto je već završeno. Vrednost radova je bila oko 200 miliona dinara. Takođe, rekonstruiše se i most kod Kamidžore, pa će nakon njegovog završetka biti postavljen potpuno novi sloj asfalta na putu kroz Sirču i Oplaniće koji se sada koristi kao obilaznica. Suočeni smo sa raskopanim ulicama i mnogobrojnim radovima koji su ove jeseni započeti na nekoliko lokacija u gradu, a kojima su građani zbunjeni. Reći ću da je reč o velikom broju investicija koje je Kraljevo privuklo. Izaziva to određene probleme kod građana, ali moramo da iskoristimo vreme dok smo na vlasti i sve to završimo.  
   Veoma je pozitivna stvar što je otvoren hipermarket „Tempo“ i što će Kraljevčani sada lakše dolaziti do određenih proizvoda, ali i do posla, jer je trenutno zaposleno oko 150 naših sugrađana. Kada govorimo o investitorima, nadam se da ćemo u sledećoj godini još brže donositi određene akte, i na taj način osloboditi i ponuditi određene površine investitorima, kako bi se zaposlilo što više ljudi.

   Dragan Arsenijević - direktor JKP „Toplana“
   - Znatna finansijska sredstva su uložena u investicione radove. Ugrađen je novi kotao u Centralnoj toplani, a urađen je i Toplovod u Ulici cara Lazara, pre početka rekonstrukcije ove ulice. Ugradili smo preko 50 novih podstanica po stambenim i poslovnim objektima. U školi „Svetozar Marković“ smo ugasili jednu kotlarnicu i sve te objekte pripojili na Centralnu toplanu, i to preko toplovoda koji je napravljen u Ulici cara Lazara. Velike pripreme su urađene u ugradnji kalorimetara, jer prema našem planu i programu u 2010. godini se očekuje prelazak na tarifni sistem, odnosno merenje, očitavanje i naplatu potrošene toplotne energije. Na taj  način svi objekti treba da imaju ugrađene kalorimetre, a do sada ih je ugrađeno oko pedesetak. Mogu reći da je sva zastarela oprema u „Toplani“ zamenjena sa novom, savremenom. Pravi efekti sigurne isporuke toplotne energije će se tek videti.    Mogu obradovati stanare Omladinske ulice da su konačno i oni došli na red izgradnje toplovoda, koji smo planirali za narednu godinu. Oni nisu imali toplovod do njihovih objekata, a s obzirom da je planirano da se zameni toplovod do Privredne komore, tražili smo da se sve to proširi do kraja Omladinske ulice, čime ćemo obezbediti da se priključe, a obezbedili smo i određeni broj kalorimetara. Ostaje samo na stanarima da se organizuju kako će se priključiti.
Nenad BožovićPovratak na vrh strane


SERVISNE INFORMACIJE
Završna tribina Zadružnog saveza


   Zadružni savez za područje Raškog, Moravičkog i Rasinskog okruga organizuje završnu tribinu za 2009. godinu.
  Tema je problemi agrara u 2009. godini i razvojni aspekti za 2010.
  Tribina će biti održana 28. decembra (ponedeljak od 16 časova ) 2009. u Regionalnoj privrednoj komori Kraljevo
   Gosti na tribini su
   - gosp. Nebojša Ristić, načelnik za stočarstvo
   - gosp. Nenad Vujović, šef odseka za bilje
   - gosp. Slobodan Teofanov, pomoćnik ministra za Ruralni razvoj
   - gosp. Dušan Pajkić, dir. Generalnog inspektorata.

POGINUO VOZAČ
U ponedeljak oko 8,30 časova, na magistralnom putu Kraljevo - Raška, u Dolini jorgovana kod Kraljeva, došlo je do sudara putničkog vozila marke „golf“ nemačke registracije, kojim je iz pravca Kraljeva ka Raški upravljao Halil Š. (37) iz Novog Pazara i autobusa vlasništvo „Gameksa“ iz Novog Pazara, kojim je iz suprotnog smera upravljao Zumbo H.(41) iz istog mesta.
Od povreda zadobijenih u ovoj saobraćajnoj nezgodi na licu mesta je preminuo Halil Š.
Uviđaj su izvršili pripadnici kraljevačke saobraćajne policije.

UPUCAVANJE
Juče ujutro u 2,50 sati, na raskrsnici ulica Heroja Maričića i Oktobarskih žrtava u Kraljevu, dvadesetogodišnji Slobodan V. iz okoline Kraljeva je, nakon rasprave i tuče, upucan iz pištolja nakon čega je prebačen u kraljevačku bolnicu. Dežurni lekar je konstatovao teške telesne povrede bez životne ugroženosti.
Sumnja se da je u njega pucao tridesetpetogodišnji Aleksandar M. iz Kraljeva koji je efikasnom akcijom policije lišen slobode i priveden istražnom sudiji Okružnog suda u Kraljevu.

KRAĐA
Zbog osnova sumnje da su izvršili tešku krađu, istražnom sudiji Opštinskog suda u Staroj Pazovi privedeni su Goran B. (36) sa područja Aranđelovca i Milan A. (38) sa područja Novog Sada.
Osumnjičeni su u Masarikovoj ulici u Staroj Pazovi ukrali kamion sa prikolicom pun robe proizvodne linije „Henkel“ kojim su se uputili na jug Srbije, ali ih je otkrila kraljevačka policija. Vrednost ukradene robe iznosi oko 450.000 dinara.
Nakon saslušanja, Goran B. pušten je da se brani sa slobode uz obavezno mesečno javljanje mesnoj policijskoj stanici. Milan A. za kojim je bila raspisana sudska poternica, upućen je na izdržavanje zatvorske kazne u Okružni zatvor u Novom Sadu.Povratak na vrh strane



Kontrola hrane na kraljevačkoj pijaci

   Proizvođači pozdravljaju ovakvu akciju. Analiza uzoraka pokazala je da Srbija ipak ima zdravu hranu

   Zahvaljujući lokalnoj samoupravi, Zavodu za javno zdravlje i JKP Pijaca promovisana je akcija kontrole bezbedne hrane na kraljevačkoj pijaci. Ovaj posao će od sada biti stalan i može implicirati poljoprivrednicima lakši način da svoje proizvode plasiraju i budu sigurni u ono što prodaju.
      Zavod za javno zdravlje Kraljevo je na osnovu konkursa Ministarstva poljoprivrede dobio poslove kontrole ispitivanja i monitoringa u oblasti bezbedne hrane i hrane za životinje. Kvalitet životnih namirnica u mnogome zavisi od samog ulasaka u primarnu proizvodnju jer dobra proizvođačka praksa je trebala da bude primenljiva i do sada. Za razliku od drugih gradova i opština, u Kraljevu se po prvu put sprovodi akcija širih razmera i ona će postati stalna.
   - Svakako da ovaj posao znači mnogo za sve u lancu proizvodnje bezbedne hrane. Prevashodno sigurnost proizvoda, bržu analizu i rezultate koje dobijamo, ali i pokrivenost teritorije koja je bitna za proizvođače. Zavod za javno zdravlje Kraljevo je sigurno kadrovski i tehnički opremljen da zadovolji ove potrebe, jer smo kao institucija obavljali već ove poslove. Očekujemo da ova saradnja bude izuzetno dobra na zadovoljstvo svih korisnika - rekao je između ostalog dr Aleksandar Macan, direktor Zavoda za javno zdravlje Kraljevo.
   Kraljevačka pijaca važi za jednu od bolje opremljenih u Srbiji, ali i za jednu od frekventnijih u smislu protoka roba. Ukoliko se obistine sadašnji dogovori biće olakšano i poljoprivrednicima koji direktno prodaju svoje proizvode, Zavodu da vrši analize i inspekciji da izdaje potvrde koje će po novom zakonu o zaštiti bilja biti obavezujuće za primarnu proizvodnju.
   - Mi zaista sve akcije koje mogu doneti prosperitet naših korisnika podržavamo. Cilj ove akcije, koja će postati stalna, je da prvenstveno obezbedimo uslove da naši sugrađani imaju bezbednu hranu, ne samo što ovaj Zakon obavezuje, već da se potrošači zaštite od nesavesnih prodavaca koji plasiraju prozvode koji su tretirani nedozvoljenim ili dozvoljenim sredstvima, ali u nesrazmernoj količini. Na kraju koliko imam informacije novi Zakon će biti obavezujući i za poljoprivrednike koji direktno prodaju ove proizvode na pijaci, tako da je ovo način da svoje proizvode na neki način i zaštite - istakao je gradonačelnik, Ljubiša Simović 
  Prema članu 12. Zakona o bezbednosti hrane, namirnice životinjskog porekla kontroliše granična veterinarska, hranu biljnog porekla fitosanitarna, a mešovitu veterinarska i fitosanitarna inspekcija. Bez obzira na stalne kontrole protok roba, naročito na sivom tržištu, pretovara kamiona na magistrali ili šverca na lokalnim putevima, teško je suzbiti. U prethodnom periodu povećana je inspekcijska kontrola hrane, o čemu svedoče povlačenja nekih namirnica sa tržišta i prijave protiv proizvođača i prerađivača. Od 200 uzetih uzoraka analiza je pokazala da Srbija ipak ima zdravu hranu.
   - Uzorkovanje ovih namirnica je u suštini pokazalo ono što smo i delimično znali. Ako vam kažem da je procentualno svega 2% od uzetog broja uzoraka bilo neispravno, onda možemo biti zadovoljni. Uglavnom se radi o ostacima pesticida u voću i povrću, što nas ohrabruje da primarni poljoprivrednici ipak poštuju karencu i pridržavaju se načina korišćenja hemije u zaštiti bilja. Mi ćemo ubuduće u saradnji sa danas prisutnima, raditi stalne kontrole, koje smo i do sada, da podsetim radili, ali ne u toj meri i na ovaj način. Imali smo zahteve i žalbe od strane potrošača da se na pijaci, ulicama prodaju neispravne životne namirnice. Na žalost dolazilo je i do trovanja, ali bez porekla robe teško možete dokazati nečiju krivicu. Sada je znatno lakše za potrošače, ali budite sigurni i da će poljoprivrednicima biti olakšano samim tim što sve ovo radimo besplatno bar za sada - tvrdi načelnik fitosanitarne inspekcije, Nebojša Milosavljević
   Novi propisi, doneti posle „šest dugih godina“, tek će u praksi pokazati svoju efikasnost, ali sada će biti mnogo veće mogućnosti za brzo utvrđivanje odgovornosti u slučaju pojave neispravnih namirnica, a i kazne će biti rigoroznije. Sami proizvođači ipak pozdravljaju ovakvu akciju.
   - Naravno da podržavam. Meni je interes da ono što sam izneo na pijacu da prodam bude dobro. Ne samo zbog cene, pa ja ovo što proizvodim dajem i svojoj deci. Nije isto ni među nama, vidi onaj stavio sudomil u sredstvo zaštite da mu se bolje zalepi za list. To je otrov, svako zna. i kako ja i on da budemo isti i sa cenom i sa ponudom. Još ako su analize besplatne, pa ko je lud da se žali. Propisi ko propisi valja ih poštovati, al’ da budu za sve isti - kaže naš sagovornik koji se već godinama bavi proizvodnjom kupusa.
   Svi ispitanici su bili istog mišljenja. Očigledno da je i pravom seljaku dozlogrdilo da ga stalno neko opominje i osuđuje kako kažu „ na pravdi Boga“ jer u svakom žitu ima kukolja. Kvantaška pijaca po broju prodavaca na minus 8 nije bila prepuna, ali u jeku sezone nekada je i mala da primi sve korisnike. Stoga je ovo javno preduzeće  u narednoj godini planom predvidelo nova ulaganja u svoj prostor čime će biti stvoreni znatno bolji uslovi rada na zelenoj, ali i mlečnoj pijaci. Investicija je vredna, ali će se vremenom isplatiti. Bila je prilika i da pitamo da li će cenovno zakup u narednoj godini biti veći.    - Naš osnovni zadatak jeste da pružimo dobru uslugu i servis našim korisnicima. Uskoro počinjemo sa proširenjem određenih pokrivenih površina gde bi olakšali rad ljudi koji prodaju svoje proizvode. Pokušaćemo i da na mlečnoj pijaci objedinimo i prodavce jaja koji su za sada na otvorenom. Biće još novina jer je i naš interes da imamo što više zadovoljnih korisnika. Što se tiče zakupa tezgi, to naši dugogodišnji zakupci znaju da će biti po Novoj godini. Cenovno nećemo nešto bitno menjati osim porasta troškova života, najverovatnije - zaključuje direktor JKP Pijaca Zoran Jovanović.
Sonja CvetkovićPovratak na vrh strane

  


Teška godina za privrednike, ali dalje se mora

 
   Mere Vlade i Narodne banke donete početkom godine predstavljaju samo parcijalan odgovor na ekonomsku krizu

   Svetska ekonomska kriza odrazila se drastičnije na privredna kretanja u Srbiji nego što su to dale prve projekcije. Privrednici ukazuju na niz problema bilansno sumirajući postignute rezultate. Većina privrednih subjekata je opstala pre svega zahvaljujući izvoznoj orjentaciji, ali je znatan broj i onih koji pokazuju nelikvidnost. To je ocena koju su u utorak dali prisutni u Regionalnoj privrednoj komori Kraljevo. Najuspešnijima su dodeljene plakete i diplome. Zbog odlaska u penziju dosadašenjeg generalnog sekretara Dušana Markovića,  na to mesto Upravni odbori Skupština imenovali su  Zvonka Tufegdžića.
   Industrijska proizvodnja na području Regionalne privredne komore Kraljevo je niža za 10,6% u odnosu na isti period 2008. godine ali je sedam privrednih grana zabeležilo porast što je ohrabrujuće, pri čemu prednjači prehrana, proizvodi od drveta i plute, hemijski proizvodi, proizvodi osnovnih metala. Bez obzira na krizu kupovali smo i prodavali tako da je ukupna spoljno trgovinska razmena smanjena za 30,45 u odnosu na lane.
   - Ukupna spoljno - trgovinska razmena privrede Regionalne privredne komore Kraljevo za period januar-oktobar 2009. godine iznosi 606.948.262 USD. Pokrivenost uvoza izvozom je 73,4%. Za razliku od države privrednici su čini mi se vrlo svesno pre ušli u problem ekonomske krize. Neki su se snašli neki nisu. Stvaranje poslovnog ambijenta i uspešnosti na tržištu najčešće nije zavisio od njih samih i moram da priznam da je ovo bila izuzetno teška godina za naše privrednike- naglasio je, otvarajući završnu sednicu za 2009. godinu, predsednik Regionalne privredne komore Kraljevo Mladomir Novaković.
    Naši izvoznici smatraju da su kvalitetom konkurentni, međutim tržište je pokazalo da je troškove proizvodnje teško pokrivati. To su ocenili i nagrađeni privrednici.
   - Iskreno, jako mi je žao što konkurencija za ovo priznanje nije bila jača, jer svaka nagrada svakako daje motiv više, naročito ako svojim radom doprinosite sveukupno boljem privrednom ambijentu. Radijator je postigao rezultate ovakve kakvi jesu, prvenstveno što imamo kvalitet koji je tražen na tržištu van granica Srbije. Osim toga, sebe smo obavezali da ispoštujemo sve zadate rokove i neophodnu sertifikaciju, bez čega ne bismo ni bili konkurentni. Na žalost moram da konstatujem i to da je konkurencija na evropskom tržištu izuzetna, da je ponuda velika, što nam smanjuje cenu proizvoda, a samim tim i povećava troškove proizvodnje - kaže jedan od dobitnika ovogodišnje nagrade vlasnik Radijator-inženjeringa Radojko Janjić.
   Najznačajniji proizvodi sa područja regiona, koji su izašli van granica su smrznute maline, kuhinjski predmeti od gvožđa i čelika, municija, konstrukcija od lima, dok smo uvozili najviše automobile, tkanine, pletenine od pamuka, legure od aluminijuma, južno voće. Rudno bogatstvo je, smatraju mnogi jedan od glavnih pokazatelja sveukupnog ambijenta održivosti privrede, no sama država će morati da stane iza ovakvih subjekata da bi očuvala prirodne resurse i usmerila ka punoj ekonomskoj eksploataciji. Ibarski rudnici kamenog uglja Baljevac imaju eksploataciju za narednih 30 godina sigurno, po oceni direktora Košanina možda i više i spremni su za predstojeće restruktuiranje, ali u kom smeru će ono biti najmanje znaju Baljevčani.
   Opšta nelikvidnost, usled nenaplaćenih potraživanja ili produženja rokova naplate imalo je za posledicu povećanje dugova prema javnim preduzećima, dobavljačima i zaposlenima. Redukovane su investicije dok monetarna politika i bankarski sektor i pored obećanja nisu doneli željene efekte. Agencija za privatizaciju je raskinula ugovor sa 31 preduzećem, zbog neispunjenja ugovorenih obaveza novog vlasnika, u postupku stečaja se nalaze 42 privredna subjekta dok je 10 likvidirano.
   Na žalost ostao je veoma mali broj kvalitetnih privrednih subjekata koji mogu privući investitora, a nema ni kvalitetnih investitora. Na kraju da se ne lažemo, shodno dosadašnjim neuspešnim privatizacijama, prilično je diskutabilno govoriti o dobrim investitorima. U praksi se pokazalo da su tzv. investitori više bili „zagrejani“ za lokacije i infrastrukturu određenih privrednih subjekata, nego da realno ožive ili unaprede proizvodnju koju su zatekli. Iz tih razloga se nameće neophodnost promene koncepta i odnosa države prema preduzećima, bar ono malo što je ostalo. Sa druge strane iluzorno bi bilo u ovom trenutku aktivirati prodaju Javnih preduzeća dok se ne reši postupak povraćaja imovine lokalnim organima vlasti. To je opet lako sprovesti zakonskom regulativom i donošenjem određenih amandmana i pravilnika.
     Osim dodele plaketa i diploma najboljima, dugogodišnji generalni sekretar Dušan Marković zbog odlaska u penziju razrešen je dužnosti. Odlukom Upravnog odbora i Skupštine tu dužnost od sada obavlja Zvonko Tufegdžić.
  - Naš zadatak u narednoj godini biće prevashodno usmeren na iznalaženju novih poslovnih partnera i tržišta, da li zajednički ili razmenom pokazaće tržište. U svakom slučaju bićemo tu da kroz jedan novi konsalting pomognemo da naši privrednici lakše funkcionišu. Tržište je na žalost pokazalo, da ponekad ni veliki sistemi ne prođu najbolje. Važno je da imamo dobre podatke o tome šta se traži koji je to protok roba i koju količinu možemo da ponudimo zemljama u okruženju, prevashodno našim bivšim Republikama, ali i dalje - rekao je novoimenovani generalni sekretar Zvonko Tufegdžić.
   Prema oceni privrednika mere Vlade i Narodne banke donete početkom godine predstavljaju samo parcijalan odgovor na ekonomsku krizu. Izostalo je donošenje celovitog programa i izlazne strategije iz krize, uprkos upozorenjima da se kriza ne sme koristiti kao izgovor za uspostavljanje reformi. Svi izneti pokazatelji privrednih kretanja potvrđuju da su naši privrednici itekako bili u pravu!?

PRIZNANJA NAJBOLJIMA
   Najbolji u 2009. kao privredni subjekti za izuzetne rezultate u privređivanju i unapređenju preduzetništva su Takovo - Gornji Milanovac, Veterinarski specijalistički institut Kraljevo, Ibarski rudnici kamenog uglja - Baljevac, Radijator-inženjering Kraljevo i Menus Novi Pazar koji su nagrađeni plaketama, dok su pojedinačno diplomama nagrađeni Petrašin Jakovljević dir. Metalca Gornji Milanovac, Milisav Novičić vlasnik Unipromet - Čačak, Dragan Ćirić vlasnik B-Edžport Čačak, Dragoje Radovanović vlasnik - Beli bor Vrnjačka Banja i Milija Janković vlasnik Madžima Lučani.
Sonja CvetkovićPovratak na vrh strane  


       EKOLOGIJA

Konačno put ka Evropskoj Uniji

   Zahtev koji je Boris Tadić predao za članstvo u EU premijeru Švedske Frederiku Rajnfeltu koji predsedava Unijom je značajan dan za Srbiju i sve njene građane. Ekološki pokret „Ibar“ iz Kraljeva ocenjuje da posle ovog zahteva građani i sve institucije moraju da se pripreme za sve ono što nas čeka u Evropskoj uniji. Sa ovim zahtevom sledi složena procedura koja ne može da nas vrati nazad.
   Podsetićemo naše čitaoce da je osnovna misija Eko „Ibra“ uticanje na javnost SO Kraljeva i šire u stvaranju i podizanju ekološke svesti i promocija evropskih vrednosti i tekovina u oblasti ekologije kao i podržavanja procesa i pojava koji tome vode. Ekološki pokret „Ibar“ se zalaže za unapređenje razumevanja  međusobnog upoznavanja i saradnje pojedinca, zajednica i država na evropskom prostoru i šire i podsticanje svestrane i slobodne komunikacije među njima. Zalaže se ujedno i za ulazak Srbije u Evropsku Uniju. To podrazumeva obnavljanje i normalizaciju pokidanih veza sa evropskim zemljama, posebno sa bivšim jugoslovenskim republikama. Svoju viziju ekološki pokret „Ibar“ vidi u saradnji između NVO, vladinih institucija i sektora biznisa i drugih koji su zainteresovani za životnu sredinu. On se zalaže za usaglašavanje propisa u oblasti životne sredine u Srbiji sa važećim propisima u Evropskoj Uniji i njihovo praktično sprovođenje. To znači da se podaci o zagađenosti životne sredine učine poznatim kroz studije potreba i monitoring, da se zagađenje reguliše zakonima putem dozvola i da se usaglase uslovima dobijanja dozvola.
   Cilj Ekološkog pokreta „Ibar“ je učlanjenje naše zemlje kao ravnopravnog člana u sve institucije i organizacije. On se zalaže za širenje ideje evropskog udruženja u Srbiji unapređenjem kulturne, političke i ekonomske saradnje među građanima, narodima, regijama i državama Evrope i podržavanje koncepta „ODRŽIVOG RAZVOJA“.
   Ekološki pokret „Ibar“ odavno stremi i želi ovaj put, ali očekuje i da sve institucije u zemlji kao i građani Kraljeva i Srbije, a posebno mladi koji će živeti u Evropskoj Uniji krenu u procedure ulaska u EU. Posle dve decenije izolacije i cele decenije od demokratskih promena Srbija je zvanično zakucala na vrata EU.
   Sledeći koraci koji nas očekuju su da Savet ministara EU zatraži od Komisije da pripremi mišljenje o kandidaturi Srbije, a nadamo se da će ona to i učiniti. Posle toga nam sledi dobijanje statusa kandidata i početak pregovora o članstvu. Što se tiče vremena potrebnog da se postane članica EU to zavisi od Srbije i njene sposobnosti da ispuni potrebne uslove. Neki misle da je realan rok ulazak Srbije do 2014. godine.    I na kraju kako se navodi u Memorandumu Vlade Srbije „Nacionalni i kulturni identitet Srbije deo je zajedničkog kulturnog obrasca EU, utemeljenog u maksimi „UJEDINjENI U RAZLIČITOSTIMA“ i naglašava da Srbija istovremeno, baštini zajedničke evropske vrednosti oličene u temeljnim demokratskim načelima“.
Za Ekološki Pokret „IBAR“ Kraljevo
Miroslav Pavlović Povratak na vrh strane



Izložba o stogodišnjici Gimnazije

      U utorak je u galeriji Narodnog muzeja u Kraljevu otvorena izložba „Gimnazija u Kraljevu 1909-2009.“. Izložbu su realizovali kraljevačka Gimnazija, Narodni muzej Kraljevo i Istorijski arhiv Kraljevo. Autori izložbe koja prati istorijat ove veoma značajne institucije u našem gradu su Dragan Drašković, Radomir Ristić, Vera Filipović, Silvija Krejaković i Mirjana Savić. Izložbu je otvorio zamenik gradonačelnika dr Ljubiša Jovašević, koji je i sam bivši učenik naše Gimanzije.
   Radi podsećanja, godinu jubileja kraljevačka Gimnazija obeležila je raznovrsnim programima koji su počeli temom „Dositej i čitanje“ koju su u kraljevačkoj biblioteci izneli Dragana Vukićević i Dušan Ivanić. Potom je sledio koncert Jadranke Jagličić i grupe Tkanica u Domu društvenih organizacija, pa pozorišna predstava „Faust“ u Kraljevačkom pozorištu. Za njom je obrađena još jedna književna tema „Povratak molitve u srpsku poeziju“ koju su obradili Dragan Hamović i njegovi gosti akademici Milosav Tešić i Rajko Petrov Nogo. Stogodišnjica je obeležana i likovnom kolonijom i izložbom radova stvorenih na ovom likovnom okupljanju u galeriji Maržik. Koncert YU grupe na gradskom trgu bio je poklon Kraljevčanima povodom proslave kao i koncert Muzičke škole u Domu društvenih organizacija.
    Ovom prilikom je izašao i svečani broj školskog lista „Novi gimnazijalac“, održana svečana akdemija u bioskopu Kvart i odslužen pomen za preminule bivše učenike i profesore Gimnazije u Hramu svetog Save.   Profesor dr Radomir Popović govorio je o svetom Ćirilu i Metodiju, a prof. dr Dušan Mitić govorio je na temu sporta i rekreacije. Svim ovim programima naša ako ne najstarija, a ono zasigurno najvažnija školska ustanova umnogome je podigla nivo i ozbiljnost kulturnih dešavanja u našem gradu, naravno uz pomoć svih institucija kulture što se i vidi po tome što su se kulturna zbivanja povodom stogodišnjice dešavala u skoro svim institucijama i prostorima kulture u Kraljevu. Ono što je zajedničko svim programima je to što su većinu realizovali bivši đaci kraljevačke Gimnazije, a sada uspešni profesori, urednici... 
   Po rečima direktora Gimnazije Miroslava Vidića ova izložba je kruna ovogodišnjih aktivnosti povodom proslave stogodišnjice ustanove i izrazio je zadovoljstvo realizovanim programima koji su obuhvatili kulturne, sportske i koncertne programe. Ono što je ostalo nerealizovano u ovoj godini jubileja je objavljivanje monografije kraljevačke Gimnazije, koja će najverovatnije izaći do marta sledeće godine.Povratak na vrh strane


LOV - RIBOLOV
Lovačko udruženje „Kraljevo“ primer domaćinskog poslovanja

   Ovih dana sumiraju se rezultati za proteklu godinu, što je i bio povod za razgovor sa Lazarom Milutinovićem koji upravo ovih dana proslavlja 12 godina uspešnog poslovanja kao upravnik lovišta u Lovačkom udruženju „Kraljevo“ koje gazduje na dva lovišta ukupne površine od preko 100 hiljada hektara.
   - Lovačko udruženje „Kraljevo“ gazduje sa dva lovišta i to lovištem „Ibar“ ukupne površine 77.305 ha, od čega je lovno 50.000 ha, i lovištem „Studenica“ ukupne površine 32.943 ha, od čega je lovno 25.000ha.
   Koja je divljač zastupljena u našem lovištu?
   - Od gajenih vrsta sitne divljači gazdujemo sa zecom, fazanom, divljom patkom, poljskom jarebicom i jarebicom  kamenjarkom, a od krupne divljači sa srnećom divljači i divljom svinjom. Na osnovu boniteta lovišta i brojnim stanjem vršimo odstrel zeca, fazana, divljih pataka gluvara i divlje svinje. Od divljači van režima zaštite najzastupljenije su lisica, kuna belica, divlja mačka, siva vrana, a pojavljuju se i vukovi.
   Poznato je da se  najviše lovi fazan. Sa fazanerije u Vitanovcu se u naša lovišta godišnje pusti nekoliko hiljada mladih fazana. Da li kapaciteti fazanerije dozvoljavaju i prodaju fazanske divljači?
   - Lovačko udruženje „Kraljevo“ poseduje u svom vlasništvu objekat za veštačku proizvodnju fazana, tj. fazaneriju, koja je registrovana kao inkubatorska stanica i objekat za držanje matičnog jata, a nalazi se u Vitanovcu, sa kapacitetom oko 20.000 jednodnevnih piladi. Svake godine se u naša lovišta ispusti preko 6.000 fazana različite starosti (od 6. nedelja do fazana starosti 12. meseci). Određen broj fazana različitih starosti se svake godine proda ostalim lovačkim udruženjima. Kvalitet fazana iz naše fazanerije je poznat u celoj Srbiji, a dokaz tome je ova godina opterećena Svetskom ekonomskom krizom, gde smo imali veću potražnju fazana od kupaca nego što smo mogli da isporučimo.
   Kakva je sruktura zaposlenih?
   - Stručnu i lovočuvarsku službu Lovačkog udruženje „Kraljevo“ sačinjava: jedan upravnik lovišta i četiri lovočuvara, a takođe i jedna pripadnica lepšeg pola, koja obavlja posao knjigovođe.
   Kako je opremljena i u čemu se sastoji rad lovočuvarske službe?
   - Za normalno obavljanje zahtevnog lovočuvarskog posla, na dosta prostranim lovištima opremljeni smo sa dva vozila marke Lada niva. Svaki profesionalni lovočuvar je naoružan službenim oružjem i opremljen uniformom kako Zakon i nalaže. Pored očuvanja lovišta od bespravnog lova, glavni pravci delovanja i rada lovočuvarske službe su na održavanju postojećeg fonda svih gajenih vrsta divljači, povećanju i dostizanju optimalnog broja, prihrani divljači, i očuvanju mira u lovištu.
   Meso odstreljenih divljih svinja obavezno se mora pregledati kod nadležnih institucija. Kako i gde lovci to mogu obaviti?
   - Kod odstrela divljih svinja, uredbom Uprave za veterinu, a shodno čl. 104. Zakona o veterinarstvu i Pravilniku o utvrđivanju Programa mera zdravstvene zaštite životinja propisan je obavezan veterinarsko-sanitarni pregled kako bi se obezbedila sledljivost u kontroli zdravstvenog stanja kako odstreljene tako i uginule divljači. Sredstva za uzorkovanje odstreljenih i uginulih divljih svinja kao i virusološko ispitivanje obezbeđena su u budžetu RS. Svaki odstrel divlje svinje prijavljuje se stručnim službama Lovačkog udruženja „Kraljevo“ koji prosleđuje nadležnom republičkom veterinarskom inspektoru, a koji vrši uzorkovanje i slanje materijala u VSI Kraljevo. Uzorkuju se sledeći delovi divljači: pankreas, bubrezi, dijafragma (od kičme), uzorak.
   Štete od divljači i na divljači?
   - U 2009. godini zabeleženo je nekoliko neplanskih odstrela divljači od strane nesavesnih lovaca koji su za bespravan lov kažnjeni od strane nadležnih organa.
   Štete na poljoprivrednim posedima od divlje svinje, vukova, lisice, pasa lutalica i drugih predatora bilo je u neznatnim pojavama, a prijavljen je znavično jedan zahtev za procenu štete na poljoprivrednoj kulturi (kukuruzu) na KO Žiča.
   Pojava besnila postala je redovna pojava. Da li je 2009. godina neki izuzetak po tome?
   - Nije izuzetak, ali nije ni zabeležen povećan broj obolele divljači u odnosu na predhodne godine. U 2009. godini u lovištu „Ibar“ u naseljenim mestima Godačica, Oplanići, Miločaji, Vitanovac, Čukojevac i Tolišnica zabeležena je pojava besnila kod ostreljenih lisica, a u naselju Tolišnica jedna ženska osoba u dvorištu kuće doživela je ujed lisice. Lisica je odstreljena, ustanovljeno je besnilo, a povrede od ujeda uspešno i zdravstveno su sanirane.
   Na kraju razgovora upravnik Milutinović je svim lovcima i zaljubljenicima prirode poželeo srećne predstojeće božićne i novogodišnje praznike.
   Ovoj čestitki pridružuje se redakcija Ibarskih sa željom da u Novoj 2010. godini bude još uspešniji lov, a u lovu dobar pogled i mirna ruka.

GRANICE LOVIŠTA
Lovišta „Ibar“ prostire se u granicama naseljenih mesta: Vrba, Dragosinjci, Metikoši, Jovac, Žiča, Mataruška Banja, Bogutovac, Tolišnica, Lazac, Samaila, Bapsko Polje, Obrva, Tavnik, Cvetke, Trgovište, Vitkovac, Zakuta, Sibnica, Gledić, Godačica, Ravanica, Leševo i Stubal graniči sa lovištima susednih opština Čačak, Knić, Kragujevac, Trstenik, Vrnjačka Banja, Guča, kao i sa lovištima kojima gazduje JP Srbijašume, a granice lovišta „Studenica“ koje se nalaze u granicama naseljenih mesta: Ušće, Rudno, Mlanča, Savovo, Studenica i Polumir graniči sa lovištima Baljevac, Raška, Ivanjica, kao i sa lovištima kojima gazduje JP Srbijašume.
M.T.Todo


Liga trofeja u ribolovu

TABELA

Belun
1. Dejan Milovanović - Katinac, 4.100 grama
Deverika
1. Ljubinko Žarčanin - Žare, 2.750 grama
Klen
1. Jovan Jovanović 1.920, gr
Som
1. Slavoljub Vulović, 21.000 gr.
Tostolobik
1. Viktor Jovićević , 36.600 gr.
Šaran
1. Mirko Dimitrijević 7.300 gr.
Štuka
1. Goran Stojanović 6.850 gr.Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

Novogodišnja izložba

    U sredu je galeriji «Maržik» otvorena tradicionalna Novogodišnja prodajna izložba. Izloženi su radovi 37 umetnika. Izložbu je otvorio predsednik Udruženja Ivan Milunović koji je naglasio da je ovo 40 izložba u 2009. i da ona završava izlagačku godinu i najavio isto tako plodnu narednu 2010. u kojoj je planirano novih 40 izložbi.
A.M.



Sedmo kraljevstvo

      U sredu je u kraljevačkoj biblioteci predstavljena knjiga za decu Gordane Timotijević «Sedmo kraljevstvo». Knjiga je izašla u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u biblioteci «Zlatokrila». O knjizi je govorio urednik i osnivač ove edicije Dragan Hamović. On je pohvalio kratak i sažet izraz Gordane Timotijević, u ovoj knjizi objavljenu prozu,  klasifikovao kao venac priča ili čak kao roman zbog kompaktnosti pripovedanja.
   Delove iz knjige kazivala je Glumica Biljana Konstantinović, a u muzičkom delu programa nastupio Slobodan Jelić-Jelke na gitari.
A.Marić



Večeras Poezija danas "2009"

      Večeras će na trećem spratu kraljevačke biblioteke biti održano književno veče pod nazivom «Poezija danas 2009». Svoju poeziju predstaviće autori koju u ovoj godini objavili knjige pesama u izdanju kraljevačke «Povelje». U programu učestvuju Dobroslav Smiljanić, Snežana Minić, Ana Ristović, Miloš Latinović, Petar Matović i Nikola Živanović, kao i urednici edicije «Poezija danas» Živorad Nedeljković i Dejan Aleksić. Program počinje u 19 časova.
A.M.



U "Golubu" Kragujevčani i Makedonci

   Večeras će u rok kafeu «Golub» nastupiti rok sastav «Popečitelji» iz Kragujevca koji će kraljevačkoj publici predstaviti svoj treći album.
   Sutra će u istom prostoru nastupiti „Conqering lion“» rege sadstav iz Makedonije, koji će predstaviti svoj debi album.
Svirke počinju u 21.30.
A.MarićPovratak na vrh strane


SPORT


Izabrani najbolji sportisti Kraljeva za 2009. godinu

   Sportski savez opštine Kraljevo po tradiciji je i ove godine proglasio najuspešnije sportiste, sportske radnike i sportske organizacije, pa su za najbolje sportiste za 2009. godinu izabrani:   
- Milica Arsić, atletski klub Kraljevo, najuspešnija pionirka,
- Pavle Zdravković, kajak klub Ibar, najuspešniji pionir,   
- Jelena Erić, biciklistički klub Metalac, najuspešnija kadetkinja,
- Uroš Kovačević, odbojkaški klub Ribnica, najuspešniji kadet,   
- Andrijana Nešić, atletski klub Kraljevo, najuspešnija juniorka,
- Saša Polugić, kik boks klub Kraljevo, najuspešniji junior,   
- Sanja Milinković, odbojkaški klub Gimnazijalac, najuspešnija seniorka,
- Nenad Miletić, kik boks klub Kraljevo, najuspešniji senior.   

Za sportska ostvarenja u 2009. godini proglašeni su i najuspešniji sportski radnici:
- Igor Tufegdžić, fudbalski klub Sloga, najuspešniji trener,  
- Miroslav Vidić, odbojkaški klub Gimnazijalac, najuspešniji sportski radnik,
Za najuspešniju sportsku organizaciju u 2009. godini proglašen je odbojkaški klub Ribnica.  

  Posebna priznanja za doprinos i afirmaciju sporta u Kraljevu dobili su:
Petar Pešić, srbijasport.net,   
Dušan Bošković, odbojkaški klub Ribnica,
Labud Pavlović, kajak klub Studenica.

.
I.S.



KOŠARKA - PRVA LIGA SRBIJE - TRINAESTO KOLO
Sloga sigurna protiv Radničkog

Sloga - Radnički Basket 92 : 77 (21 : 20, 23 : 16, 25 : 23, 23 : 18)

Kraljevo. Hala sportova. Gledalaca: 600. Sudije: Jovčić (Beograd), Arsenijević (Beograd), Vučić (Leskovac). Sloga: Đorđević 20, Dašić 17, Dimitrijević 6, Razić 13, Tokalić 4, Garović 1, Borovčanin 12, Simeunović, Gambiroža 18, Mirković 1. Nisu igrali: Veličković i Oluić.
Radnički Basket: Đokić 11, Živanović 8, Luković 9, Marković 5, Savić 2, Smiljanić 11, Subotić 9, Zoćević 8, Vasilić, Stojadinović 8, Vukasović 2, Ivelja 4.
   Košarkaši Sloge zabeležili su i petu pobedu u ovoj sezoni. U utakmici sa poslednjeplasiranom ekipom Radničkog iz Beograda, puleni trenera Miloša Pejića odigrali su veoma dobro i zabeležili veoma bitan trijumf u borbi za opstanak.
   U prvom poluvremenu vodila se izjednačena borba. Radnički, koji je jedinu pobedu u prvenstvu ostvario baš u Kraljevu protiv Mašinca, nije se uplašio renomiranog protivnika. Pod vođstvom novog trenera, iskusnog Boška Đokića, gosti su držali rezultatski priključak sve do završnice druge četvrtine, ali je Sloga zahvaljujući sjajnom Đorđeviću koji je postigao nekoliko vezanih poena i trojku u samoj završnici, na poluvreme otišla sa najvećim vođstvom 44 : 36.
   U nastavku igre, stariji kraljevački prvoligaš zaigrao je još angažovanije, pre svega u odbrani gde nije dozvoljavao protivniku da postiže lake poene. Pored Đorđevića, razigrali su se i iskusni Gambiroža i Razić, pa je prednost domaćih iz minuta u minut rasla da bi u jednom trenutku iznosila i 19 poena, 57 : 38.
Radnički je individualnim akcijama Đokića i Smiljanića ipak uspevao da smanji prednost Sloge, ali ne i da završnicu učini neizvesnom. Dolazili su gosti i na osam poena zaostatka, ali su Kraljevčani u veoma bitnim trenucima dodavali gas i na kraju slavili prilično ubedljivu pobedu, 92 : 77.    U 14. kolu, Sloga sutra u Hali sportova na Ibarskom keju dočekuje ekipu niškog Ergonoma i to je odlična prilika da „beli“ pobedom završe 2009. godinu.                                            

SKUPŠTINA KK SLOGA
Sutrašnji meč između Sloge i Ergonoma imaće lepu uvertiru. Naime, posle duže vremena sutra će biti održana Skupština ovog renomiranog kraljevačkog sportskog kolektiva na kome će biti izabarano novo rukovodstvo KK Sloga. Početak Skupštine je zakazan za 16 časova i 30 minuta u amfiteatru O.Š. „IV kraljevački bataljon“.
I.S.


KOŠARKA - PRVA LIGA SRBIJE - DVANAESTO KOLO
Čarapani ubedljivi

Napredak - Sloga 97 : 80 (31 : 17, 27 : 22, 26 : 15, 13 : 26)

Kruševac. Hala sportova. Gledalaca: 800. Sudije: Belošević, Obrknežević i Vesković (svi iz Beograda).
Napredak: Stojanovski 16, Pejović 4, Marković 18, Krstić 5, Mićić 21, Savić 4, Pužić 4, Đorđević, Popović 5, Đurović 20, Kalanj. Nije igrao: Đurđević
Sloga: Đorđević 7, Dašić 9, Dimitrijević 11, Razić 14, Oluić 7, Veličković, Garović, Borovčanin 15, Tokalić 2, Gambiroža 15, Mirković. Nije igrao: Simeunović.
Lakše nego što se očekivalo, košarkaši kruševačkog Napretka savladali su na svom parketu ekipu Sloge. Puleni trenera Vladimira Andrića odigrali su možda i najbolju partiju u ovoj sezoni i zabeležili sedmi trijumf u ovom prvenstvu.
Sve je već praktično bilo rešeno posle prve četvrtine u kojoj su domaći postigli čak 31 poen, a primili 17. Odličan je u ovom periodu bio Stojanovski koji je sa dve vezane trojke bio najzaslužniji za visoko vođstvo domaćina. Dve trojke Gambirože početkom druge četvrtine nisu poremetile sistem igre Kruševljana koji su u svojim redovima imali nekoliko izuzetno raspoloženih igrača. Centar domaćih, Đurović, bio je nepremostiva prepreka za odbranu gostiju, pa je sa nekoliko njegovih pogodaka rasla i prednost „čarapana“ da bi u 14. minutu iznosila 17 poena razlike, 40:23.
U trećoj četvrtini razigrali su se Mićić i Marković, pa je u jednom trenutku Napredak vodio i sa 33 poena razlike. Serijom od 17 : 0 u poslednjoj deonici, Sloga je ipak uspela da ublaži poraz i svede ga na koliko toliko pristojnih 97 : 80.
I.S.



KOŠARKA - PRVA LIGA SRBIJE - DVANAESTO KOLO
Lider krupan zalogaj

Kraljevo. Hala sportova. Gledalaca: 600. Sudije: Vojinović (Novi Sad), Jovčić i Milojković (Beograd).
Mašinac: Radulović 2, Milašinović 4, Šestović 2, Bjegović 9, Čupković 9, Jovanović, Raković 2, Cvetković 4, Popović 11, Arsić 12, Balaš 9, Vuletić 3.
OKK Beograd: Mitrović 13, Kruščić 12, Korać 14, Stefanović 14, Anđić 5, Mićović 9, Suzić 5, Lepojević 10, Dunđerski 1. Nisu igrali: Knežević, Dimitrijević i Đurica.
   OKK Beograd je više nego zasluženo slavio pobedu protiv ekipe Mašinca i pokazao da je u ovom trenutku najkvalitetniji tim u našoj ligi. Od samog starta, povratnik u društvo najboljih preuzeo je konce igre u svoje ruke i pre svega agresivnom odbranom i sjajnim učinkom u šutu za tri poena stavio do znanja studentima da bodovi odlaze u Beograd.
   Plej gostiju, Nikola Korać odlično je predvodio napade i razigravao svoje saigrače koji su osetniju razliku napravili već posle prve četvrtine, 26 : 19. Raspucali su se Stefanović, Lepojević i pogotovo Mićović koji je u šutu van linije 6,25 bio maksimalan sa tri postignute trojke iz isto toliko pokušaja.
   Ekipa Mašinca fascinirana činjenicom kako protivnik sa lakoćom postiže poene dodatno je izgubila na samopouzdanju pa je akcije često završavala individualnim prodorima. U šutu za tri poena koje je inače i najjače oružje, mlađi kraljevački prvoligaš je potpuno podbacio sa samo 14 procenata, odnosno sa tri ubačene trojke iz čak 21 pokušaja.
   Najveću prednost „klonferi“ su imali polovinom treće četvrtine kada su vodili sa 24 poena razlike, 59 : 35. Nagoveštavala se tada rezultatska katastrofa studenata, ali je ekipe iz Žućkove avlije oduzela gas, ali tek toliko da protivniku dopusti da bude pristojno poražen rezultatom 83 : 67. Mašinac je ovim porazom prekinuo niz od pet uzastopnih pobeda pod vođstvom Vladimira Đokića.

MAŠINCU DUBOK TAMIŠ
Košarka - Prva liga Srbije - trinaesto kolo
TAMIŠ - Mašinac 87 : 62 (24 : 10, 23 : 16, 18 : 13, 22 : 23)

Pančevo. Hala sportova. Gledalaca: 500. Sudije: Mrdak, Ševarlić i Vesković (svi iz Beograda).
Tamiš: Bjelica 11, Sekulić 3, Mihajlović 2, Radenković 3, Perak 3, Pasuj 4, Đokić 3, Stajić 8, Burić 8, Marković 28, Čanak 2, Ivanić 12. Mašinac: Jovanović 7, Raković 8, Arsić 4, Balaš 10, Vuletić 2, Radulović 12, Cvetković, Milašinović 2, Popović 5, Šestović, Bjegović 8, Čupković 4.
Košarkaši Mašinca doživeli su i drugi vezani poraz u ovom prvenstvu. Posle ubedljivog trijumfa OKK Beograda u Kraljevu, Mašinac je u Pančevu još ubedljivije poražen od domaćeg Tamiša rezultatom 87 : 62.
Utakmica je praktično već bila rešena u prvoj četvrtini kada je Tamiš stekao prednost od 14 poena razlike, 24 : 10. Studenti nisu imali rešenja za sjajnog Markovića koji je postigao čak 28 poena uz indeks uspešnosti 34!    U redovima mlađeg kraljevačkog prvoligaša bolju partiju od ostalih pružili su Radulović i Balaš, ali nedovoljno da se pruži veći otpor raspoloženom domaćinu.
U 14. kolu, Mašinac sutra završava takmičarsku godinu utakmicom u Zrenjaninu gde će odmeriti snage sa domaćom ekipom Proleter Naftagasa.
I.S.



ODBOJKA - VINER ŠTEDIŠE SUPER LIGA SRBIJE - JEDANAESTO KOLO
Ribnica slavila u triler završnici

Ribnica - Mladi Radnik  3:2 (25:22, 19:25, 31:29, 21:25, 19:17)

Kraljevo. Hala sportova. Gledalaca: 600. Sudije: Jovanović i Manojlović (Beograd)
Ribnica: Kovačević 25, Božić 21, Brđović 2, Ivanković 11, Aleksić 8, Radević 8, Jović (libero), Mijalković 8, Bićanin 3, Milovanović. Nisu igrali: Borovnjak i Kolarević. Mladi Radnik: Duduj 9, Vasić 21, Medurić 15, Ivanković 15, Bojković 2, Dojčilović 23, Peković (libero), Šatora, Kojić. Nisu igrali: Marinković, Pantić i Babić.
U veoma izjednačenoj i do samog kraja neizvesnoj utakmici, odbojkaši Ribnice savladali su veoma dobru ekipu Mladog Radnika iz Požarevca. Ipak, osvojena su „samo“ dva boda, jer je do pete pobede u prvenstvu Ribnica kao po navici došla tek posle taj brejka.
   Iako nije blistala, Ribnica je prvi set prelomila u svoju korist tek u samom finišu dobivši ga rezultatom 25 : 22. Drugi set u potpunosti je pripao raspoloženim gostima. Dojčilović je sjajno probijao blok „musketara“, a u tome mu se pridružio i Vasić pa su Požarevljani ovaj period igre rešili bez puno poteškoća u svoju korist rezultatom 25 : 19.
U trećem setu viđena je prava drama. Gosti su nastavili da igraju veoma dobro i za kraljevačke ljubitelje odbojke prisutne u Hali sportova na Ibarskom keju, iznenađujuće došli do tri set lopte. Činilo se tada da će na ovoj utakmici Ribnica teško stići i do jednog boda, a onda je kod rezultata 24 : 21 i tri set lopte za Mladi Radnik, na servis došao mladi Uroš Kovačević.
   Sjajnim servisima, Kovačević je na opšte oduševljenje uspeo da izjednači rezultat na 24 : 24, a to je dalo dodatno samopouzdanje njegovim saigračima koji su nakon toga spasili osam set lopti i iskoristili prvu šansu koja im se ukazala dobivši ovaj period igre sa 31:29.
Gosti se nisu predavali pa su u četvrtom setu ponovo prikazali sjajnu igru pogotovo u fazi odbrane. Takođe su fantastičnim servisima vršili veliki pritisak na primače Ribnice te su ovaj set dobili prilično lako, 25 : 21.
   Taj brejk bio je donekle repriza trećeg seta. Ribnica je praktično od samog starta imala prednost od jednog poena razlike, gosti se nisu predavali, ali su uz pomoć verne publike i sjajnog Uroša Kovačevića, „musketari“ uspeli da iskoriste petu set loptu i dobiju ovaj period igre sa 19 : 17 za konačnih 3 : 2 u setovima.
U prvenstvu Viner štediše Super lige sada sledi pauza, a u 12. kolu (od 8. do 10. januara), Ribnica gostuje u Beogradu kod ekipe Partizana.
I.S.



UPRAVNI ODBOR FK SLOGA RASPOREDIO TRENERSKI KADAR
Marušić na kormilu prvog tima

  Na sednici održanoj 22.12.2009 godine, Upravni odbor Fudbalskog kluba «Sloga» doneo je odluku o postavljenju trenera na sledeće funkcije: - Za šefa stručnog štaba seniorskog pogona izabaran je Milutin Marušić, dosadašnji trener omladinske selekcije FK Sloga. Pomoćnici ćemu biti Vladislav Stojanović, Željko Milićević i trener golmana, Slobodan Torlaković.
-Novi trener omladinskog pogona je Goran Tasić koji je do sada trenirao pionirsku selekciju FK Sloga. Pomoćnik ćemu biti Novica Stančić. -Nekadašnji strateg prvog tima, Igor Tufegdžić, imenovan je na mesto trenera kadetske selekcije, a pomoćnik će biti naknadno određen.
- Novi trener pionirskog pogona je Darko Luković, a pomoćnik će biti naknadno određen.
I.S.Povratak na vrh strane


 


IMPRESUM

“IBARSKE” - nedeljne novine, izdavač: Agencija “Leksem”, Kraljevo, Žiča 174 V
Direktor i glavni i odgovorni urednik Nebojša Savić
Kompjuterska obrada “Sirijus A”
Adresa redakcije Milana Toplice 1/15 36000 Kraljevo, tel. 036/327 555, faks  036/327 556

web site: www.ibarske.net
email: redakcija@ibarske.net

Štampa „PPG štamparija“ Beograd
List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.


Copyright © 1997-2009. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive