Internet izdanje - 12. februar 2010. godine

R e k l a m n i   l i n k o v i !

Naslovna strana novog broja "Ibarskihi" - klik za PDF izdanje Kraljevo dobija zatvoreni bazen
Štrajk služio pojedincima za satisfakciju
Snalažljivost, dosetljivost, bezobrazluk?!
Osnivanje Saveta za privredu Kraljeva
Program podrške izvoznicima
Stočarstvo opet podbacilo!
Kad porastem biću gazda Čugo!
Uloga pčele u ekosistemu
Lov - ribolov
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: Skijanje, košarka, odbojka, kuglanje


RETROVIZOR
Verujući


   Uvaženi pofesor Kon neko veče na Nacionalnom javnom servisu reče kako mu nije jasno zašto građani ne veruju njemu i Grupi koju on predvodi, a ni drugim državnim funkcionerima, kada su nas ubeđivali da treba da primimo vakcinu protiv famoznog virusa AH1N1.
   Pitam se i ja, ali kako u opšte narod može da ima i malo poverenja u njih posle svega i svih ovih godina kroz koje su nas vodili kao da smo hipnotisani. Zaista, pitam nekog ko može da se seti šta su to u poslednjih 20 godina razni vladajući režimi i njihovi trabanti ispunili od lepih obećanja ovom narodu. Sećate li se zajma za preporod Srbije u koji smo verovali da će nam omogućiti standard kao u Švedskoj. Verovali smo da se može živeti i bogatiti sa Jezdom, Dafinom, Moravcem. Verovali smo i da nas neće bombardovati. U svašta smo mi verovali poslednje decenije prošlog veka. Verovali smo da će i Kraljevo biti važna luka egejskog sliva. Sva ta verovanja izvedena su bila iz jednog vrhovng verovanja u Slobodana Slobu Slobčeta Cobeta Milošketa Miloševića, jer je voleo i on nas.
   A onda se desila petooktobarska revolucija. I kao posle svake revolucije, stara verovanja se brzo zaboravljaju, a nova postaju „temelj“ razvoja novog društva. Taj novi „temelj“ bila je demokratija. Kako to gordo zvuči! I opet smo nešto zaboravili. Da bi bio stabilan, temelj mora da ima dobru stopu i odličnu armaturu. Stopa nam je bila 55 godina komunizma, a armatura Cobetovi trabanti. I mi opet verovasmo. Da ćemo u Evropu najverovatnije već u prvoj polovini, a najkasnije do kraja prve decenije novog milenijuma verovasmo bezrezervno. Verovasmo i u Kosovo, u velike investicije, privatizaciju, visok standard, sigurna zaposlenja i nisku stopu nezaposlenosti, reformisano, pošteno i stručno školstvo, zdravstvo, sudstvo. Dugačak bi spisak bio obećanja u koja su nas naše „demokrate“ uveravale da će nam doneti blagostanje samo ako baš oni budu na vlasti. I baš onako ženski, padosmo na lepu priču. Uđosmo u brak i brzo pojedosmo tanak sloj meda. A sve dok si u braku moraš da kusaš i ono ispod meda.    Da li nam onda ostaje da i dalje samo verujemo? Da verujemo svakako moramo, i to da onaj sloj ispod meda nije baš mnogo dubok, ali i da nije rešenje samo da žmurimo i molimo se da neko drugi za nas nešto uradi.
Grga


PRED KRAJ LETA POČINJE PRVA FAZA IZGRADNJE BAZENA
Kraljevo dobija zatvoreni bazen

    Direkcija za planiranje i izgradnju u junu ove godine raspisuje tender za izvođača radova na izgradnji, decenijama planiranog, zatvorenog bazena u Kraljevu. Vrednost obezbeđenih sredstava u ovoj prvoj fazi iznosiće oko 200 miliona dinara, što predstavlja polovinu ukupne vrednosti projekta

   Kraljevčani bi mogli dobiti i zatvoreni bazen nedaleko od jedinog postojećeg otvorenog bazena u strogom centru grada, pored „Gradske terase“. Prema projektu Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljevo, bazen bi bio izgrađen na obali Ibra, pored gradske plaže, otvorenog bazena, ali i nekoliko sportskih terena (atletski stadion, tereni za košarku, odbojku, tenis), tako da bi se tom izgradnjom zaokružila celina namenjena za sport i rekreaciju.
   Za njegovu gradnju potrebno je nešto više od 4,5 miliona evra. Kako se radi o investiciji koja je prevelika za gradski budžet, Kraljevo je sredstva moralo da potraži iz NIP-a, a očekuje se da će za prvu fazu izgradnje izdvojiti 108 miliona dinara. Grad će učestvovati sa 25 miliona, dok je iz drugih izvora prikupljeno 83 miliona dinara, što ukupno čini polovinu novca potrebnog za kompletnu izgradnju.
- NIP će krajem marta konačno odlučiti koliko, i da li će dati novac za izgradnju. Procenjena vrednost sredstava koja treba da se dobiju iz NIP-a su 108 miliona dinara. Tek kada ta sredstva budu odobrena, možemo krenuti sa javnim nabavkama. Zbog toga je mesec jun ove godine i stavljen kao neki okvirni datum početka. Što se tiče izgleda bazena, ulazak je predviđen sa gornje strane, odnosno iz Ulice IV kraljevački bataljon, koji će se spuštati u kosini prema otvorenom bazenu. Moderno zamišljen, staklenih spoljnih zidova, bazen će imati dimenzije 33dž25 metra, što je prihvatljivo za vaterpolo i neke discipline plivanja. Prostor oko bazena će takođe biti napravljen od kvalitetnog materijala, što je i odredilo ovako visoku cenu izgradnje - kaže Aleksandra Sretović, direktorka Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljevo.
   Izlazni deo za posetioce i zaposlene formiran je u vidu galerije, sa koje se može videti celokupan prostor, a na tom nivou nalaze se i biletarnice. Tribine su predviđene za 354 posetioca, a izdvojene su VIP lože sa sanitarnim čvorovima, za 18 posetilaca. U ovom delu posebno su isprojektovani prostori za predstavnike medija. Opisani blok ima mogućnost dvostrano postavljenog ulaza i izlaza. U ulaznom delu tog nivoa predviđena je i izgradnja info-pultova, prodavnica, pomoćnih prostorija, kao i posebne prostorije za policiju, kontrolu rasvete i video nadzor.
Vreme potrebno za izgradnju bazena je oko tri godine, tako da bi se i neophodna sredstva izdvojila iz nekoliko budžetskih godina. Osim glavnog projekta kojim je predviđena gradnja bazena, Direkcija je izradila nekoliko manjih projekata za objekte pratećeg sadržaja koji se nalaze na susednim parcelama - grupu sanitarnih i objekat za izmeštanje vodovodne stanice „Đeriz“ zajedno sa gasnom kotlarnicom iz koje je predviđeno snabdevanje bazena gasom.
U Kraljevu trenutno živi oko 150.000 stanovnika, a veći broj dece i omladine se bavi vodenim sportovima. U nedostatku mesta za trening, do sad su bili prinuđeni da treniraju u Vrnjačkoj Banji.

ULAZNA VRATA ZA OSOBE SA INVALIDITETOM
Ulaz za osobe sa posebnim potrebama biće omogućen preko rampi na sve nivoe putem stepenišnog prostora duž kojeg će biti montiran lift tj. koso-podizna platforma dimenzija 73dž95 cm, na nezavisnoj čeličnoj podkonstrukciji. Na taj način će tim licima biti omogućeno da koriste najviši nivo tribina, sanitarne objekte i da nakon toga mogu pristupiti plaži bazena uz pomoć ličnog asistenta.

OTVORENI BAZEN ĆE IPAK RADITI DOK TRAJU RADOVI
Filtersko postrojenje otvorenog bazena moralo bi da bude potpuno pomereno kada započne gradnja zatvorenog bazena, jer projektom je predviđeno da filtersko postrojenje starog bazena bude unutar zatvorenog. Međutim, kako kaže direktorka Direkcije u ovoj prvoj fazi izgradnje neće biti potrebe za njegovim izmeštanjem, već će se to učiniti u drugoj fazi sledeće godine. Postrojenje će tada biti premešteno na lokaciju, gde će raditi dok se zatvoreni bazen ne završi.
Nenad Božović

Pitanja, primedbe, predlozi

   Ibarske su pokrenule  akciju „Pitanja, primedbe, odgovori“. U svakom broju odgovaraćemo na pitanja nekog čitaoca kojeg zanimaju određeni zakonski akti ili pojašnjenja vezana za rad nekog javnog preduzeća ili gradske uprave. Čitaoci takođe mogu davati i sami primedbe na rad nekih organa, ali i predlagati kako da se određeni problemi reše. Možete nas kontaktirati meilom redakcija@ibarske.net, telefonom na broj 327-555 ili poštom na adresu: Ibarske, Milana Toplice 1/15.  
   Za ovaj broj tražili smo odgovore na pitanja koja su naši čitaoci iz Žiče i Mataruške Banje postavili Mirku Vukoviću direktoru JKP Putevi. Kako se finansira asfaltiranje nekategorisanih putevima na teritoriji Kraljeva?
   - Kraljevo je po površini jedna od najvećih opština u Srbiji i zato imamo puno nekategorisanih puteva. Specifičan je odnos broja stanovnika na selu i u gradu, otprilike 50-50. Nekategorisani putevi su uglavnom seoski putevi, koje koriste zemljoradnici. Takvi putevi se prilikom izgradnje i asfaltiranja finansiraju na taj način što dve trećine troškova snosi grad, a jednu trećinu meštani. Ukupna sredstva u 2009. godini opredeljena za nekategorisane puteve iznose 21 milion dinara, što znači da je učešće građana za njihovu izgradnju oko 7 miliona dinara. Kada tih 28 miliona dinara pretvorite u dužinu izgradnje, dobićete oko 15 km puteva, a Kraljevo u ovom trenutku ima oko 300 km nekategorisanih puteva! Koliko se obično zahteva dobija za izgradnju ovakvih puteva?
   - Jako veliki broj zahteva nam se upućuje, i interesovanje građana za izgradnjom nekategorisanih puteva je ogromno. Što se tiče ispunjavanja njihovog dela finansiranja, tu nema nikakvih problema, međutim novac iz budžeta izdvojen za ovu namenu je skroman i nemoguće je svima izaći u susret. Nadam se da će grad od iduće godine početi da izdvaja više sredstava za ovakve puteve, jer je to neophodno, a to govori broj upućenih zahteva. Hoće li se popraviti kvalitet kraljevačkih ulica?
   - U gradu trenutno ima ulica u dužini od oko 230 km. Što se tiče nas iz JKP Putevi mi ih svake godine održavamo, i godišnje imamo redovno održavanje gradskih saobraćajnica (krpljenje, asfaltiranje, itd.). Ali ulice menjaju svoje izglede. Verovatno će u narednom periodu ulice u strogom centru grada biti identične, a nadam se da se onda neće dovoditi u pitanje kvalitet ulica. Kada se očekuje završetak izgradnje kolektora fekalne kanalizacije Kraljevo - Mataruška Banja?
   - Radovi su ugovoreni još pre dve godine. Međutim, zbog nerešenih imovinsko-pravnih odnosa jedno vreme su radovi bili stopirani, a nastavljeni su u martu. Ukupna dužina ovih radova koji su ugovoreni sa Direkcijom za planiranje i izgradnju iz Kraljeva je 3,2 km. To je granica do koje je regulisana eksproprijacija zemljišta, a nama je ostalo još 800 metara da je završimo. Nadamo se da će tokom zime preostali imovinsko-pravni odnosi biti rešeni, i da ćemo nastaviti sa završetkom još oko 2,5 km izgradnje fekalne kanalizacije do Mataruške Banje. Kada se bude završila izgradnja, sve otpadne odnosno fekalne vode iz pravca Mataruške Banje biće pokupljene i odvedene prema Kraljevu, što će i zaštiti izvorišta u Konarevu i Žiči.Povratak na vrh strane

DIREKTOR LIVNICE OTVORENO O DEŠAVANJIMA U FABRICI VAGONA
Štrajk služio pojedincima za satisfakciju

   Livnica za razliku od ostalog dela Fabrike vagona, obezbeđuje plate svojim radnicima. Direktor Bogdanović kaže da Livnica nije dobila septembarsku platu, kako se priča, već da je radnicima podeljen novac koji su zaradili i napomenuo da će i u buduće svojim radnicima deliti zarađeni novac

    U prošlom broju pisali smo o tzv. raskolu među radnicima Fabrike vagona. Jer, kako je u intervjuu za „Ibarske“ rekao Milomir Ćirković, suspendovani predsednik Industrijskog sindikata fabrike, raskol je nastao jer su radnici Livnice dobili platu za septembar, dok ostali radnici fabrike nisu dobili ništa.
   Ćirković je tada rekao da se u samoj fabrici odigravaju strašni potezi pojedinih rukovodioca, aludirajući na direktora Livnice. Zbog toga je kako je on rekao, došlo do razdora između radnika, što se reflektovalo na to da radnici Vagonogradnje odbijaju da izvrše bilo kakav posao za Livnicu.
- Veoma je zanimljivo šta to predsednik Industrijskog sindikata nama nudi. On praktično nudi da svi nemamo ništa, ili teoriju jednakih stomaka, koja je prevaziđena u poslednjih trideset godina - objašnjava  Zoran Bogdanović direktor Livnice.
Na naše pitanje da li to znači da su oni bili protiv stupanja u štrajk radnika Fabrike vagona, Bogdanović kaže da su oni podržavali štrajk, ali da su napominjali da nije bio pravi trenutak za tako nešto.
   - Vidite, štrajk nije trebalo pokrenuti sada iz dva razloga. Prvi je taj da je oko 400 radnika bilo na plaćenom odsustvu, i gubite na masovnosti, a drugi razlog se odnosi na to da nije bilo posla u fabrici, i vlasnik nije mogao da pretrpi nikakve posledice. Što se tiče samog poslovanja Livnice, mi radimo za sve, odnosno usmeravamo se ka svim potrebama tržišta. Livnica je kao pekara - kaže direktor Livnice.
   Prema poslovnim izveštajima, vidi se da je Livnica recimo u septembru prošle godine ostvarila promet od 8 miliona dinara, od čega je polovina otišla koncernu Fabrike vagona, a od druge polovina je isplaćena zarada radnicima za mesec jul. Bogdanović kaže da ukrajinski vlasnik nije bio perspektiva za strateškog partnera, ali i da ovakav način raskida kupoprodajnog ugovora nije bio dobar.
   - Dan pred raskid ugovora, najuže rukovodstvo fabrike je imalo sastanak, na kome smo zadužili generalnog direktora koji je prisustvovao razgovoru u Agenciji za privatizaciju, da iznese sledeći paket. „Azov impeks“ je trebao da isplati jednu i po platu, pri čemu ne bi bili ispunjeni sindikalni zahtevi u pogledu regresa i socijalnog programa. Trebalo je staviti moratorijum na štrajk, ali da vlasnik obezbedi jednomesečna primanja, pa makar to bili i minimalci. Učešće Vlade Srbije u tom paketu bilo je da obezbedi posao izgradnje vagona. Na taj način dobili bismo tu jednu i po platu i predah, počeli bismo da radimo i praktično bi kupili vreme od par meseci, zavisno od toga koliko bi se vagona pravilo. Nakon toga, svako bi mogao da stavi prst na čelo, i da se zapita gde dalje. Dakle, razlozi za raskid ugovora ne bi bili otklonjeni, a on bi se desio za pet ili šest meseci, zavisno od ponašanja ugovornih strana -  rekao je direktor Bogdanović.
   Kada je reč o štrajkačkom odboru, čiji su članovi protestovali glađu, direktor Livnice kaže da je najveća greška bila u tome jer su izmenjeni zahtevi.
   - Prema informacijama koje sam dobio od Milomira Ćirkovića, oni su još 10. decembra štrajkačke zahteve proširili i na raskid kupoprodajnog ugovora. To znači da su odustali od prvobitnih zahteva koji su se odnosili na isplatu zaostalih plata i regresa, odnosno išli su na eliminaciju gazde koji je to trebao da isplati. Fabrika je zato sada u lošijem položaju nego što je bila, jer nema posla, i dalje nema plata, nema ni socijalnog davanja. Napominjem, da jedini deo Fabrike vagona koji u ovom trenutku ima ugovore je Livnica. Otuda, nema mesta optužbama Ćirkovića, da moji radnici dobijaju platu mimo ostalih - naglašava Bogdanović.
   Bogdanović je rekao da ukoliko neko pokuša da zadre u nezavisnost Livnice, dogodiće se dramatični štrajk koji će automatski značiti gašenje ovog dela fabrike, jer će odgovor na tako nešto biti žestok. 

POKRETANJE PROIZVODNJE PREDUSLOV ZA PONOVNU PRIVATIZACIJU
   Fabrika vagona se ovih dana priprema za izbor novog menadžmenta, pripremu socijalnog programa i kompletno restrukturiranje. Kako nam je rekla Marija Savković zastupnica kapitala očekuje se da će na sednici koja je zakazana za 22. februar biti usvojene strateške tačke za dalji rad Fabrike vagona.
   - Najpre moramo da imenujemo novi Upravni odbor, v.d. generalnog direktora i novog rukovodstva, a onda ćemo krenuti u rad. U planu je da se krene sa izradom 50 plato vagona, kao i posao remonta za 250 vagona. Očekuje se da kada Vlada bude uplatila prvi deo novca namenjen za taj posao, da se radnicima isplati deo zaostalih plata, ali i kupi repromaterijal za potrebe fabrike - kaže Marija Savković zastupnica kapitala Fabrike vagona.
   Zastupnica kapitala nije mogla da nam odgovori kako će teći priprema za novu privatizaciju, a pre svega se naše pitanje odnosilo na moguću parcijalnu prodaju fabrike, jer je još uvek veoma rano za bilo kakve prognoze. Poslovni račun Fabrike vagona je u neprekidnoj blokadi duže od godinu dana, a na dan 20.01.2010. godine iznosio je preko 23 miliona dinara.

SUSPENDOVAN ĆIRKOVIĆ
   Industrijski sindikat Srbije suspendovao je Milomira Ćirkovića člana Glavnog odbora sindikata i predsednika Industrijskog sindikata u Fabrici vagona. Kako se navodi u saopštenju koje je potpisao Dragan Matić predsednik Glavnog odbora, Ćirković je smenjen jer je duži vremenski period zloupotrebljavao svoja ovlašćenja predviđena Statutom sindikata i delovao van odluka organa sindikata. Kako Matić navodi, Ćirković je jasno potvrdio taj svoj stav napuštanjem sednice Glavnog odbora 30.12.2009. godine, koji je kulminirao podnošenjem Zahteva za promenu podataka u Ministarstvu rada i socijalne politike, koje se zasniva na falsifikovanom zapisniku i overeno lažnim pečatom.

PROSEČNA PLATA OKO  25.000 DINARA
   Livnica je pre donošenja socijalnog programa imala 150 zaposlenih. Sada u ovom delu Fabrike vagona zaposleno je oko 70 radnika, za koje Livnica može da obezbedi plate. Trenutno se rade neki ugovoreni poslovi za Koridor 10, a u pitanju je izrada nekoliko stotina poklopaca za šahte. Kako nam je objasnio direktor Livnice njihov odnos režije i norme je 1:3, dok je taj odnos u ostalom delu fabrike 3:1.
Nenad Božović



Demokratska stranka - 20 godina od obnavljanja rada

   Demokratska stranka danas predstavlja vodeću političku organizacija u Srbiji sa oko 170.000 članova, dva pokrajinska odbora, 24 okružna odbora, 23 gradska odbora, 170 opštinska odbora, Centrom resornih odbora, Centrom za edukaciju Istraživačko-izdavačkim centrom, organizacijom mladih - Demokratskom omladinom

   Dan stranke je treći februar, kada je 1990. godine obnovljen rad, a na aktuelnoj političkoj sceni ima istoriju dužu od poslednjih 20 godina.
Prvi predsednik obnovljene stranke bio je dr Dragoljub Mićunović. Demokratska stranka zajedno sa demokratski orjentisanim prijateljima borila se za pobedu nad Miloševićem i uspostavljanje osnovnih principa demokratije. U isto vreme razvijane su, uvek potpuno otvoreno za javnost, unutar stranačka demokratija i infrastruktura po uzoru na moderne svetske stranke što je iznedrilo dr Zorana Đinđića za novog predsednika Demokratske stranke.
   Demokratska stranka, kroz Vladu Srbije koju je vodio dr Zoran Đinđić, došla je u priliku da sa građanima Srbije uspostavlja vrednosti za koje se zalagala. Svoju državotvornost dokazala je stavljanjem svih stranačkih potencijala u službu države. Praktično je radila na stalnom razvoju društva, instistirajući na socijalnoj pravdi i ljudskim i manjinskim pravima. Svet je počeo da poštuje Srbiju. Sve je zaustavljeno ubistvom dr Zorana Đinđića. Demokratska stranka izgubila je najbolje što je imala, stegla srce, isplakala se i nastavila da se bori za moderno, razvijeno, pravedno društvo, za evropski put Srbije, za bolji život njenih građana. Pored toga Demokratska stranka je jedina u takozvanom istočnom bloku koja je vodila prvu reformsku vladu, a nije nestala sa političke scene.
   Demokratska stranka je jedina stranka u Srbiji koja je promenila odluku svog Predsedništva i za nosioca liste na parlamentarnim izborima 2003. godine izabrala Borisa Tadića, čime ugled stranke u biračkom telu raste, a nekoliko meseci kasnije Borisa Tadića građani biraju za predsednika Srbije. Time je put ka evropskoj integraciji Srbije osiguran, bez obzira na činjenicu da Demokratska stranka od početka 2004. godine pa sve do polovine 2007. godine ne participira u vršenju izvršne vlasti.
   Svi dosadašnji rezultati, ali i stanje u našem društvu obavezuju Demokratsku stranku da predvodi jaku demokratsku vladu koja će ubrzati put u Evropu i građanima obezbediti bolji život.
   Što se tiče Demokratske stranke u Kraljevu ona je obnovila svoj rad osnivanjem Inicijativnog, a ubrzo zatim i Opštinskog odbora 19.02.1990. godine pa ćemo ovih dana na prigodan način obeležiti i 20 godina od obnavljanja rada u Kraljevu. Inicijativni odbor je osnovan u kući porodice Kostović u Ratini gde se i svih godina od Drugog svetskog rata pa do obnavljanja rada i čuvao poznati elipsasti pečat Demokratske stranke iz predratnog perioda. To je bio treći odbor Demokratske stranke u Srbiji koji je obnovio svoj rad i to odmah nakon beogradskog i niškog. Već sada pokojni Dragutin Kostović, Mihailo Žutić-Lento, i Vasiljević dr Kokan kao i mnogi drugi naši prijatelji koji su danas i dalje aktivni u radu Demokratske stranke mogu se smatrati osnivačima obnovljene Demokratske stranke u Kraljevu. Kao priznanje kraljevačkom odboru DS-a upravo iz kuće porodice Kostović krenula je i kampanja za Nikoljdanske republičke parlamentarne izbore 1993. godine sa sloganom POŠTENO, a gde je šef kampanje DS-a bio dr Zoran Đinđić.
Dejan Srećković,
dipl. pravnik, potpredsednik gradskog odbora DS-a Kraljevo


Svetosavska nagrada šumarskoj školi

   Na proslavi Svetog Save, 27. januara 2010. godine, direktoru Šumarske škole nagradu je uručio ministar prosvete Žarko Obradović.
   Tim povodom, predstavnike Šumarske škole pre nekoliko dana ugostio je i gradonačelnik Kraljeva Ljubiša Simović. 
   Šumarska škola je za postignute rezultate i doprinos u razvoju obrazovanja, dobila zlatni orden sa likom Svetog Save i povelju. Škola je priznanje zaslužila brzim i uspešnim prilagođavanjem promenama i potrebama privrede i društva, aktivnim učešćem u reformi srednjeg stručnog obrazovanja, uvodeći nove profile i područja rada, razvojem komunikacije i uspostavljanjem saradnje u domaćim i međunarodnim domenima.
   Radom svojih učenika i svih zaposlenih, ova škola doprinosi ugledu i razvoju obrazovanja i vaspitanja ne samo u gradu Kraljevu, već i u Republici Srbiji moglo se čuti na prijemu kod gradonačelnika.
   Ukupno 15 ustanova, pojedinaca i društava dobilo je Svetosavske nagrade za poseban doprinos razvoju  obrazovanja i vaspitanja u Srbiji za 2009. godinu koje dodeljuje Ministarstvo prosvete Republike Srbije.
E.I.Povratak na vrh strane


U SUSRET ĐAČKIM TAKMIČENJIMA
Snalažljivost, dosetljivost, bezobrazluk?!


   Nedavno me srete jedna poznanica zabrinuta posle roditeljskog sastanka na kome je razredni starešina jednog sedmog razreda na roditeljskom sastanku izjavila: „Kakvi su im roditelji deca su mnogo dobra“. 
   Sećam se da su moji roditelji dugo ponavljali ovu istu rečenicu koju su čuli na roditeljskom sastanku daleke 1989. godine u jednoj domaćoj srednjoj školi. Mislila sam da je to ostatak prošlih vremena i da ćemo mi mlađe generacije da izgradimo moderniji obrazovno - vaspitni sistem. Iz godine u godinu naši učenici postižu vidno loše rezultate na međunarodnim testiranjima. Da li je vreme da preispitamo nas kao karike u lancu vaspitno-obrazovnog procesa? U prilog tome priča o školskim takmičenjima.
   Ovih dana u Prosvetnom pregledu objavljeno je Stručno uputstvo o organizovanju takmičenja i smotri učenika osnovne i srednje škole, kao i Kalendar takmičenja. Školsko takmičenje iz matematike održava se 13. februara. Proteklih godina ovo takmičenje pratile su brojne nepravilnosti u nekim osnovnim  školama, kada je naš region u pitanju. Da li će se tradicija nastaviti?
   Prema onome što je propisalo nadležno Ministarstvo prosvete kada je u pitanju takmičenje učenika osnovnih škola stoji decidirano:
   - na takmičenju mogu učestvovati svi redovni učenici osnovnih škola;
   - izbor učenika za opštinsko takmičenje vrši se isključivo na osnovu postignutih rezultata učenika na školskom takmičenju;
   - za svaki naredni nivo takmičenja određuju se učenici na osnovu postignutih rezultata i rang-liste sa prethodnog nivoa takmičenja, a u skladu s propozicijama;
   - rangiranje učenika za određeni nivo takmičenja vrši se isključivo na osnovu postignutog broja bodova, u skladu sa Stručnim uputstvom i pravilnikom određene vrste takmičenja;
   - ukoliko više učenika postigne isti broj bodova, svi učenici zauzimaju isto mesto i svi učenici imaju isti rang.
   Svako odstupanje od propisanog predstavlja nepravilnost. Netačni su navodi da škola nije u obavezi da organizuje školsko takmičenje, veća da po svom izboru može da izabere učenike koji će da je predstavljaju. Netačne su  i priče da škola ne mora da postupa u skladu s Kalendarom takmičenja.
   Školske 2007/2008. prvi put je javno progovoreno o nepravilnostima koje prate takmičenja. Serija mojih tekstova Dosetljivost ili nešto bezobraznije, u lokalnim pisanim  medijima, slikovito je opisivala iz godine u godinu iste propuste koji su se ponavljali. Od tada uglavnom iste škole kršile su Kalendar takmičenja i isti organizovali pre ili kasnije. Obično su koristile zadatke koje su već prethodno izrađivali učenici čije su škole postupile u skladu s Kalendarom. Pa je time u navedenim školama umesto da se vrednuje nivo stečenih znanja vrednovana snalažljivost, dosetljivost i bezobrazluk.
   Od prosvetnog savetnika te školske 2007/2008.  sam dobila odgovor:
   - I od Društva i od ministarstva dobio sam odgovor da se dosadašnja praksa mora menjati i da se sva takmičenja (samim tim i školsko) moraju održavati određenog datuma i u isto vreme u svim školama, ali da u ovom slučaju, zbog učenika učesnika u takmičenju koji nemaju krivice, ne treba diskvalifikovati iz daljeg takmičenja škole koje su imale propuste u organizaciji takmičenja.
   Pošto učenici nisu imali krivice, neko sigurno jeste. A, pošto taj što jeste nije snosio odgovornost za učinjeno, isto je ponovljeno i školske 2008/2009.
   Da li će se i ove školske godine na školskom takmičenju iz matematike, u nekim kraljevačkim osnovnim školama, meriti znanje ili snalažljivost videćemo već ovog vikenda. A onoj nastavnici s početka priče sugestija: kakvi ste deca su vam odlična, jer je i Vaša škola uključena u ovu i mnoge slične priče.
Katarina Simović


IZ IZBEGLIČKOG ŽIVOTA
Erveničani u Kraljevu 15 godina

   Uskoro se navršava 15 godina kako je pod naletom hrvatske „Oluje“ krenula kolona prognanika iz Hrvatske prema Srbiji. U toj koloni bili su i meštani sela Ervenik, najvećeg u opštini Knin. Oko 30 meštana tog sela, tog kobnog avgusta, skrasilo se baš ovde, na području Kraljeva. Neki u kolektivne centre, dok su se drugi udomili kod poznatih i nepoznatih Kraljevčana. Nepunih 15 godina su u Kraljevu, a misli su im u Erveniku, gde su ostavili kuće i imanja. Tamo su ostali grobovi njihovih najmilijih, koje mnogi još nisu ni posetili.
   Kako je izgledao Ervenik u vreme kada su ga prognanici morali napustiti? Selo je brojalo oko 400 domaćinstava sa oko 2000 stanovnika. Imalo je modernu, novosagrađenu osmogodišnju školu, sa dve četverorazredne područne, te poštu, zdravstvenu ambulantu, poljoprivrednu zadrugu i nekoliko prodavnica. Tu je bila i Fabrika dečje odeće „Erveteks“, kao i pogon Dalmatinskih rudnika boksita iz Obrovca. U centru sela bio je veliki Zadružni dom, izgrađen dobrovoljnim radom meštana.
   A kako je sad? To je zabeležio potpisnik ove beleške. Ervenik je velika pustoš sa porušenim i zapaljenim kućama. U selu živi stotinak stanovnika, mahom starijih, niko nije zaposlen, samo je poneko ostvario hrvatsku penziiju. Kuće se slabo obnavljaju. Stoke ima veoma malo. Sve do skora selo nije imalo električnu energiju. Tek se sada počelo sa popravkom. Pošta u selu ne radi, pa pošiljke donosi poštonoša iz Knina. Škola ne radi, nema za koga, jer dece nema.
   Eto, tako je sada u Erveniku. Jedno je sigurno: Erveničani stalno pate za svoji Ervenikom, koji im je silom otet.
I. ŠekuljicaPovratak na vrh strane



Osnivanje Saveta za privredu Kraljeva


   Predstavnici lokalne vlasti organizovali su sastanak kome su prisustvovala privredna društva sa teritorije Kraljeva, a na kome se razgovaralo o unapređenju poslovanja kraljevačkih preduzetnika. Sastanak se prvenstveno odnosio na to kako obezbediti da preduzeća sa teritorije Kraljeva dobiju što više posla putem javnih nabavki koje raspisuju gradska javna preduzeća.
   - Prema nekoj računici vrednost tih nabavki za 2010. bi se kretala od milijardu do milijardu i po dinara. Tako da ćemo pokušati da napravimo model kako bi firme iz Kraljeva dobijale poslove. Jer, na taj način ćete moći i da naplatite od njih ono što duguju gradu. Jedan od glavnih preduslova koje lokalna samouprava mora da učini kao prvi korak je da olakša preduzećima, kada je u pitanju plaćanje naknade za zemljarinu - rekao je Predrag Simović, član gradskog veća zadužen za rad javnih preduzeća.
   Ideja gradske vlasti bila je da se osnuje jedna vrsta tela koje bi nastupalo jedinstveno, a to znači da se već na početku svake godine upoznavali sa planom javnih nabavki preduzeća i ustanova koja pripadaju lokalnoj samoupravi.
   -Velika privreda je u Kraljevu skoro ugašena, tako da su sada najveći privredni subjekti postala mala i srednja preduzeća. Sastanak sa privrednicima smo inicirali kako bi pomogli očuvanju kraljevačkog dinara, a onda će svi biti srećniji ako se taj novac iz gradskog budžeta troši upravo u Kraljevu - kaže Ljubiša Simović, gradonačelnik Kraljeva.
   Savet za privredu biće sastavljen od predstavnika preduzetnika i čelnika iz lokalne samouprave.          
Nenad Božović


KORISNICI NARODNE KUHINJE OBEZBEĐENI SA OBROCIMA DO KRAJA APRILA
Na kazanu 600 Kraljevčana

   Realna slika ljudi u Kraljevu koji bi u ovom trenutku rado dobijali obroke koje sprema Narodna kuhinja, premašuje hiljadu korisnika. Međutim, trenutno nije moguće obezbediti obroke za toliki broj Kraljevčana. Jedino što u ovom trenutku može da učini Crveni krst, jeste da jednom mesečno najugroženijima podeli pakete sa osnovnim namirnicima, i to pre svega u selima oko Kraljeva.
   Crveni krst iz Kraljeva ima Narodnu kuhinju od 2002. godine, i u tih osam godina postojanja nikada nije prekidao rad, odnosno uvek je bilo obroka za najugroženije građane. Zahvaljujući Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu obezbeđeni su obroci za pet dana u nedelji za 600 Kraljevčana, i to onih koji žive na gradskom području, jer Crveni krst nije u mugoćnosti da hranu doprema u okolna sela.
   - Hrana i hleb se svakog radnog dana donose u prostorije mesne zajednice Centar. Grad Kraljevo je aplicirao prošle jeseni kod resornog ministarstva i odobrena su sredstva za kupovinu hrane za šest meseci. Znači da do aprila ne moramo da brinemo o tome da li će naši korisnici imati šta da jedu. Uspeli smo da ovim projektom obezbedimo i hiljadu „lanč“ paketa za stanovnike u selima, jer nema samo siromašnog stanovništva u gradu - kaže Mirjana Lišanin Gostiljac, sekretarka Crvenog krsta u Kraljevu.
   „Lanč“ paket podrazumeva kilogram soli, pirinča i testenina, zatim litar ulja, 24 kilograma brašna, začine, i još neke namirnice. Ovakav paket na žalost nije dovoljan za mesec dana, ali može da dopuni kućni budžet.
   - Plan u narednom periodu je da otvorimo još jedno distributivno mesto u Ribnici, jer je to veliko naselje koje ima dosta socijalno ugroženih stanovnika. Na taj način bi rasteretili Centar, i oko 100 korisnika bi hranu uzimalo sa druge strane Ibra. Trenuto na čekanju za Narodnu kuhinju imamo 300 lica, mada je taj broj i veći, jer ima onih koji su na ivici socijale. Puno ljudi je u poslednje vreme ostalo bez posla, nemaju nikakva primanja, imaju jedno ili dvoje dece na školovanju, kao i starih i hendikepiranih osoba - objašnjava gospođa Lišanin Gostiljac.
   Crveni krst u saradnji sa Centrom za socijalni rad i gradskom upravom  sačinjava kriterijume i rang liste najugroženijih Kraljevčana. Neka gruba procena je da u ovom trenutku na teritoriji Kraljeva bi oko 2.000 koristilo obroke koje priprema Narodna kuhinja.
   - Kada je Narodna kuhinja počela sa radom, broj korisnika je bio 1.500, ali pre svega zahvaljujući stranim donatorima kojih je tada bilo. Kako je vreme prolazilo stranci su se povlačili, i sada imamo hranu za svega 600 građana - kaže sekretarka Crvenog krsta.
   U toku su pripreme za tzv. Banku hrane, jer ima veliki broj kompanija koje imaju namirnice kojima rok nije istekao, ali je pri kraju, i mogu da doniraju u Banku hrane. Banka će biti otvorena za sve koji budu želeli da pomognu, recimo na ovakav način, ili da jednostavno doniraju hranu koja će se spremati u Narodnoj kuhinji za najugroženije sugrađane. N.B.Povratak na vrh strane



Program podrške izvoznicima

   U cilju informisanja privrednika o mogućnostima učešća preduzeća u programima podrške, Regionalna privredna komora Kraljevo u saradnji sa SIEPOM organizovala je prezentaciju aktuelnih programa podrške izvoznicima

   Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) je institucija Vlade Republike Srbije koja svojim aktivnostima već sedam godina pomaže domaćim izvoznicima da izvezu svoje proizvode i usluge i postanu konkurentniji na stranim tržištima. Sa druge strane, SIEPA promoviše Srbiju kao investicionu lokaciju i pruža informacije internacionalnim kompanijama o mogućnostima ulaganja u Srbiju. Upošljavanje kapaciteta domaćih preduzeća, otvaranje novih radnih mesta, usvajanje savremenih znanja i tehnologija ključni su činioci ukupnog prosperiteta Srbije.
   - U cilju povećanja konkurentnosti, kako domaćih preduzeća tako i Srbije, SIEPA svake godine organizuje nastup domaćih preduzeća na najprestižnijim međunarodnim sajmovima, kao i posete stranih preduzeća koji žele da nađu strane partnere u Srbiji. Na taj način kompanije koje žele da investiraju u Srbiji dobijaju i sledeće usluge - pronalaženje grinfild i braunfild lokacija, pomoć u administrativnim procedurama na svim nivoima, posedovanje u komunikacijama sa nadležnim institucijama na državnom i lokalnom nivou, kao i povezivanje sa lokalnim - istakao je Igor Novaković, savetnik za promociju izvoza SIEPA.
   - Program internacionalizacije preduzeća kroz koji SIEPA već četiri godine zaredom finansijski pomaže domaće izvoznike dodelom bespovratnih sredstava za aktivnosti poboljšanja izvoznog marketinga, imala je pozitivnu posledicu predstavljanja naših preduzeća u inostranstvu mahom kroz sajmove i certifikaciju. Najbolji izvoznik u 2008. godini bilo je preduzeće Radijator-inženjering koje je zahvaljujući i ovom programu bilo prisutno na Sajmovima van granica Srbije. Svakako da nama izvoznicima ovakvi projekti pomažu. Time što smo proglašeni 2008. godine kao izvoznik godine, nam je omogućilo da konkurišemo za ovakva sredstva i na pravi način se predstavimo na sajmovima gde svakako samostalno finansijski ne bi mogli. Drugi vid pomoći sigurno jesu standardi na kojima radimo, gde takođe vidimo doprinos ovakvih Projekata i svakako da je značajno da neko obraća pažnju na nas privrednike, koji opstajemo uprkos teškoj krizi - rekao nam je direktor Radijator-inženjeringa Radojko Janić.
Koristeći se uspešnim primerima iz prakse sličnih programa iz zemalja EU i prilagođavajući ih uslovima poslovanja u Srbiji razvoj lanaca lokalnih dobavljača će kroz pružanje konsultantsko-tehničke pomoći preduzećima, u partnerstvu raditi na podizanju nivoa konkurentnosti i promovisati njihove izvozne aktivnosti. Obzirom da su ova sredstva značajna i vrlo često premašuju iznos i preko 20 hiljada evra ne čudi da će privrednici sa prostora pokrivenosti Regionalne privredne komore Kraljevo i ove godine konkurisati za ovaj vid promocije na inostrano tržište.
Mogućnost da postanete kvalifikovani dobavljač multinacionalnim kompanijama Irska konsultantska kuća za međunarodni razvoj (IDI) angažovana je na sprovođenju Projekta za razvoj konkurentnosti i promociju izvoza (SECEP). Projekat  finansira Evropska unija, a realizuje Delegacija Evropske komisije u Republici Srbiji kao deo tehničke pomoći namenjene Republici Srbiji u cilju razvoja konkurentnosti i promocije izvoza. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja (MERR) i Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) glavni su partneri u sprovođenju SECEP programa. Razvoj lanca lokalnih dobavljača (SSDP)  jedan je od komponenti koji se sprovodi u okviru SECEP programa.
- Projekat za razvoj konkurentnosti i promociju izvoza oglasio je JAVNI POZIV svim malim i srednjim preduzećima zainteresovanim da se uključe u projekat razvoja lanca lokalnih dobavljača, da se prijave za učešće najkasnije do 15. februara 2010. godine. Zadatak programa je da pruži tehničko-konsultantsku pomoć odabranim preduzećima kako bi bila konkurentnija, postala dobavljači multinacionalnim kompanijama i povećala obim prodaje na međunarodnom tržištu - rekao je Nenad Božović, viši ekspert za razvoj konkurentnosti i promociju izvoza SECEP.
Kroz program Evropske mreže preduzetništva koji kompanije imaju mogućnost da se uključe u najveću poslovnu mrežu u svetu za povezivanje malih i srednjih preduzeća. Ova mreža ima 101 konzorcijum sa 554 partnera u Mreži u 44 zemlje sa 3.000 zaposlenih. Jedan od prioritetnih projekata u ovoj godini je Program razvoja lanca lokalnih dobavljača koji omogućava kompanijama da postanu kvalifikovani dobavljač multinacionalnim kompanijama. Kroz ovaj program obaviće se besplatna procena rada kompanija, zasnovana na metodi koju koristi Evropska fondacija za kvalitet (EFLjM) i drugim metodama koje omogućavaju utvrđivanje oblasti poslovanja za napredak, kao i specifične aktivnosti koje će dati smernice razvijanju kapaciteta kompanija.
- Ovo je samo nastavak te dobre saradnje i današnji sastanak bi trebao da doprinese tome da se više naših privrednika uključi u ovaj vid pomoći. Regionalna privredna komora Kraljevo je davala i dalje će davati doprinos da kao podrška pomognemo našim privrednicima da svoje kvalitetne proizvode što lakše plasiraju i van granica Srbije - rekao je Mladomir Novaković, predsednik Regionalne privredne komore Kraljevo.
Najboljim kompanijama će se obezbediti direktna tehnička pomoć shodno potrebama koja kompanije budu iskazale, tako što će im biti dodeljeni međunarodni eksperti za prepoznate oblasti poboljšanja poslovanja. Takođe, ove kompanije će imati mogućnost da učestvuju na specijalizovanim sajmovima prodaje gde će imati priliku da direktno razgovaraju sa predstavnicima kupaca multinacionalnih kompanija. Kompanije učesnici programa takmičiće se za novo ustanovljenu nagradu „Dobavljač godine“ koju program uvodi, a izbor u nekoliko kategorija vršiće multinacionalne kompanije.
Sonja Cvetković



Kodeks Suda časti kroz kvalitet

   Regionalna privredna komora Kraljevo organizovala je sastanak sa Jedinstvenim udruženjem Srbije za kvalitet

   Jedinstveno udruženje Srbije za kvalitet je pokrenulo inicijativu za kvalitet pre gotovo 5 decenija. Zvanično postoje od 1962. godine i do danas svoje aktivnosti je definisao kroz sledeće ciljeve: pružanje stručne pomoći radnim i društvenim organizacijama u cilju unapređenja kvaliteta, razvoj izdavačke delatnosti, pokretanje časopisa, formiranje biblioteke i izdavanje rečnika kvaliteta, nastavak formiranja orgnaizacija za kvalitet u društveno političkim zajednicama i uprivredi, poboljšanje obrazovne aktivnosti, koju sprovode društva JUSK-a radi dopune znanja i razmene iskustava u primeni tehnike i metoda rada na unapređenju kvaliteta.
   Ovaj sastanak je organizovan zbog donošenja važnog dokumenta Kodeksa Suda časti.
   Usvajanjem dokumenta Kodeksa Suda časti privrednici i JUSK, su obavezali svoje članstvo na potpunu profesionalnost, uz poštovanje poslovne tajne svog korisnika, ali i profesionalna prava drugih kolega koji se bave istim poslom, stvarajući time uslove za dobar partnerski odnos svih kojima je ugled Srbije u pogledu pružanja usluga i kvaliteta na prvom mestu.Povratak na vrh strane



Stočarstvo opet podbacilo!


   Procenjena vrednost prošlogodišnje poljoprivredne proizvodnje u Srbiji iznosi oko 5,5 milijardi dolara, što je 2,58 odsto više nego u 2008. godini, podaci su Centra za naučnoistraživački rad Privredne komore Srbije.U strukturi ukupne vrednosti poljoprivredne proizvodnje dominira produkcija svih vrsta bilja sa učešćem od 69,5 odsto, dok je udeo stočarske proizvodnje svega 30,5 procenata. Tako je, lani ostvarena biljna proizvodnja u vrednosti oko 3,8 milijardi dolara, dok je udeo produkcije u stočarstvu bio osetno manji - 1,7 milijardi dolara. Lanjski rezultati u segmentu biljne proizvodnje, su ostvarile pozitivne stope rasta. To jedino ne važi za industrijsko bilje, a pre svega uljarice koje su „podbacile“. Kada je reč o stočarskoj proizvodnji, Stanković je upozorio da je ona u Srbiji veoma skromna, kao i da dva parametra pokazuju da se tendencija ekstenzivnosti poljoprivredne proizvodnje u Srbiji i dalje nastavlja.
   To se odnosi na veoma nepovoljan udeo stočarske delatnosti u ukupnoj vrednosti poljoprivredne proizvodnje, kao i na nedovoljan broj uslovnih grla po hektaru oraničnih površina. To je opet rezultirano brojem uslovnih grla po hektaru oraničnih površina u Srbiji trenutno iznosi 0,30, dok je u svetu taj broj znatno viši, a u Evropskoj uniji je 0,98 po hektaru.
   - Sumirajući celokupno stanje u srpskoj poljoprivredi tokom 2009. godine, možemo reći  da je ta privredna grana lani imala „paradoksalnu“ situaciju. U odnosu na privredu u celini, koja je prošle godine zabeležila pad od 2,9 odsto, poljoprivreda je ostvarila rast od 2,58 procenata, što je u značajnoj meri doprinelo da opšte smanjenje ekonomske aktivnosti u našoj zemlji, mereno prema ostvarenom bruto - domaćem proizvodu, lani bude manje - kažu strušnjaci .
   Jedino su saobraćaj, transakcije finansijskim sredstvima, skladištenje i poljoprivreda napredovali u odnosu na minulu godinu, ocenjujući da je pozitivna stopa rasta u poljoprivredi ostvarena zahvaljući povoljnim klimatskim uslovima.
   - Izuzetno povoljne rezultate domaća poljoprivreda je ostvarila u proizvodnji i spoljnoj trgovini, ali su istovremeno proizvođači veoma loše prošli. Proizvođači su u lošem položaju bili pre svega zbog veoma niskih cena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, skupih cena inputa u zasnivanju proizvodnje i dosta turbulentnog tržišta. Kakvi će biti rezulati u ovoj godini teško je prognozirati, jer ćemo u velikoj meri zavisiti od mnogobrojnih Sporazuma koji se najavljuju, ali i od samog tržišta u svetu. Međutim ono što se i dalje sugeriše od strane stručnjaka je da se u stočarstvo mora ulagati po svaku cenu jer udeo stočarske proizvodnje diktira dalji razvoj ostalih grana. Ukoliko ono nije profitabilno i sa istim brojem grla, bez obzira da li govorimo o proizvodnji mesa ili mleka ni ostali u lancu neće imati koristi. Izvoznu kvotu nam niko ne može i neće oduzeti, ali nismo kadri da je ni izbliza ispunimo - ističu stručnjci PKS.
Sonja Cvetković



Put u Kazablanku

   Kažu da u raseljenju boravi bar polovina srpske nacije. Mnogi su otišli za hlebom i obećanim boljim životom još dok je u ovoj državi moglo da se živi od rada. Najamnog, umnog ovog ili onog, tek ljudi odlazili, jer su verovatno na vreme shvatili da je kapitalizam globalizovao svet, ali i svetsku politiku. Zbog toga nije ni čudno, da deset odsto ljudi živi kako hoće, a ostatak kako mora!
   Da je u ovoj zemlji odavno sve postalo samo deo politike i svega onoga što se u ovoj oblasti dešava, svima je više nego jasno. To nije ni malo čudno ako se zna da od toga kako naši vrli političari odluče zavisi da li ćemo imati struje i svega ostalog što, blago rečeno, život znači. Na to smo se navikli jer, kao što je poznato u sveopštoj besparici, nemaštini, propalim privatizacijama, ono malo normalnog sveta i ne razmišlja šta mu se dešava već kako da preživi. Dok nam statistika govori da je prosečna potrošačka korpa taman koliko i prosečna plata nešto oko 36 hiljada dinara teško je poverovati istini u oči. E, ona je nešto drugačija. Istini za volju treba odati priznanje privrednicima ovog kraja, jer je teško namiriti sva gladna usta u državi. Kada se namire porezi, prometi, carine, akomulacija i administracija ostaje taman da se nešto udeli i radnoj snazi od koje i zavise isti privrednici. Prošlonedeljni podatak o skidanju većeg broja nezaposlenih lica sa evidencije Nacionalne službe za upošljavanje opominje da ni običnom nezaposlenom prosečnom Srbinu nije stalo!
   Protekle nedelje je prestonica doživela još jedno premijerno predstavljanje mjuzikla Kosa. Ne znam na čemu smo, ali „hipi vreme“ se verovatno vratilo, samo su modernija vremena pa su svi lepo podšišani. Valjda su frizeri jedina branša koja životari, jer želimo i pored svega da izgledamo lepo i pristojno.
   U svemu tome malo smo zaboravili da se jedan narod ili sredina prepoznaje upravo po tome do koje su mere uspeli da se uzdignu po svojim kulturnim i umetničkim vrednostima, dok sve ostalo vremenom prekriva sivilo svakodnevice i zaborava, ne ostavljajući ništa za sobom osim gorčine i kajanja što nije bilo bolje. Nešto se uvek prisetim o krunisanim kraljevima i onome što jesmo, što nas obavezuje i tera na opstanak, onaj životinjski i još pomalo i ljudski! Neki koji danas sebe smatraju utemeljivačem mnogo čega, nisu kao nacija ni postojali, nisu znali ni šta je istorija ni kako jesti viljuškom, mada je prstima uvek slađe!!! Od tih takvih, zavisimo, na žalost vrlo često. Danas su tu da nas podsete na prava, obaveze, zakone, kako treba i mora ne bi li nam udelili još koji dinar. Kako su sve to postigli sam Bog zna. A nije da nisu. Imali smo i mi šansu, ali nam se kroz istoriju često obijala o glavu, malo zbog sujete, više zbog nesloge!!! A gde je, onda tu pravda, pa makar i ona spora, ali koja pristiže. Valjda će stići i sa raznoraznim sporovima kojima je možda istekao i rok. Zakone menjamo „ko Cigani konje“ jer opet tako mora. Nekad je ljudski, negde u dubini duše zadovoljiti samo dušu… onako bez novčane naknade!
   Kad nemamo rešenje najbolje je baviti se statistikom, jer poznavaoci prilika tvrde da između istine i laži stoji pomenuta statistika!Povratak na vrh strane


       
Kad porastem biću gazda Čugo!

   Kotlenik-promet obeležio 20 godina uspešnog poslovanja i pokazao da domaćinsko poslovanje donosi pozitivne rezultate i u vreme krize

                                          „Kad porastem biću gazda Čugo!“ Ovako mi je jedan mališan od dobrih stočara u Srbiji odgovorio pre pet godina, na moje pitanje šta će biti kad poraste. Tada je imao svega 7 godina i do danas nije promenio mišljenje. Malo je onih koji za ovog čoveka nisu čuli i sa prostora eks Jugoslavije, a bavili se stočarstvom. I dan danas, škrt na rečima. Kaže da je bolje da dela govore o čoveku, nego on sam. Kad ne valja manja sramota. A sve je počelo pre više decenija, da bi Slaviša Tošović-Čugo, pre ravno dve decenije odlučio da postane sam svoj gazda. Odluka, kako se vremenom ispostavilo, bila ispravna i na vreme.

   U Srbiji se odvajkada cenio domaćin. Od vremena Vožda i Knjaza do današnjih dana domaćin je bio ponos i uzdanica u svakom pogledu. Verovali su u njega i država i komšije s nadom da će sve što domaćin uradi i njima doneti boljitak. Tako je bilo i 1990. godine kada je Slaviša Tošović, domaćin iz Lađevaca osnovao preduzeće kome je naziv dao po planini gde živi - Kotlenik-promet. Pre toga, pokazalo je vreme, značajnog koraka, Slaviša je radio 15 godina kao kooperant zadruga u okolini Kraljeva i Vrnjačke Banje. Svo to vreme uz domaćina je bila porodica. Pre svega radom, ali i sopstvenom nadgradnjom koja je obezbeđivala uspešnije poslovanje i jačanje svekolikih pozicija preduzeća. Da je put uspešan potvrđuje činjenica da su mlađi članovi porodice svoju budućnost vezivali za preduzeće, pa su postajali veterinari, zatim stručnjaci ekonomsko-finansijske struke, uvaženi znalci tehničko-tehnološkog postupka, ali se osposobljavaju i za druge oblasti i poslove koji će očuvati stalnost u kvalitetu proizvoda i podizati ugled Kotlenik-prometa kod svih - od države do potrošača. Vrlo su svesni da proizvode jednu od osnovnih životnih namirnica, gde nema mesta za propuste bilo koje vrste. Standardi na kojima danas firma radi su visoki i odgovaraju svim zahtevima svetskih aršina. Samo na taj način moguće je graditi svoje ime, koje opstaje zahvaljujući poslovnosti i pre svega kvalitetu. Sve ovo nije moguće bez porodice, a porodica je srž svakog društva i najveće blago.

MEšAONA
   Višedecenijsko iskustvo u robnoj proizvodnji obezbedilo je da Kotlenik-promet uvek i na svakom mestu u prvi plan stavlja kvalitet. Pošto se bave tovom junadi i svinja, produkcijom svežeg mesa i mesnih prerađevina, a reč je o jednoj od osnovnih životnih namirnica logično je da se o kvalitetu vodi posebna briga. Ona počinje još na njivi na kojoj se zaseje sve ono što će biti prerađeno u stočnu hranu.
   - Da bi se zaokružio proizvodni proces neophodno je obezbediti da svaka karika u lancu bude dovoljno jaka i pruži svoj maksimum. U industriji mesa, jedna od ključnih karika je obezbediti dovoljne količine kvalitetne stočne hrane, što ne sme da se prepusti slučaju, te smo iz tog razloga osnovali i sopstvenu proizvodnju stočne hrane, koja dnevno iznosi oko 40 tona za naše potrebe - ističe Milomir Tošović, direktor i suvlasnik ovog preduzeća.                        
   U mešaoni stočne hrane teže da, pod strogim nadzorom tehnologa i po recepturi koja garantuje optimalan prirast i mogućnost, svaka isporuka iz klanice ili preradnih kapaciteta bude označena kao zdrava hrana. Otuda i ne čudi ni činjenica zašto Kotlenik-promet danas ima prosperitet u smeru da postane izvoznik u zemlje EU. Najveći deo neophodnih repromaterijala za rad mešaone preduzeće obezbeđuje vlastitim snagama, svesni da se vrhunska stočna hrana može proizvesti samo od kvalitetnog kukuruza, pšenice, soje, te se vodi računa i novim tehnologijama gajenja ovih kultura. Ovo je mesto, slobodno možemo reći, izvor snage za čitav proizvodni proces i iz koga kreće priča o kvalitetu i kvantitetu proizvodnje.  

FARMA
   Da bi se obezbedila stalnost u nivou kvaliteta i svega što se radi u firmi, stručno - sanitarni nadzor obavljaju Zavod za zaštitu zdravlja i Veterinarski specijalistički istitut iz Kraljeva. Dve farme svakako su od samog početka zaštitni znak sticanja kvaliteta imena i onoga što danas firma predstavlja, farme svinja u Obrvi i Bečnju. U samom podnožju Kotlenika, tik do lađevačke varošice, nalazi se selo Obrva gde je od nedavno farma svinja postala deo Kotlenik- prometa.
   Farma je postojala godinama funkcionišući na principima društvene svojine dovedena do ruba propasti. Danas je postala svetli primer domaćinskog gazdovanja i jedan od retkih primera dobre privatizacije možda već zaboravljenih farmi u Srbiji.
  - Proizvodni kapacitet farme omogućava da se ovde godišnje utovi blizu 12.000 svinja. Prvoklasno meso koje se ovde dobija produkt je neprestanog rada na poboljšanju genetskog materijala, kontrolisanog osemenjavanja, koje se odvija pod budnim okom veterinara - ističe naš sagovornik.
   Sveže meso dobijeno sa ove farme još jedan je od argumenata koji potkrepljuju kvalitet koji su prihvatili sa zadovoljstvom svi veliki kupci. Osim toga, na farmama se vodi računa i o genetici dobrog priplodnog materijala te se na njima nalaze i preko sto nazimica i pet stotina pedeset krmača.   Tov junadi se odvija, kako naši domaćini sa ponosom ističu, uz pomoć prirode i brojnih kooperanata, njih preko 70. U tovu je trenutno preko 3.000 grla stoke. Stručni nadzor, strogi standardi u radu i kontrola kvaliteta se podrazumevaju. Ova grla koja se po standardima ove firme proizvedu u Srbiji, predstavljaju najveći izvozni atribut preduzeća.
   Sveže meso proizvedeno na prostorima srpske netaknute prirode, tako postaje priznati artikal koji su mnogi potrošači prihvatili kao sinonim za, u modernom svetu toliko traženu zdravu hranu. Izvoz bejbi-bifa polako počinje da dobija ponovo okvire koje zaslužuje, dobrim delom zahvaljujući i Kotlenik-prometu. A zašto i ne bi, pa nadaleko čuveni Čugo, kralj stočara kako ga sa pijetetom u Srbiji nazivaju, počeo je zbog tog bejbi-bifa. Na klaničnoj liniji koja je opremljena najsavremenijom opremom dobijaju se najbolji radmani klanja koji pomeraju granice proseka u Srbiji. Dobri domaćini su Milomira Tošovića izabrali za prvog čoveka ove asocijacije. Na taj način firma je postala nosilac i mnogobrojnih rešavanja problema u ovoj oblasti, ali i pravi takmac koji pođednako brine o svemu.
   - Na žalost, problemi u stočarstvu su brojni, te ih bez stalnog nadzora i subvencije države teško može samostalno rešiti asocijacija stočara, ma koliko bila jaka! Od uzgoja stoke u najmodernijim uslovima, uz poštovanje svetskih standarda, pa do potrebe da se stočarstvo kao potreba i srpski izvozni brend bolje organizuje i kao delatnost čvršće nastupi na tržištu - kaže  Milomir.

PRERADA
Prerađivački kapaciteti za sada zadovoljavaju tržište pokrivanja proizvodnje Kotlenik-prometa. U asortimanu gotovih proizvoda, receptura starih majstora i sušenja na prirodnim osnovama su odredili da ukusni proizvodi ove kuće budu prepoznatljivi širom Srbije, ali i dalje. Trenutno u Srbiji radi, na zadovoljstvo kupaca, 19 maloprodajnih objekata. Ekonomska kriza uslovljava manju kupovinu mesa i mesnih prerađevina pa naši domaćini često upriliče akcije kupovine po povoljnijim cenama. Tako da je korist obostrana. Zahtevno tržište, ali i želja da se udovolji kupcu na svakom mestu su odredili moderna manja pakovanja, ali i dizajn. Vakumirana pakovanja su u svetu prisutna već godinama, a Kotlenik-promet je jedan od pionira u ovom poslu, bar kad je srpsko tržište u pitanju.

MALOPRODAJA
   Dalji put proizvoda i poluproizvoda svežeg mesa za ljubitelje roštilja i kulinarstva nije zanemarljiv. Ovo kažemo sa razlogom jer dobar domaćin u svojstvu dobrog trgovca nije lako biti. Simbol tradicije za ono što vekovima u Srbiji postoji je kvalitetan dobrosusedski odnos između kupca i prodavca. Maloprodajni objekti Kotlenika nisu samo obične mesare. Nakon otvaranja radnje postaju mesta o kojima se priča, lokacije uobičajenih jutarnjih gužvi, a atmosfera koja u njima vlada mogla bi se dočarati jedino ako pokušamo da u sebi izazovemo kombinaciju osećanja koja nam se javljaju kada posetimo starog prijatelja. Spoj najmodernije tehnike kada je u pitanju oprema kojom raspolažu ove prodavnice i duha starih trgovaca, koji će uvek znati šta je to što komšija želi jeste ujedno i možda tajna ovih prodavnica. Svakodnevno snabdevanje svežim mesom, rashladne vitrine koje deluju kao izložbeni eksponati, te ljubazno osoblje  samo potvrđuju sve navedeno.
Ovo preduzeće je sadašnjost i budućnost porodice Tošović, ali i budućnost Srbije. Samo porodični poslovi i preduzeća na zdravim osnovama i principima mogu i postati ime. Ime koje čuva tradiciju i zavređuje poštovanje svih. Srećnih dve decenije!
Sonja CvetkovićPovratak na vrh strane

EKOLOGIJA
Uloga pčele u ekosistemu

   Pčelarstvo, kao privredna grana, daje dve koristi: direktne - preko pčelinjih proizvoda meda, polena, propolisa, matičnog mleča, voska i pčelinjeg otrova i indirektne - oprašivanjem biljaka. Indirektne koristi od pčela čak dvadeset puta su veće od direktnih, što je potvrđeno mnogim istraživanjima. Pre svega zato što su pčele, jedna od najrasprostranjenijih životinjskih vrsta na zemlji. Nalazimo ih na svim kontinentima i na svim geografskim širinama.
   Medonosna pčela ima izuzetno značajno i kompleksno mesto u prirodi, naročito kod pojedinih poljoprivrednih kultura. Pčela utiče na proizvodnju ljudske i stočne hrane, raznih industrijskih sirovina poljoprivrednog porekla, kao i na čovekovo zdravlje i estetske aspekte življenja.
   Već duže vreme se pogoršavaju uslovi za gajenje pčela. Povećava se broj stanovnika na zemlji, te se zbog toga radikalno menja struktura biljnog pokrivača, a u cvetovima biljaka su glavni izvori pčelinje hrane, nektar i polen. Primena savremenih agrotehničkih mera i hemijskih sredstava u poljoprivredi drastično utiču na uslove života i gajenje pčela. Pored raznih bolesti pčela i pčelinjeg legla, trovanje sredstvima za zaštitu bilja glavna je opasnost za medonosne pčele. Industrijski i izduvni gasovi mnogobrojnih zagađivača nepovoljno utiču na njihov razvoj i opstanak.
   U predelima gde je zagađenost otrovnim gasovima velika, pčele teško mogu da opstanu. I ako se nešto tako primeti, mora se shvatiti da je i ljudsko zdravlje ugroženo. Zato u nekim zemljama rezultati analiza pčela na sadržaj teških metala služe kao indikator stepena zagađenosti čovekove okoline.
   Neka iskustva posle Černobilske nuklearne katastrofe pokazala su da je u nekim mestima došlo do reagovanja pčela na radioaktivnost, a nakon zemljotresa u Jermeniji, pre nekoliko godina, došlo je do masovnog napuštanja košnica.
   Iskusniji pčelari znaju da pčele mogu da predvide meteorološke promene, pa prema njima usklađuju ponašanje.
Pokret za održivi razvoj „Odraz“ Kraljevo



Neke zanimljivosti o pčelama radilicama

   Pčele radilice su najbrojniji članovi pčelinje zajednice i osim polaganja jaja obavljaju sve poslove u košnici i van nje: hrane i neguju leglo i maticu, čiste ćelije, grade saće, održavaju potrebnu temperaturu i vlažnost legla, štite košnicu od neprijatelja, skupljaju nektar, polen i propolis, donose vodu. Zbog svih tih poslova se i nazivaju radilicama. Evo i nekih njihovih karakteristika:
   - Jedna pčela je teška oko 100 miligrama, što znači da ih u kilogramu ima oko 10 hiljada.
Ako u jakom društvu ima oko 60 hiljada pčela, nije teško izračunati koliko je teška košnica. Pčela radilica je dugačka od 12 do 14 milimetra, a jezik kojim sisa nektar dug je 6 milimetra.
   - Dužina života pčele radilice zavisi od načina ishrane, kao i jačine društva, pa tako u rano proleće, kada se pčele tek pripremaju za glavni posao, žive do 35 dana, a leti, u glavnoj pčelinjoj sezoni, kada ima najviše rascvetalog medonosnog bilja, pčela živi svega 28 dana. U periodu zimovanja, od septembra pa do proleća, pčele su u klubetu i tada žive najduže - od 6 do 8 meseci.
- Po lepom i tihom vremenu pčele mogu da lete od 45 do 60 km/sat, a kada je vreme lošije, brzina se smanjuje na 10 km/sat. Natovarena nektarom ili polenom pčela prelazi oko 20 km/sat, a prilikom letenja u jednoj sekundi napravi oko 440 zamaha.
   - Kada pčela miruje, vidi na udaljenosti i do 60 santimetra, a na daljini od 1 santimetra može da zapazi predmet od 8 mikrometara. Dok leti, pčela vidi svega nekoliko metara ispred sebe. Tada joj je povećana fREkvencija vizuelne stimulacije na šest puta veću nego kod čoveka. Pčela razlikuje belu, žutu, zelenu, plavu i ultraljubičastu boju, a prepoznaje i oblike pojedinih predmeta i cvetova.
- Izuzetno joj je razvijeno čulo mirisa koje se nalazi u antenama. Čulo ukusa je smešteno u koren jezika. Ako je nektar sladak, iako je neprijatnog mirisa, pčele ga sakupljaju. One reaguju i na zvuke koje registruju pomoću čula dodira, koje se nalazi po čitavom telu.
   - Imaju svoj način komunikacije, a to je najčešće neka vrsta igre. Od udaljenosti paše zavisi brzina igre, tj. broj okretaja u 14 sekundi. Ako je paša udaljena 100 metara, pčela se okrene 10 puta, a samo 4 do 5 puta ako je paša udaljena jedan kilometar. Što je put do hrane duži, to je duža i igra.
Pokret za održivi razvoj „Odraz“ Kraljevo



Asanacija i dezinfekcija

   Kada se prilikom ocene sanitarno-higijenskih uslova vodnog objekta utvrdi nezadovoljavajuće stanje neophodno je izvršiti njihovu ispravku - asanaciju. Asanacija predstavlja skup postupaka i radnji kojima se otklanjaju utvrđene sanitarno-higijenske neispravnosti na vodnom objektu.
Dezinfekcija je postupak kojim se uklanjaju patogeni (oni koji dovode do oboljenja) i uslovno patogeni mikroorganizmi iz vode. Ona se može sprovoditi primenom mehaničkih, fizičkih i hemijskih metoda. Dezinfekcija vode primenom mehaničkih metoda vrši se filtriranjem, fizičkih - primenom toplote (kuvanjem vode) i ultraljubičastih zraka, a hemijskih metoda - primenom hemijskih supstanci kao što su hlor, srebro, jod. Kod nas se voda lokalnih vodnih objekta najčešće dezinfikuje upotrebom hlornih preparata i to: natrijum hipohlorita - Žavelove vode (sadrži 4-16% aktivnog hlora), amonijum-hloramina (sadrži 25% aktivnog hlora), hlornog kreča (sadrži 25-35% aktivnog hlora) i kaporita (sadrži 70% aktivnog hlora).
   Hlorisanje vode se primenjuje kod prirodno čiste ili prečišćene vode koje ne sadrže velike koncentracije organskih i neorganskih materija, mutnoće <1 NTU, kiselosti vode rN <8. Hlorni preparat treba da nakon 30 minuta dejstva u vodi obezbedi 0,2-0,5 mg rezidualnog hlora što se postiže hlornim preparatom koji sadrži oko 1 mg aktivnim hlorom na 11 vode. Prema tome pri normalnom hlorisanju treba koristiti: Žavelove vode (koja sadrži 15% aktivnog hlora) - 10 mg, hlornog kreča (koja sadrži 30-35% aktivnog hlora) - 5 mg, hloramina (koja sadrži 25% aktivnog hlora) - 8 mg itd. Kontinuirano hlorisanje se vrši pomoću za to specijalnih uređaja zvanih hipohlorinatori.
   Za dobijanje higijenski ispravne vode za piće neophodno je, osim asanacije objekta vodosnabdevanja uraditi i asanaciju terena u cilju zaštite izvorišta vode. U tu svrhu treba obavezno iz područja zone zaštite izvorišta ukloniti sve postojeće izvore zagađenja kao što su: nužnici, đubrišta, lokve, stajnjaci, senjaci i sl. kao i obaviti dezinfekciju terena na kojima su ovi objekti bili (rastvor hlornog kreča; 100-200 mg aktivnog hlora na 11 vode). Takođe je neophodno, tamo gde je to moguće, obezbediti zaštitu vodnog objekta podizanjem ograde oko njega čime se sprečava prodor životinja.
   Zona u kojoj treba obaviti asanaciju je definisana minimalnom sanitarno-bezbedonosnom razdaljinom (MSBR), koja predstavlja minimalno dozvoljeno rastojanje od izvora zagađenja do izvora vodosnabdevanja. Činioci koji na nju mogu uticati na samom terenu su: geološki i hidrogeološki uslovi (pravac kretanja podzemne vode, dubina vodonosnog sloja), očekivana količina zagađenja, broj trenutno aktivnih i planiranih zagađivača. Prema tome, veoma je teško odrediti univerzalno primenjivu najmanju razdaljinu, recimo od poljskog nužnika do izvorišta vode. U zoni sa veoma poroznim vodonosnim slojem, iznad kojeg se nalazi tanak vodopropusni sloj, minimalna sanitarno-bezbedonosna razdaljina za nužnike biće mnogo veća nego tamo gde se iznad nepropusnog vodonosnog sloja nalazi deblji vodopropusni sloj.
Uzroci koji mogu zahtevati asanaciju vodnog objekta su skoro isti, s tim što treba imati u vidu specifičnost svakog objekta pojedinačno.
   Održavanje ispravnog rada seoskih vodovoda kao objekata javnog vodosnabdevanja, zbog njihove složenosti, treba poveriti stručnim licima ili odgovarajućim ustanovama koje se bave vodosnabdevanjem uz obaveznu kontrolu kvaliteta vode od strane ovlašćene institucije.
Pokret za održivi razvoj „Odraz“ Kraljevo


Volim taj dan

   U nedelju 14. februara slaviće se tri praznika Sveti Trifun, Sveti Valentin i Kineska Nova godina koja je ove godine u znaku Tigra. Slaće se ljubavne čestitke, dobre i lepe želje i sve će biti podređeno ljubavi i poštovanju

   Kalendarska slučajnost podseća na zajedničko bitisanje svih nas  na jednoj planeti Zemlji. Delimičan uspeh iz Kopenhagena će ostati u senci kada će ovaj dan koji spaja tri praznika proslaviti cela planeta. Možda je potrebno podsetiti da će najlepše emocije u čoveku izostati ako nema zdravu vodu, zdravu hranu, zdrav vazduh i zdravu prirodu.
   Sveti Trifun je pravoslavni zaštitnik vinogradara i useva, a neki ga često pominju kao vesnika proleća. Obzirom da je sneg oko nas evo prilike da polako počnemo da se pripremamo za prolećno spremanje i organizovanje naših domova, ulica, sela, gradova, puteva, reka i planina u ekološkom smislu. Približimo geslo svih ekologa sveta MISLI GLOBALNO - DELUJ LOKALNO našim Kraljevčanima, da i oni shvate da sve zavisi od nas samih.
Ovo je prilika da svako učini nešto za sebe i planetu Zemlju tako što će urediti svoj balkon, skloniti smeće iz dvorišta, počistiti trotoar ispred svoje kuće ili zgrade baciti otpatke u kantu. Tako će  da se podigne svest o očuvanju prirode oko nas. Gledajući uređenu okolinu i mi ćemo se osećati bolje i zdravije.  Uvešćemo u naše živote princip ODRŽIVOG RAZVOJA. To znači da možemo koristiti prirodne resurse na način da  ostanu i za naše potomke, a ne da ih iskoristimo samo za sebe i da zaboravimo na druge.
   Ove godine čestitke će se slati uglavnom preko interneta. Milioni ljudi će jednim klikom dragoj osobi slati srca, bukete cveća, kutije čokoladica. Svako može da pronađe nešto da obraduje partnera. A neko će i rukom nacrtati srce ili sastaviti čestitku romantičnog sadržaja.
Ekološki pokret „Ibar“ svim građanima Kraljeva čestita ovaj praznik sa željom da svet oko nas bude onakav kakvim ga vidimo kada smo zaljubljeni. Sekcije Ekološkog pokreta „Ibar“ u osnovnim školama rade čestitke za Dan zaljubljenih. Građani će imati priliiku da pogledaju radove naših mališana i budućih ekologa u Ekološkoj kući na obali Ibra.
Miroslav S. PavlovićPovratak na vrh strane


LOV - RIBOLOV

Održan sabor lovaca “Kotlenik 2010”

Lovna sezona privodi se kraju, počela je oktobra meseca protekle godine odstrelom sitne pernate divljači, a završava se odstrelom vukova, kuna, lisica, šakala i drugih predatora kako bi se obezbedio potreban mir u lovištima za prirodnu reprodukciju plemenite lovne divljači.
   Proteklog vikenda, lovačka sekcija „Obrva“, bila je domaćin i organizator sabora lovaca „Kotlenik 2010“. U ranim jutarnjim satima u centru sela, kod doma kulture, pristizali su lovci iz okolnih sekcija kao i pozvani gosti sa kojima se lovci iz Obrve druže u lovu. Vreme je bilo prohladno, pod nogama zamrznuti sneg, nije nagoveštavalo bogat odstrel, ipak lovci su gajili nadu u uspešan odstrel predatora. Ispred doma lovci su se okupljali, lavež pasa, ptičara, goniča i za ovaj lov neizbežnih lovačkih terijera, obučenih da predatora lisicu dovedu na nišan lovcu.
   Osam je sati, vreme za raspored lovaca po grupama, da bi pretraga lovnog terena bila uspešna, predsednik lovačke sekcije, domaćin sabora, Simeunović Radoslav-Pišta, obraća se okupljenim lovcima prigodnom dobrodošlicom, a grupovođe vrše prozivku i sa lovcima se upućuju na lovni teren koji treba da pretraže.
Odlazimo sa sekretarom lovačke sekcije Obrva Miloradom Trnavcem-Mišom, grupovođom dvadesetak lovaca i nekoliko pasa terijera i u hodu razgovaramo. Destinacija naše grupe je Čolovića sprud, gde treba da se susretnemo sa lovcima iz sekcije Tavnik. Na potezu od aerodroma do Čolovića spruda očekuje se odstrel lisice.
   - Inače, lovac sam petnaest godina, to mi je nasleđe, moj deda i otac bili su lovci i tu strast preneću na moje potomke -  kaže nam u hodu grupovođa Mišo.
Stižemo na odredište Čolovića sprud, ostrvo obraslo rastinjem, vrbom, topolom, okružen starim tokom reke Morave i glavnim tokom, a grupovođa Mišo već je usput izvršio raspored lovaca koji tiho odlaze na odredišta.
   Vreme prolazi, oko deset sati mraz je malo popustio, ipak hladno je, ostavljamo grupovođu Miša na čeki i preko zamrznutih oranica izlazimo na put koji vodi ka Moravi. Usput nailazimo na lovce koji u tišini očekuju plen. Stižemo na obalu lepotice mnogo puta ispričane i opevane, leva obala je šljunkovita, pokrivena snegom, desna visoka zemljana, voda bistra tiho žubori. Stotinu metara uzvodno ostrvo, a na ostrvu jato kormorana spremnih za lov ribe, u daljini čuju se sporadični pucnji, nagoveštaj za uspešan odstrel predatora.
Vraćamo se nizvodno na putu za selo, usput nam se pridružuje Gojko iz Obrve, pitamo ga ima li ulova?
   - Ništa se ne kreće, lisica nije ni u rupama, kerovi bi je isterali, imam šezdeset godina, sa trideset godišnjim lovnim stažom nije mi se dogodilo da ostanem bez plena - u dahu ispriča Gojko.
Sa Gojkom krećemo se levom obalom Morave, preko oranica dolazimo do vikend kućice na mestu zvanom „Alaudžin vir“, na imanju Miloša, lovca i ribolovca iz Obrve, gde je grupa lovaca iz Miločaja, okupljena oko vatre, a na vatri „talandara“ puna mesa, svežeg, sušenog, slanine, kobasice, bogat, kako rekoše ne „švedski“, ali ovo je originalni „moravski sto“.
   Nakon roštilja, kome smo dali odličnu ocenu, odlazimo na smotru pasa koja je na programu. Na revijalnoj smotri učestvovalo je sedamnaest pasa, osam lovnih terijera i devet goniča. Uz strogo i principijelno ocenjivanje kinoloških suduja koje je predvodio Cvrle Rakić, uz asistenciju Dragana Vukosavljevića i Pera Kolovića, proglašeni su najbolje ocenjeni psi u svojim rasama. Najbolje je ocenjen nemački terijer Džoni, Đorđa Arnautovića, drugo mesto je pripalo mladom srpskom goniču Astra, Miroslava Arsenijevića, treći je bio posavac Pina, Rajka Nikolića, a za osvojena mesta vlasnici pasa dobili su pehare koje je uručio Uroš Đoković, predsednik Lovačkog udruženja.
U trinaest časova u prepunom  domu kulture održana je završna svečanost sabora lovaca „Kotlenik 2010“ gde se predsednik sekcije Radislav Simeunović biranim rečima zahvalio svim učesnicima i pojedincima i organizacijama koje su pomogle ovu manifestaciju.
   Nakon obilnog menija, od predjela, srnećeg i od divlje svinje gulaša, do prasećeg pečenja sa ražnja skinutog, lovci i pozvani gosti veselili su se do kasno u noć, onako kako to samo lovci znaju i umeju uz neizbežne pesme o lovstvu i lovcima, koje profesionalno izvodio bend harmonikaša Zorana Boćinca.
Naredno saborovanje lovaca zakazano je za 14. februar na Boraču.
M.T.Todo



Udruženje ribolovaca “Ribnica”

   Udruženje sportskih ribolovaca „Ribnica“ iz Ribnice, osnovano je na Svetog Savu 2003. godine. Skupština je održana pod vedrim nebom na ušću reke Ribnice u Ibar, ispod vrba i snegom pokrivenih obala, jedinstveno i originalno rešenje za ovakve skupove u prisustvu stotinu zaljubljenika u ribolov koji su bili inicijatori stvaranja zajednice gde će se okupljati i družiti u slobodnom vremenu.
   Nakon izbora pojedinaca po poslovniku i statutu, za odgovorna zaduženja u udruženju, na mesto predsednika izabran je dugogodišnji sportski radnik i ribolovac takmičar, Slobodan Todorović-Tošo, koji je u periodu do 2006. godine uspešno sarađivao sa članovima udruženja kao i sa srodnim ribolovačkim zajednicama, kada je podneo ostavku zbog odlaska na rad u inostranstvo. Povratkom 2008. godine, kandiduje se i dobija mandat predsednika udruženja, koji još traje.    Sa Tošom smo zakazali sastanak protekle nedelje na ušću reke Ribnice u Ibar, mestu gde je održana osnivačka skupština udruženja, sada ribnički ekološki park u izgradnji. Vreme hladno, oko nule, park pokriven snegom, stvara utisak zimskog pejzaža sa slika likovnih umetnika.
   Kada ste počeli da se bavite ribolovom?
   - Kao sva deca iz znatiželje, sa deset godina ulovio sam prvu ribicu pozajmljenim priborom i od tada ribolov je moja strast, duboko se ulila u moje vene. Kako je vreme prolazilo, odlazeći u ribolov sa iskusnim ribolovcima, sticao sam nova saznjanja, „krao zanat“, dograđivao varijante, u plovkarenju, dubinskom lovu, kasnije i u lovu ribe varalicom, što mi je bio dodatni podstrek da ostanem u ribolovnom svetu, kao pasionirani ribolovac, a kasnije i takmičar sa zavidnim uspesima. Od 1978. godine, kao srednjoškolac, aktivan sam takmičar, branio sam boje kluba sportskih ribolovaca „Kićo“, kasnije i kluba „Mačak“ na opštinskim, zonskim i republičkim nadmetanjima. U Kajtasevu na Dunavu 1993. godine održano je republičko takmičenje, bio sam treći u konkurenciji šezdeset takmičara iz Srbije, dobio prolaz za državno prvenstvo, gde sam zauzeo deseto mesto i pravo takmičenja u ligi šampiona. Od 1994. do 2000. godine redovno sam se nadmetao i postizao zapažane rezultate. Nakon uspeha u zonskom takmičenju 2003. godine, dobijam prolaz za republičko nadmetanje, ali odustajem  i dajem šansu drugoplasiranom, mlađem takmičaru, Nikoli Markoviću, koji je ponuđenu šansu valjano iskoristio značajnim rezultatima, tako da je sada nezamenljiv takmičar u ligi šampiona Srbije.
   Udruženje je osnovano 2003. godine, šta se događalo od osnivanja do danas?
   - Na Savin dan 2003. godine, kao što znate, ribolovci naselja Ribnica osnovali su svoje udruženje u želji da imaju ribolovačku zajednicu gde će se okupljati, radovati se uspesima, rešavati probleme, najuspešnijima da se omogući takmičenje u opštinskoj ligi, kao i organizovanje izleta na druge ribolovne vode. Udruženje je pune tri godine od osnivanja, svake godine imalo po tri stotine članova sa plaćenim dozvolama za ribolov, a deci osnovnih škola koja se nalaze na teritoriji Ribnice, kao i deci Dečjeg sela na Beranovcu koja vole ribolov, podarilo je besplatne članske karte. Na takmičenjima u opštinskoj ligi naša ekipa imala je promenljive rezultate. Okupili smo učenike iz škola „Vuk Karadžić“ i „Sveti Sava“ iz Ribnice, kao i decu iz Dečjeg sela i organizovali takmičenja na ribnjaku u Žiči gde su deca osetila čari nadmetanja u ulovu šarana koji je dominatna riba u ribnjaku i najboljima uručili plakete, medalje i pehare, a nisu izostale i nagrade u ribolovnom priboru. U to vreme organizovali smo i ekološke akcije, gde su učestvovali seniori i učenici osnovnih škola. Odlaskom u inostranstvo, za dve godine udruženje je bilo na ivici nestajanja iz mnogih razloga, a 2008. godine na vanrednoj skupštini ponovo sam dobio mandat predsednika. Teško je povratiti izgubljeno, nadam se da ćemo uz pomoć članova udruženja poštenim i nesebičnim radom opstati na ribolovnoj sceni i okupiti u udruženju još veći broj članova istinskih zaljubljenika u sportski ribolov. Nadamo se da će lokalna samouprava imati razumevanja, i da ćemo zajednički iznaći razumna rešenja u otklanjanju rešivih problema koja su okupirala udruženje.
   Razgovor smo obavili takoreći u jednom dahu, i dok se bliži veče, u ribničkom ekološkom parku sve je mirno i belo, samo reka Ribnica tiho žubori hitajući u zagrljaj svome starijem bratu, reci Ibar.
M.T.TodoPovratak na vrh strane

UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

50 GODINA ISTORIJSKOG ARHIVA KRALJEVO
Jubilej vredan pažnje

   Istorijski arhiv Kraljevo ove godine raznovrsnim i pažnje vrednim programima obeležiće 50 godina postojanja i rada. Arhiv je jedna od najvažnijih institucija kulture u kojoj se čuva kulturno-istorijsko blago Kraljeva, Vrnjačke Banje i Raške.
   Obeležavanje značajnog jubileja Istorijski arhiv Kraljevo počinje danas promocijom četvorotomne „Istorije Demokratske stranke od 1919-2009. godine“. Reč je o jedinstvenom poduhvatu Instituta za savremenu istoriju i Službenog glasnika. O ovom izdanju govoriće prof. dr Momčilo Pavlović, direktor Instituta za savremenu istoriju, dr Kosta Nikolić, dr Bojan Dimitrijević, mr Dragan Tešić  i Slobodan Gavrilović, direktor Službenog glasnika. Promocija će biti održana u Klubu odbornika Skupštine grada Kraljeva sa početkom u 18 časova.
   U okviru obeležavanja jubileja, kako je rečeno na konferenciji za novinare, biće realizovani brojni programi, među kojima su izdavanje i promocija monografije „50 godina Istorijskog arhiva Kraljevo“, „Vodiča kroz arhivsku građu Istorisjkog arhiva Kraljevo“, drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje i novog broja časopisa „Naša prošlost“. Planirano je i otvaranje stalne postavke sačinjene od reprezentativnog dokumentarnog materijala koji poseduje ova ustanova, organizovanje „Jesenje škole arhivistike“ i publikovanje raritetne arhivske građe „Spomenica izginulih, pomrlih i nestalih junaka parohije sirčanske 1912-1920“ i „Dnevnik jednog gimnazijalca“. Svečana akademija biće održana sredinom oktobra.                                                                
E.I.



Škola za buduće glumce

   Polovinom prošlog meseca nastavila je sa radom Škola glume Kraljevačkog pozorišta. Stav pozorišnih radnika bio je da školu vode profesionalni glumci, tako je zadatak da edukuje mlade, buduće glumce, dobila Biljana Talić, diplomirana glumica, poznata kraljevačkoj publici po ulozi u predstavi „Samoubistvena pepeljuga“. Biljana Talić je do sada glumila u tridesetak predstava na sceni „Prištinskog pozorišta mladih“, kao i na sceni beogradskog „KPGT-a“. Ona nas je upoznala sa radom i planovima „radionice“ za mlade glumce.

   - Škola danas broji 60 članova, podeljenih u tri grupe, koje su razvrstane po uzrastima polaznika škole. Članovi mogu biti sva zainteresovana deca za ovaj oblik izražavanja, bez obzira na talenat. Garantovan je napredak svakog deteta. Ako se i ne opredele za profesionalno bavljenje glumom, svakako će postati obrazovana publika - rekla je Biljana Talić, pedagog grupe.
   - Baza svih vežbi u Školi glume je igra, dečja igra prikladna uzrastu, jer je pozorišna predstava kao čin jedna kolektivna igra - rekla je Biljana Talić.

   Ona je još naglasila da deca u Školi glume uče i stiču osećaj za kolektivnsot, razvijaju svoju maštu, kanališu energiju, kreativnost i stiču uzajamno poštovanje pozornice i publike.
   Radi potpune profesionalizacije ovog veoma kreativnog i značajnog projekta za kraljevačku omladinu u školi sarađuju i Ana Jerotijević, diplomirana glumica koja je zadužena za scenski govor i reditelj i umetnički direktor u pozorištu Aleksandra Kovačević.
Aleksandar Marić



Srpska barokna teologija

   U sredu je u galeriji Narodnog muzeja predstavljena knjiga „Katihizis“ Kirila Živkovića, episkopa pakračkog. O knjizi su govorili priređivač izdanja dr Vladimir Vukašinović, arhimandrit Tihon, iguman Studenice i đakon Radoš Mladenović. Đakon Radoš je upoznao slušaoce sa zanimljivom biografijom episkopa Kirila Živkovića, koji je kroz svoje školovanje i obrazovanje prošao različite zapadne i istočne škole i kako to đakon navodi najznačajniju školu boraveći na Svetoj Gori gde je i zamonašen. On je delo Kirila Živkovića uporedio sa delom još jednog srpkog teologa iz vremena baroka Jovanom Rajićem, čije delo je takođe proučio i priredio za štampu dr Vladimir Vukašinović. Pohvalio je napore i smelost priređivača, kome je ovo četvrta knjiga koju je priredio iz oblasti srpske barkone teologije, koja je do sada bila uglavnom pod velom i bila smatrana kao „površna teologija“. Đakon Radoš je u svom izlaganju naveo i neka uporedna mesta koja se poklapaju sa mestima iz drevnih teoloških, svetootačkih spisa čime je u praksi dokazao povezanost barokne teologije u nas sa izvorima hrišćanstva.
   O tome kako se i koliko je primenljiva ova knjiga danas u životu jedne monaške zajednice, kakvo je studeničko bratstvo govorio je arhimandrit Tihon, koji je naglasio da su objavljeni izvori veoma korisni za današnje hrišćane, jer se u njima vidi jedna od mogućih sinteza moderne i svetootačke teološke prakse. On je naveo primer te sinteze u životu studeničke obitelji koju je definisao kao Raška sinteza. U kojoj se sa jedne strane prihvata pobožno umovanje pravoslavnih teologa i svetih otaca, a sa druge strane trudi da se revnosno i disciplinovano na delu sve potvrdi.
   O samoj strukturi dela Kirila Živkovića dr Vladimir Vukašinovć je rekao da ono „iako kompozicijski oponaša klasični stil organizovanja katihetske građe svoga vremena ipak čini ozbiljan otklon, od bogoslovskog sadržaja i načina na koji ona biva izložena u sličnim tekstovima nejgove epohe“. On je još naveo da je na ovaj rukopis naišao sasvim slučajno tokom istraživanja prilikom pisanja doktorata i da je svakako značajan istorijski izvor.
   Knjiga koju je objavio „Izdavački fond SPC“ pored prevoda sa originalnog rukopisa sadrži i fototipsko izdanje „Katihizisa“ tako da će svakom budućem istraživaču biti lakše da dođe do njega. Do sada je sačuvan samo jedan prepis, koji se nalazi u manastiru Krka po kome je ova knjiga i priređena. Promociju knjige organizovali su Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo i Duhovni centar „Sveti vladika Nikolaj Velimirović“.
A.M.



Tragom vizantijskih majstora

   U utorak je u galeriji „Maržik“ otvorena izložba ikona Bojane Kešelj. Izloženo je 30 ikona nastalih u periodu od 2003. do danas. Izložbu je otvorio akademski slikar Ivan Milunović, predsednik likovnog udruženja.
   - Ikonopisac Bojana Kešelj je oformljena stvaralačka ličnost koja pored zanata slikanja poseduje i  specifični lični senzibilitet. Možemo uočiti da Bojana maksimalno poznaje mogućnosti tradicionalne jajčane tempere, tehnike koja je doživela punu ekspanziju u vizantijskom ikonopisu. Za razliku od zapadnoevropskih umetnika koji su prekinuli ovu tradiciju braćom Van Ajk, pravoslavni ikonopis je nastavio kulturu ove tehnike, što je evidentno i danas. Duh Vizantije je i dalje prisutan, a Bojanine ikone primer su za to - rekao je Ivan Milunović.
   - Svi detalji gradnje ikone ovom ikonopiscu su poznate, od pripreme podloge, do pozlate i završnice. Celokupna orkestracija gradnje srednjovekovne tehnike odaje utisak prisustva Svetoga Duha. Miris bolusa, tutkala i mikstiona prizivaju zvukove srednjovekovlja - naglasio je Milutinović.
   Bojana Kešelj je rođena u Sarajevu gde je i završila „Školu primenjenih umetnosti“. Od 1994. godine živi u Kraljevu. Ikonopis je učila u manastiru Žiči. Pored slikanja aktivno se bavi i živopisom. Na „Izložbi ikona“ 2008. u Kulturnom centru Šabac dobila je prvu nagradu. Ovo je njena prva izložba.
A.M.Povratak na vrh strane


SPORT

Ekstremno skijanje - skijanje van uređenih staza po dubokom snegu

   Skijanje van uređenih staza odnosno skijanje na mestima gde su daleko žičare, spasioci i civilizacija postaje sve popularnije kod skijaša. Naravno, kod onih koji su davno savladali tehniku skijanja i žele da voze po nekim novim stazama, po neutabanom snegu i u prirodi gde nema gužve.
   Dubok sneg je sam po sebi izazov i za skijanje po njemu potrebna je sasvim druga tehnika od skijanja po uređenim stazama. Naime skijašev stav mora da bude centralni odnosno težište tela mora da bude na sredini skija, jer je teren ispod nas nepredvidiv (rupe, kamenje, rastinje itd), pa skije mora da budu podjednako opterećene. Takođe dubok sneg ima i veći otpor pa skijaš mora određenim radnjama da se drži što bliže površini da bi mogao da pravi okrete. Za to su potrebne i skije koje su malo šire, lakše i mekše konstrukcije od običnih i koje  manje upadaju u sneg.
   Skijanje po dubokom snegu preporučujem svim skijašima koji su savladali tehnike skijanja po utabanim stazama i održavanja ravnoteže u svim uslovima. Takođe mora se obratiti pažnja i na vezove koji moraju biti pritegnutiji, jer skija trpi mnogo veće otpore pa će i jače sile uticati na vezove.
   Planine u našem okruženju koje su pogodne za skijanje po dubokom snegu su Prokletije, Komovi i ostale sa većim nagibom, no glavni problem je što za uspon morate skije da nosite na rancu, jer na njima ne postoje žičare i ski liftovi, pa sam uspon može da traje dobar deo dana da bi se spustili samo jednom.

   Upozorenje: Skijanje po dubokom snegu van uređenih staza  je rizično samo po sebi i posebnu pažnju treba posvetiti odabiru staza. Precenjivanje svojih sposobnosti i planine po kojoj skijate može vas koštati života. Postoji više opasnosti, jedna od njih je da sneg pokriva rupe i jaruge koje se pod vašom težinom mogu otvoriti i progutati vas, pa može doći do povrede i problema. Druga opasnost su lavine koje skijaškim horizontalnim prelazom možemo pokrenuti i naći se u istoj. Smrtnost je gotovo stoprocentna, pogotovo ako je u pitanju mokar sneg. Moja preporuka je da ako idete na opasnije spusteve obavestite gorsku službu spasavanja i da nikad ne idete sami.
Skijaški pozdrav
Raško Simović, kanjoning vodič www.xcanyoning.com



KOŠARKA - PRVA LIGA SRBIJE - DVADESETO KOLO
Studenti se provukli

Mašinac - Ergonom 68 : 64 (10 : 17, 14 : 18, 21 : 15, 23 : 14)

Kraljevo. Hala sportova. Gledalaca: 500. Sudije: Vojinović (Novi Sad), Manojlović (Užice), Vesković (Beograd).
Mašinac: Radulović 13, Popović 15, Šestović 11, Bjegović 9, Vuletić, Balaš 3, Kočergin 9, Milašinović 2, Arsić 4, Čupković 2. Nisu igrali: Raković i Cvetković.
Ergonom: Mladenović 2, Trailović 19, Jovanović 14, Riznić 11, Mihajlović 13, Ivetić, Vitković 5. Nisu igrali: Radović, Jovanović, Stanisavljević i Radosavljević.

   U utakmici koja je po kvalitetu ličila na one koje se igraju na RSI (prim. aut), Mašinac je u drugom poluvremenu uspeo da preokrene rezultat protiv niškog Ergonoma i ostvari devetu pobedu u ovom prvenstvu.
Po ko zna koji put u ovoj sezoni, studenti su očajno odigrali prvo poluvreme u kojem su pored izuzetno lošeg procenta šuta imali i veliki broj izgubljenih lopti pa se u jednom trenutku činilo da će ekipa koju sa klupe predvodi Vladimir Đokić, teško uspeti da dođe do bodova. S druge strane, ni Ergonom nije blistao, ali je koristio greške protivnika i u nekoliko navrata stizao do lakih poena. Iskusni Trailović pronalazio je rupe u odbrani domaćih i lagano poentirao, pa je Ergonom na poluvreme otišao sa prilično visokom prednošću od 11 poena razlike, 35 : 24.
Znatno bolje Mašinac je ušao u nastavak meča. Seriju trojki započeo je Šestović, a krajem treće četvrtine nastavio Popović. U međuvremenu, kod domaćih su se razigrali i Kočergin i Bjegović pa je Mašinac uspeo da uhvati rezultatski priključak. Polovinom poslednje deonice, Popović i Radulović su šutem van linije 6,25 potpuno preokrenuli rezultat i uveli svoj tim u mirniju završnicu. Iako iskusna, ekipa Ergonoma napravila je nekoliko grešaka u ključnim momentima susreta i samim tim propustila priliku da se revanšira studentima za poraz u Nišu u prvom delu sezone.
U 21. kolu, narednog vikenda, na programu je komšijski derbi u kojem Mašinac gostuje u Čačku kod ekipe Borca.
I.S.



KOŠARKA - PRVA LIGA SRBIJE - DVADESETO KOLO
Marković za pobedu uz zvuk sirene

Tamiš - Sloga 78 : 75 (19 : 16, 15 : 21, 18 : 23, 26 : 15)

Pančevo. Dvorana Strelište. Gledalaca: 600. Sudije: Jovčić, Mrdak i Arsenijević (svi iz Beograda).
Tamiš: Đokić 4, Stajić 27, Burić 10, Marković 23, Ivanić 3, Pasuj 2, I. Jereminiv 1, Mikić 4, Perak 4. Nisu igrali: Radenković i B. Jereminov.
Sloga: Đorđević 14, Topolović 2, Borovčanin 8, Razić 21, Tokalić, Dašić 13, Dimitrijević 7, Gambiroža, Ignjatović 10. Nisu igrali: Veličković, Oluić i Mirković.

   Posle nesrećnog poraza u prošlom kolu od OKK Beograda u Hali sportova na Ibarskom keju, košarkaši Sloge su u sličnoj režiji još jednom pognutih glava napustili parket. Ovoga puta, stariji kraljevački prvoligaš poražen je u Pančevu od domaćeg Tamiša rezultatom 78 : 75 i to u poslednjoj sekundi kada je uz zvuk sirene trojku za domaći tim postigao Radovan Marković.
Sloga je dobro odigrala veći deo susreta. Kraljevčani su umrtvili igru i dugim napadima zbunjivali domaćina. Iskusni Razić bio je najraspoloženiji u redovima gostiju, a zapažene role imali su i Đorđević i Dašić. Imali su „beli“ deset poena prednosti na osam minuta pre kraja utakmice, 62 : 52 i bili su blizu velikom trijumfu.
Ipak, u završnici susreta proradio je šut ekipi Tamiša, a pogotovu sjajnom Stajiću koji je pogađao iz svih pozicija. U tome mu se pridružio i Radovan Marković koji je sa tri postignute trojke u poslednja tri minuta i odlučio pobednika meča. Ova poslednja, donela je veliko slavlje na terenu i tribinama dvorane Strelište jer je postignuta uz zvuk sirene kod rezultata 75 : 75. Ovim trijumfom, Tamiš je zadržao šansu da se na kraju prvenstva plasira u sam vrh tabele.
U 21. kolu, Sloga narednog vikenda dočekuje ekipu Proleter Naftagasa iz Zrenjanina.
I.S.



ODBOJKA - MINI LIGA SRBIJE (OD 5. DO 8. MESTA) - DRUGO KOLO
Ribnica smirenija u drami

Ribnica - Mladi Radnik  3 : 2 (25 : 27, 25 : 23, 17 : 25, 25 : 16, 15 : 11)

Kraljevo. Hala sportova. Gledalaca: 300. Sudije:  Kolarević (Novi Sad) i Balandžić (Beograd).
Ribnica: Kovačević 16, Borovnjak 15, Božić 21, Mijalković 3, Bićanin, Radević 16, Jović (libero), Brđović, Aleksić. Nije igrao: Milovanović.
Mladi Radnik: Duduj 7, Kojić 18, Vasić 13, Medurić 6, Bojković 5, Dojčilović 14, Peković (libero), Šatora, Ivanković 1. Nisu igrali: Bibić, Antić i Pantić.
Odbojkaši Ribnice i Mladog Radnika iz Požarevca odigrali su još jedan uzbudljiv i do samog kraja neizvestan meč koji je i treći put ove sezone rešen posle taj brejka. Ribnica je kao i u prethodnom duelu ova dva rivala u Kraljevu slavila rezultatom 3 : 2 i sačuvala peto mesto na tabeli u mini ligi (od 5. do 8. mesta).
   U prvom setu igra je bila izjednačena da bi kod rezultata 16 : 14 za Mladi Radnik, sudije posle bloka Radevića nad Kojićem pripisale poen gostima smatrajući da se Radević upecao. Domaći su burno protestvovali zbog te odluke, ali na njihovu žalost ništa nisu uspeli da promene sem da dodatno unesu nervozu u svoju igru. Požarevljani su to iskoristili i vrlo brzo stekli prednost od šest poena razlike, 21 : 15. Probudila se tada ekipa Ribnice i serijom od 6 : 1 uspela je da dođe samo do poena zaostatka, 22 : 21. U uzbudljivoj završnici, Mladi Radnik je iskoristio treću set loptu i rešio prvi set u svoju korist sa 27 : 25.
   U drugom setu ponovila se priča iz prvog. Ribnica je gubila sa četiri poena razlike posle drugog tehničkog tajm auta, 16 : 12, ali je zahvaljujući izvanrednom bloku Radevića i sjajnim napadima Kovačevića uspela da preokrene rezultat i na kraju reši u svoju korist na razliku ovaj set sa 25 : 23.
Treći set u potpunosti je pripao gostima. Kojić i Dojčilović probijali su blok Ribnice, a domaći su pravili puno grešaka i bez pravog otpora ponovo prepustili Mladom Radniku vođstvo u setovima izgubivši ubedljivo ovaj period igre sa 25 : 17.
Četvrti set domaći su odigrali furiozno. Sve je besprekorno funkcionisalo u igri ekipe koju sa klupe predvodi Boško Mačužić. Raspucali su se Božić i Borovnjak, a sa konstantno dobrom igrom nastavili su Kovačević i Radević, pa je Ribnica lako rešila ovaj set u svoju korist sa 25 : 16. Domaći su u istom tempu nastavili i u petom setu pa su na kraju uspeli da slave sa 15 : 11 i otkinu veći deo bodovnog plena u ovoj uzbudljivoj utakmici.
I.S.



KUGLANJE
Kiks Kraljeva, Ibar ubedljiv

   U okviru 11. kola Prve lige Srbije grupa „centar“, kuglaši Kraljeva doživeli su poraz u Kruševcu od domaće ekipe Car Lazar rezultatom 3258 : 3208. U veoma neizvesnom meču, najzapaženiji u redovima kraljevačke ekipe bili su Ivan Trošić sa 565 i Dragan Vukelić sa 564 oborenih čunjeva. I pored ovog poraza, kuglaši Kraljeva ostali su na prvom mestu na tabeli sa 18 bodova, a u narednom kolu u kuglani na Atletskom stadionu dočekuju ekipu Vodovoda iz Kragujevca.
   Ibar je kao domaćin slavio ubedljivu pobedu protiv Železničara iz Pančeva rezultatom 3218 : 2988. Najefikasniji kod Kraljevčana bili su Krstić sa 585 i Trifunović sa 561 oborenim čunjem. Ibar na tabeli zauzima drugo mesto sa 16 bodova i pobedom manje od vodećeg Kraljeva, a u narednom kolu gostuje u Beogradu kod ekipe IMR-a.
I.S.Povratak na vrh strane


 


IMPRESUM

”IBARSKE” - nedeljne novine,

izdavač: „Leksem“ d.o.o. Kraljevo, Žiča 174 V

Direktor i glavni i odgovorni urednik Nebojša Savić
Kompjuterska  obrada  „Sirijus A”

Adresa  redakcije: Milana Toplice 1/15  36000 Kraljevo
tel. 036/327 555, faks  036/327 556

web site: www.ibarske.net email: redakcija@ibarske.net

Marketing i prodaja „Sirijus A”
marketing@ibarske.net tel. 063/744-62-53

Štampa: PPG Beograd

Generalni distributer: „Sofist”, Žička 10

List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.


Copyright © 1997-2010. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive