Internet izdanje - 12. mart 2010. godine

R e k l a m n i   l i n k o v i !

Naslovna strana novog broja "Ibarskihi" - klik za PDF izdanje Novo Kraljevo na desnoj obali
I posle Ljubiše, Ljubiša!
Agresivnost pod tepih
Leči teška oboljenja
Dama na čelu Zadruge
Na Beranovcu Krajina u malom
U susret danu žena
Čast je biti učitelj
Ekologija
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: Boks, odbojka, bilijar, košarka


RETROVIZOR
Idi pope kući!


   Pre otprilike 8-9 godina dogovorih se sa mesnim parohom da dođe u naš dom da lomimo slavski kolač i da ostane na slavskom ručku. Paroh dođe po dogovoru, i kako je i red pismo u slavu, prelomismo kolač i nakon toga započesmo i svečani ručak. Kažem započesmo, jer se ručak oduži, dal zbog raznih đakonija, dal zbog toga što pop nigde nije tog dana više žurio, tek uđosmo u kasno popodne kada treba da se priprema slavska večera, kako je to kod nas običaj. Pop je do duše nekoliko puta pominjao da treba da krene, no na moje kurtoazno „sedi, gde žuriš” on svaki put odlagaše svoj odlazak. Da me ne shvatite pogrešno, prijatno je meni bilo u društvu našeg paroha, obrazovan, mlad čovek. Imamo dosta zajedničkih tema, ali treba sve srediti za goste koji dolaze na večeru i kojih je u ta srećnija vremena bilo u ne malom broju. „Eh, kad se samo setim, al’ se nekad dobro jelo.“
   Sve vreme pored nas sedeo je moj sin, tada mališa od 4-5 godina, koji je u to doba bio prosto opčinjen crkvom i sveštenicima, i čak „ozbiljno“ izjavljivao kao će kad poraste biti pop. I danas spava sa ikonom pod jastukom, no izgleda da je uvideo, gledajući TV i čitajući novine, razliku između Gospoda Boga i njegove ovozemaljske administracije, pa je izgubio želju da postane svešteno lice. Elem, slušajući on tako nas i sveštenikovo više puta najavljivanje odlaska, u jednom trenutku, onako prostodušno, kako to samo čista dečja duša može da bude, posle po ko zna  koji put popove ponovljene „treba da idem“, reče: „Pa idi već jednom pope!“ Možete misliti kako smo se ukućani i ja osećali. Bruka. No ko da se naljuti na tako malo dete, a i pop je konačno shvatio da je vreme da zaista krene.
   Sada se vi pitate zašto ja prepričavam ovaj događaj od pre skoro deceniju. Pa zato što me neodoljivo podseća na kraljevačku vladajuću koaliciju. Tamo stalno po neko od partnera izjavljuje, da ne kažem preti, da će da izađe iz koalicije i obori vlast, a stiče se utisak da samo tvrde pazar kako bi „izgurali“ neko svoje kadrovsko rešenje ne vodeći računa o stvarnim interesima građana Kraljeva.
   Pa gospodo moja draga, ili radite nešto da ovaj grad izađe iz zone sumraka, ili vi već jednom idite kući!
Grga



Novo Kraljevo na desnoj obali

   Urbanistički plan pokazuje da je drugi centar Kraljeva planiran na desnoj obali Ibra

KRALJEVO - Utvrđenim predlogom Plana detaljne regulacije „Crkvine“ obuhvaćena je površina od oko 143 hektara na desnoj obali Ibra, između Žičke ulice, Kovačkog potoka i bedema pored Ibra. Taj deo bi predstavljao drugi centar grada Kraljeva, sa svim poslovno-stambenim i drugim sadržajima koji gradski centar treba da ima. Planirano je i efikasno rešenje saobraćajne infrastrukture sa izgradnjom mosta na Ibru iz pravca Skopljanske ulice, saobraćajnicom duž bedema do sadašnjeg mosta na Ibru i odgovarajućim parkinzima.
   Prostor „Crkvine“ koji je 60-tih i 70-tih spontano izgrađen sa uskim i neuređenim ulicama nalazi se većim delom oko JKP „Čistoća“.
   - Kroz ovaj plan detaljne regulacije koji je rađen u Direkciji za planiranje predviđena je više porodična izgradnja, poslovanje i individualno stanovanje. S obzirom da prema novom Zakonu o planiranju treba sačiniti i nove planove naša želja je da na desnoj obali Ibra isplaniramo jedan značajni centar i premeštanje grada preko Ibra. Uslov za to je pre svega izgradnja saobraćajne infrastrukture, kao što je most u Skopljanskoj, saobraćajnica po sadašnjem gradskom bedemu i jedna paralelna veza sa Žičkom ulicom - kaže Milorad Miladinović rukovodilac sektora za prostorno i urbanističko planiranje Direkcije.
   Izgled tog novog kompleksa bi otprilike bio kao kombinacija kompleksa zgrada i poslovnih prostora koji se nalazi na gradskom keju i individualnog stanovanja. Ako je za utehu, deo započinjanja izgradnje tog kompleksa se vidi sa desne strane Žičke ulice kada krenete prema Mataruškoj Banji, gde se nalazi jedna zgrada.
   Kada se završi izgradnja mosta u Skopljanskoj i saobraćajnica koje će povezivati obale Ibra, prostor „Crkvine“ će itekako biti atraktivan investitorima, jer je u delu na gradskom keju skoro sve izgrađeno, i više nema mesta. Slovenačka firma „Merkator“ za sada jedina ima kupljeno zemljište površine od 1,5 hektara koje se nalazi između obale utvrde i reke Ibar, a na pravcu budućeg pešačkog mosta.
   - Poslednjih godina oni nisu pokazali interesovanje za izgradnju nekog marketa, iako im je zvanično od strane lokalnih vlasti nuđeno da tu lokaciju zamene za neku drugu na teritoriji grada kako bi se pristupilo realizaciji izgradnje pešačkog mosta. Međutim, oni su želeli da tu lokaciju zadrže, obrazlažući da žele u Kraljevu da naprave jedan izuzetno atraktivan Roda centar koji bi bio podeljen na dva dela, upravo pešačkim mostom. Sa arhitektonske tačke gledišta je to veoma interesantno, ali pitanje je da li je izvodljivo zbog velikog vodostaja Ibra u tom delu - objašnjava Miladinović.
   U „Crkvinama“ je već izgrađen kolektor fekalne kanalizicije, postoji jedna trafostanica veće snage od 35 KNj, bunari za snabdevanje pijaćom vodom su već u Žičkom polju, izgradnja gasovoda je prešla most, tako da sa stanovišta infrastrukture postoje svi uslovi da bi u tom delu Ribnice moglo da se gradi.
   U sledećem broju pročitaćete kako izgleda urbanistički plan „Bloka 6.2 Ribnica“ i šta je sve planirano da se izgradi na potezu od OMV pumpe do mosta na reci Ribnici.    

IZMEŠTANJE „ČISTOĆE“?
- Planom je predviđeno da prostor gde se nalazi JKP „Čistoća“ bude parkovska površina, što u suštini to i jeste, jer se tu nalazi jedan njihov rasadnik. Mislim da u ovom trenutku, jer će se plan realizovati u više godina, oni ne smetaju, i to je zdrava lokacija za parkovsku površinu - kaže Miladinović.

MOST U SKOPLJANSKOJ 2 MILIONA EVRA
Predviđena je izgradnja mosta sa četiri trake koji bi izgledao kao sadašnji most preko Ibra. Sudeći po tome koliko je koštao taj most, cena ovog u Skopljanskoj bi bila identična, možda nešto oko 2 miliona evra, jer postoji razlika u visini leve i desne obale Ibra. Realizacija izgradnje mosta bi bila od velikog značaja iz više aspekata. Gradski prsten bi počeo da dobija svoju fizionomiju, jer bi onda Trg Svetog Save mogao da se zatvori za saobraćaj, a onda bi se vozila iz Karađorđeve i Olge Milutinović usmeravala na most u Skopljanskoj.
N. Božović



Vanredni izbori

UŠĆE - Nezadovoljni sedmogodišnjim radom Saveta mesne zajednice Ušće, meštani su pokrenuli građansku inicijativu za raspisivanje vanrednih izbora  u mesnoj zajednici Ušće. Na sastanku održanom 19. februara 2010. godine izabran je inicijativni odbor u sastavu  Saša Košanin, Milan Bošković i Staniša Veselinović čiji je zadatak da organizuju prikupljanje potpisa. Na osnovu Zakona o građanskoj inicijativi obavestili su gradonačelnika grada Kraljeva da će u roku sedam dana biti izvršeno prikupljanje potpisa što je i  urađeno. Prikupljeno je preko četiri stotine potpisa.
   S obzirom na kratko vreme potpisivanja građana nije se moglo pokriti celo ušćansko područje koje obuhvata mesna zajednica Ušća i naselja: Kamenjani, Železnica, Plavci, Jabukovo polje, Pešići.
   Interesovanja građana za vanredne izbore, prema rečima članova Inicijativnog, odbora je veliko i građani traže i dalje potpisivanje, ali to nije moguće s obzirom na Zakon o građanskoj inicijativi.
   Spiskovi potpisanih građana predati su opštinskoj administraciji i već su prosleđeni gradonačelniku  Kraljeva i predsedniku Skupštine grada Kraljeva koji su dužni da na osnovu Zakona o obrazovanju mesnih zajednica na osnovu člana 26. raspišu vanredne izbore. U slučaju neraspisivanja vanrednih izbora od strane ovlašćenih lica građani će se samoinicijativno organizovati i iste organizovati po odluci o obrazovanju mesnih zajednica, ali  Inicijativni odbor se nada da će se postupiti po zakonu od strane ovlašćenih lica u gradu Kraljevu.
   Na zakazanom zboru građani će da traže da obavezno prisustvuju predstavnici grada Kraljeva s obzirom da su svi dosadašnji izbori režirani unazad sedam godina i gde su zborovima predsedavali isti ljudi, isti ljudi su overavali zapisnike i brojali glasove. Na tim zborovima glasalo se samo za jednu listu koja je već sedam godina na vlasti u mesnoj zajednici i nije bilo dozvoljeno predlaganje drugih kandidata.
   Inicijativni odbor je već obavestio prestavnike stranaka i udruženja građana da izrade dugoročni program razvoja Ušća i isti prezentuju putem medija i na samom zboru.
Slavoljub MladenovićPovratak na vrh strane


P(RE)OKRET U KRALJEVU - POSLE SAMO GODINU DANA, PONOVNO SMENA VLASTI
I posle Ljubiše, Ljubiša!

   Dok mu zamenik predvodi novu koaliciju za njegovu smenu i preuzimanje funkcije, gradonačelnik Kraljeva kaže da nije zbog toga zabrinut

KRALjEVO - Poslednja nedelja marta donosi ne samo novo proleće, nego i vladajuću koaliciju. Vraćaju se stari znanci, narodnjaci i radikali, ovog puta predvođeni Pokretom za Kraljevo.  Dogovoreno je da novi gradonačelnik u narednom periodu bude Ljubiša Jovašević. Sadašnji gradonačelnik Ljubiša Simović najavljuje da će se tek na zakazanoj vanrednoj sednici videti ko će imati većinu.

   Posle godinu dana vladavine raspada se vladajuća koalicija koju čine „Za evropsku Srbiju“ (DS, G17, SPO), SPS-PUPS i Pokret za Kraljevo. Predstavnici opozicije (DSS-NS, SRS) i Pokret za Kraljevo sakupili su 37 potpisa za sazivanje vanredne sednice, koje su u utorak predali predsedniku skupštine. Na održanoj konferenciji za novinare predstavnici ovih partija optužili su sadašnju vlast da Kraljevo hoće da odvede ka privremenim merama, i da to nisu mogli da dopuste, pre svega Pokret za Kraljevo koji je najavio izlazak iz koalicije, sa kojom je pre samo godinu dana smenio svoje buduće partnere, jer su kako je tada izjavljivano „radikali i narodnjaci vodili grad Kraljevo u propast“.
- Pokret za Kraljevo je više puta jasno rekao da nećemo dozvoliti uvođenje privremenih mera. A, da su naši dosadašnji koalicioni partneri to hteli da urade, govori i činjenica da nisu prihvatili naše insistiranje da se usvoji program rada javnih preduzeća bez kojih ona nisu mogla da posluju - rekao je Radovan Marković šef odborničke grupe. 
   Na dnevnom redu vanredne sednice naći će se tačke kao što su razrešenje Ljubiše Simovića gradonačelnika Kraljeva, smena Milomira Šljivića predsednika gradske Skupštine i postavljanje novog, ostavka Ljubiše Jovaševića na mesto zamenika gradonačelnika, smene zamenika i sekretara Skupštine, kao i inicijativa za sazivanje referenduma za izgradnju hidrocentrala na Ibru.
   - Skupili smo 37 potpisa, a nova skupštinska većina imaće 40 odbornika. Sada samo čekamo zakazivanje sednice, što su po zakonu dužni da urade za sedam dana, a njeno održavanje za petnaest dana. Ukoliko to ne učine, onda ćemo mi zakazati i održati sednicu pre 29. marta jer nakon toga mogu da se uvedu privremene mere. Mesto zamenika gradonačelnika pripašće DSS-u, predsednika Skupštine Novoj Srbiji, a zamenika predsednika Skupštine radikalima - rečeno je na zajedničkoj konferenciji za novinare.
   Program poslovanja javnih preduzeća u Kraljevu stavljen je na dnevni red sednice Gradskog veća koja je održana u utorak, kada su i predati potpisi za sazivanje vanredne sednice.
   - Niko nije priželjkivao uvođenje privremenih mera, a održana sednica gradskog veća pokazuje da želimo nastavak redovnog rada. Za privremene mere i destabilizaciju su oni koji se redovnoj sednici ne odazovu. Nova većina se pravi na skupštini. Ona može da se priprema i opozicija ima legitimno pravo da stalno pokušava da napravi svoju većinu, i tako prestane da bude opozicija. Sve dok ne dođe do te sednice, mislim da su to stvari koje ne zaslužuju moju ličnu zabrinutost, a ni vladajuće koalicije - kaže Ljubiša Simović gradonačelnik Kraljeva.
Radikali u celu priču oko prekomponovanja vlasti pak unose novu notu.
   - Pristali smo na novu koaliciju jer je bilo očigledno da ZES otvoreno gura Kraljevo u privremene mere. Poslednja sednica skupštine je održana 29. decembra i sada u martu stiču se uslovi da ako sednica ne bude održana, grad dobije prinudnu upravu kojoj bi na čelu bila Demokratska stranka - kaže Milivoje Jakovljević, šef odborničke grupe SRS.

„KO ĆE IMATI VEĆINU, POKAZAĆE SEDNICA?!“
   - Pokret za Kraljevo ima pravo da promeni koaliciju i onaj ko bude imao 36 odbornika vladaće na kraju. Ni jednog trenutka ne treba biti zle volje. Pokret nije uspeo da ostvari svoje političke ambicije ili nije zadovoljan odnosom u vladajućoj koaliciji, ili su pak motivi lične prirode. Što se tiče tačaka koje će se naći na dnevnom redu, ne vidim ništa sporno u njima, ali kada dođe sednica videćemo ko će imati većinu. Ukoliko Ljubiša Jovašević bude izabran za gradonačelnika prvi ću mu čestitati, ukoliko bude želeo, i nadam se da će kao gradonačelnik biti uspešniji nego kada je bio zamenik gradonačelnika, jer kao zamenik nije ništa uradio - kaže Jovan Nešović iz G17 plus.

PREGOVORI POČELI KADA I NESUGLASICE OKO HIDROCENTRALA
- Kada je pokrenuto pitanje oko izgradnje brana, Pokret za Kraljevo nije našao razumevanje određenih koalicionih partnera. Tada su i počeli naši pregovori o pravljenju nove većine, a kasnije je nastao još veći razdor između njih. Međutim, i samo nefunkcionisanje grada, neusvajanje plana i programa rada javnih preduzeća uticalo je da Pokret izađe i napravi novu koaliciju - kaže Tomislav Ilić iz Nove Srbije.
Ilić kaže da oni neće dozvoliti da se grad kreditno zaduži za izgradnju obilaznice, a da ovakva koalicija koja će se razlikovati od one u republici može da funkcioniše, a kao primer je naveo Čačak, koji se razvija i ekonomski i infrastrukturno.
Nenad Božović

  

Stečaj za Ekonom

UŠĆE - Ono što su Ušćani najmanje očekivali, njihov ponos, fabrika metalne galanterije „EKONOM“ otišla je u stečaj. Za stečajnog upravnika postavljen je gospodin Petar Vulović iz Kraljeva. Na poziv stečajnog upravnika na radni sastanak 08.marta 2010. godine odazvalo se oko 150 radnika. Sastanak je protekao korektno sa konstruktivnim stavovima radnika i stečajnog upravnika.
   Opšte je mišljenje da je gašenje ovog kolektiva najgore rešenje jer je isti uspešno radio i bio vodeće preduzeće u Jugoslaviji i za vreme najtežih sankcija. Neophodno je pokušati pronaći strateškog partnera i partnerstvo ponuditi kupcima iz Nemačke koji su kupovali velike količine proizvoda iz Ekonoma.    
   Fabrika Ekonom raspolaže univerzalnim tehnološkim procesom proizvodnje što omogućava veliki asortiman proizvoda jer fabrika poseduje univerzalne mašine za serijsku i pojedinačnu proizvodnju i kvalitetno obučenu radnu snagu.
   Prema izjavama radnika koji žele da ostanu anonimni, postavljanje stečajnog upravnika Vulovića je realno jer je dosadašnje poslovodstvo trebalo davno smeniti i nadaju se oporavku proizvodnje.
    Trenutno se u fabrici vrše potrebni popisi radi sagledavanja pravog stanja kako bi se na osnovu toga preduzeli dalji potrebni koraci.
     Radnici apeluju na državno rukovodstvo da probleme Ekonomareše kao u Kuršumliji,  jer gašenje fabrike  za ušćansko područje bi imalo nesagledive posledice.
S. Mladenović.



Pitanja, primedbe, predlozi

Ibarske su pokrenule  akciju „Pitanja, primedbe, predlozi“. U svakom broju odgovaraćemo na pitanja nekog čitaoca kojeg zanimaju određeni zakonski akti ili pojašnjenja vezana za rad nekog javnog preduzeća ili gradske uprave. Čitaoci takođe mogu davati i sami primedbe na rad nekih organa, ali i predlagati kako da se određeni problemi reše. Možete nas kontaktirati mejlom redakcija@ibarske.net, telefonom na broj 327-555 ili poštom na adresu: Ibarske, Milana Toplice 1/15.
   Za ovaj broj tražili smo odgovore na pitanja naših čitalaca o tome koliko koštaju određene administrativne takse u gradskoj upravi u Kraljevu.

- za zahteve, molbe, predloge i druge podneske - 100 dinara (Taksa po ovom tarifnom broju ne plaća se za naknadne podneske kojima stranka zahteva samo brže postupanje po ranije podnetom zahtevu)
- za sva rešenja - 200 dinara (Ako se donosi jedno rešenje po zahtevu više lica, taksa po ovom tarifnom broju, plaća se onoliko puta koliko ima lica kojima se rešenje uručuje)
- za žalbu protiv rešenja koja  donosi gradska uprava Kraljevo - 100 dinara
- za uložene vanredne pravne lekove - 1.000 dinara
- za uverenja i potvrde koje izdaje Opštinska uprava - 100 dinara
- za rešenja o eksproprijaciji nepokretnosti - 800 dinara
- za rešenja o davanju u zakup građevinskog zemljišta  - 720 dinara
- za izdavanje tapije - 720 dinara
- za poništenje rešenja o oduzetom  građevinskom zemljištu - 800 dinara
- za utvrđivanje prava korišćenja ostalog zemljišta - 200 dinara
za dopunu-ispravku tapije - 200 dinara
- za izdavanje uverenja o starosti objekta - 100 dinara
- za izvođenje radova na adaptaciji, sanaciji, promeni  namene prostora i sl. - 500 dinara
- za izdavanje potvrde da je podneta prijava za legalizaciju - 200 dinara
- za potvrđivanje projekta parcelacije i preparcelacije i projekta ispravke granica susednih parcela - 5.000 dinara
- za potvrđivanje urbanističkih projekata - 15.000 dinara
- za izdavanje potvrde o prijavi početka građenja (za investitore koji po ranijem zakonu imaju rešenje o odobrenju za izgradnju) - 500 dinara
- za prijavu početka i završetka izgradnje  objekta - 200 dinara
- za utvrđivanje statusa građevinskog objekta - 1.000 dinara
- za izdavanje privremene građe-vinske dozvole - 1.000 dinara
- za izdavanje potvrde o ispravnosti temelja - 500 dinara
- za uverenja i obaveštenja iz oblasti urbanizma, građevinarstva i stambeno-komunalne delatnosti - 200 dinara
- za utvrđivanje statusa građevinskog objekta - 1.000 dinara
- za rešenja doneta u postupku bespravnog useljenja - 300 dinara
- za rešenja kojim se odobrava raskopavanje javnih površina,  zauzeća javnih površina, postavljanje privremenih pokretnih  aparata, tezgi, reklama, natpisa i oglasa - 300 dinara
- za utvrđivanje uslova poslovnih prostorija u pogledu zaštite životne sredine - 1.000 dinara
- za utvrđivanje minimalnih tehničkih uslova za taksi vozila - 600 dinara
- za kretanje vozila po posebnim odobrenjima osim za vozila za obavljanje komunalnih usluga - 1.500 dinara
- za kategorizaciju soba, stanova i kuća za izdavanje po jednoj prostoriji - 200 dinara
za izdavanje gradske taksi dozvole - 3.000 dinara
- za izdavanje krovne oznake za taksi vozila - 1.000 dinara
za potvrđivanje urbanističkih projekata - 15.000 dinara
- za  izdavanje akata o urbanističkim uslovima po 1m2 bruto površine - 30 dinara
- za pregled  tehičke dokumentacije i izdavanje odobrenja za izgradnju po 1m2  bruto površine - 10 dinara za izvode iz urbanističkog plana: -format A4 - 200 dinara
-format A4 - A2 - 400 dinara -format preko A2 - 500 dinaraPovratak na vrh strane


ISTRAŽUJEMO: ŠTA JE UZROK I ZAŠTO SE NASILJE U ŠKOLAMA SKRIVA OD JAVNOSTI?
Agresivnost pod tepih


   Grupa devojčica uzrasta od 13 godina, fizički napala majku njihove drugarice koja ih je prijavila da je zlostavljaju

   Kraljevo - Većina kraljevačkih škola želi da slučajeve nasilja među vršnjacima rešava u sopstvenim okvirima. Razlog tome je što škole ne žele da njihovo ime bude u javnosti pominjano kada se radi o bilo kakvim negativnim pojavama, plašeći se da ne izgube rejting, što za posledicu ima sve češće i brutalnije ponavljanje nasilja upravo u tim školama. Dodatni problem je i što roditelji, plašeći se za svoju decu, ne žele da javno govore o tome da li je njihovo dete zlostavljano ili pak bilo u ulozi nasilnika. Poslednji slučaj kada su učenici dve osnovne škole u Kraljevu zakazali grupnu tuču, morao bi da bude jasan pokazatelj da više nema mesta ćutanju.

   Jedan od primera da škole u saradnji sa roditeljima mogu da sakriju slučajeve nasilja je slučaj kada je grupa devojčica jedne osnovne škole u Kraljevu, uzrasta od 13 godina, fizički napala majku njihove drugarice koja ih je prijavila da je zlostavljaju. Žena nije mogla da veruje šta joj se dešava, jer je s leđa počela da dobija udarce pesnicom kada se pojavila u školskom dvorištu. Slučaj nije otišao dalje od pedagoga škole, iako je trebao biti prijavljen Centru za socijalni rad. Na kraju o ovom slučaju nije razmatrano ni na nivou škole.
Sve učestaliji slučajevi nasilja među vršnjacima pokazuju da prosvetni radnici nisu pripremljeni, i da ne znaju šta da rade sa time što se dešava. Ali, i roditelji su takođe u sličnoj situaciji.
- Roditelji ne shvataju svoju ulogu kao nekog ko predstavlja glavne činioce školstva. Roditelji se plaše da se ne zamere nekom nastavniku ili čitavoj školi, i onda ćute. Neki se pak ne ustručuju, pa okrive školu za sve, što takođe nije dobro. Meni nije jasno recimo zašto se roditelji ne pobune protiv nastavnog programa za decu koja su pošla u školu, jer prema tom planu ona moraju da uče po dva slova za dan, ili iz matematike iznad svojih mogućnosti. Nakon toga nemoguće je izbeći promenu detetovog psihološkog stanja. U jednoj kraljevačkoj osnovnoj školi stoji plakat na kome piše „Budi najbolji“! Jer, vi mislite da je moguće da svi budu najbolji - kaže Božidarka Pupovac Milićević, klinički psiholog.
Dostupnost raznim informacijama veoma utiče na povećanu agresivnost kod dece. Video igrice, brojni naslovi u štampi, filmovi, gomila slučajeva nasilja koje možete pronaći na internetu, i još puno toga utiče da deca negde u tome vide sebe, i da to ispoljavaju prema svojim vršnjacima, a ima slučajeva da i roditelji doživljavaju nasilje od strane svoje dece. 
- Postoje radionice koje organizujem kada je u pitanju kontrola emocija kod dece. Postoji nacrtan jedan semafor sa svojim standardnim bojama. Crveno svetlo je za uznemirenost, kada dete ne zna šta će sa sobom, a to znači da treba stati, razmisliti i ne reagovati. Žuto svetlo navodi na razmišljanje kako bi ta reakcija mogla da utiče na drugog, do kakvih bi posledica dovela, da li postoje neka druga rešenja. Tek kada se smisli, imamo zeleno svetlo koje označava stupanje u akciju, ali naravno ukoliko postoji dobro rešenje. Semafor emocija je dobar za sve nas. Tražimo da se deca kontrolišu, da vode računa o tome kako se ponašaju, a svuda oko nas ćete videti agresivna ponašanja. Na ulici, pijaci, skoro svuda. S druge strane imate slučaj da su deca u stanju da sve urade samo da bi bili prihvaćeni od strane grupe svojih vršnjaka - kaže Božidarka Pupovac Milićević.
Nepostojanje institucionalne podrške za žrtve nasilja i dugogodišnja praksa zataškavanja i omalovažavanja nasilništva u školama i svuda oko nas ključni su razlozi zbog kojih je u poslednjih godinu nekoliko slučaja nasilja u školama otkriveno na internetu, a ne kroz rad institucija.

METODE U SAMERHILU
Deca koja pohađaju Samerhil nisu obavezna da dolaze na nastavu ako to ne žele. Sami odlučuju da li će raditi u školskim radionicama, igrati se, čitati, ili lenčariti. Osnivač škole Aleksandar Saterlend Nil je u Samerhil često primao problematičnu decu u čijem je vaspitanju koristio nekonvencionalne metode kao što su nagrađivanje deteta kad bi ovo nešto ukralo, dopuštanje uništavanja školske imovine, dopuštanje da dete godinama uopšte ne prisustvuje ni jednom času i druge, zbog čega su ga neki stručnjaci kritikovali, iako su kod prevaspitavanja takve dece ti metodi često bili efikasni. Psiholog Božidarka Pupovac Milićević je nekoliko puta imala prilike da boravi u ovoj školi u Engleskoj. Ona kaže da je imala privilegiju da prisustvuje nekim časovima, iako posetiocima to nije dozvoljeno.
- Prisustvovala sam recimo času likovnog, gde deca za razliku od naše koja crtaju iz glave, dobijaju sliku, i onda imaju potpuni izbor kako će je uraditi, mozaikom, bojama, flomasterima, olovkama... Recimo, čas književnosti je potpuno neverovatan! Nastavnik je sačekao da se skupi grupa dece i onda je svako dete čitalo po jedan pasus iz lektire, a ostala su slušala. Ja ne znam da li je kod nas nešto slično ikada urađeno. Deca voze bicikle, skejt, penju se po drveću, a kada dete napravi problem onda svi učestvuju, i nastavnici i deca. Svi mogu reći svoje mišljenje. Kazne su krajnje smešne, kao što je recimo da očiste deo neke staze, i onda možete videti šta je u stvari demokratija - kaže Pupovac.
Nenad Božović



Zašto je važna standardizacija?

   KRALjEVO - U procesu pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, u saradnji Instituta za standardizaciju Srbije (ISS), i regionalnih privrednih komora, u martu 2010. godine će biti održana serija seminara iz oblasti standardizacije.  Ovi seminari predstavljaju deo projekta Tehnička pomoć institucijama iz oblasti infrastrukture kvaliteta u Republici Srbiji (koji se finansira iz fondova EU, čiji su nosioci institucije AFNOR (Association Francaise de Normalisation), SIQ (Slovenian Institute of Quality and Metrology), DANAK (Den Danske Akkrediterings) i Univerzitet u Ljubljani. Jedna takva je bila ove nedelje u Regionalnoj privrednoj komori Kraljevo.
   Standardi predstavljaju moćan alat za organizacije svih veličina, jer promovišu inovativnost i povećanje produktivnosti. Standardi omogućavaju kompanijama da privuku svoje korisnike, pokažu liderstvo na tržištu, ostvare prednost u odnosu na konkurenciju i budu najbolji primer u praksi. Kompanija koja je primenila standardizaciju u svojoj infrastrukturi smanjiće troškove i rizike poslovanja, ubrzati unutrašnje procese i povećati produktivnost. Međunarodna komisija za standarde bezbednosti hrane usvojila je nove mere za suzbijanje bakterija, kancerogenih sastojaka i drugih opasnih materija u prehrambenim proizvodima, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija. Kako se navodi u saopštenju, Komisija za propise u hrani (Codex Alimentarius Commision), čiji je član i Srbija, usvojila je parametre za mikrobiološko testiranje i nadzor bakterija u namirnicima ali i hrani za životinje. Standardizaciju u Srbiji će vršiti isključivo institucije koje su akreditovane za tu delatnost. U Kraljevu su to Veterinarski specijalistički institut Kraljevo i Zavod za javno zdravlje Kraljevo. Gost na ovom savetovanju je bio i gosp. Ivelin Burov, ekspert Evropske komisije zadužen za oblast standardizacije u okviru programa CARDS.
Sonja CvetkovićPovratak na vrh strane


JOŠANIČKA BANJA PODNO KOPAONIKA VELIKA ŠANSA ZA TURIZAM
Leči teška oboljenja


Milioni kubika ključale vode nepovratno otiču u reku Jošanicu, pa u Ibar

JOŠANIČKA BANJA -  Topla voda koja u velikim količinama izvire u Jošaničkoj Banji podno Kopaonika, uspešno leči reumu, okoštavanje, išijas, lumbago, upale zglobova, mišićna oboljenja, gastritis, ženske bolesti, ekceme, psorijazu…
I mada je još Josif Pančić govorio da je reč o možda najlekovitijoj banji u Evropi, milioni kubika ključale vode i dan danas nepovratno otiču u reku Jošanicu, a potom i u Ibar. Lekovita voda iz termalnih izvora dostiže temperaturu i do 78 stepeni. Ovde se vekovima dolazilo po lek i odmor, a poslednjih godina, osim po „uobičajenoj terapiji“, Jošanička Banja se pročula i po izuzetnim rezultatima u lečenju psorijaze.
   - Ovde gosti dolaze samo leti i u malom broju, jer Jošanička Banja nema još uvek infrastrukturu i imidž kakav imaju druge banje u Srbiji. Šteta je što još nije završeno i što propada ovo ogromno lečilište koje je započeto pre 30 godina - kaže Momir Pršić, ugledni stanovnik Jošaničke Banje.
   Osim Josifa Pančića koji je govorio o lekovitim svojstvima Jošaničke Banje, sve njene čari otkrio je i Miloš Obrenović, koji je ovde boravio i po nekoliko meseci, a takođe, ovde se lečio i Živojin Mišić. Ovo naselje koje je od svog postanka vezalo svoju sudbinu za banju, posetio je dvaput i car Dušan u vreme svoje vladavine.
   Zahvaljujući solidno organizovanoj domaćoj radinosti i novim smeštajnim kapacitetima izgrađenim i renoviranim u poslednje vreme, Jošanička Banja ipak može svakoga da ugosti.
N.G.



Ubica policajca uhapšen na dan sahrane

NOVI PAZAR/TUTIN - Dok je u prošli petak na gradskom groblju u Tutinu sahranjivan policajac Željko Zečević (40), zajedničkom akcijom velikog broja pripadnika policije, žandarmerije i vojske uhapšen je Fahrudin Mavrić (23) osumnjičen za njegovo ubistvo. Mavrić je uhapšen u neposrednoj blizini administrativne linije sa Kosovom i Metohijom, gde se krio s namerom, kako se veruje, da pobegne u Zubin Potok.
   Posle saslušanja u utorak, određen mu je jednomesečni pritvor, saopštio je istražni sudija Višeg suda u Novom Pazaru Ćamil Hubić, koji  u interesu istrage nije mogao da iznosi detalje tog saslušanja.
Sahrani policajca prisustvovalo je više hiljada rođaka, prijatelja, kolega. Među njima bio je i ministar policije Ivica Dačić sa najbližim saradnicima, kao i policijski general Mladen Kuribak, koji je predvodio potragu za ubicom.
   Neutešni su bili otac Dragiša i majka Božana, koja je naglas nabrajala zbog izgubljenog sina. Supruga Marina je u zagrljaju držala troje dece, koja još nisu svesna da su izgubila oca. Najstarija ćerka Ivana ima 11 godina, Uroš 7, a najmlađa Jovana samo 5 godina.
Ministar policije Ivica Dačić na komemorativnom skupu u Tutinu poručio je da je ubistvo policajca  Željka Zečevića poslednja opomena za sve one koji ne shvataju da je kriminal najveće zlo.
   - Posebno u ovoj nacionalno mešovitoj sredini, bitno je da shvatimo da kriminal i oni koji vrše teške zločine nisu pripadnici nijednog naroda ili nacionalne manjine - oni su kriminalci i to je univerzalna kategorija - kazao je Dačić.
Željko je sahranjen uz zvuke „Posmrtnog marša“ i plotunsku paljbu. Majka Božana, kojoj su, kaže, od muke i suze presušile, primila je ucveljena zastavu sa kovčega.           
Z. Maksimović


NOVOPAZARSKI TAKSISTI U VEOMA NEZAVIDNOJ SITUACIJI
„Divlji“ otimaju plate

NOVI PAZAR - Taksisti novopazarskog „Centar“, „Zelenog“, „Alfa“ i „As“ taksija bukvalno su ostali bez posla zbog najezde više od 300 „divljih“ koji ne plaćaju porez i taksiraju po izuzetno niskim cenama. Takođe, novopazarski taksisti traže da se sa gradskih ulica uklone i one njihove kolege koje nisu na valjani način registrovani za obavljanje ove delatnosti.
   - Bezuspešno smo se obraćali saobraćajnoj inspekciji, a nekoliko puta i nadležnim službama u gradskoj upravi, jer smo u veoma nezavidnoj situaciji ni krivi ni dužni. Tražili smo i da se ograniči broj taksista prema broju stanovnika u gradu, ali do danas sve je ostalo samo na obećanjima - kaže Senko Šipčanin, predsednik udruženja „Centar taksija“.
   Iz dana u dan, broj „divljih“ taksista u Novom Pazaru raste i trenutno u gradu ukupno ima oko 700 taksista.
   - Pored svih problema koje imamo, na naš parking prostor osim „divljih“ taksista, dolazi, parkira i ostavlja svoje automobile ko stigne. Mi više stvarno nemamo nikakvih uslova za rad - ističe Ibrahim Ljajić, novopazarski taksista.
   Zbog neusklađenih cena taksiranja i prevashodno zbog najezde „divljih“, novopazarskim taksistima je ugrožena i najosnovnija egzistencija.
   - Kako neko može da taksira po tako niskim cenama koje su stvarno smešne, kad znamo koliko je litar goriva. Mi dnevno ne možemo više da zaradimo ni 100 dinara, pa ni dažbine državi da redovno platimo. Kao taksista u Novom Pazaru radim više od trideset godina i ne pamtim ovakav javašluk - dodaje Ramiz Hazirović iz „Centar taksija“.
N.G.Povratak na vrh strane



Dama na čelu Zadruge

Zemljoradnička zadruga Ušće ponovo je stala na noge zahvaljujući Nedi Đoković ekonomisti iz Ušća

UŠĆE - Ove godine u septembru ZZ Ušće proslaviće 100 godina od osnivanja. Zadruga je godinama bila brend Ušća, u bivšoj Jugoslavili poslovna i prijateljska saradnja se odvijala sa skoro svim republikama. Veliki broj zaposlenih, dobro poslovanje mnoga priznanja bila su odlika nekadašnje Zemljoradničke zadruge. Došla su neka druga vremena, dešavale su se razne promene i zadruga je izgubila svoj nekadašnji sjaj.
Ali istorija se ponavlja, što je nekad i dobro. Zemljoradnička zadruga Ušće ponovo je stala na noge zahvaljujući Nedi Đoković ekonomisti iz Ušća koja je na čelu današnje ZZ Ušće.
   Nedu, ambicioznu i markantnu ženu samo upoznali na jednoj manifestaciji u našem kraju gde je izlagala suve šljive, sušene divlje jabuke, sirće od divlje jabuke, a u razgovoru smo saznali da ima još kvalitetnih i zdravih proizvoda, sve ovo je bio dovoljan povod da posetimo ZZ Ušće i porazgovaramo sa Nedom.
- Prošlu godinu smo završili pozitivno, poslovanje je bilo zadovoljavajuće, tako da sa ovakvim bilansom možemo očekivati kredite i druge vrste pomoći i donacija. Najradije bi da ZZ povrati nekadašnji, stari sjaj koji je imala u bivšoj Jugoslaviji. Imali smo proizvodne pogone, veliki broj kooperanata, trgovinske radnje, ugostiteljske objekte - kaže Neda Đoković direktorka zadruge.
   Pre dve godine počelo se skromno, radi se uporno i kvalitetno. Za preradu, odnosno sušenje voća rade dve od četiri sušare čiji su kapaciteti po tri tone u jednom sušenju. Najčešće se suše divlje jabuke, koje su neophodne u ishrani trkačnih konja, zatim šljive, šipurci i ostalo voće po potrebi.
ZZ Ušće osim sušenih šumskih proizvoda proizvodi i pakuje sirće od divljih jabuka, džemove od šipurka, drenjina, šljiva, dunje i bundeve, eterična ulja od kleke i angelike. Od plave kleke se pravi i rakija klekovača, a u proizvodnom asortimanu je i dobro poznata biljna rosa, biljni preparat za razne vrste bolova. Do sada su proizvodi ZZ završavali na stranom tržištu, a uskoro počinje sa radom i objekat koji će u Ušću prodavati proizvode ove zadruge.
   Tokom radne sezone u  zadruzi je zaposleno i preko 20 radnika, radi se u dve, a po potrebi i u tri smene. Ono što odlikuje ove proizvode je originalna receptura i način rada. Direktorka Neda Đoković kaže da se radi po domaćim „bakinim“ receptima, bez konzervansa i drugih dodataka.
Gospođu Nedu pitali smo kako usklađuje svoje obaveze u zadruzi i kući, kao i kako uspeva da bude dobra majka i baka.
   - Nema tu nikakve dileme i muškarci i žene mogu da rade isti posao i da usklađuju svoje poslovne i privatne obaveze. Razumevanje i tolerancija je odgovor za sve, a ljubav je pokretač svih pozitivnih stvari u životu. Moja porodica me razume u potpunosti, ali mi i pomažu. Pomoć imam od sina i snaje koji žive i rade u Ušću, ali i od ćerke koja je u Americi. Iskreno da kažem, nekad i nije lako, ali kad stignu nagrade i priznanja i kad me običan čovek sretne i pohvali naš proizvod ja zaboravim na umor i opterećenja. Neću da se hvalim, ali imamo puno poziva za gostovanje na raznim manifestacijama i izložbama i puno nagrada i zahvalnica.
O planovima Neda ne želi unapred da priča, treba da se radi i proizvodi da se šire proizvodni kapaciteti, da se što više ljudi, odnosno kooperanata uključi u rad, a onda će biti lako planirati. Rad i upornost je najbitniji za dobro poslovanje.
Dragana Matović


RASELJAVANJE UŠĆANSKOG KRAJA
Odlazak bez povratka

Ušće - Prema podacima službi koje vrše popise i organizacija koje prate kretanja populacije, na ušćanskom području u dosadašnjem periodu odselilo se 15.000 ljudi tako da sada na ovom području živi oko 6.500 stanovnika većinom staračke populacije i staračkih domaćinstavima. Do ovako velikog raseljavanja došlo je usled neravnomernog razvoja u kraljevačkoj opštini tako da je došlo do velikog zaostajanja ušćanskog područja, od školstva, privrede do infrastrukture.
   Da bismo došli do rešenja zaustavljanja migracije obavili smo razgovor sa odbornikom Sašom Košaninom iz Ušća koji je na osnovu elaborata o vraćanju Ušću statusa opštine pripremio globalni pregled razvoja ušćanskog područja.

Prema njegovom mišljenju, prvenstveno formirati opštinu Ušće i u razvoj uraditi sledeće:
- program ušćanske privrede prema postojećim resursima
- revitalizaciju sela sa posebnim osvrtom na putnu mrežu
- program izgradnje niskonaponske mreže sa odgovarajućim trafo-stanicama
- proširenje telekomunikacijskih veza sa posebnim osvrtom na selo
- program otvaranja srednjih škola i razvoja sporta
- program osnivanja kulturnih centara - osnivanje komunalnog preduzeća.

Sa ovakvim preogramom stvorili bismo potrebne uslove za bogatiji, zdraviji i kulturniji  život mladim ljudima, što bi zaustavilo migraciju i povratak ušćanske mladosti.
   Pošto ušćansko područje gravitira jednoj celini i jednom slivu, a udaljeno je od opštinskih centara Raške 32, Kraljeva 50 i Ivanjice 55km, potrebno je ušćanske probleme podići na nivo Vlade Republike kao u elaboratu o formiranju opštine Ušće.
Slavoljub MladenovićPovratak na vrh strane

LJUDI I SUDBINE
Na Beranovcu Krajina u malom


KRALjEVO - Kordun, Bosna, Banija i Lika, to je druže čvršće od čelika, Lika - Bosna jednoga su roda, samo ih je pregradila voda, sastala se Dalmacija s Likom, pa se neda pokriti nikom. Ovako se pre ovih poslednjih ratnih događanja p(j)evalo tamo u tim krajevima, „dok je Bog hodao po zemlji“, kako rekoše neki, a sada su Srbi iz tih krajeva raseljeni silom prilika kojekuda. Razbežaše se kuda koji, mili moji. Ima ih svuda po Srbiji, a i po dalekom svetu. Popriličan broj njih se nalazi i na području Kraljeva i okoline, gde su našli svoje privremene stanište, a poneki ovde i ostadoše.    Od pre nekoliko godina na Beranovcu počeše da se grade stanovi za izbeglice iz Hrvatske i Bosne. Najpre se veći broj porodica uselio u socijalne stanove, koji su izgrađeni uz pomoć Švajcarske, a pre godinu i po šezdesetak izbegličkih porodica se uselilo u novoizgrađene stanove koji su izgrađeni uz pomoć donacija vlade Italije i UN HABITATA. Eto, tako ovo naselje postade „Krajina u malom“, pa pre izvesnog vremena Milan Veselinović, stanovnik ovog naselja postavi pored ovih novoizgrađenih zgrada kiosk i dade mu naziv „Krajina“. Blizu obog izbegličkog naselja nalazi se SOS dečije selo Kraljevo i kafe „Kuba“.
   Tako je sudbina htela da u ovom naselu postanu komšije oni koji su pre petnaestak godina živeli širom Dalmacije, Like i Korduna, sve dok ih nije zadesila ratna uzbuna.
   Pre pola godine izbegla lica iz Hrvatske i Bosne, koji ovde žive dobiše nove komšije. Doselilo se četrdesetak porodica raseljenih sa Kosova.
   Dobro, ima i nekih različitih gledanja na stanovnike koji žive u ovim novoizgrađenim stanovima. Stanari koji žive u stanovima koji su izgrađeni uz pomoć vlade Švajcarske ne plaćaju stanarinu, a takođe i stanari-raseljena lica sa Kosova oslobođena su plaćanja stanarine za prve tri godine. Dakle, stanarinu moraju da plaćaju samo stanari koi su se pre godinu i po uselili u tri novosagrađene zgrade, koje zu izgrađene uz pomoć Vlade Italije i UN HABITA, pa stanari spomenute tri zgrade postavljaju pitanje čemu te razlike.  
  Stanari svih ovih zgrada na Beranovcu postavljaju još dva pitanja: kada će im biti priključeno grejanje iako su već uvedeni radijatori, te dokle će do svojih stanova teško prilaziti zbog blata???
Ilija Šekuljica Šeki


IZABRAN SPORTISTA OPŠTINE RAŠKA
Stefan Veliki

RAŠKA - Kroz klubove u opštini Raška prodefilovalo je mnogo sportista iz drugih gradova, neki su bili uspešni neki ne, ali svi su po sopstvenim rečima imali samo reči hvale za ovaj grad. Prethodne skoro tri  godine posebne simpatije žitelja Raške osvojio je Stefan Jovanović (21), golman rukometnog kluba Bane.
Opština Raška po tradiciji bira najboljeg sportistu, a ovoga puta bez dileme je najbolji bio stasiti blačanin na privremenom radu u Raški. Svojim odbranama, ponašanjem i odnosom prema klubu, Jovanović je dobio najviše glasova i tako krunisao svoje odlične igre u „belom“ dresu. Na svečanosti u sali Opštine Raška, priznanje najboljem  u prethodnoj godini uručio je predsednik opštine gosp. Radenko Cvetić. Stasiti momak iz Blaca posle primljene nagrade želeo je da istakne da je ovo nagrade celog kolektiva.
- Presrećan sam u ovom trenutku, veoma mi je drago što sam izabran za sportistu godine i znam da sam jedan od retkih koji nije iz ovog grada koji je dobio ovo veliko priznanje. Ovo nije samo moja nagrada, već svih mojih saigrača i ljudi iz kluba. Zahvalio bih se svima koji su dali glas za mene i naravno žiteljima ovog grada koji su me prihvatili kao svojeg - skroman je Jovanović.
Pohvale idu i na račun opštine Raška, koja zna da prepozna sportski uspeh, dajući svesrdnu podršku sportu uopšte i zdravom načinu života. Čestitajući nagrađenom, predsednik opštine Radenko Cvetić istakao je da će opština i u buduće voditi računa o svojoj omladini i istakao:
- Ova nagrada koja je potpuno zasluženo otišla u ruke Jovanovića i treba da podstakne što više mladih da se bave sportom i zdravo žive. Raška je uvek mogla da se podiči dobrim sportistima, koji su svojim uspesima afirmisali grad i opštinu koju predstavljaju.
Sport deli sudbinu svega onoga što se dešava u društvu.   Svi znaju da sitacija nije laka, ali Srbija je uvek imala talenata, uvek su se rađali pobednici. Jovanović može da bude primer, kako se uz talenat, ali i mukotrpan rad sve može postići i da se na kraju ipak ceni nešto što je vredno.
B.BiševacPovratak na vrh strane


       UZ PRVU JUTARNJU... - Uređuje Mirjana Anđić

Adrenalin trećeg doba

      Dešava se, i ne tako retko, da odlazak u penziju donosi novo osećanje - depresiju. To je posebno izraženo kod osoba koje su uglavnom bile posvećene poslu, bez nekih dodatnih interesovanja, hobija, aktivnosti, pa i društvenog života. Suočeni ođednom sa viškom vremena, osećajem  usamljenosti, beskorisnosti... Stručnjaci savetuju druženje s prijateljima, učlanjenje u udruženja, hobi, pa i učenje novih veština, za šta nikad nije kasno.
   „Veseli prijatelji Kraljeva“ nemaju navedenih problema. Ovo Udruženje građana postoji već 4 godine i njihova druženja su svakog četvrtka u restoranu „Kodeks“. Rekli bismo - našli su se. Insistiraju na priči o druženju, lepoj atmosferi... Ali - ima li želje da se desi ljubav? Malo zatečeni pitanjem...
   Mila Jovanović (65), organizator „Veselih prijatelja“:
   - Ima ovde i penzionera i mladih, i ljudi u radnom odnosu. Cilj je druženje. Sastajemo se da bismo se opustili, „napunili baterije“.  Svakog četvrtka smo u „Kodeksu“. Ulaz je 100 dinara, a zadnji četvrtak u mesecu uplatimo po 650 za kompletan meni. Družimo se sa svim sličnim udruženjima iz drugih gradova Srbije i Vojvodine. Dolaze nam u goste,  a i mi odlazimo u uzvratne posete. Ja kao organizator srela sam srodnu dušu iz drugog grada i to još uvek traje.
   Zoran Rakić (61):
   - Dolazim radi druženja, poznanstva. Za nas koji smo sami to mnogo znači. Jesu godine, ali tražimo smisao penzionerskih dana u veselom ambijentu. Idemo i na jednodnevne izlete. Sam sam, usamljen, i tu nalazim utehu svog života.
   Ljiljana Babić (65):
   - Ovo je lepši deo života. Ja sam udovica, živim sama, tako da mi je ovo kao melem na ranu. Ljubav za godine ne zna i zato uvek očekujem srodnu dušu, a ova druženja, pored ostalog, imaju uslova i za to.
   Stojanka Petrović (71):   
   - Došla sam iz Novog Sada kod sestre Bobe. Ovde su super druženja, volim ovu muziku i atmosferu.
   Mirko Maljković (68):
   - Ovi susreti me vraćaju u život. Supruga mi je umrla, godinu dana sam znao samo za relaciju groblje - kuća. Ovo društvo me je oraspoložilo, vratilo veru u ljubav, pa možda i brak, zašto ne?  Druženja „Veselih prijatelja“ nisu samo za nas matore, već za sve od 25 do 105.
   Veseli prijatelji, vesela atmosfera uz muziku i igru. Posmatrač bi pomislio - doček nove godine. I kako reče Mirko, ova druženja nisu samo za „matore“. Ovog 22. februara brojčano su možda bili jači, ali nije manjkalo ni onih znatno mlađih.



A sutra je isti dan

   E baš ti, Ljubice, divno stoji ova emancipacija. Srpska ćulbastija za 4 osobe. Otegla si te ruke do kolena sa „Ideinim“ kesama, jedva balansirajući po kljakavim pločnicima. Ne može više ovako. Krajnje je vreme da se trgneš i počneš da misliš o sebi. Kol’ko sutra okrećeš novi list.
   Otalja nekako i ovaj radni dan. Samo na vreme da bude ručak.
   - Alo, Ljubice, došli su oni poslovni partneri, znaš...
   - Znam, znam...
   Nemam pojma, a i baš me briga.
   - Moraću sa njima na ručak. Vi ručajte bez mene.
   Što, prvi je put, mislim se dok čujem sopstveni glas: „Naravno. E, ako možeš kupi...“
   Piiiiip. Diskonekt....
   Na polici nepročitan papirić, namenjen deci: operite sudove, pospremite sobe, pokupite veš sa terase, izbacite đubre kad pođete (ne znam samo gde).
   To je valjda bio lični podsetnik. Ne treba ubuduće sebi da persiram.
   Dobro je. Ručak pri kraju, iz podsetnika sve obavljeno.
   Poruka stiže od Šmizle: „Mama, umalo da zaboravim Sandrin rođendan. Odoh kod frizera, pa ću po gradu za poklon. Ispeglaj mi lila haljinu. Ljubim te!“
   Hm, Šmizla je to...Al’ ipak bih je prebila sad, samo da mi je tu. Za koga se ja uopšte lomatam ceo ubogi dan.
   Da li da postavim, ili još malo da sačeknem? Neće me valjda i Ljubi-ga-majka ispaliti (kako ponekad žargon dođe kao jedini mogući izbor). Ma samo nek’ proba da se javi da ne dolazi. Sve će mi platiti on. Ko drugi. A tek ako opet ima ideje da dolazi sa nekim, i da im spremam nešto...
   Još pošteno ni misao ne dovrših:
   - Alo, mama, ručao sam kod Jelene. Znaš njenu majku. Stvarno nisam mogao da se izvučem. E, Ljupče, dolazim kasnije sa Jockom i Vlajčom. Mogla bi da nam baciš nešto u rernu. Ne mora ništa posebno. Može one slane kiflice. Znaš da ih vole, a i dobro idu uz pivo, hehe...
   Čujem sopstveni glas: „Hoćete i pogačice sa čvarcima?“


Bolan sexy look

   Visoke potpetice ne izlaze iz mode, a lekari upozoravaju da čak 80% žena ima probleme sa stopalima, navodeći visoke štikle i neudobnu obuću za glavne krivce. Poslednjih godina postao je popularan tretman stopala kolagenskim injekcijama, koji stvara u stopalu svojevrsni „jastučić“ za ublažavanje pritiska. Kakve probleme izazivaju vrtoglave štikle?
- Visoke potpetice narušavaju prirodnu ravnotežu uslovljavajući pritisak na nerve i bol u slabinskoj kičmi, potkolenicama, butinama. Navedeno ne znači da je neophodno potpuno odricanje, već da takvu obuću treba nositi u izuzetnim prilikama, a nikako tokom celog dana - kaže dr Milovan Mikić, specijalista ortoped. Koju visinu štikle treba da ima svakodnevna obuća?
- Od 3 do 5 cm, što bi odgovaralo fiziološkom statusu tela. Koje su najčešće promene na stopalima izazvane neudobnom obućom?
- Čukljevi (haluxi), žuljevi, kurje oko, urastao nokat. Moguće su i kožne promene, jer se u neudobnoj obući noga pojačano znoji. Savet?
- Izbegavati uzanu, šimi obuću. Birati adekvatan model (prema obliku stopala). Što se tiče materijala, najbolje je opredeliti se za prirodnu, mekanu kožu - zaključuje dr Mikić.


Pitajte lekara

Zahvaljujući saradnji sa  lekarima Poliklinike „SVS Medicus“, čitaocima našeg nedeljnika omogućeno je da postavljaju pitanja
njenim stručnjacima:
- dr Panteliji-Pantu Miličiću, internisti-kardiologu,
- primarijusu dr Dragutinu Ivanoviću, ginekologu i akušeru
- primarijusu dr Džimiju Stanisavljeviću, radiologu
- dr Mileni Šoć, spec. ginekologu i akušeru i
- dr Radmili Lazić-Rakić, spec. opšte medicine.
Pitanja možete uputiti redakciji meilom: redakcija@ibarske.net, pismom: „Ibarske“, Milana Toplice 1/15, 36000 Kraljevo, ili na 036 327-555

Kasna postmenopauza (2)

   Kod kasne postmenopauze, odnosno senijuma, organizam se već postepeno prilagodio na manjak ovarijalnih hormona pa se umesto subjektivnih smetnji javljaju organske promene: istanjenost i skvrčenost rodnice i introitusa, što dovodi do bolnog ili nemogućeg polnog odnosa. Javljaju se upalna žarišta sa pojačanim iscedkom-kolpitis senilis ili vetularum, svrab, leukoplakia, krauroza vulve i vagine, smetnje perifernog krvotoka, osteoporoza.
   Osteoporoza se javlja obično 5 do 10 godina nakon poslednje menstruacije. Uzrok je manjak estrogenih hormona i poremećeni metabolizam belančevina. Kosti se jednakomerno razgrađuju, ali se usporeno izgrađuju. Najjače promene su na torako-lumbalnom delu kičme (grudnom i slabinskom). Smetnje su jake s bolovima u kostima, leđima i udovima. U poodmaklom stadijumu smanjuje se visina bolesnice, a javlja se i kifosa (grbavost).
   Lečenje osteoporoze: hormonsko, koje kod dugotrajne primene može izazvati krvarenja iz materice, hirzutizam (maljavost) i virilizaciju. Zato treba paziti da hrana sadrži dosta mleka, tj. kalcijuma i belančevina. Treba uraditi snimak gustine kostiju i na vreme uočiti početak promena na kostima i uključiti odgovarajuću terapiju.

Pitanje naše čitateljke Jovanke S. (53):
Od 48 godine života povremeno sam imala probleme sa neredovnim menstruacijama, a poslednju sam imala u septembru prošle godine. Bolove u kostima imam otprilike 4-5 godina. Analize nisu ništa posebno pokazale. Merenjem gustine kostiju utvrđena je osteopenija. Od terapije imam samo lekove protiv bolova i kalcijum. Bolovi su mnogo jaki pa me zanima da li sam osuđena u tim mukama da živim do kraja života. Da li ti bolovi mogu proći sami od sebe sa završetkom klimaksa?
Unapred hvala.

Odgovor:
Pošto nemam dovoljno podataka o urađenim pregledima, kao i kada je utvrđena osteopenija, da biste dobili stručan savet obratite se svom ginekologu sa svim nalazima, gde ćete dobiti uputstva za dalje praćenje ili lečenje, a besplatan savet možete dobiti i u ordinaciji Medikus.

Ginekolog Poliklinike „SVS Medicus“ spreman je da svakoj ženi da besplatan savet po svim pitanjima ginekološkog zdravlja.Povratak na vrh strane


ODRŽANI ZIMSKI SUSRETI UČITELJA U KRAGUJEVCU
Čast je biti učitelj

Prema kriterijumima Evropske unije 40 - 50% učenika osnovnih škola funkcionalno je nepismeno

KRALjEVO - U subotu 27. februara, u organizaciji Saveza učitelja Republike Srbije i Učiteljskog društva Kragujevca, održani su 26. Zimski susreti učitelja u Kragujevcu. Učitelji iz jednog broja kraljevačkih osnovnih škola prisustvovali su ovom skupu. Ovaj seminar je akreditovan od strane Ministarstva prosvete  i pripada grupi obaveznih sati stručnog usavršavanja.
Prema važećem Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja nastavnik, vaspitač i stručni saradnik, sa licencom i bez licence, dužan je da se stalno usavršava.
- Učitelji se upoznaju sa najnovijim zakonom i novinama u njemu, edukuju se da oplemene metodologiju svog rada. Predviđeno je 18 radionica u kojima su predavači najeminentniji u svojoj struci. 770 učitelja je danas u Kragujevcu - u ime organizatora rekla je za Ibarske Tanja Sinđelić Maksimović.
   O motivima da o svom trošku otputuju i prisustvuju Zimskim susretima učitelja Zlatana Zarić, predsednik aktiva učitelja O.Š. „Svetozar Marković“ iz Kraljeva, navodi pre svega unapređenje kvaliteta nastave i podizanje ličnih kompetencija u lancu obrazovno- vaspitnog procesa.
- U vremenu kada od svakog učenika zavisi opstanak odeljenja, jedino kvalitetnim  radom može da se bude uspešan u toj tržišnoj utakmici. U našoj školi broj učenika preti da prevaziđe prostorne kapacitete, pa je to i za nas motiv više da opravdamo poverenje roditelja. Zimski susreti učitelja održani u Kragujevcu opravdali su naša očekivanja - istakla je Zlatana Zarić, predsednik aktiva učitelja O.Š. „Svetozar Marković“ iz Kraljeva.
   Seminar je započeo tumačenjem Zakona o osnovama sistema vaspitanja i obrazovanja od strane pomoćnika ministra prosvete mr Zorana Kostića. Uz ovu priču pomoćnik ministra je podsetio i na broj nepismenih u našoj zemlji, kao i na broj funkcionalno nepismenih.
- U našoj zemlji 72% građana je bez završene osnovne škole ili samo sa završenom osnovnom školom. Popis koji smo imali 2002. godine govori da 21,9 % stanovništva starijeg od 15 godina nije završilo osnovnu školu, 23,9% ima samo završeno osnovno obrazovanje. Prema kriterijumima Evropske unije 40 - 50% učenika osnovnih škola funkcionalno je nepismeno - upozorio je pomoćnik ministra i istakao da će ovogodišnji učenici prvog i drugog razreda dobiti besplatne udžbenike.
   O standardima na kraju osnovnog obrazovanja govorila je Vesna Kartel iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja. Najavila je i obuke za nastavnike za primenu standarda. Pojašnjenja radi, za običnog čoveka, standardi su ona znanja koja učenici treba da poseduju kada završe neki nivo obrazovanja.
U traganju za rešenjem kako unaprediti stručno usavršavanje zaposlenih u obrazovanju u našem gradu sigurno je da prednjači otvaranje Centra za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju. Ovi centri imaju za cilj decentralizaciju procesa profesionalnog razvoja zaposlenih u obrazovanju, prepoznavanje potreba određenog regiona za profesionalnim razvojem zaposlenih, podizanje kvaliteta obrazovanja i naravno praćenje reformskih procesa u obrazovanju u skladu sa nacionalnom strategijom. Nemerljiv je i značaj biblioteka koje poseduju ovi centri i mogućnost zaposlenih, kao i onih koji studiraju nastavničke fakultete, da koriste njihove blagodeti. Do sada su ovi centri otvoreni u Užicu, Čačku, Nišu, Kruševcu, Kikindi i Šapcu. Donator, švajcarska vlada, uložila je pozamašnu sumu novca za početak rada Centara u odabranim gradovima. Da bi grad ušao u izbor za dobijanje novčane podrške potrebno je da konkuriše na raspisanom konkursu.
   Postoji li mogućnost da grad opredeli potreban novac za stručno usavršavanje zaposlenih? Valjda je vreme da osetimo da „Stručnost ispred politike“ nije samo predizborni slogan, već i da se primenjuje u praksi. 
Katarina Simović

  
ODRŽAN SEMINAR
„Ni crno, ni belo“

KRALjEVO - U Narodnom muzeju u Kraljevu, Udruženje građana „Imam ideju“ organizovalo je trodnevni seminar za šesnaestoro profesora kraljevačkih srednjih škola. Seminar je održan po programu „Ni crno, ni belo“. Reč je o programu akreditovanom od Ministarstva prosvete Republike Srbije, čiji su autori tim stručnjaka iz Centra za interaktivnu pedagogiju iz Beograda. Profesori su ovim programom stekli znanja i veštine namenjene radu sa decom i mladima, a u cilju obrazovanja za prevazilaženje predrasuda, razvoj tolerancije i negovanje interkulturalnosti.
   Seminar je deo planiranih aktivnosti udruženja „Imam ideju“, a u sklopu projekta „Živeti zajedno“, koji ova organizacija realizuje od 2003. godine uz podršku švajcarske fondacije Pestalozzi.
   - U poslednje dve godine radimo intenzivno na nekom vidu institucionalizacije ove teme, tačnije na uvođenje interkulturalnog modela učenja u redovnu nastavu u srednjim školama. Otuda i ovaj seminar, na kojem se izabrana grupa profesora obučava za primenu interkulturalnog obrazovanja u određenim nastavnim jedinicama pojedinih predmeta - reči su Dejana Aleksića, koordinatora projekta i predsednika Udruženja građana „Imam ideju“.
   Seminar su realizovale voditeljke Centra za interaktivnu pedagogiju Aleksandra Jovankin i Jelena Žunjić.
   Program je, od strane učesnika seminara, ocenjen kao veoma kvalitetan, dinamičan i, što je najvažnije, primenjiv u praksi.
E.I.Povratak na vrh strane

EKOLOGIJA

Ekologija i pravoslavlje
Otuđenje čoveka od prirode

   Pokret za održivi razvoj „Odraz“ Kraljevo u cilju razumevanja pojma i potrebe za održivim razvojem razmatra stavove pravoslavlja po pitanju ekologije i religije. Stavove koje zastupa autor  dr Gordana Živković  objavićemo u nekoliko nastavaka.

   Ideja zaštite prirode nije nimalo nova. Jasna spoznaja da ljudsko ovladavanje prirodom može prouzrokovati mnoge neželjene i štetne posledice predstavljala je sastavni deo opšte evropske svesti još na početku 18. veka.
Međutim, ekološku svest poniklu tokom poslednjih nekoliko decenija prošlog veka karakteriše značajna novina.
Jer, za razliku od dotadašnje zaštite prirode koja je svoju osnovnu motivaciju crpla u domenu estetskog, sada se po prvi put nedvosmisleno izriče stav da čovek može ugroziti i ozbiljno dovesti u pitanje prirodne osnove života celog čovečanstva.
Na taj način se, zapravo, suštinski problematizuje i izlaže sumnji sama ostvarljivost projekta progresivnog ovladavanja prirodom posredstvom njenog despotskog opredmećenja. Dakle, ovakva ekološka svest seže na neki način do samih korena novovekovne racionalnosti, projavljujući čak njenu dramatičnu krizu.
Da li će ovladavanje prirodom bez jasne svesti o potrebi očuvanja resursa za budućnost biti siguran put ka nestanku čoveka?
U prilog tome svedoči (i) poznati stav Roberta Šmemana, jednog od priznatih savremenih teoretičara krize, koji doslovce glasi: ekološka svest predstavlja značajan oblik krize moderniteta, čiju fundamentalnu oznaku čini sistematična instrumentalizacija nauke u službi ljudske životne prakse.
Kakva je uloga nauke u prevazilaženju nastalih problema?
Naime, svi ovakvi pokušaji podrazumevaju sasvim određeno shvatanje nauke - reč je, svakako, o novovekovnoj nauci koju odlikuje strogo neteleološki i kvantifikujući (matematički) karakter tj. program prevođenja svih kvalitativnih iskustava u kvantitativne iskaze. A u okvirima takve jedne nauke glorifikuje se svođenje svega „prirodnog“ na status mogućeg sredstva za ljudske ciljeve.
Njime se čovek svodi na status pukog objekta, i to istog onog koji je prethodno on već pridao svemu prirodnome. Sledstveno tome, sve što doprinosi našem „suverenom znanju“ o prirodi, jednovremeno doprinosi uvećanju mogućnosti ovladavanja ljudima!
Tačnije, čovekovo sve veće „ovladavanje prirodom“ uvek znači i sve veće ovladavanje čovekom; dok, naučno zadovoljavanje potreba konačno privodi naučnoj manipulaciji potreba u cilju njihovog prilagođavanja aparatu njihovog zadovoljavanja.
( nastaviće se...)



Diktatura tajkunijata

KRALjEVO - Sa  akcijom OČISTIMO SRBIJU počeće po zemlji Srbiji da  čiste  i ono malo drveća što je ostalo po gradovima. Beograd je očišćen od trista dvadeset devet platana od kojih je četrdest osam bilo bolesnih. Sličnu situaciju smo imali i u Kraljevu pre nekoliko godina. Prošle godine je očišćen drvored ispred trga Svetog Save koji je pretvoren u   betonski trg kao još jedan ružan spomenik ljudske delatnosti. Ovog proleća je ponovo krenula seča po Kraljevu… Tako to treba jer imamo primer kako se bahata vlast u Beogradu obračunala sa drvoredom od četiri stotine platana, zašto to ne bi moglo i u Kraljevu.
Jasno je da su za građane Srbije skupi i štetni efekti nestručnog rada raznih Zelenila i Ćistoća.Nikoga ne zanima nestručno orezivanje, a na kraju i seča zdravih platana i drveća. Očekujemo da se oglasi strukovno udruženje da oceni nestručnost i kodeks njihovog ponašanja.
Ekološki pokret Ibar ima predlog da pišemo nadležnim institucijama da se zabrani sađenje  drveća po gradovima, jer je ono potpuno nepotrebno, opasno i loše po psihu ljudi, a i mnogo je lakše da se izvode remonti po gradu i  da se kopa koliko ko hoće. Ovo je dobro jer će se ukloniti budući protesti, i ništa im neće stajati na putu kad uređuju grad. Zar nije lakše udenuti plastično drveće koje lako može da se premešta i da se održava i leti i zimi. A ujedno še poštedeti ekološki svesne građane da ne gledaju genocid nad drvećem.
Ima tu i drugih stvari. Pored toga što je sečenje drveća guranje prsta u oko javnosti, a rekao bih nipodaštavanja javnosti i njenog učešća u procesu odlučivanja, suprotno je već usvojenim zakonima Arhuske konvencije. Davno je rečeno da ništa što imamo ne može da nas učini srećnim  koliko nas može učiniti nesrećnim ono što nemamo.
Jedini spas je novi način ponašanja  i poštovanje javnosti te primena ODRŽIVOG RAZVOJA u svim sferama javnog života.       
Miroslav S. Pavlović



Redak jubilej

KRALjEVO - U sredu 10. marta 2010. godine u Ekološkoj kući na obali Ibra prigodnom i skromnom svečanošću obeležen je redak i za naše uslove veoma značajan jubilej, a to je dvadest godina postojanja Ekološkog pokreta „Ibar“.
Svečanost su uveličali đaci O.Š. „Svetozar Marković“ sa učiteljicom Tanjom Krstić. Rođendan nije mogao  da prođe bez torte od čokolade i dobrih želja.
Osnovna misija Eko Ibra je uticanje na javnost Kraljeva i šire u stvaranju ekološke svesti i promocija evropskih vrednosti i tekovina u oblasti ekologije i podržavanja procesa i pojava koji tome vode u sklopu ODRŽIVOG RAZVOJA.
Ekološki pokret „Ibar“ svoje aktivnosti usmerava ka sprečavanju zagađenja reke Ibar i zaštitu ove reke i stanje na njoj uzima kao sliku ekološke svesti građana Kraljeva. Ta slika je daleko od ružičaste, a kako vreme odmiče stasavaju generacije koje žele da je promene na bolje. Uz pomoć ekološki svesnog dela Kraljevčana koji su organizovani u Eko pokret želimo da mlade generacije edukujemo, kroz razne vrste aktivnosti uputimo i podignemo nivo svesti najmlađih da rešenje ekoloških problema  predstavlja ujedno i poboljšanje kvaliteta života i zaštita zdravlja svih nas.
Cilj Ekološkog pokreta „Ibar“ je učlanjenje naše zemlje kao ravnopravnog člana u sve evropske institucije i organizacije. On se zalaže za širenje ideje evropskog udruženja u Srbiji unapređenjem kulturne, političke i ekonomske saradnje među građanima, narodima, regijama i državama Evrope.
Održiv razvoj je skladan odnos ekologije i ekonomije kako bi se prirodno bogatstvo naše planete sačuvalo za buduće naraštaje. On teži da se stvori bolji svet izjednačavajući socijalne, ekonomske i faktore životne sredine. To je istovremeno i teorijski i metodološki pristup za dalji razvoj i opstanak na planeti.
Osnovnu ideju ODRŽIVOG RAZVOJA čini ekološki i intergeneracijski pristup u tom smislu da je razvoj moguć ako se donesu i prihvate strategije o preživljavanju. U tome su sektori: održiva ekonomika, održiva energetika i održive industrijske aktivnosti uz uslove kao što su demografska politika, štednja resursa, socijalne pravde i novi odnos prema pravu budućih generacija za mogućnost sopstvenog razvoja. Ideja vodilja je nov etički pristup koji nije viđen u istoriji, jer je dosadašnji način pljačkanje jedne jedine planete...
Miroslav S. PavlovićPovratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

NOVA IZLOŽBA SLIKA MILINKA RISTOVIĆA U CENTRU ZA KULTURU
Čuvar našeg vremena

RAŠKA - Posle 24 samostalne i preko pedeset kolektivnih izložbi, kao i učešća na preko četrdeset likovnih kolonija u našoj zemlji i u inostranstvu, slikar Milinko Ristović (56) predstavio se svojom novom, samostalnom izložbom u galeriji Centra za kulturu „Gradac“ u Raški. Izložbu pod nazivom „Izmaglice u duši“ čini trideset novih Ristovićevih slika koje do sada nisu izlagane na ovim prostorima.
   - Moji najnoviji radovi prikazuju nestajanje sela, gde su oronule i napuštene kuće, razvaljene ograde, puste njive, livade i proplanci, i ostaje nam samo da se sećamo te nekada živahne lepote, zalazaka i izlazaka sunca, svih tih mirisa ujutru i uveče. Ostaju nam izmaglice u duši i pitanje da li ćemo kao narod opstati - kaže Milinko Ristović.    
   Inače, kroz svoje celokupno stvaralaštvo ovaj marljiv i promišljeni autor oslikava podneblje, beleži vreme i prostor kome pripada, kao i sve ono što se u tom prostoru dešava. Ovaj umetnik koji se ogledao u skoro svim slikarskim tehnikama svoja dela do sada je izlagao u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu, Novom Pazaru, Mladenovcu, Kosovskoj Mitrovici, Kotoru, Zagrebu, Londonu…
   - Na mojim najnovijim slikama koje karakteriše ulje na platnu može se primetiti gusta, ukomponovana boja koja je, takođe, moje osnovno sredstvo da ukažem na bogatu kulturnu baštinu i tradiciju našeg naroda, jer kreacije ljudske duhovnosti nemaju granica - otkriva nam Ristović i dodaje da je svoj život posvetio slikarstvu. N.G.



Prolećna izložba sa gorkim ukusom

KRALjEVO - U galeriji Maržik otvorena je Prolećna izložba radova članova ULU „Vladislav Maržik“. Priliku da ove godine izlažu iskoristilo je 50 članova udruženja. Žiri u sastavu Marina Lukić Cvetić, istoričarka  umetnosti, Suzana Novčić, istoričarka umetnosti i Slobodan Jelić, istoričar umetnosti dodelili su tri nagrade. Prvu nagradu dobio je Milinko Ristović, drugu Marija Nišavić, a treću nagradu dobio je Darko Jevtović. Po prvi put ove godine dodeljena je i nagrada publike, koju je ovaj put dobio Miodrag Kojić.
   Kako saznajemo iz obrazloženja žirija, na izložbi se može sagledati „široka“ skala raznolikog likovnog života Kraljeva, Raške i Novog Pazara, i konstataciju da „ova izložba nije donela bitne novine, slikari su slikali u svom domenu i pri svojoj likovnoj vokaciji“.
Za vreme otvaranja izložbe Milorad Vujašanin Cujo je na sebi svojstven način iskazao protest, zašto je pravilnikom izložbe članovima uprave Udruženja i Umetničkog saveta dozvoljeno učešće na izložbi, a nije dozvoljeno njihovo konkurisanje za neku od nagrada. On je kao pokretni pano delio panflete u kojima je, između ostalog, pozvao kolege koje su dobile nagradu „da ih se iz moralnih i solidarno časnih razloga odreknu“.
   Vujašanin je inače predsednik Umetničkog saveta koji je po Pravilniku o žiriranju prolećne izložbe trebao da dodeli prve tri nagrade. No, kako je Savet od tri, dve nagrade dodelio upravo članovima Umetničkog saveta, Upravni odbor je, po rečima predsednika ULU „Vladislav Maržik“ Ivana Milunovića, morao da poništi odluke Umetničkog saveta i angažuje nezavisan žiri koji je dodelio nagrade.
Ovo je samo još jedna u nizu višegodišnjih, najblaže rečeno spornih, situacija u Udruženju kraljevačkih likovnih umetnika, no svakako je i ovaj akt kraljevačkog konceptualiste ušao u sastav ove izložbe.
E.I.



„Karol“ je među nama

KRALjEVO - U Kraljevačkom pozorištu premijerno je izvedena predstava Slavomira Mrožeka „Karol“ u režiji Stojana Mladenovića. Ova predstava je 211. premijera našeg pozorišta koje u ovoj godini proslavlja i jubilej 60 godina rada.
   Predstava „Karol“ koja po svojim karakteristikama, a pre svega po pozorišnim jeziku, pripada teatru apsurda, predstavlja kritiku, na prvi pogled naroda, ali i njegove inteligencije, koja je u stvari kvazi ineligencija. Sa stalnom temom i strahovanjem od neprijatelja, koji je među nama, a ako nije koji će svakako nekada doći.
   Mrožekov narod se iznuruje u postavljenom zasedi i tu postaje zaslepljen. Gubitak istorijskog, a pre svega civilizacijskog vida narod traži u inteligenciji u kojoj u momentu kada progledava kroz vizire same te „inteligencije“ u okulisti pred sobom prepoznaje dugo čekanog neprijatelja. U svemu tome, narod nepismen, ali ponosit, kreće tradicionalnim metodama u borbu protiv „glavnog zla“ Karola. „Inteligencija“ koja se našla na nišanu naroda kojeg je sama takvog i formirala čini sve da taj narod još više zbuni i zavede i navodi ga na još veće greške i u još veće zablude.
    Odbranu civilizacijskih, filozofskih i socijalnih dostugnuća predstavnik inteligencije „ispucava“ u tri rečenice, a posle kreće u kolaboraciju sa silom i neukošću. Na kraju kada „narod“ posle obavljenog posla, nahuškan „inteligencijom“ da ubije nevinog čoveka, postaje „normalan“ i vraća se u miroljubivu fazu, predstavnik „inteligencije“ i dalje vodi sada prljavi i licemerni rat protiv izmišljenog Karola.
   Predstavu su na pozornici izneli glimci Predrag Pavlović, Zoran Cerovina i Vladan Slavković. Za kostime se pobrinula Slađana Miljković, a autor scenografije je Vladan Slavković.
Aleksandar MarićPovratak na vrh strane


SPORT
BOKSERSKI KLUB METALAC IZ KRALJEVA POSTIŽE FANTASTIČNE REZULTATE U TEŠKIM USLOVIMA
Šampion stvara šampione

KRALjEVO - Treniraju u prostoriji koja je malo veća od dnevne sobe. Oronuli zidovi, svlačionice i što je najvažnije, sprave za rad, nijednog trenutka ih ne sputavaju. Prilično oštri, borbeni, a ipak mirni sportisti se ne bune, ali su svesni da zaslužuju mnogo bolje.

   Bokseri kraljevačkog Metalca gde god da učestvuju osvetlaju obraz Srbije i svog grada. Osvajaju medalje, učestvuju na svetskim i evropskim prvenstvima, dobijaju razna priznanja na međunarodnoj sceni, a u okvirima srpskog boksa su u samom vrhu. Šampione predvodi nekada veliki šampion, Miodrag Milić. Popularni Šipi sa pregršt iskustva kao nekadašnji sjajan bokser i sada trener, daje pravi putokaz svojim pulenima kako da naprave kvalitetnu karijeru i pronesu slavu svog grada i države širom sveta. Pored rada sa bokserima Metalca, Milić je i dugogodišnji trener nacionalne selekcije sa kojom ima puno uspeha.
- Rezultatski gledano, boks u Srbiji u poslednjih nekoliko godina doživljava preporod, ali u ostalim segmentima je na dosta niskom nivou, pogotovu što se tiče finansija. Kada sam došao na funkciju trenera državnog tima, zatekao sam haos, nerad i nedisciplinu. Situacija je sada znatno bolja, a u prilog tome govori podatak da u nacionalnoj selekciji imamo trojicu stipendista Olimpijskog komiteta, Branimira Stankovića, Ljubomira Marjanovića i Nikolu Jovanovića. Dolaskom Vlada Divca na mesto predsednika Olimpijskog komiteta, boks u Srbiji je dobio značajno mesto na sportskoj mapi. Radom i postignutim rezultatima, boks je taj tretman i zaslužio - kaže za Ibarske, trener BK Metalac i nacionalne selekcije, Miodrag Milić.
Bokserski klub Metalac egzistira u veoma teškim uslovima. Ipak, ljude koji rade u klubu i pre svega boksere to ne sprečava da ostvaruju izvanredne rezultate, a uz to da nastupaju i za reprezentaciju Srbije.
- Uslovi jesu loši, ali mi na to ne možemo da utičemo osim da nastavimo kvalitetno da radimo. Posle sjajne generacije Metalca u kojoj su bili Terzić, Miljković, Gojković, Spasojević, Atanasković i ostali, a koji su nastupali u staroj Jugoslaviji, došlo je do velike pauze u kojoj se nije konkretno ni radilo, a samim tim nije bilo ni rezultata. Od 2006. godine, Metalac je krenuo putevima stare slave. Mane Marčeta je u seniorskoj konkurenciji dva puta osvajao titulu najboljeg u državi, a bio je i učesnik Svetskog prvenstva u Čikagu, Milutin Stanković je prošlogodišnji državni prvak i učesnik Svetskog prvenstva u Milanu prošle godine, Albert Ilić je kao pionir učestvovao na Evropskom prvenstvu u Novom Sadu, Lazar Kostić je prošle godine nastupao na Evropskom prvenstvu u Plovdivu u konkurenciji kadeta, a Marija Jovanović je već nekoliko sezona među najboljima u našoj zemlji. Moram da napomenem da je zahvaljujući odličnim borbama, Milutin Stanković dobio ponudu da nastupa za jednu poznatu nemačku ekipu što je za svaku pohvalu. To je samo deo naših rezultata u protekle tri godine u kojima smo u skoro svim kategorijama imali šampione - s ponosom ističe Milić.
Za boksere Metalca i reprezentacije nema odmora. U ovoj godini biće svetskih i evropskih prvenstava i još puno izazova na domaćoj i međunarodnoj sceni.
- Trojica boksera Metalca predstavljaće Srbiju ove godine na velikim međunarodnim takmičenjima, a to će biti ujedno i moja kruna karijere u kojoj sam sa nacionalnim timom osvojio 25 medalja. Milutin Stanković će učestvovati na prvenstvu Evrope u Moskvi u kategoriji superteškaša, Lazar Kostić na Svetskom prvenstvu u Azerbejdžanu, a Marija Jovanović na Svetskom prvenstvu na Barbadosu. Pripreme smo dobro odradili u Sirogojnu na Zlatiboru, učestvovali smo na jakom turniru u Zagrebu i smatram da smo spremni za nove izazove - zaključio je Miodrag Milić Šipi, trener BK Metalac i reprezentacije Srbije.

METALAC BLIŽI BEOGRADU
   U potrazi za boljom organizacijom i jačim takmičenjem, bokserski klub Metalac je napustio Šumadijsku i od ove sezone nastupa u Beogradskoj ligi. Kraljevčani se inače kotiraju kao sedmi klub u državi.
Ivan Stanisavljević



ODBOJKA - VINER ŠTEDIŠE SUPERLIGA (MINI LIGA 5-8. MESTO) - PETO KOLO
Ribnica u Balkanskom kupu

Mladi Radnik - Ribnica 0 : 3 (23 : 25, 23 : 25, 18 : 25)

POŽAREVAC - Dvorana: SC. „Požarevac“. Gledalaca: 400. Sudije: Popović (Sremski Karlovci) i Petrović (Užice).
MLADI RADNIK: Duduj 8, Šatora, Kojić 15, Vasić 4, Medurić 5, Dojčilović 10, Peković (libero), Ivanković 3, Bojković, Pantić, Antić.
RIBNICA: Kovačević 16, Borovnjak 10, Božić 14, Mijalković 6, Brđović, Aleksić 8, Jović (libero), Bićanin 1, Milovanović 2. Nije igrao: Kolarević.
Pobedom u Požarevcu protiv direktnog konkurenta, ekipe Mladog Radnika, Ribnica je obezbedila peto mesto na kraju sezone i plasman u regionalno takmičenje, Balkanski kup. Kraljevčani su prvi put u ovoj sezoni pobedili Požarevljane u tri seta, a igrom pokazali da i naredne sezone zaslužuju da igraju na inostranoj sceni.
U prva dva seta vodila se izjednačena borba. Mladi Radnik je uglavnom imao blagu prednost kod drugog tehničkog tajm auta, ali je Ribnica bila smirenija u završnicama i ova dva perioda igre dobila na razliku sa po 25 : 23.
U poslednjem setu Požarevljani su se potpuno predali, a to su sjajni Kovačević, Božić i ostali igrači Ribnice maksimalno iskoristili i utakmicu rutinski priveli kraju dobivši ovaj period igre sa 25 : 18.
U poslednjem kolu, Ribnica danas dočekuje ekipu Spartaka iz Ljiga.
Ivan Stanisavljević



Krenula liga u bilijaru

KRALjEVO - Prošlog vikenda u bilijar klubu „Libero“ u Čačku održan je prvi turnir regionalne lige Srbije u bilijaru. U konkurenciji od dvadesetčetiri igrača najbolji je bio Husein Đulović iz Novog Pazara. Đulović je u finalu savladao klupskog druga Muzafera Alomerovića rezultatom 9:6.
   - Prezadovoljan sam svojom igrom, u polufinalu sam imao težak meč, ali sam uspeo da pobedim, kasnije u finalu sam igrao rasterećenije što je rezultiralo dobrom igrom i osvajanjem turnira. Moram priznati da sam očekivao malo više igrača i veće nagrade, ali kako je ovo prvi turnir, siguran sam da će se broj igrača povećati, a organizatori trenutno traže sponzore tako da će i nagrade biti uvećane. Ono što je bitnije jeste da je veoma dobro za srpski bilijar što sada imamo regionalna takmičenja. Slabiji igrači će moći da dođu do izražaja i poboljšaju kvalitet svoje igre. To i jeste bio cilj uvođenja ove vrste takmičenja - rekao je Đulović.
   Kraljevo je imalo zavidnih osam takmičara na prvom prvenstvenom turniru u Čačku, ali nisu postignuti zapaženiji rezultati. Najbolji od osmorice kraljevačkih takmičara bio je Vladimir Milićević koji je osvojio peto mesto. Naredni turnir se takođe održava u Čačku 27. marta, a naš grad i bilijar klub „42“ će po prvi put biti domaćini 17. aprila kad će takmičari odmeriti snage u disciplini „osmica“  (8-ball international).            
S. Banjanac



KOŠARKA - PRVA LIGA SRBIJE - DVADESETČETVRTO KOLO
Studenti na mišiće
Mašinac - Radnički KG 06 77:65 (16:13, 22:23, 19:11, 20:18

KRALjEVO - Hala sportova. Gledalaca: 300. Sudije: Vlahović (Beograd), Manojlović (Užice), Arsenijević (Beograd).
MAŠINAC: Kočergin 5, Šestović 14, Arsić 13, Balaš 13, Čupković 5, Radulović 7, Raković, Milašinović 16, Bjegović 2, Vuletić 2. Nisu igrali: Jovanović i Cvetković. RADNIČKI KG 06: Beader 28, Milošević 6, Džaković 5, Novoselski 12, Stanković, Blagojević 4, Sladoje 3, Zečević 3, Mišković 4. Nisu igrali: Bogojević i Milosavljević.
Košarkaši Mašinca ostvarili su očekivanu pobedu protiv fenjeraša iz Kragujevca, ali do nje nisu stigli lako. Ekipa Radničkog odigrala je dosta rasterećeno i prikazala jednu od boljih partija na gostovanjima u ovoj sezoni.    Predvođeni odličnim Beaderom, mladi košarkaši iz Kragujevca bili su ravnopravan rival studentima u većem delu susreta. Trojkama Milašinovića i Balaša polovinom treće deonice, Mašinac je uspeo da se rezultatski odlepi na sedam poena razlike, 46 : 39. Iako nisu blistali, studenti su više zahvaljujući neiskustvu gostiju nego svojoj dobroj igri, uspeli da rutinski utakmicu privedu kraju.
Narednog vikenda, Mašinac gostuje OKK Beogradu.
Ivan Stanisavljević

Metalac se revanširao

Metalac - Sloga 105 : 80 (31 : 26, 25 : 8, 30 : 23, 19 : 23)

KRALjEVO - Hala sportova. Gledalaca: 1500. Sudije: Juras, Obrknežević i Vesković (svi iz Beograda).
METALAC: Teodosić 20, Panić 18, Marojević 6, Ljubojević 12, Birčević 11, Tanasković 11, Radenković 4, Trtić 10, Đukanović 4, Kasabašić 6, Beljić 3. Nije igrao: Gogović.
SLOGA: Dašić 17, Dimitrijević 8, Borovčanin 6, Razić 17, Gambiroža 11, Đorđević 12, Ignjatović 4, Tokalić 1, Simeunović 2, Topolović 2, Mirković. Nije igrao: Garović.
Košarkaši Metalca revanširali su se Slogi za poraz u prvom delu sezone u Kraljevu. Valjevci su maksimalno angažovano ušli u susret i predvođeni povratnikom u ekipu, Teodosićem, uspeli da slome otpor iskusnim Kraljevčanima.
Presudna je bila druga četvrtina koju su domaći rešili u svoju korist sa ubedljivih 25 : 8. Pored Teodosića, odličnu igru u redovima Metalca prikazali su Panić i Ljubojević, a zapaženu rolu imao je i bivši igrač starijeg kraljevačkog prvoligaša, Trtić. Sloga je odigrala dosta mlako u odbrani, dok su u napadu bolji od ostalih bili Dašić i Razić.
Sloga narednog vikenda u Hali sportova na Ibarskom keju dočekuje kruševački Napredak.
Ivan Stanisavljević
Povratak na vrh strane


 


IMPRESUM

”IBARSKE” - nedeljne novine,

izdavač: „Leksem“ d.o.o. Kraljevo, Žiča 174 V

Direktor i glavni i odgovorni urednik Nebojša Savić
Kompjuterska  obrada  „Sirijus A”

Adresa  redakcije: Milana Toplice 1/15  36000 Kraljevo
tel. 036/327 555, faks  036/327 556

web site: www.ibarske.net email: redakcija@ibarske.net

Marketing i prodaja „Sirijus A”
marketing@ibarske.net tel. 063/744-62-53

Štampa: Politika Štamparija d.o.o. Beograd

Generalni distributer: „Sofist”, Žička 10

List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.


Copyright © 1997-2010. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive