Internet izdanje - 19. mart 2010. godine

R e k l a m n i   l i n k o v i !

Naslovna strana novog broja "Ibarskihi" - klik za PDF izdanje Akva park u Ribnici
Beograd aminovao novu koaliciju
Penzioneri k’o bankari
Sudar obrazovnih profila i tržišta rada
Rudarsko naselje gradskog izgleda
Energija iz smeća
U susret danu žena
Platio nov, dobio polovan traktor
Ekologija
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: kuglanje, odbojka, košarka, rukomet


RETROVIZOR
Nova vlada


Ovih dana gradska sokoćala bruje - nova će vlast, vele, da se obrazuje.
Iz fotelja vlade, kažu sve ankete,
„proevropska braća“ moraće da lete.
Posle krhke vlasti „evropejskih đaka“, nova, „narodnjačka“, biće „vrlo jaka“.
„Ministri“ Doktora ostaće u vladi,
kontinuiteta i kvoruma radi.
Bilo kako bilo, sad je jasno svima - Doktor otkaz dao i „Evropejcima“.
Tražeći razlog za ovu zavrzlamu,
dokon gradski narod mlati praznu slamu.
Jedni vele da su mere privremene glavni razlog ove najnovije smene.
Doktor je sa „braćom“, po drugim pričama,
još u DOS-u bio na ratnim nogama.
Treći tvrde da se jabuka razdora krije pod skutima ćudljivog Doktora.
Da bi se izbeglo dalje natucanje,
građanstvu se daje sledeće na znanje:
Vlada će da padne, jer je Doktor „braći“ zlu krv pronašao u svežoj mokraći!
Tog dana su pale, zuje sokoćala,
i prve optužbe zbog hidrocentrala.
Posledice ove iznenadne smene nova i stara vlast različito cene.
Vođe „narodnjaka“ trube na sve strane -
„bolji život čeka sve naše građane“.
Oni kojima je na srcu Evropa „ozbiljno strahuju“ od gradskog potopa.
Da grad ne bi snašle nevolje još veće,
na znanje građanstvu daje se sledeće:
Ni jedno, ni drugo, neće se desiti - i sa novom vladom sve će isto biti.
Zoran Raspopović



Akva park u Ribnici

Deo Ribnice, od ibarskog do ribničkog mosta urbanistički je planiran za sportsko - tržni centar

KRALJEVO - Urbanistički plan Kraljeva predviđa da na lokaciji stare neiskorišćene crpne stanice bude restoran, a na slobodnom prostoru mala sportska sala za trening, „Akva park“ sa bazenom, pored samog Ibra otvoreni sportski tereni (kao i kod „Crkvina“), kao i kružni tok saobraćaja sa mostom iz Izletničke od bedema do bedema.
   U pitanju je površina od oko 30 hektara između ulice Dušana Popovića i reka Ibra i Ribnice. Predlogom Odluke o izmenama i dopunama Plana detaljne regulacije za „Blok 6.2 Ribnica“ u junu prošle godine, kako je obrazloženo, korekcije su izvršene samo zbog lokacije hipermarketa „Tuš“ sa parkingom, i to tako što je pomerena planirana saobraćajnica sa sredine na ivicu ove lokacije.
   - Od 2004. godine u tri navrata je sačinjavan Plan detaljne regulacije za „Blok 6.2“, jer se on nalazi uz magistralni put Kraljevo - Kruševac koji je izuzetno frekventan. Prema nekom brojanju saobraćaja ovaj put je još u bivšoj Jugoslaviji bio među pet najfrekventnijih pravaca. Ideja ovog plana koji je manje izmene doživljavao zbog pojedinačnih investitora kao što je u ovom slučaju bio „Tuš“, upravo je da se na prostoru sadašnjeg rasadnika napravi veliki gradski park koji bi imao vodene površine, otprilike nešto što bi podsećalo na nekadašnje „Trsine“. S obzirom da je voda blizu, napravili bi se gejziri, a ta vodena površina bi se na kraju slivala u Ibar, a napravila bi se i pešačka staza - kaže Milorad Miladinović rukovodilac sektora za prostorno i urbanističko planiranje Direkcije.
   Takođe, „Blok 6.2 Ribnica“ će imati i dva sportska objekta. Zatvorenu sportsku salu i gradski bazen koji bi takođe bio zatvorenog tipa.
   - Hala i bazen nisu predviđeni za veliki broj posetilaca, za koje nije planirano ni skupo ulaganje. Ideja grada je da zameni ovo zemljište sa preduzećem „Srbijašume“ za neko drugo, tako da bi realizacija ovog projekta u dogledno vreme bila veoma izvesna - kaže Miladinović.
   Ove godine je planirana izgradnja Ulice Dušana Popovića sa kružnim tokom ka Izletničkoj ulici. Takođe, ideja je i da se u nekom narednom periodu napravi most na pravcu Izletničke preko Ibra, koji bi kroz Sijaće polje povezivao Ribnicu sa Dositejevom ulicom, odnosno budući autoput Pojate - Preljina.
   Osim ovog sadržaja, najvećeg dela parka i sportskih terena, tu se već nalaze objekti infrastrukture kao što su crpna stanica koja je već završena, zatim dva objekta benzinske pumpe „Eko“ i „OMV“ i budući hiperermarket „Tuš“. Zanimljivo je da bedem u odnosu na deo kao kod „Crkvina“, ne bi poprimio saobraćajni karakter, već bi bio početak Rižine pruge. Pruga bi u ovom slučaju predstavljala turističku atrakciju, a od ranije postoje planovi da se ona vrati. Početna stanica bi bila kod ibarskog mosta ili budućeg bedema, a krajnja stanica na Sokolji.

GRADSKI PARK U RIBNICI
Sadašnji „Blok 6.2 Ribnica“ bio je interesantan urbanistima još ‘70-ih godina koji je tada bio poznat kao „Trsine“. Verovatno zbog toga što je stalno bio poplavljen, a i sada se na njemu nalazi rasadnik JP „Srbijašume“. Tih godina je sačinjen jedan detaljan plan za kompleks „Trsine“ kao gradski park

BLOK 6.2 UGLAVNOM BEZ STAMBENIH OBJEKTA
Kako nam je objasnio šef sektora za urbanističko planiranje kraljevačke Direkcije, u ovom delu Ribnice skoro i da nema mesta za gradnju jedinica za stanovanje, osim možda u jednom malom delu preko puta bivše kafane „Sloga“, gde bi se napravili poslovno - stambeni objekti male spratnosti.
Nenad Božović



Motel Dolina jorgovana nekad ukras, danas ruglo!

UŠĆE - Kad pođete od Ušća do Kraljeva naići ćete na prelepe slapove buka Jagnjilo ispod spomenika i bivšeg motela „Doline jorgovana“, ušćanskog izletišta i kajakaškog sporta. Nekada čuveni ponos ušćanskog ugostiteljstva i izletišta, danas je zarastao u žbunje i sa polomljenim staklima i stavljenim katancima  predstavlja pravu pustinju. Nekada je u tom motelu radilo oko 25 radnika sa veoma kvalitetnom uslugom pića, hrane i motelskih usluga za dnevni odmor i korišćenje pansiona, a gosti su bili putnici namernici bivše Jugoslavije i van nje.
   Preko puta motela nalazi se opustošen kiosk koji su vandali toliko oštetili i uništili, a nekada je bio pravo osveženje sa robom i dnevnom štampom.
   Lepotu „Doline jorgovana“ u proleće krasili su ucvetali jorgovani, ušćanski kajakaši na slapovima buka Jagnjilo, reflektori i noćna rasveta cele doline.
   U dosadašnjim nastojanjima radnika i ljubitelja „Doline jorgovana“ da se oživi ova oaza lepote prirode, nije se našlo adekvatno rešenje jer je objekat privatizovan i nije se moglo ući u trag vlasniku koji živi u inostranstvu. Prema izjavama radnika koji su vodili sudske sporove, bivše poslovodstvo je obećavalo velika ulaganja u ovaj prelepi kraj, ali nažalost motel „Dolina jorgovana“ danas odmara po onoj narodnoj „Spavaj nano sve je zaključano“.                                                                                          
   Ušćani i radnici se nadaju da će Agencija za privatizaciju naći rešenje za ovaj, nekada lep objekat.
Slavoljub MladenovićPovratak na vrh strane


ŠTA DONOSI POČETAK SLEDEĆE NEDELJE?
Beograd aminovao novu koaliciju

   Jovašević u Beogradu postigao dogovor sa liderima opozicionih stranaka o formiranju nove skupštinske većine

KRALjEVO - Dok koalicija Za evropsko Kraljevo i dalje potencira na tome da će se tek na sednici videti ko ima većinu, lider Pokreta za Kraljevo se u Beogradu već sastajao sa glavnim odborima DSS, NS i SRS, i postigao dogovor da njihovi odbori u Kraljevu učestvuju u pravljenju nove vladajuće koalicije.
Redovna sednica gradskog parlamenta zakazana je za ponedeljak 22. mart, dok je na zahtev grupe odbornika iz opozicije koju podržava i Pokret za Kraljevo, koji trenutno pripada vladajućoj većini u Kraljevu, za utorak 23. mart zakazana vanredna skupština na kojoj po najavama grad treba da dobije novu vlast. Optužujući koalicione partnere da svesno vode grad u privremene mere jer je zadnji rok za zakazivanje Skupštine bio 28. mart, Pokret za Kraljevo podržao je inicijativu opozicionih DSS-NS i SRS da se sazove nova Skupština na kojoj uz smene gradskih čelnika treba da se raspravlja i o projektu izgradnje brana na Ibru.    Dok se bliže sednice, po nezvaničnim informacijama traje prava rovovska borba za svaki glas. Kako saznajemo, ZES je tako prošle sednice ponudio koaliciju gradskom odboru DSS, ali je iz Beograda poručeno da tako nešto ne dolazi u obzir. Gradski odbor NS, za koji se spekulisalo da bi mogao da odustane od pravljenja nove većine zarad opstanka vlasti u Čačku (DSS-NS, SRS, SPS-PUPS), negira ovakve kalkulacije.
- Što se tiče gradskog odbora Nove Srbije on je potpuno autonoman, ima mogućnost odlučivanja kao i ostali odbori u Srbiji, i verujte glavni odbor stranke se uopšte ne meša u odluke. Tako da ja stojim iza toga da će NS dati glasove novoj većini na skupštini - kaže Tomislav Ilić predsednik Okružnog odbora NS.    Što se tiče tačke koja će se naći na dnevnom redu skupštine u ponedeljak 22. marta, a to je Usvajanje programa rada javnih preduzeća, u DSS-NS, SRS i PK kažu da će se o tome dogovoriti neposredno pred početak sednice koja je zakazana za ponedeljak u 12h, dok bi druga trebala da bude održana u 7.30h sutradan.

PRINUDNA UPRAVA PRIPREMANI SCENARIO?
Ljubiša Jovašević kaže da je sadašnja vlast svesno htela da uvede u Kraljevu privremene mere, jer bi na taj način rešili pitanja hidrocentrala na Ibru, reciklažu guma u Mediapanu, otvorilo bi se pitanje stadiona površine 9 hektara preko puta Magnohroma i zemljišta površine 40 hektara na području Aerodroma.    Pokret za Kraljevo smatra da gradska vlast neće imati većinu na sednici koju je predsednik Skupštine zakazao za ponedeljak, a na kojoj je na dnevnom redu Usvajanje programa rada javnih preduzeća.
- Na toj sednici nećemo izglasati dnevni red, a to praktično znači da ona neće biti ni održana, a neće ni početi. Tako da će na sednici u utorak koju su zakazali DSS-NS, SRS, PK kao dopuna tog dnevnog reda se naći i Program poslovanja javnih preduzeća - rekao je Radovan Marković, šef odborničke grupe PK.    Neodržavanje sednice u ponedeljak znači da bi sednica u utorak mogla da se održi, jer u suprotnom pravno gledano, nova sednica ne bi mogla da počne dok se prethodna ne završi. Pokret za Kraljevo ne dovodi u pitanje neizvesnost oko toga da li će na sednici u utorak, na kojoj će se između ostalog glasati i o smeni čelnika Gradske skupštine, imati većinu za održavanje te sednice, jer smatraju da potpisi odbornika za sazivanje sednice predstavljaju dovoljan dokaz.

SEDNICA BEZ MATERIJALA
   - Uz sednicu koju je predsednik gradske Skupštine zakazao na zahtev odbornika DSS-NS, SRS i PK, svim odbornicima je predat samo dnevni red na kojem će se naći 11 tačaka, bez materijala koji je inače predat Skupštini grada - kaže Tomislav Ilić iz NS.
Nenad Božović

  

.



Više mladih u odboru DSS

KRALjEVO - Glavni odbor Demokratske stranke Srbije uvrstio je na poslednjoj skupštini stranke više članova omladinskih odbora, rečeno je na konferenciji za štampu omladine DSS u Kraljevu.
   Osvrćući se na zbivanja u lokalnom parlamentu, omladinci DSS smatraju da će se vlast budućoj koaliciji (DSS-NS, SRS, PK) predati na jedan miran i demokratski način. Oni nisu želeli da komentarišu njihovo viđenje nove vlasti u Kraljevu, ostavljajući „publici“ da to posmatraju na jednoj ili dve sednice sledeće nedelje.
N.B.Povratak na vrh strane


SUKOB PENZIONERA OKO FONDA SOLIDARNOSTI
Penzioneri k’o bankari


KRALjEVO - Grupa penzionera optužuje Opštinsku organizaciju penzionera iz Kraljeva da su nenamenski trošili novac iz Fonda solidarnosti. Oni optužuju predsednika ovog udruženja Timotija Nikolića da je bez pokrića potrošio stotine hiljada dinara iz Fonda, za organizovanje mnogobrojnih putovanja, ručkova, uređenja kancelarija u mesnim odborima, ali i za pozajmljivanje milionskih suma. Predsednik kraljevačkih penzionera negira ovakve optužbe, jer kako kaže sve je sprovedeno legalno.

   Fond solidarnosti penzionera u Kraljevu zamišljen je sa ciljem da se obezbede sredstva kojima će se omogućiti izvesne povoljnosti od interesa njegovim članovima. Da bi penzioneri pristupili Fondu potrebno je da potpišu saglasnost da će im se mesečno od penzije odbijati od 1 do 3 procenta. Na taj način se finansira Fond solidarnosti koji omogućava svojim članovima da recimo jeftinije dođu do nekih namirnica ili ogreva, dobiju jednokratne pozajmice ili se isplate posmrtnine članovima porodice. 
Grupa penzionera iz Kraljeva optužila je Organizaciju penzionera i njenog predsednika Timotija Nikolića da su prikrili trošenje novca iz Fonda.
- Izdvajanja za Fonda solidarnosti od penzija članova slivaju se na žiro račun Organizacije penzionera, umesto na poseban račun Fonda. Tako pomešana novčana sredstva iz Fonda i sredstva Organizacije penzionera koja se ostvaruju po drugim osnovama, omogućila su da se novac iz Fonda troši nenamenski, pa čak i protivzakonito - kaže Branimir Marić predsednik Inicijativnog odbora grupe penzionera.
Tako ova grupa penzionera navodi da su iz Fonda solidarnosti trošena sredstva na uređenje kancelarija za predsednike mesnih odbora po selima na teritoriji Kraljeva, opremanje dnevnog boravka penzionerima u Ušću, a kako kaže Marić, penzioneri u Kraljevu nemaju takav boravak, jer je izdat privatnom ugostitelju čije su cene skuplje od ostalih u gradu, zatim  organizovanje brojnih ručkova i pića za grupne posete predstavnika drugih organizacija penzionera. Takođe, Marić kaže da je predsednik Organizacije penzionera Timotije Nikolić potrošio više stotina hiljada dinara na putne troškove, a da su čak i pozajmili novac firmama Autotransport i Odmenjska voda.
- Tačno je da smo im pozajmili novac, ali sve je to bilo legalno, sklapanjem ugovora, a novac je vraćen našoj organizaciji. Autotransportu smo pozajmili 2 miliona dinara, a oni su kompenzirali jedan deo pozajmice u vidu organizovanja izleta za naše članove, a ove godine smo overili i 4.000 mesečnih karata za prevoz. Odmenjskoj vodi smo pozajmili 1,5 milion dinara, koje su oni u celosti vratili - kaže Timotije Nikolić predsednik Organizacije penzionera u Kraljevu.
Nikolić kaže da ovakve paušalne optužbe pretenduju ka tome da grupa penzionera koja stoji iza ovih optužbi, preuzme upravljanje nad Organizacijom penzionera. On kaže da će organizovati sastanak na kojem će prisustvovati grupa penzionera koja ga optužuje za malverzacije i organ skupštine Organizacije penzionera. On dalje navodi i da je inspektor za privredni kriminal pregledao sve papire i da nije pronašao nepravilnosti. Grupa penzionera u Kraljevu traži transparentnost u radu Organizacije penzionera, a naročito se to odnosi na Fond solidarnosti.

NOVAC ZA POSMRTNINE?!
Branislav Marić predsednik Inicijativnog odbora grupe penzionera kaže da ako bi hipotetički pretpostavili da u jednom danu moraju da se isplate sve posmrtnine za članove, novca u Fondu ne bi bilo, jer je otišao na drugu stranu. Timotije Nikolić predsednik Organizacije penzionera kaže da to nije tačno, i da ukoliko bi se tako nešto desilo ostalo bi još novca u Fondu.
N.B.Povratak na vrh strane


ISTRAŽUJEMO: ZAŠTO SE VEOMA SPORO UVODE NOVA ZANIMANJA?
Sudar obrazovnih profila i tržišta rada


   Koliko se škole u Kraljevu prilagođavaju potrebama za novim obrazovnim profilima?

KRALjEVO - Metaloglodači, tehničari za obradu metala ili krojači tekstila, teško da danas mogu pronaći posao, iako se ova zanimanja i dalje školuju. S druge strane pekari i mesari ne čekaju na posao duže od šest meseci od trenutka kada završe srednju školu.

   Današnji poslodavac traži mnogo više veština i znanja nego što učenici ponesu iz srednjih stručnih škola. Poslodavci žele radnika koji je spreman da obavlja nekoliko poslova. Sa reformom srednjeg stručnog obrazovanja počelo se još 2002. Međutim, za proteklih sedam godina nije mnogo urađeno. Za sada postoje samo ogledna odeljenja.
- Obrazovne profile uvode zajednice srednjih stručnih škola u Srbiji, kada se za to ukaže potreba. Srednje škole u Kraljevu se uglavnom pridržavaju toga da nove profile što pre uvedu i u našim uslovima. Recimo, Ekonomska škola u Kraljevu od ove godine imaće tri od ukupno pet novih obrazovnih profila. Novi profili su komercijalista, poslovni administrator i službenik osiguranja - kaže Nenad Slavković, načelnik Školske uprave u Kraljevu.
Poslovni administrator predstavlja zanimanje za kojim su poslodavci u Srbiji iskazali najveće interesovanje. U birou za obuku, nema katedre, krede i table, nema diktiranja. Profesor - direktor na početku drži sastanak sa „zaposlenima“, na kome zajedno prave plan rada, podelu posla i na kraju ocenjuju učinak. Program je tako izbalansiran da čak i učenik može sam da izračuna koju je ocenu zaslužio.
- Učenici postaju zaposleni u sopstvenom virtuelnom preduzeću i prolaze kroz sve službe koje postoje u jednoj firmi. Dakle, oni nauče poslove nabavke, prodaje, računovodstva i opštih pravnih poslova. Znači, učenici otvaraju svoje virtuleno preduzeće kada krenu u prvu godinu, a zatvraju ga kada završe školovanje - objašnjava Slavica Pajović Dukić, direktorka Ekonomske škole.
Kozmetičar je novi smer koji je u Medicinskoj školi uveden upravo zbog mogućnosti njegovog učenja u kabinetu nove škole. Sada je znatno smanjen broj časova u bolnicama i domovima zdravlja, jer u modernim kabinetima učenici imaju osećaj kao da rade sa pacijentima. Direktorka Smilja Stefanović kaže i da je nova škola doprinela uvođenju novih smerova.
- To je slučaj sa farmaceutima, kozmetičarima, vaspitačima, a od ove godine smo upisali i stomatološku sestru, jer u novoj školi postoji i stomatološka ordinacija - kaže direktorka Stefanović.
U okviru Šumarske škole u Kraljevu je pre dve godine počeo da se realizuje nastavni plan i program novog obrazovnog profila, tehničar za lovstvo i ribarstvo (ogledno odeljenje) u trajanju od četiri godine.
- Učenici obrazovnog profila tehničar za lovstvo i ribarstvo osim teorijskih znanja koja usvajaju tokom redovnog nastavnog procesa imaju po 60 časova godišnje praktične nastave u toku prve dve godine školovanja odnosno po 150 časova praktične obuke u toku treće i četvrte godine školovanja iz opštestručnih i stručnih predmeta. Pored toga nastava iz predmeta fizičko i zdravstveno vaspitanje uključuje sticanje veština i obuku  učenika iz različitih disciplina kao što su plivanje, skijanje, rafting - kaže Zoran Nikolić, direktor Šumarske škole.
Poljoprivredna škola iz Kraljeva je pre pet godina započela reformu srednjeg obrazovanja. Osnovana su ogledna odeljenja, kojih danas ima čak četrnaest, a praksa je zauzela primat, jer su mnoga zanimanja koja se uče u ovoj školi potrebna tržištu rada. Tako na primer, pekari i mesari se u čak 80 odsto slučajeva zaposle nakon svega šest meseci od završetka srednje škole.
Tržište rada u Kraljevu, bar prema interesovanjima poslodavaca, ima potrebu za uvođenjem obrazovnih profila kao što su zavarivači, bravari u metalskoj ili slična zanimanja u građevinskoj struci. Čak postoji i veliko interesovanje za prekvalifikaciju tehničara u navedena zanimanja.

PROSVETNI RADNICI NAJTRAŽENIJI
Prema podacima NSZ u Srbiji posao najlakše mogu da nađu profesori i nastavnici informatike, elektrotehnike, fizike, ekonomike, biologije, matematike, engleskog, francuskog i srpskog jezika, kao i profesori muzičke i likovne kulture. Traženi su i doktori medicine i lekari specijalisti za oblast ginekologije i akušerstva, fizikalne medicine, medicine rada, interne medicine, ORL i neuropsihijatrije. Među deficitarnim zanimanjima su defektolozi i inženjeri metalurgije.
Nenad Božović


O PREDŠKOLSKOJ USTANOVI U KRALJEVU
Ćeraćete se još

KRALjEVO - Radi osveženja pamćenja, podsećanje na naše davne izbore. Bilo je tu raznoraznih izuma: glasali su i mrtvi, odseljeni, jedan po dva puta.. Dovijali se ljudi da pobede. Trajalo to, trajalo, ali nije moglo večno. Stadosmo im mi narod na put, rešismo da isteramo pravdu. Nije bilo lako, a beše i hladno. Kakav će biti rezultat „izbora“, konkursa koji se održava u Predškolskoj ustanovi u Kraljevu saznaćemo valjda uskoro. Da li je i ovde neko rešio da istera pravdu na svetlo dana ili se nama to samo tako čini?
   Nakon nepravilnosti koje je utvrdio prosvetni inspektor Gradske uprave, a po prigovoru Simović Raška koji je nezadovoljan odlukom o izboru četrdesetak vaspitača u ovoj ustanovi tražio poništenje odluka o prijemu, konkurs o izboru direktora stavljen je sada pod lupu.
   Nekoliko zaposlenih iz ove ustanove ovih dana upućuje zahtev u etar da se konačno izabere direktor ustanove i da se zanemare prigovori koji prate ovaj konkursni postupak. Zaposleni navode da je konkurs odavno raspisan i da ako je neko nezadovoljan treba da pokrene upravni spor kada se konkurs završi. Pozivaju se na Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. U redovima koji slede pročitajte šta diktira ovaj Zakon kada je izbor direktora ustanove u pitanju, kao i to šta je zakočilo sazivanje sednice Upravnog odbora u ovoj ustanovi do zaključenja ovog broja.
 Direktora ustanove bira organ upravljanja na osnovu konkursa, po pribavljenom mišljenju vaspitno - obrazovnog, nastavničkog, odnosno nastavničkog i pedagoškog veća. Dotle se stiglo u PU „Olga Jovičić Rita“ u Kraljevu. Nakon toga Odluka sa dokumentacijom o izabranom kandidatu dostavlja se ministru na saglasnost. Ako ministar u roku od 30 dana od dostavljanje odluke ne donese akt kojim odbija saglasnost smatra se da je na odluku o izboru direktora dao saglasnom. Nezadovoljni ovom odlukom imaju pravo zaštite u upravnom sporu.
   Zakon ne propisuje u kom vremenskom roku treba da se sazove sednica Upravnog odbora i ne zabranjuje Upravnom odboru da u toku konkursa pribavi sva relevantna tumačenja kako bi konkurs sproveo u skladu sa zakonom i izbegao sudske troškove u upravnom sporu. Do sada, prema onome što nalaže Zakon, Upravni odbor ove ustanove u ovom konkursu nije imao propusta.
   Prema izvorima bliskim PU „Olga Jovičić Rita“ u Kraljevu jedan od kandidata uložio je žalbu na dosasašnji tok konkursa, odnosno proceduru glasanja članova vaspitno - obrazovnog veća. Naime sporno je to da su na glasanje bili pozvani oni koji se nalaze na bolovanju, kao i njihove zamene. Tako da su se „u ime jednog radnog mesta“ izjašnjavale dve osobe. Diskutabilno je i to što su na ovoj sednici glasali i oni čije je zasnivanje radnog odnosa osporio prosvetni inspektor gradske uprave i čije se odluke o izboru rešavaju u sudskom sporu.
   Prema onome što saznadosmo iz medija zaposlenima u ovoj ustanovi se žuri da započnu investicije, da zbrinu decu koja su na čekanju, a to ne mogu bez direktora iako funkciju direktora obavlja vršilac dužnosti. Vršilac dužnosti ima sve ingerencije kao i direktor. Naš narod kaže: „Što je brzo, to je i kuso“, pa Upravni odbor ne žuri. No, ako do kraja i bude nepravilnosti, tu je sud - da kaže svoje. Samo za mnogo kraće vreme nego nekada. A do tada zaposleni u Predškolskoj ustanovi: „Ćeraćete se još, ćeraćete se dok ne isćerate Ćeranu“.
Katarina SimovićPovratak na vrh strane


BALJEVAC NA IBRU RAZVIJAO SE U ZAVISNOSTI OD „IBARSKIH RUDNIKA“
Rudarsko naselje gradskog izgleda

U tranzicionom procesu ovo rudarsko i privredno naselje našlo se u nagloj fazi stagnacije

RAŠKA - Naselje Baljevac na Ibru, koje je nastalo od nekadašnjeg sela Baljevca i od dve rudarske kolonije - Jarandola i Bele Stene nema više onaj stari sjaj, jer je ovo rudarsko naselje gradskog izgleda zahvatio talas siromaštva.
U poslednje vreme, iz ovog širokog naselja primetne su i migracije, periodični odlasci stanovništva, pogotovu mladih, u druge, urbanije sredine.
-  Baljevac se prevashodno razvijao u zavisnosti od razvitka ovdašnjih „Ibarskih rudnika“, po kojima je bio i najprepoznatljiviji. Tokom vremena se kao naselje širio tako što su na ovom prostoru veoma brzo izgrađene stambene zgrade, lepe kuće, fabrike, kao i zona društvenog centra, zelenila i rekreacije - ističe Boban Grkajac.
Takođe, Baljevac se sve više afirmisao i kao društveno-politički, ekonomski i sportski centar u okviru opštine Raška.
Međutim, u tranzicionom procesu ovo rudarsko i privredno naselje našlo se u nagloj fazi stagnacije. Naime, „Ibarski rudnici“ koji su bili jedan od stožera proizvodnje uglja u Raškoj oblasti i koji su zapošljavali najveći broj radnika iz ovog naselja, pa i šire, više ne pripadaju EPS-u, a poslujući samostalno ne uspevaju da „stanu na noge’.
Zbog izgubljenih tržišta tokom ratnih devedesetih godina prošlog veka i sankcija, kada je došlo do velikih gubitaka u veoma značajnim firmama, zatim oronulosti i zapuštenosti fabričkih pogona koje su usledile, zamrla su i sva preduzeća u Baljevcu, a njihovi vlasnici ne uspevaju bar za sada da ih ožive.
Naime, „Bela Stena“ koja je nekada kao fabrika za proizvodnju magnezijuma bila gigant i pri tom imala tržišta u Zapadnoj Evropi danas posluje veoma skromnim kapacitetima. Takođe, privatizovana fabrika metalne stolarije „Seko“ još uvek se nalazi u lošem stanju, dok je fabrika staklenog vlakna „Eteks“, koja je takođe imala tržišta na Zapadu likvidirana kao firma. Reč je o preduzećima koja su nekada beležila privredni rast, posedovala velika tržišta i bile okosnica raščanske privrede.
Između ostalog, sve je to uticalo da veliki broj mladih napusti Baljevac na Ibru i ode „trbuhom za kruhom“, jer ovde nisu videli svoju perspektivu.
N. Gajtanović



Održana sednica SO Raška

RAŠKA - U petak, 12. marta, održana je sednica SO Raška, usvojena je odluka o izmenama i dopunama statuta Opštine Raška, kojom su nazivi naseljenih mesta u ovoj Opštini usklađeni sa zakonom, u cilju da se izvrše neophodne pripreme za  popis koji će biti izvršen 2011. godine.    Odlukom o obrazovanju mesnih zajednica, Opština Raška umesto 18 imaće 19 mesnih zajednica. Nova mesna zajednica biće dosadašnje naselje Supnje. Ovom odlukom predviđeno je da se u roku od 30 dana izvrše izbori u svim mesnim zajednicama, o čemu će odluku doneti predsednica skupštine, Mila Rosić - Županjac.
Prema odredbama odluke o merilima za utvrđivanje naknade za uređivanje građevinskog zemljišta, umesto dosadašnjih pet, Opština Raška imaće 7 građenivskih zona. Nove zone su Čajetina, Lisina, Treska i Seremetovica, Česta Vrela i Odvraćenica, koje će, iza TC Kopaonik biti druga i treća zona. Usvojena je i odluka o otuđenju i davanju u zakup građevinskog zemljišta, čime je ova materija usklađena sa Zakonom o prostornom planiranju. Po ovoj odluci, ubuduće se neće davati na korišćenje, već će se, uz usvojenu tarifu otuđivati ili davati u zakup do 40 godina.    Na ovoj sednici usvojen je plan generalne regulacije turističkih naselja Lisina, Čajetina, Treska. Osnovni akcenat je na izgradnji infrastrukturnih objekata. Objekti mogu imati najviše tri sprata, a najveći broj objekata ne može imati preko 10 ležaja. Većinom glasova, usvojeni su programi poslovanja JP Stan i TSO Raška za 2010. godinu.
Akcenat u radu TSO biće modernizacija kupatila u Jošaničkoj Banji i sanacija objekata na Kopaoniku i gradskog bazena. Usvojeni su i programi rada i izveštaji o radu JP Radio stanica Radio-Raška, Centra za kulturu i obrazovanje Gradac i Centra za socijalni rad.
Jelena Jelić
UDRUŽENJE DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI U NOVOM PAZARU
Humanost nema veru

Prikupljena krv neprocenjivo bogatstvo za gradsku bolnicu

NOVI PAZAR - Više od deset godina Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi u Novom Pazaru organizuje redovne akcije na prikupljanju ove dragocene tečnosti za potrebe novopazarskog Medicinskog centra. Prikupljena krv je neprocenjivo bogatstvo za gradsku bolnicu i više stotina puta je korišćena u hitnim slučajevima i u  najkritičnijim trenucima za spasavanje ljudskih života.
- Akcije organizujemo u prostorijama „Elektrorasa“ u Novom Pazaru, a potom prikupljenu krv odmah prosledimo gradskoj bolnici za potrebe bolesnika. Kada su ovakve akcije u pitanju požurimo da damo krv što pre ujutru kako bismo možda doprineli spasavanju nečijeg života - ističe pedesetdvogodišnji Rifat Prtinac, predsednik Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi u Novom Pazaru.
Kao višestruki davalac ove dragocene tečnosti, Rifat je i organizator svih akcija u novopazarskom Udruženju dobrovoljnih davalaca krvi koje trenutno ima 32 stalna davaoca. Prema njegovim rečima, cilj novopazarskog udruženja je i da animira što više građana u Novom Pazaru da se uključuju u ovakve humane akcije, jer krv ne pita za nacionalnost kada su u pitanju ljudski životi koji su vredniji od svega.
- Pored sindikata novopazarskog „Elektrorasa“ i Elektroprivrede Srbije koji nas godinama pomažu, mogla bi i gradska uprava da ima više razumevanja prema našem udruženju koje isključivo radi u korist bolesnih, kao i građana čiji su životi ugroženi u saobraćajnim nesrećama i u drugim nezgodama - kaže Prtinac, koji je od svoje osamnaeste godine dobrovoljni davalac krvi i naglašava da je oduvek želeo da pomaže ljudima bez obzira na nacionalnost i veru.      
N. GajtanovićPovratak na vrh strane



Energija iz smeća


Prognoze su da bi na količinu smeća koja bi se spaljivala u fabrici za preradu otpada, mogla proizvesti energija snage 22MW.

KRALjEVO/NOVI PAZAR - U Novom Pazaru potpisan predugovor o saradnji gradova Kraljeva, Novog Pazara i nemačkog  Medsorga, o izgradnji regionalne fabrike za preradu otpada. Medsorga se obavezuje da izvrši planiranje, obezbeđivanje finansijskih sredstava, finansiranje izgradnje postrojenja za preradu otpada i deponije u skladu sa standardima Evropske unije. Vlasnik postrojenja za preradu otpada biće grad Kraljevo.

   Investicija vredna 300 miliona evra biće dobar reper i za druge investitore.
- Možemo da se zahvalimo na vašem ukazanom poverenju i dajemo obećanje da ćemo učiniti sve da ovaj projekat bude primer dobrog partnerstva. Činjenica je da smo dobili kompetentne sagovornike u bitnoj ekološkoj saradnji, a sve to obećava da ćemo uspešno izgraditi ovaj objekat - rekao je nakon potpisivanja ugovora direktor Konzorcijuma „Medsorge“ gosp. Bernd Burning
Predstavnici „Medsorge“ su prihvatili da potpuno revitalizuju postojeće deponije u Kraljevu i Novom Pazaru, a potom da u Pazaru naprave prolazni sabirni centar odakle bi se specijalnim vagonima smeće transportovalo u reciklažni centar u Kraljevu. Od studije izvodljivosti do same realizacije je ipak neophodno vreme, koga u Srbiji bar što se tiče deponovanja otpada i nema, jer postojeće gradske deponije u oba grada imaju  prostor za odlaganje smeća još dve godine.
- Najznačajnije jeste da smo kao gradovi videli prepoznavanje bitnih zajedničkih projekata kakav je i ovaj jer i Evropa prepoznaje ovakve projekte koji imaju za cilj održivost razvoja i očuvanje životne sredine. Kao gradovi smo pokazali da možemo da ponudimo dobro partnerstvo, a da istovremeno razmišljamo da je naš prirodni resurs koji je u Srbiji narušen, nešto najznačajnije što možemo ponuditi svetu. Istovremeno ovo je i idealan način da očuvamo reku Ibar, koja je prepoznatljiv znak grada i svih koji žive u njemu - rekao je gradonačelnik Simović.
Novi Pazar već ima gorući problem u deponovanju otpada, tako da je ova vredna investicija za njih jedino rešenje ekološke katastrofe koja preti i gradovima uz reku Ibar.
- Naš problem deponovanja smeća u Pazaru je ekološka bomba, ne samo za građane Novog Pazara već i za gradove koji su uz tok reke Ibar. Dobri partnerski odnosi kakve smo napravili između Kraljeva i Novog Pazara su, nadam se, samo jedan u nizu o kojima već i u buduće razgovaramo tako da očekujem uskoro i neke nove zajedničke angažmane na polju ekologije - istakao je gradonačelnik Novog Pazara Meho Mahmutović.
Nemačka firma specijalizovana za prikupljanje, preradu i odlaganje smeća će na prostoru sadašnje deponije u Kraljevu podići postrojenje u kome bi se po najsavremenijim tehnologijama prerađivao otpad iz ova dva grada, ali i gradova u okruženju. Dnevno će na ovu deponiju dopremati i do 300 tona otpada, jer kapacitet postrojenja u Nemačkoj premašuje 380 tona. Prognoze su da bi na količinu smeća koja bi se spaljivala u ovom postrojenju, mogla proizvesti energija snage 22MW. Na dosadašnji tok dogovora svoju saglasnost je dalo i resorno Ministarstvo ekologije. Najbitnije da su danas sve potpisnice u obavezi da ispoštuju ugovorom predviđene rokove.
- Najznačajnije da smo ušli u sam proces koji će u naredne dve i po godine omogućiti našem gradu da reši problem deponovanja na šta nas i obavezuje zakonski rok. Između ostalog strateški partner u ovom slučaju investitor projekta i izgradnje „Medsorga“ se obavezala da u narednih 6 meseci uradi Studiju izvodljivosti, koju će resorno ministarstvo i parlamenti oba grada usvojiti, nakon čega ćemo pristupiti i potpisivanju ugovora koji obezbeđuje ovako značajan posao za gradove potpisnike - istakla je direktorka JKP „Čistoća“ Kraljevo, Verica Milanović.
Predugovor o saradnji podrazumeva da će investitor biti nemačka firma, a da će vlasništvo tog postrojenja biti kraljevačko. Mešovito preduzeće koje bi se sačinilo radi upravljanja tom fabrikom bi bilo u vlasništvu Kraljeva 51 odsto. Osim toga u postrojenju će biti angažovano i stotinak novih radnika samo u Kraljevu.
Put do Evrope je trnovit ali da bi se do nje stiglo moramo očišćenom trasom.
Sonja Cvetković



Kraljevu novi krak gasovoda...

KRAGUJEVAC/KRALjEVO - U Kragujevcu je potpisan Memorandum o razumevanju za realizaciju projekta izgradnje gasovoda Kraljevo-Kragujevac, kojim će biti obezbeđeni kapaciteti i dovoljna količina gasa za sve energetske resurse, industriju i stanovništvo u Šumadiji. Memorandum su potpisali direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović, gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović i zamenik predsednika skupštine grada Kraljeva Sreten Jovanović na Šumadija sajmu. Izgradnja gasovoda deo je  ugovornih obaveza koje Srbija ima prema italijanskom „Fijatu“, kao i da izgradnjom gasovoda, kompaniji „Fijat automobili Srbija“ treba da bude omogućeno snabdevanje sa 30.000 kubnih metara gasa.
   - Projekat gasovoda Kragujevac-Kraljevo je vredan osam miliona evra po starom planu, ali da li će nešto biti menjano, doneće  preispitivanje svih  postojećih  projekata u oblasti gasifikacije. Već se ispunjava deo ugovornih obaveza oko gasifikacije po projektu Srbije i italijanskog „Fijata“ kroz povećanje kapaciteta gasovoda od Lapova do Kragujevca - rekao je direktor „Srbijagasa“.
   Nastavak kraka ka Kraljevu će pomoći boljem funkcionisanju sistema i stabilnosti gasnog prstena na području između Čačka, Kraljeva, Užica i Kragujevca. Realizacija Memoranduma će početi odmah i biće formirano zajedničko društvo koje će se baviti projektovanjem gasovoda. Memorandumom je predviđeno da se troškovi usluge „Srbijagasa“ za projektovanje i administrativne takse gradova svedu na minimum, dok će  finansiranje gasovoda zavisiti od dogovora „Srbijagasa“ i Nacionalnog investicionog fonda.
      Strateški značaj ovog gasovoda, osim osnaživanja uslova za sigurnost energetskog snabdevanja čitavog regiona, je stvaranje uslova za lakši podsticaj privredne aktivnosti pre svega poljoprivrede, očuvanja životne sredine, zaštite šuma, zemljišta i vodnog režima, te biološke ravnoteže na čitavom području Kragujevca, Kraljeva i Knića.
   - Kraljevo na žalost do sada nije imalo razloga da se pohvali realizacijom ovako važnih projekata. Ono na čemu sama lokalna samouprava sve više radi i to je dobro, polaže na saradnju sa susednim gradovima. Taj odnos je rezultirao i potpisivanje memoranduma o izgradnji razvodnog gasovoda koji je od bitnog značaja za sam grad Kraljevo ali i njegove građane - istakao je zamenik skupštine grada Kraljeva Sreten Jovanović na potpisivanju ovog važnog dokumenta.
   Direktor „Srbijagasa“ izjavio je da gas neće poskupeti do kraja ove grejne sezone i od jeseni najavio nov način obračuna potrošnje tog energenta.       
Sonja Cvetković



Kamidžora pre roka

KRALjEVO - Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, u sredu je po četvrti put obišao izvođače radova na Kamidžorskom mostu. Obzirom da je završetak mosta više puta doveden u pitanje, od strane ministra najavljeno je da će most biti otvoren već za desetak dana.
   Na mostu su bili prisutni i meštani okolnih sela Sirča i Oplanići. Obećanje koje im je ministar dao u prethodnih nekoliko navrata da će im biti saniran put kojim se odvijao saobraćaj između Kraljeva i Kragujevca tokom sanacije mosta, potvrđeno je.
   Dakle, jedna traka mosta na Kamidžori biće u upotrebi za putnički saobraćaj od 26 marta. Druga traka bi trebala da se završi u narednih mesec dana čime će valjda biti i stavljena tačka na ovu investiciju, ali i nastavak radova kroz Sirču u dužini od 12 kilometra.
S. CvetkovićPovratak na vrh strane


       UZ PRVU JUTARNJU... - Uređuje Mirjana Anđić

Bračne transmutacije

   Porazne statistike. Danas se svaki drugi brak u svetu razvede, a svaki četvrti kod nas. Od onih koji žive u zajednici, u Velikoj Britaniji je svega 45% venčanih parova. Da li modernom načinu života treba dodatnih vrednosti da bi se povratilo poverenje u instituciju braka?
   Stručnjaci kažu da i parovi koji savršeno funkcionišu treba da imaju dodatni izvor zadovoljstava ne samo u bračnoj zajednici. Osobe u braku i pre braka treba da imaju isti društveni život. U suprotnom brak, pre ili kasnije, počinje da guši. Ono na čemu insistiraju svetski sociolozi je druženje, a čega je danas sve manje. Čovek je društveno biće i da bi bio srećan potrebna mu je potpora njegovog „društva“ - prijatelja, komšija, rođaka, roditelja, kolega... Upozoravaju, takođe, da su parovi koji očekuju veliko zadovoljstvo od braka, koji su isključivi u ličnim zahtevima, oni koji postavljaju idiličnu ljubav kao jedini izvor zadovoljstava, osuđeni na veliko razočaranje. 
Kako naši sugrađani vide instituciju braka?
Bio je brak, sada više nije.
   Dragica M. (67):
   - Udovica sam 8 godina. Deca su otišla svojim putem. Sin je u tuđini, ćerka u Beogradu. Grozan je to osećaj. Kol’ko god bilo trzavica u braku, što je normalno, uvek je mnogo više onog lepog. Kada vraćam „film“, iskrsava samo lepo. Sada više nema trzavica, ali ni lepog. To dvoje valjda idu zajedno i mislim da je to smisao života. Može li iko biti toliko lud da veruje u idealno. To svakako ne postoji, a čak i da uslovno postoji, priroda čovečja je takva da traži razlog da poremeti to idealno.
Da li Vam nedostaje navika, ili suština?
   - Ne navika. Nikako. Suština nedostaje. Po meni, kako žena tako i muškarac, pored ostvarivanja na drugim poljima, treba da se ostvare i u bračnoj zajednici. O osećaju te porodične topline, prisnosti, ljubavi, deljenja dobrog i lošeg, da i ne govorim.
Zašto ste se oženili?
   Milivoje Lj. (43), pedagog:
   - Došlo je vreme. Zaljubio sam se. Kad sam se „otreznio“, već je bilo kasno. Ali, konačno, i život pre braka i u braku deo je procesa u kojem se i odnosi i raspoloženja smenjuju. Period zaljubljenosti zamenjuje period razočaranja, radost dece i porodičnog života je poseban i lep doživljaj, suočavanje sa svakodnevnim problemima tera na aktivan odnos sa puno ljubavi i svesti o rešavanju uvek novih izazova. Mislim da je porodica potrebna i svakom bih poželeo da se ostvari u tom smislu. Čuo sam i za izreku: Od bračnog stanja jedino je gore ne biti u braku.
Da li ste udati?
   Martiša (30), profesor:
   - Ne, zato što nemam nameru da se udajem. Udaću se samo u slučaju da nam se desi nešto poput priče o Tristanu i Izoldi. Mislim da je brak jedan veliki kompromis, a ja nisam spremna na tu vrstu kompromisa, što je samo moj veliki minus.
Potomstvo?
   - Da. Već u naredne 2 godine planiram to. Za dete sam spremna na svaku vrstu kompromisa, jer kad ga budem dobila, ono će dobiti mene celu.
Zar ne mislite da će dete biti uskraćeno za očevu ljubav?
   - Ne, zato što će taj neko po svojoj volji moći da bude uz dete kad to poželi.
Da li razmišljaš o braku?
   M.J. (23), umetnica:
   - Neću da se udam. Neću niko da me poseduje, nipodaštava, ne želim da budem ničiji rob.
Da li ćeš, kao samohrana majka, ipak biti rob u izvesnom smislu?
   - Rob ću da budem u svakom slučaju. Verujem u ljubav, i ako se pojavi pravi muškarac koji će da ceni mene kao ženu, kao majku našeg deteta, da ceni i poštuje moju ličnost i moj trud i rad i da učini da se pored njega osećam kao kraljica, tom muškarcu ću da dam sebe sto posto. Za dete ću uvek da se žrtvujem i da budem njegov rob, jer ja odlučujem da li ću da ga rodim.
   Neverovatno, ali istinito. Uopšte ne traženi ciljano, već slučajno odabrani i jedini anketirani, potvrdiše upravo ideju ovog teksta - generacijske razlike o shvatanju institucije zvane - brak.



Neseser

   Iako je dobila naziv od engleske reči necessary, što će reći - neophodan, ženska kozmetička torbica najčešće sadrži mnogo više od neophodnog, uz neprekidno dopunjavanje zaliha. Nek’ se nađe. Ako ne odmah, nekad će se upotrebiti...Normalno.  Tipično ženski.
   Ali, koliko žena obraća pažnju na detalj zvan - rok upotrebe?
   Istraživanja u Velikoj Britaniji pokazuju da prosečan ženski neseser sadrži proizvode kojima je istekao rok upotrebe u proseku 4 godine. Sara Stern, direktor maloprodajnog lanca kozmetičke kuće „Debenhams“, kaže da upravo kozmetički proizvodi kojima je istekao rok mogu biti magnet za bakterije i predstavljaju opasnost po zdravlje: „Mi ne oklevamo da bacimo rizičnu, buđavu hranu i iste standarde treba primeniti na losione i ostale proizvode koje stavljamo na kožu. Lepota je neprolazna, ali proizvodi nisu. Šminka, parfem i proizvodi za negu lica upotrebljeni posle isteka roka nose rizik iritacije i infekcije zbog bakterija i vazduha koji su prodrli u proizvod.“
   Najveće iznenađenje ovog istraživanja izazvao je podatak da oko 60% anketiranih Britanki deli maskaru sa prijateljicama što, svakako, povećava rizik infekcije.


Kafa, za i protiv

   Dugogodišnja istraživanja sprovedena u Holandiji, Australiji, na univerzitetima u SAD, ukazala su na pozitivne i negativne efekte ovog napitka.
Za:
   - osobe koje piju tri šoljice kafe dnevno imaju bolje mentalne sposobnosti u kasnijim godinama;
   - sposobnost pamćenja kod osoba koje nisu konzumirale kafu opadala je 4 puta brže (desetogodišnje istraživanje je obuhvatilo 676 osoba iz evropskih zemalja)
   - prema mišljenju australijskih naučnika, ovaj napitak stvara bolje raspoloženje;
   - osobe koje piju manje od jedne šoljice kafe dnevno, češće pate od bolova u leđima;
   - harvardski rezultati iz 2003. godine pokazali su da osobe koje piju do 5 šoljica kafe dnevno, smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2 za 30%;
Protiv:
   - istraživanje tokom 2000. godine koje je uključilo oko 20.000 Finaca, ukazuje na povezanost ispijanja velikih  količina ovog napitka sa srčanim oboljenjima;
   - američki univerzitet je objavio rezultate testiranja oko hiljadu studenata medicine, potvrdivši da su oni koji su konzumirali veće količine imali povišen krvni pritisak.


Nedeljni recept
Sandrine punjene lignje

Potrebni sastojci za 4 osobe:
1,5kg lignji 5 češnja belog luka
7-8 kašika maslinovog ulja 1 vezica peršuna
5-7 kašika prezli 2 dcl belog vina
1-2 limuna so po ukusu

Dobro oprati lignje, očistiti od utrobe i providne kosti, zatim odseći glave sa pipcima i opet dobro isprati pod mlazom hladne vode. Pipke i sitne lignje sitno iseckati, dodati im sitno iseckani beli luk i peršun, maslinovo ulje, prezle i sok od limuna po ukusu. Ovako pripremljenim filom puniti lignje i zatvarati čačkalicama. Poređati ih u nauljenu šerpu i preliti maslinovim uljem, belim vinom, sokom od pola limuna i vodom da ogreznu. Dinstati ih na laganoj vatri uz povremeno dodavanje belog vina 45-50 min. Obratiti pažnju da se ne predinstaju jer će se raspasti. Prilog: zelena salata i bareni krompir posut peršunom.


Pitajte lekara

Zahvaljujući saradnji sa  lekarima Poliklinike „SVS Medicus“, čitaocima našeg nedeljnika omogućeno je da postavljaju pitanja
njenim stručnjacima:
- dr Panteliji-Pantu Miličiću, internisti-kardiologu,
- primarijusu dr Dragutinu Ivanoviću, ginekologu i akušeru
- primarijusu dr Džimiju Stanisavljeviću, radiologu
- dr Mileni Šoć, spec. ginekologu i akušeru i
- dr Radmili Lazić-Rakić, spec. opšte medicine.
Pitanja možete uputiti redakciji meilom: redakcija@ibarske.net, pismom: „Ibarske“, Milana Toplice 1/15, 36000 Kraljevo, ili na 036 327-555

   Lekar opšte medicine uvek je prvi i poslednji u kontaktu sa pacijentom po svim pitanjima zdravlja. Iz tog razloga obraćam se čitaocima ovim kratkim tekstom.  
  Poznato nam je da u poslednje vreme svaka novina ima zdravstveno-vaspitnu rubriku i skoro svaka televizijska kuća emisiju tipa - „lekar vas savetuje“. Putem interneta dostupne su sve informacije o bolestima do usko i visokospecijalističkih problema. Ako su te informacije delovale inspirativno i ubedile vas da bolest treba preduprediti i proveriti zdravlje dok još nemate nikakvih tegoba, onda su postigle svoj cilj. Nažalost, kod izvesnog broja ljudi uvid u težinu nekih oboljenja i njihovu učestalost, izaziva strah. To je strah od bolesti, strah od leka i strah od promena životnih navika. Zbog tog straha mnogi su skloni da jako dugo izbegavaju odlazak lekaru i da jako dugo izbegavaju predložene mere ispitivanja i lečenja.
Jedini cilj ovog obraćanja je da čitaoci shvate da se ne treba plašiti bolesti, niti načina i dužine njenog lečenja - bilo da su u pitanju: šećerna bolest, povišeni pritisak, srčana oboljenja ili maligniteti. Jedini opravdani strah je strah od komplikacija i fatalnog ishoda neotkrivenih i nelečenih oboljenja. Savremenim dijagnostičkim procedurama moguće je svako oboljenje otkriti u samom začetku, pre nego što uzme maha i dovede do nepopravljivih komplikacija. A to je moguće postići samo redovnim praćenjem zdravstvenog stanja.
   Kad ste najzdraviji, bar jednom godišnje posetite svog izabranog lekara u koga naravno imate poverenja i pri tom odradite:
1. osnovne laboratorijske analize,
2. proverite krvni pritisak i zahtevajte da vam urade EKG,
3. odradite ultrazvuk stomaka,
4. ako ste žena, obavite kompletan ginekološki pregled (pregled, ultrazvuk, kolposkopiju, papatest) kao i ultrazvučni pregled dojki.

Ove jako korisne dijagnostičke metode su dostupne, jeftine i bez ikakvih štetnih posledica po zdravlje. Zato ih nemojte izbegavati, jer ćete na taj način delovati preventivno, sačuvati zdravlje, a eventualnu bolest otkriti u samom začetku.  
  Usvojite moto - Ko ima zdravlje, ima i nadu. Ko ima nadu, ima sve. Zato svojim delovanjem dajte sebi nadu u dug i kvalitetan život. Proverite svoje zdravlje i imajte poverenja u svog izabranog lekara, jer je on edukovan da vas upozna i vodi putevima zdravlja. A taj put podrazumeva i borbu za rano otkrivanje oboljenja i njihovo otklanjanje. Nikako nemojte pokušavati, bez obzira na broj primljenih informacija, da budete sami svoj lekar, da sami postavljate sebi dijagnozu i kupujete lekove bez obzira na njihovu dostupnost. Jedino što sami za sebe možete učiniti je da zdravo živite, pozitivno mislite i izaberete svog lekara.
Srećno bilo!!!
Dr Radmila Lazić - Rakić, spec. opšte medicinePovratak na vrh strane



Platio nov, dobio polovan traktor

Sibin Sinđelić iz Adrana platio 7 vagona mleka nov, a dobio traktor pun falinki

KRALjEVO - Prosečna starost poljoprivredne mehanizacije u Srbiji davno je prešla punoletstvo, jer se procenjuje da su naročito traktori uknjižili oko 25 godina svog radnog veka. Kupovina ovih mašina nikada nije bila jeftina investicija ni u vreme Zelenog plana i aktivnih zadruga. Olak-šavajuća okolnost u tim davnim vremenima jeste da su kroz robu seljaci mogli da otplaćuju njegovu vrednost. Prosečna cena traktora koji se nalaze kod raznoraznih dilera i raznih robnih marki kreće se od najniže oko 8.500 evra pa do famoznih stotinak hiljada u zavisnosti od opreme. Sibin Sinđelić iz Adrana kod Kraljeva je iskoristio subvenciju države da kupi nov traktor ne sluteći da će popust da ga košta skuplje!
 
   Traktor u avliji domaćinstva Sinđelić u Adranima vredi sedam vagona mleka. Tako je izračunao naš domaćin koji je odlučio da ga kupi. Po starom dobrom srpskom običaju kada se u domaćinstvu nešto prinovi valja pozvati komšije na čast. Kada kupite mašinu vrednu bezmalo 14 hiljada evra na današnju krizu razlog više nego dobar. I ništa ne bi bilo neobično da umesto veselja Sibin Sinđelić iz Adrana kod Kraljeva nije zadobio grdnu glavobolju, jer tek kada je doterao traktor u dvorište video je da na traktoru ima falinki.
   - Ama čim smo ga doterali vidim ja da to nije ono što sam očekivao. Nismo ga ni izvozali, radio dva sata i stao. Ovde ima svih delova nije da nema, ali neki vareni, neki nezašrafljeni. Bruka bre, curi ulje na sve strane. Sve sam kupio u fulu, nisam žalio, a šta sam dobio. To je kao kad se ženiš, a umesto mlade dobiješ trudnu devojku. Šta će mi ovo, ja to da vozim kroz selo. Pa meni je ovo sedamnaesti traktor za moj radni vek - ljutito nam govori čika Sibin.
   Zahvaljujući uredbi Vlade Srbije, prošle godine, poljoprivrednici su imali mogućnost da kupe poljomehanizaciju subvencionisanu sa nižom cenom traktora od 2.000 evra. U tu namenu država je prošle godine izdvojila 40 miliona dinara i prema podnosiocima zahteva premašena su sva očekivanja, a kako i ne bi kada Srbijom seljaci oru krševima od mašina! Ove jeftinije traktore mogli su da kupe registrovani poljoprivrednici i firme registrovane za obavljanje poljoprivredne proizvodnje. Sinđelići su gazdinstvo koje je ispunjavalo te uslove.
   - Ama kažu da sam dobio popust. Ja ga platio 13 hiljada i devetstotina evra u kešu. I šta sam dobio, valjda zato što sam im u kešu i platio. Drugo i ovi papiri mi sumljivi. Mutno bre, ovo je samo po mojoj proceni neko vratio, pa ko vele ajde da uvalimo ovima matori su - kaže Sinđelić.
   Sa ovim mašinama se naš sagovornik druži preko 40 godina jer je svojevremeno bio rekorder u vožnji na eks prostorima SFRJ, što ga je plasiralo i na svetsko takmičenje gde je u vožnji traktora zauzeo drugo mesto davne 1967. godine, tako da ga u poznavanju mehanike kako kaže mogu nadjačati u znanju samo inženjeri. Sibina Sinđelića javnost je upoznala i kada je svojevremeno zaorao bombu na njivi.
   - Mene sramota, ja sam Sibin Sinđelić, učio sam mnoge ovom poslu, bio i instruktor i sad meni da se ovo desi. Ja sam pre nekoliko godina na aerodromu bre izorao bombu preko 3 metra kad niko nije smeo i sad mene neko uči šta je traktor. Samo tražim svoje - rezignirano će Sibin.
   Traktor je čika Sibin islatio u kešu 26. novembra prošle godine, dileru Agroridu. Nije žurio da mu ga dopreme jer zimi nema nekog posla tako da je zvanično postao vlasnik 2. marta. Od tada je neprestano okretao telefone ne bi li dobio adekvatan odgovor. U utorak je došla i servisna služba IMT, koja je ustanovila problem na koji su naišli naši domaćini. Njima je ipak satisfakcija da im se ponudi drugi traktor. Uz malo muke i nauke problem je na kraju ipak rešen jer ako su to mogle i svetske kompanije poput Tojote što ne bi i naš IMT. Servisna služba je odradila friziranje i čika Sibin je provozao traktor.
   - Zahvaljujući uredbi Vlade Srbije koja se i dalje odrađuje, mi smo prošle godine uvećali proizvodnju domaćih traktora, što u finansijskom, ali i socijalnom smislu znači puno za našu fabriku. Mislim da nije u interesu našim referencama da se ovako nešto dogodi. Naravno da su nam poljoprivrednici na prvom mestu jer smo vrlo svesni uslova tržišta u kome posluju i koliko je teško izdvojiti sredstva za ovaj vid investiranja. Naša je i obaveza da vodimo računa o isporučenoj robi, tako da smo slučaj rešili. Ovakve stvari se prosto dešavaju, imamo primer svetske kompanije Tojota koja je sa tržišta povukla nekoliko stotina hiljada automobila. Svaki posao nosi rizike, ali je ulog veliki jer smo kao Lider srpskog tržišta u svetu prodali preko 750 hiljada ovih mašina i zaista ne bi sebe doveli u situaciju da poljuljamo ugled koji smo stekli - rekao nam je Milan Vasiljević, zamenik generalnog direktora IMT.
   Priča se na svu sreću dobro završila. Ovo su ipak sitnice koje ovdašnjeg čoveka izbace iz svakog koloseka. Vlada je i ove godine usvojila program podrške no na malo drugačiji način, tako da će primat imati inostrane marke. Kad su strane saglasne ni jedan problem nije nerešiv. Neka bude za nauk svim učesnicima u ovoj ili nekoj slišnoj priči, da ne bi bilo po onoj krilatici: „A što baš meni da se desi“.
Sonja Cvetković

  

Rudari ponos Ušća

UŠĆE - Vetrovima privatizacije ušćanske privrede u kojima su nestali fabrike parketa, konfekcije, sada Ekonom, jedino su odoleli rudnici odnosno nalazišta Tadenje i Progorelica zahvaljujući borbi ušćanskih rudara.

  Ušćanski rudari iskopavaju crno zlato u jamskom i površinskom kopu u rudniku Tadenje i očekuju početak proizvodnje u reviru Progorelica. Opstanak rudničkih kapaciteta je i opstanak trgovačkih, ugostiteljskih kapaciteta i sportskih i drugih klubova. Otvaranje radova na Progorelici garantuje nastavak uspešnog rada  rudara koji svakog dana neudobnim autobusima idu u smenske radove u Tadenje.
Među rudarima vlada veliko jedinstvo u i vanradnog vremena. Rudari koji žive van Ušća, od Gokčanice, Studenice do Mlanče, pored rudarskog zanata uspešno se bave poljoprivredom i dobro stojeća su domaćinstva.
Ono što zabrinjava ušćanske rudare je raseljavanje ušćanske mladosti i smanjenje broja stanovnika i školske dece koja po završtku osnovne  idu u srednje škole van Ušća i ne mogu da prežale gašenje otvorenih odeljenja srednjih škola u Ušću.  Školovanje dece u drugim mestima predstavlja veliki problem  jer su troškovi školovanja i putovanja dece veliki. Pored toga, ušćanski rudari nisu zadovoljni radom sadašnjeg saveta mesne zajednice koji je na vlasti već sedam godina i ne radi ništa na infrastrukturi  i razvoju privrede, te time omogućavaju veliko rasejavanje svršenih srednjoškolaca u Kraljevo i dalje.                                                                                                                 
Građani Ušća su ponosni na svoje rudare koji garantuju opstanak Ušća i okoline, sa verom da će se neko setiti da nešto uradi za privredne kapacitete koji će omogućiti zapošljavanje ušćanske mladosti. 
Iz skromnosti i poštovanja prema kolegama naši sagovornici ušćanski rudari želeli su da ostanu anonimni i poželeli uspešan povratak radnika u fabriku Ekonom čiju su izgradnju finansirali.
Slavoljub Mladenović



Solidarnost iznad svega

KRALjEVO - Trinaestoro izbeglica koji su posle hrvatske „Oluje“ 1995. godine došli u Kraljevo nikako ne mogu da zaborave solidarnost Tihomira Nikića. On ima kuću u Kraljevu, a živi i radi u Beču veš više od 35. godina. On je u svojoj kući pružio privremeno utočište za njih trinaestoro.   I tako, u Ulici Mirka Belobrka, u kući broj 30, smestiše se njih trinaestoro. Neki od njih u toj kući ostaše tri godine, neki pet godina, a neki čak do septembra 2008. godine. Dakle, punih trinaest godina. U njegovoj kući je svako mogao da bude sve dok se nije drugačije snašao. Jedna od tih porodica je iselila iz Tihomirove kuće već 1998. godine, a druga 2001. Jedna od tih porodica napustila je spomenutu „kuću solidarnosti“ 2006. godine, kada su sebi izgradili novu kuću u Kraljevu. Na kraju bračni par koi je bio najstariji po godinama u toj kući, je dobio stan na Beranovcu.
Međutim, ovih dana Tihomir Nikić je došao iz Beča u Kraljevo da podnese zahtev za legalizaciju svoje kuće. Pozvao je svoje bivše stanare da se okupe u njegovoj kući da ih još jednom počasti i da sam svojim fotoaparatom snimi jedan snimak za uspomenu za sebe i njih.    - Veliko ti hvala, Tihomire, za sve što si učinio za nas i što si nam pružio utočište u najtežim danima našeg životu. Primio si nas u ono vreme kad smo imali sve, a za jedan dan ostali bez igde ičega. Ne postoje reči kojima možemo da ti se zahvalimo - rekli su Tihomiru njegovi bivši stanari.
- Ne treba da mi se zahvaljujete. Ja sam najsrećniji čovek kad sam mogao da vam pomognem prilikom vašeg egzodusa i drago mi je da ste se svi nekako, kako-tako, snašli i ostali ovde u Kraljevu - rekao je Tihomir Nikić.    Zaista lep primer međuljudske solidarnosti.
Ilija Šekuljica

Povratak na vrh strane

EKOLOGIJA

OTUĐENJE ČOVEKA OD PRIRODE
Ekologija i pravoslavlje

KRALjEVO - Pokret za održivi razvoj „Odraz“ Kraljevo u cilju razumevanja pojma i potrebe za održivim razvojem razmatra stavove pravoslavlja po pitanju ekologije i religije. Stavove koje zastupa autor dr Gordana Živković  objavljujemo u nekoliko nastavaka.
   Danas se logično nameće sledeće pitanje: Šta se to, zapravo, dogodilo s čuvenom Bekonovom maksimom „Znanje je moć“, koja najsažetije iskazuje duh novog vremena - Što je naučni i tehnički napredak u saznavanju prirode veći, to je veća i vlast čoveka nad prirodom?! Najverniji odgovor pruža sama novovekovna nauka - ranije okrenuta znanju s obzirom na istinu sadržanu u njemu i ostvarivanju pravde kao takve, ona se danas isključivo vezuje za tehniku i stavlja na raspolaganje interesima vladanja, čime zapravo odustaje od pitanja o svom krajnjem cilju i hijerarhiji vrednosti kojoj treba da služi; otvarajući se čak uticaju najnižih instikata. Upravo u tome sadrži se snažna klica destruktivnosti napretka i moguće katastrofe. Stoga, nije nimalo čudno što je celokupna emancipacija čoveka od prirode išla potpuno suprotnim smerom od željenog - umesto da vodi istinskom čovekovom napretku i oslobođenju, vodila je njegovom otuđenju i porobljavanju. A s obzirom na evidentne, stalno narastajuće, razarajuće implikacije modernog tehnološkog razvitka, ovakva „emancipacija“ bi u svom krajnjem ishodu mogla privesti čoveka samom kraju života na Zemlji!
   Zato je katastrofizam, inače veoma prisutan u savremenoj kulturi, sve drugo samo ne neopravdan stav. Jer, s obzirom na ubrzani razvoj sredstava čovekovog ovladavanja prirodom - koja su u stvari sredstva njegovog uništavanja - ovakva jedna perspektiva ima sasvim realne izglede i da se ostvari. Zbog ovakve skoro izvesne verovatnosti ekološke katastrofe, svaki lažni optimizam i otužno potenciranje čovekove bezbrižnosti i lakomislenosti mogu danas tek doprineti našem kolektivnom samouništenju.
   Tačnije, prvobitna osnovna namera racionalnog, svesnog, planskog upravljanja prirodom i čovekovim svetom, završila je kontraproduktivnim učincima - krizom postojećeg načina vladanja; krizom kulture kao raspadanja svega duhovnog; te, krizom samog ljudskog postojanja. Po mnogo čemu sudeći takva ideja progresa ne samo što ne vodi ka oslobođenju ljudskog lika, već dovodi u pitanje samu ideju čoveka. Reč je o stalnoj tendenciji pretvaranja čoveka u pridodatak tehnologije, čime se on faktički obezduhovljuje, a njegov odnos sa živim bićima i stvarima biva sveden na odnos „posedovanja i gospodarenja“. I baš u vezi s tim neizbežno se postavlja pitanje: da li čovek sme sve što može - kako bi se inače moglo zaključiti iz naivnog verovanja modernog duha u svemoć nauke i neograničenost napretka - odnosno razvoja, ili pak može samo ono što sme? Odgovor na to pitanje svakako ima dalekosežne moralne i duhovne imlikacije, predstavljajući stoga stalno čovekovo iskušenje.      
( nastaviće se...)


ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE KRALJEVO - SVETSKI DAN VODA: 22. MART 2010.
Čista voda za zdrav svet

KRALjEVO - Kvalitet života direktno zavisi od kvaliteta vode. Loš kvalitet vode loše utiče na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Više od 1,5 miliona dece u svetu svake godine umre od bolesti povezanih sa zdravstveno neispravnom vodom. Zagađeni izvori vode posledica su ljudskih aktivnosti u proteklih 50 godina. Procenjuje se da preko 2,5 milijardi ljudi u svetu živi bez adekvatnih sanitacija. Svakoga dana dva miliona tona čvrstog i tečnog otpada odlazi u sve površinske vode. Mnoge zagađujuće materije imaju dugotrajan negativan uticaj na kvalitet vode, čineći na taj način i pretnju po zdravlje ljudi. Kao rezultat toga sve je manje pitke vode. Ekonomičnije je zaštititi resurse nego čistiti ih od zagađenja.
   Potrebna su velika novčana ulaganja da bi se zaštitio ekosistem i sprečilo zagađenje voda. Ulaganja moraju istovremeno biti podržana i usaglašena sa podizanjem svesti kod ljudi kada je u pitanju kvalitet vode. Kvalitet vode se isplati.
   Obezbeđivanje adekvatnog vodosnabdevanja i sanitacija su ključni za prevazilaženje siromaštva i unapređenje života miliona ljudi. Za svaki uloženi dolar dobija se 3-34 puta veća dobrobit, što podrazumeva uštedu u vremenu i produktivnosti i nacionalnom zdravstvenom budžetu. Svetska zdravstvena organizacija je procenila da se dostizanjem ciljeva Milenijumske deklaracije koji se odnose na pristup vodosnabdevanju i sanitacijama, ostvaruje dobit od 84,4 milijardi dolara godišnje. Da bi to bilo moguće, neophodno je da svaka država razvije održivu politiku upravljanja koja se odnosi na sve izazove povezane sa kvalitetom vode. To bi podrazumevalo uvođenje sistematskog monitoringa svih vodnih tela kao indikatora efikasnosti zaštite zdravlja ljudi i dostignutog nivoa sanitacije. Čista voda je „esencijalni sastojak“ ekonomskog razvoja - investiranjem u vodu i sanitacije povećava se ekonomska i socijalna dobit.
   Svi sektori društva moraju preduzimati adekvatne i odgovarajuće akcije u cilju sprečavanja zagađenja. To zahteva široko angažovanje svih, od individualaca i lokalnih zajednica do nevladinih i međunarodnih organizacija. Čista voda je život. Sva naša današnja delatnost, na kojoj počivaju ljudski život i napredak, trebala bi da služi očuvanju, a ne narušavanju kvaliteta našeg najdragocenijeg resursa - čiste vode.
dr Nebojša Dimitrijević
Zavod za javno zdravlje KraljevoPovratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE


Da se ne zaboravi

KRALjEVO - U  utorak je u galeriji Narodnog muzeja u Kraljevu otvorena izložba pod nazivom „Da se ne zaboravi“ posvećena nemilim događajima i stradanjima Srba i pravoslavnih svetinja 17. marta 2004. godine.
   Izložba koja se sastoji od kopija fresaka iz kosovskih i metohijskih manastira i dela etnografske zbirke organizovana je sa blagoslovom episkopa žičkog gospodina Hrizostoma. Besedu  pod nazivom „Dve priče o krstu i zaboravnima“ izgovorio je pesnik Miloš Milišić. Ilustrovao je svetinju krsta u dve naizgled dijametralno suprotne priče o krstu koji je izradio jedan robijaš i o krstu na podujevskoj crkvi koji je slomljen pred očima celog sveta marta 2004.
   - Pamtimo li, poštovana gospodo, kosovski pogrom, ili ga se samo prisećamo. Ove dve kratke pripovesti o krstu, trebalo bi da nas uče kako se sveto i samo čuva, jer u sebi ima silu ljubavi, čistotu koju ljudske ruke ne mogu da isprljaju - rekao je Milišić i u daljem toku besede osvrnuo se na slabo srpsko pamćenje i podele, kao i na nedovoljan respekt prema sopstvenim vrednostima.
   Izložbu je otvorio vladika žički gospodin Hrizostom.
   - Mi možemo uvek da se divimo, da se divimo onom narodu koji je boravio na Kosovu za vreme turskoga ropstva i da se divimo i sada onim ljudima koji su tamo ostali. Ono što se desilo kroz istoriju i ono što se desilo 1999. i 2004. godine naravno ne smemo da zaboravimo. Ne verujem u ono što kažu da će Srbi ikada zaboraviti Kosovo, možda su razne okolnosti takve da mislimo da ćemo zaboraviti, ali onaj koji zna srpsku istoriju neće imati od čega da počne nego od Stevana Nemanje, Svetoga Save, Kosova i Metohije, čestitoga kneza Lazara i kosovske bitke i kosovskoga ciklusa koji je hranio generacije kroz istoriju. Jedan narod ne može se tek tako uništiti i da samo po dopuštenju Božjem to može da se desi - rekao je episkop
   On je još rekao da u svakom narodu ima i greha i nedostataka kao i što ga u srpskome narodu ima i da je i on sam dosta doprineo svim njegovim  tragedijama među kojima je i kosovska, ali dokle god bude srpskog naroda, hteo narod to ili ne hteo neće moći nikada da pođe dalje ako se ne seti svoje kolevke, a to je Kosovo i Metohija, Pećka patrijaršija, Gračanica, Bogorodica Ljeviška i drugi, i da je kroz istoriju mnogo rušeno, ali da svaki oltar vapi da se obnovi i obnoviće se  kad-tad.
   Izložba je organizovana na inicijativu Akademije SPC za umetnost i konzervaciju u više eparhijskih i crkvenih centara u Beogradu, Bijeljini, Sarajevu, Čajetini i Han Pjesku. U muzičkom delu programa nastupila je pevačka grupa „Tkanica“ koja je izvela više pesama sa Kosova i Metohije.
Aleksandar Marić.



POLJOPRIVREDNICI U BIBLIOTECI
Članstvo u biblioteci potpisom overilo 370 zemljoradnika

KRALjEVO - Održati predavanje u biblioteci nije ništa neobično. Možda je za promenu nesvakidašnje da su slušaoci bili poljoprivrednici, kojima predstojeća setva zadaje više briga nego samo čitanje.   
    No ideja, da poljoprivrednici budu svojim prisustvom nagrađeni besplatnim članskim kartama je više nego dobra.
   - Obzirom da je poljoprivreda potencijal Srbije i to svi promovišu, ideja da okupimo naše zemljoradnike na ovom mestu je samo, nadam se, naš mali doprinos da im pomognemo da lakše dođu do novih saznanja. Bićemo uvek agilni da ono što možda nemamo od stručne literature i pribavimo ako za to postoji potreba - kaže Dragana Tipsarević, upravnik Biblioteke u Kraljevu.
   U srpskoj prozi smo prvi put išli i sa ocem na jutrenje, pokazujući svu jačinu srpskog težaka, patrijarhalnost vremena i življenja. Danas bi verovatno traktorom u prvu brazdu, deca čitaju preko neta, a posela gde se uz frulu i nadpevavanje besedilo o prošlim vremenima gotovo i da ne postoje. Knjige kupuje onaj ko voli ili ko mora. No čitanje knjiga nije uslovljeno uvek ekonomskom računicom. Biblioteka raspolaže solidnim fondom stručnih knjiga i literature koja može da pomogne poljoprivrednicima koji inače na predavanjima koja se organizuju uvek traže primerak više.
   - Savremena tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji zahteva nova znanja i svi koji misle da je srpski seljak danas needukovan i da ne želi da stiče nova znanja grdno greši - tvrdi prof. dr Goran Dugalić, predavač na Agronomskom fakultetu u Čačku koji je ujedno bio i prezenter na druženju sa poljoprivrednicima.
   Sve više pritisnut ovdašnji težak više brine kako će posejati ovog proleća, nego da li će besplatno čitati. Kako nam rekoše ideja je odlična, mada se nema mnogo vremena te da je ovako nešto trebalo uraditi i ranije. Podatak da je članstvo u biblioteci  potpisom overilo 370 zemljoradnika možda i nije dovoljan, ali ohrabruje da se ipak čita.
   - Nema se mnogo vremena, ali za dobru knjigu se ipak nađe. Najčešće je to ipak stručna literature, jer od toga živimo, mada volim da pročitam i neki novi naslov - rekao nam je Pajić Milutin, poljoprivrednik iz Samaila.
   Sećam se nešto Dragojla Dudića, zemljoradnik, pisac, heroj. Sam je naučio da piše i čita, postao najnačitaniji srpski seljak, a sve to s kraja 19-tog veka. Ciceron je rekao: „Čovek koji ima biblioteku i vrt ne žudi ni za čim“.
   Tako malo, a značajno za čovečanstvo, zar ne?
Sonja Cvetković



Dugi aplauzi u Beogradu

KRALjEVO - U okviru IDž Međunarodnog pozorišnog  festivala „Slavija 2010“ u subotu se predstavilo Kraljevačko pozorište predstavom „Putujuće pozorište Šopalović“ Ljubomira Simovića, a u režiji Nebojše Dugalića.
   - Predstava je naišla na sjajan prijem kod gledalaca i pozorišne kritike. Sam ambijent privatnog pozorišta „Slavija“ učinio je da predstava bude čak tridesetak posto bolja nego i sama premijera - ocenio je  gostovanje direktor pozorišta Predrag Marković.
Naglasio je da su predstavu gledali i mnogobrojni glumci među kojima Lane Gutović, Nikola Simić i mnogi drugi, a u nedelju je naše pozorište gostovalo i na daskama Jugoslovenskog dramskog pozorišta gde je predstavu gledao i aktuelni ministar kulture Nebojša Bradić.
Aleksandar MarićPovratak na vrh strane


SPORT
KUGLAŠI KRALJEVA OSTVARILI ISTORIJSKI USPEH PLASIRAVŠI SE U SUPERLIGU SRBIJE
Kraljevo je Superligaš

KRALjEVO - Na početku sezone isticali su visoke domete. Puni samopouzdanja, kuglaši Kraljeva iz meča u meč pokazivali su da imaju snagu i kvalitet da naprave istorijski uspeh. Tri kola pre kraja prvenstva Prve lige Srbije grupa „centar“, ekipa Kraljeva je i teoretski uspela da osvoji prvo mesto i plasira se u Superligu. Nekadašnji KK Magnohrom, a sada KK Kraljevo za dve sezone preskočio je dva ranga takmičenja i time pokazao ozbiljnost u radu sa velikim potencijalom da se kontinuitet sjajnih rezultata nastavi.
   - Već nakon letošnjeg prelaznog roka, kada su u klub stigli Ivan Trošić i Predrag Voštinić, znali smo da imamo ekipu za visok plasman. Na samom početku sezone smo napravili seriju pobeda koja je uticala da se u ekipi stvori sjajna atmosfera. Svi igrači su tokom prvenstva dali svoj maksimum pa uspeh nije mogao da izostane. Naravno, nismo očekivali da ćemo biti toliko bolji od ostalih konkurenata za prvo mesto i da ćemo tri kola pre kraja imati 8 bodova prednosti ispred drugoplasiranog Car Lazara. Tu superiornost najbolje pokazuje poslednja utakmica u kojoj smo, na našoj kuglani, savladali Čair iz Niša rezultatom 8:0 i sa razlikom od 433 oborena čunja - rekao je igrač i predsednik KK Kraljevo, Dragan Vukelić.  
Pored rezultata koji su ovoj sezoni bili fantastični, KK Kraljevo je pokazalo odlične organizacione sposobnosti.  
  - Teško je obezbediti sredstva za takmičenje i u mnogo popularnijim sportovima od kuglanja. Mi smo uspeli da odigramo sve utakmice prvenstveno zahvaljujući pomoći naših prijatelja koji vole ovaj sport i cene to što postižemo. Deo troškova smo pokrili i donacijom gradskih vlasti, na čemu smo takođe veoma zahvalni. Ali, sledeće sezone ćemo se takmičiti u najvišem rangu, gostovati u Kanjiži, Senti, Apatinu, Bačkoj Topoli itd, a za to će biti potrebna neuporedivo veća sredstva. Verujemo da ćemo naići na razumevanje lokalnih vlasti i da će njihova pomoć biti značajnija, uvažavajući činjenicu da mi sa ponosom nosimo ime grada i dostojno ga reprezentujemo širom Srbije - kaže Vukelić.
Kuglana u Kraljevu je u prilično lošem stanju i neispunjava uslove za takmičenje Superlige Srbije.
   - U ovom trenutku, to je naš najveći problem. Ukoliko se ništa ne promeni po tom pitanju mi sigurno nećemo moći da se takmičimo na našoj kuglani jer ona trenutno ne odgovara standardima Superlige. Koliko znam, grad je konkurisao za sredstva kod Ministarstva za sport i omladinu koja bi bila dovoljna za osnovnu adaptaciju i o tome bi trebalo uskoro da se odlučuje. Igrači bi najviše voleli da se u najvišem rangu bore na svojim stazama i pred svojim navijačima, ali ako to ne bude bilo moguće, onda ćemo domaćini biti u Aranđelovcu ili Beogradu, što bi dodatno povećalo troškove takmičenja, ali i umanjilo naše šanse za opstankom u elitnom takmičenju - ističe Vukelić.
Iako prvenstvo Prve lige Srbije grupa „centar„ još nije završeno, u klubu su već mislima na terenima Superlige Srbije u sportu koji nam je unazad nekoliko godina darivao mnoge medalje, a između ostalog i titulu svetskog prvaka.
   - I u preostale tri utakmice ćemo igrati maksimalno, pogotovo u pretposlednjem kolu, kada nam u goste dolazi gradski rival Ibar. Svakako da razmišljamo i o narednoj sezoni, a ambicije kluba će prvenstveno biti usmerene ka opstanku u superligaškom društvu. Igrači KK Kraljeva su ove godine dosanjali san svih dosadašnjih generacija kluba, ali verujemo da će u narednim godinama biti i većih uspeha - zaključio je igrač i predsednik KK Kraljevo, Dragan Vukelić.
Ivan Stanisavljević



ODBOJKA - VINER ŠTEDIŠE SUPERLIGA (MINI LIGA OD 5. DO 8. MESTA) - ŠESTO KOLO
Ribnica se pobedom oprostila

Ribnica - Spartak (Lj) 3:1 (9:25, 25:16, 27:25, 25:16)

KRALjEVO: Hala sportova. Gledalaca: 200. Sudije: D. Antić (Subotica) i M. Janković (Niš).
RIBNICA: Kovačević 16, Borovnjak 9, Božić 13, Mijalković 11, Brđović 1, Aleksić 9, Jović (libero), Bićanin 3, Milovanović 2, Kolarević. SPARTAK (Lj): Kostić 2, Perić 10, S. Ilić 7, Nićiforović 6, Poznić 12, Živković, Kovačević (libero), Stevović, Milošević 5, U. Ilić, Kalanj 1, Spasojević.
Odbojkaši Ribnice pobedom protiv Spartaka iz Ljiga završili su sezonu koja je bila prepuna uspona i padova. Protiv Ljižana, Ribnica je odigrala taman koliko treba da  zabeleži pobedu.
   U prvom setu domaći su se propisno obrukali. Bezvoljno, bezidejno, narodski rečeno „kilavo“ su izgledali odbojkaši Ribnice u prvom delu igre što je dovelo do toga da dožive rezultatsku katastrofu, retko viđenu u poslednjih dvadesetak godina izgubivši sa 25 : 9.
Da se bruka ne nastavi pobrinuli su se Božić i Mijalković koji su sa nekoliko snažnih servisa poremetili prijem gostiju u drugom setu koji je Ribnica na kraju rutinski rešila u svoju korist rezultatom 25 : 16. Treći set bio je najneizvesniji. Ribnica je imala prednost od dva - tri poena razlike, ali se gosti nisu predavali. Ipak, najprisebniji u odlučujućim momentima bio je Uroš Kovačević iskoristivši treću set loptu za 2 : 1, odnosno 27 : 25 u ovom periodu igre.
   Četvrti set bio je puka formalnost. Ribnica je zadržala kontinuitet dok se Spartak potpuno predao pa je kao i u drugom, i ovaj period igre pripao domaćima rezultatom 25 : 16 za konačnih 3 : 1 u setovima.
Ribnica je kao petoplasirani tim na tabeli sa 34 osvojena boda ostvarila pravo nastupa u Evropskim takmičenjima i naredne sezone, tako da će nastupiti u Balkanskom kupu.
Ivan Stanisavljević



KOŠARKA - PRVA LIGA SRBIJE - DVADESETPETO KOLO
Sloga pobedila Čarapane

Sloga - Napredak 98 : 91 (15 : 20, 30 : 22, 27 : 21, 26 : 28)

KRALjEVO - Hala sportova. Gledalaca: 500. Sudije: Čukalović (Beograd), Ševarlić (Novi Sad), Pavlica (Beograd).
SLOGA: Dašić 9, Dimitrijević 10, Borovčanin 15, Razić 25, Tokalić, Ignjatović 8, Gambiroža 12, Simeunović, Đorđević 19. Nisu igrali: Topolović, Veličković i Mirković.
NAPREDAK: Pejović 21, Puzić 6, Milojević, Đurović 4, Mićić 37, Krstić 11, Đurđević, Đorđević 4, Savić 8, Stevović. Nisu igrali: Stojanović i Kalanj.
Košarkaši Sloge savladali su kruševački Napredak i na najbolji način se oprostili od svoje verne publike u Hali sportova na Ibarskom keju. U prilično opuštenoj utakmici, obe ekipe su bile napadački raspoložene, dok su defanzivni zadaci bili u drugom planu. Gosti iz Kruševca u svojim redovima imali su fantastičnog Mićića koji je rešetao koš domaćih iz svih pozicija. Zapaženu rolu je imao i bivši igrač starijeg kraljevačkog prvoligaša, Pejović.
Sloga je po ko zna koji put u ovoj sezoni u ulozi domaćina imala sjajno šutersko veče. Iskusni Razić bio je izuzetno raspoložen, a u stopu su ga pratili Đorđević i Borovčanin. Iako su se kockali u samoj završnici, Kraljevčani nisu dozvolili iznenađenje, a trener Vladimir Dašić je pobedom debitovao pred kraljevačkom publikom.
U poslednjem kolu, Sloga narednog vikenda gostuje u Beogradu kod Radničkog Basketa.
Ivan Stanisavljević



KOŠARKA - PRVA LIGA SRBIJE - DVADESETPETO KOLO
Mašinac se borio

OKK Beograd - Mašinac  78:74 (21:15, 11:24, 26:16, 20:19)

BEOGRAD - Dvorana: „Pionir“ Gledalaca: 300. Sudije: Mažić, Glišić i Vesković (svi iz Beograda),
OKK BEOGRAD: Mitrović 14, Kruščić 19, Korać 11, Mijajlović 13, Šulović 9, Milovanović 3, Anđić 2, Suzić 2, Nikolić 5. Nisu igrali: D. Knežević, S. Knežević i Đurica. MAŠINAC: Radulović 20, Cvetković, Šestović, Bjegović 12, Balaš 10, Kočergin 11, Milašinović 4, Arsić 11, Čupković 6. Nisu igrali: Jovanović, Raković i Vuletić.
Košarkaši Mašinca izgubili su od OKK Beograda, ali se nisu obrukali. Naprotiv, studenti su odigrali jedan od najboljih mečeva na strani u ovoj sezoni, ali u završnici nisu imali sreće tako da je domaćin došao do bodova koji su mu preko potrebni u borbi za Superligu.
   Mlađi kraljevački prvoligaš u prvom poluvremenu bio je bolji rival. Radulović je odlično predvodio napade gostiju, a veliku pomoć imao je u Bjegoviću i Balašu. Ključna je bila treća četvrtina u kojoj su domaći preko Mijajlovića i Kruščića stekli osetniju prednost koju su čuvali do same završnice. U poslednjem minutu, Mašinac je uspeo da dođe na minus dva, ali je domaćin bio siguran sa linije za slobodna bacanja i na kraju trijumfovao.
Mašinac u poslednjem kolu dočekuje u Hali sportova na Ibarskom keju ekipu Tamiš Petrohemije iz Pančeva.
Ivan Stanisavljević


U RAŠKI ODRŽANA TRIBINA RSS
Troškovi i kilometraža prave novu ligu

RAŠKA - U organizaciji RS Raškog okruga i RK „Bane“, u Raški je održana rukometna tribina na kojoj su učešće uzeli delegati i predstavnici šest okruga Centralne Srbije (raški, moravički, šumadijski, zlatiborski, rasinski i kosovski).  
   Glavna tema razgovora na ovoj tribini kojoj je predsedavao predsednik RS Raškog okruga Dragan Simović, bili su problemi sa kojima se suočavaju klubovi iz ovog kraja, a to su pre svega veliki troškovi putovanja i velika kilometraža koju su prinuđeni da prelaze pre svega članovi Druge lige „Jug“. Samo jedan podatak ilustruje sa kojim se problemima suočavaju klubovi sa juga. U sezoni 2009/2010. klubovi Druge lige „Centar“ putujući na utakmice prevale 34.346 kilometara, dok njihove kolega iz Druge lige „Jug“ čak 77.381 kilometara. Ovo je dovoljan podatak koji daje opravdanje klubovima da predlože formiranje još jedne druge lige, koja bi se najverovatnije zvala „Šumadija“ i koja bi u ovim teškim vremenima itekako olakšala funkcionisanje klubova u ovom regionu.
   U načelu predlog je podržao i predsednik RSS Velimir Marjanović, koji je sa pažnjom ispratio izlaganje delegata iz svih šest okruga i naglasio da će savez u skladu sa mogućnostima u svakom slučaju podržati i olakšati rad klubova na čitavom području Srbije.
   Na tribini tokom konstruktivnog rada istaknuto je da se posebna pažnja obrati na rad sa mlađim kategorijama i da se akcenat stavi na Mini rukomet u osnovnim školama koji je već zaživeo, ali je potrebno da se to desi na čitavom području Srbije. Takođe je istaknuto da je potrebno da se ojača sudijska organizacija i da se u rad klubova uključi što više sportskih radnika. Pored predsednika Marjanovića, na tribini u Raški prisustvovali su Miodrag Maksimović (sudijska organizacija), Iva Stanković (sekretar regiona Centralne Srbije), kao i predsednici raškog, moravičkog, šumadijskog, zlatiborskog, rasinskog i kosovskog okuga.                    
B. Biševac
Povratak na vrh strane


 


IMPRESUM

”IBARSKE” - nedeljne novine,

izdavač: „Leksem“ d.o.o. Kraljevo, Žiča 174 V

Direktor i glavni i odgovorni urednik Nebojša Savić
Kompjuterska  obrada  „Sirijus A”

Adresa  redakcije: Milana Toplice 1/15  36000 Kraljevo
tel. 036/327 555, faks  036/327 556

web site: www.ibarske.net email: redakcija@ibarske.net

Marketing i prodaja „Sirijus A”
marketing@ibarske.net tel. 063/744-62-53

Štampa: Politika Štamparija d.o.o. Beograd

Generalni distributer: „Sofist”, Žička 10

List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.


Copyright © 1997-2010. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive