Internet izdanje - 2. april 2010. godine

R e k l a m n i   l i n k o v i !

Naslovna strana novog broja "Ibarskihi" - klik za PDF izdanje Jovašević tvrdi pazar, ili...
Pitanja - primedbe - predlozi
„Leposavci“ ne popuštaju?
Radnici Iskre odlučni
Radnici dobili prvu rundu
Vaskršnje radosti u Svetozaru
Uz prvu jutarnju...
Obeležavanje Svetskog dana zdravlja 2010. godine
Univerzalni mamac
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: Fudbal, bilijar, kuglanje


RETROVIZOR
Evolucija


   Nije da imam nešto protiv onih koji su deca duge, ali brate ne možeš više u javnom toaletu naše prestonice slobodno da močaš. Čim staneš ispred pisoara odmah te okruže oni koji za sebe kažu da su samo drugačiji. Zagledaju te od glave do šlica, dok čekaju ne bi li im neko pogledom potvrdno odgovorio na njihova nedvosmislena pitanja koja su vam takođe upućena neskrivenim pogledom dok su im ruke zauzete onanisanjem. Ne može čovek da se skoncentriše, morate što pre da pobegnete i onda vam propadne 20 dinara koliko košta usluga prestoničkih klozeta, koji su uostalom i napravljeni za provincijalce. No nije najveći problem u 20 dinara, ili u tim „samo drugačijim“ za koje naš narod jednostavno kaže da su pederi. Nisu oni krivi za svoju nesreću, siguran sam da oni ne žele da budu takvi, ali ko zna zašto priroda stvara Riki Martine, ali oni svakako nisu najveće zlo ovog sveta.
   Razarajuće na društvo deluju oni kojima je peder karakterna osobina, oni koji imaju zadnje namere, ne seksualne, nego isključivo srebroljubljive. A srebroljublje uvek evoluira u zlo. To je seme koje se vrlo lako prima, kao i svaki korov koji je potom vrlo teško iskoreniti. Teško mu je doći do korena, samo čupanjem korena se uništava dok se sečom samo još više razmnožava. Koren mu je u stvari glava koja je daleko od očiju, pod zemljom, i sve dok se glava ne uništi ono buja i razmnožava se. Ali kako vreme prolazi glava je sve veća i sve dalje od javnosti. Onda glava pomisli da joj niko ništa ne može i počne da obavlja poslove koje inače sama ne radi, kako bi se što više hranila jer je postala nezasita, a i oko nje su se namnožili paraziti koji joj oduzimaju dosta energije. E, to je ono što joj, kako narod kaže, dođe glave. Postane neoprezna, osili se, učini joj se da joj ti paraziti samo čine dobro. No uvek od velikog ima veći, a kada se pojavi veći, paraziti odmah prelaze kod njega, veća glava, veća usta pa ima više mrvica oko usta. I onda glava ostane sama i kao i svi sami propadne. 
   A nova glava? Pa glava ko glava, počinje da raste, osili se, postaje neoprezna...
Grga



Jovašević tvrdi pazar, ili...

Sledeća sednica lokalnog parlamenta zakazana je za 9. april. Da li će na toj sednici  Ljubiša Jovašević biti izabran za gradonačelnika?!

KRALjEVO -  Na novoj sednici gradske Skupštine zakazanoj za 9. april biće zamenjena tri odbornika radikala koji se nisu pojavili na sednici kada se smenjivao Milomir Šljivić, tako da će vladajuća koalicija ubuduće nastupati sa 40 odbornika, a da li će novi gradonačelnik biti Ljubiša Jovašević niko još ne želi da potvrdi, pa ni sam lider Pokreta za Kraljevo.
   Krajem aprila biće poznato ko će sve preuzeti funkcije čelnika grada, javnih preduzeća i ustanova u Kraljevu. Pored Ljubiše Jovaševića (Pokret za Kraljevo) za koga se već odavno neformalno zna da će biti novi gradonačelnik, kao kandidati za njegovog zamenika pominju se Dejan Milović i Ljubiša Đoković iz DSS. Kako saznajemo iz naših izvora novi direktor Direkcije za planiranje i izgradnju najverovatnije će biti Radovan Marković (Pokret za Kraljevo) koji je u prethodnom periodu već bio na čelu Direkcije. Što se tiče ostalih javnih komunalnih preduzeća Pokret za Kraljevo će zadržati Čistoću, JKP Putevi bi trebalo da pripadnu Novoj Srbiji, Vodovod i Opštinska stambena agencija radikalima, dok bi DSS najverovatnije ponovo upravljao Pijacom i Toplanom, ali i Turističkom organizacijom Kraljeva.
- Sednica na kojoj će biti izabrani novi direktori i njihovi zamenici javnih komunalnih preduzeća i ustanova najverovatnije će biti održana posle 20. aprila. Do sada nikakvi konkretni razgovori nisu vođeni o tome kome će šta pripasti, ali očekujem da u narednih nekoliko dana započnu pregovori - kaže predsednik lokalnog parlamentaTomislav Ilić.
S obzirom da je u Srbiji na snazi Zakon o zabrani zapošljavanja u državnoj i lokalnoj administraciji, Ilić kaže da se sigurno neće dovoditi novi kadrovi, već će se iz postojećih struktura u preduzećima i ustanovama birati direktori i njihovi zamenici.
Glavne tačke dnevnog reda sednice parlamenta koja je zakazana za 9. april biće oduzimanje odborničkih mandata trojici radikala i vraćanje odborničkog mandata Ljubiši Jovaševiću. O narednim koracima koji predstoje formiranju nove vlasti Tomislav Ilić, novopostavljeni pred-sednikom Skupštine, kaže da se uskoro očekuje da Grad Kraljevo dobije gradonačelnika.
- Nedelju dana nakon održavanja sednice koja je zakazana za 9. april, Kraljevo će dobiti novog gradonačelnika, a biće izabrani i članovi gradskog veća - kaže Ilić.
Na pitanje da li može da potvrdi da će novi gradonačelnik biti Ljubiša Jovašević, predsednik Skupštine je odgovorio da ne bi mogao sada da potvrdi da će Jovašević biti novi gradonačelnik, ali da može da kaže da će gradonačelnik biti iz Pokreta za Kraljevo!

ČAČANI SVE MOGU!?
Kada su vozači u Autotransportu prestali da voze na kraljevačkim linijama predsednik gradske skupštine Tomislav Ilić tada je izjavio da je gradska vlast već kontaktirala druge prevoznike koji bi mogli da preuzmu javni saobraćaj.
- Razgovarali smo sa predstavnicima „Autoprevoza“ iz Čačka, kao i sa lokalnim prevoznicima koji su učestvovali na prethodnom tenderu za javni prevoz. Oni su izrazili spremnost da pomognu. Ako se štrajk u „Autotransportu“ ne smiri uskoro, oni će preuzeti ključne linije, kako bismo do svakog sela obezbedili bar najvažnije polaske, one u jutarnjim i popodnevnim časovima - izjavio je prošle nedelje predsednik Skupštine Ilić.
Odmah nakon ove izjave na internet forumima su se pojavili komentari kako je Tomislav Ilić koji je iz Nove Srbije, odmah iskoristio priliku štrajka kraljevačkih vozača da pozove Veljine čačanske prevoznike da voze po Kraljevu!
-  Situacija je u tom trenutku bila takva da sam rekao da će lokalni prevoznici odmah preuzeti linije shodno svojim kapacitetima, a ukoliko oni ne bi mogli da pokriju sve te linije naveo sam da bi to mogli da učine i prevoznici iz Čačka i Kruševca - odgovara Ilić.
Nenad Božović



Srebrenica, ne u moje ime

KRALJEVO - Gradski odbor omladine DSS-a održao je u sredu konferenciju za medije na kojoj je osudio u utorak usvojenu Deklaraciju o Srebrenici.
   - Kada jedan narod prihvati odgovornost za zločine koje su počinili pojedinci, onda on na svoja pleća prihvata jedno breme čija se težina ogleda u tom smislu da on svom budućem naraštaju ostavlja jednu tamnu i iskrivljenu sliku o sebi, a pritom su kreatori takve lažne slike vršioci vlasti, odnosno vladajuća većina koja, kao što smo svedoci, ne deluje uvek u interesu svoga naroda - rekao je između ostalog Aleksandar Raković, portparol Gradskog odbora omladine DSS-a Kraljevo i pozvao sve da pogledaju video materijal pod nazivom „Srebrenica, ne u moje ime“ na zvaničnom sajtu DSS-a.
E.I.Povratak na vrh strane



Pitanja - primedbe - predlozi

Ibarske su pokrenule  akciju „Pitanja, primedbe, predlozi“. U svakom broju odgovaraćemo na pitanja nekog čitaoca kojeg zanimaju određeni zakonski akti ili pojašnjenja vezana za rad nekog javnog preduzeća ili gradske uprave. Čitaoci takođe mogu davati i sami primedbe na rad nekih organa, ali i predlagati kako da se određeni problemi reše. Možete nas kontaktirati mejlom redakcija@ibarske.net, telefonom na broj 327-555 ili poštom: Ibarske, Milana Toplice 1/15.

Za ovaj broj tražili smo odgovore na pitanja koja je naš čitalac Dragutin Nikolić iz Dositejeve postavio Upravi gradskog groblja.
Kako se zakupljuje grobno mesto?
- Potrebno je sačiniti ugovor o zakupu grobnog mesta, a za to su potrebni lični podaci, adresa stanovanja, i sl. Na Starom groblju u Kraljevu više nema mesta, dok na Barutani postoji trenutno oko 600 grobnih mesta koja se mogu zakupiti. Ako se grobno mesto zakupljuje za života onda se plaća 1.500 dinara više za razliku od smrtnog slučaja. Kada se sklopi ugovor koji sačinjava na 10 godina, plaća se 500 dinara po jednom grobnom mestu, od čega 250 dinara odlazi na zakup, a drugi deo na održavanje grobnog mesta.
Koliko traje procedura oko zakupa?
- Grobno mesto je u stvari jedan fizički prostor koji se zakupljuje. Na Barutani se taj prostor koji se odnosi na staze između grobnih mesta već ranije pripremi, tako je korisnik dužan da plati i izradu betonskih okvira, i za to postoji određeni cenovnik u Upravi gradskog groblja. Naknadno po želji korisnika mogu se izvesti određeni građevinski radovi.
Mogu li se radovi na grobnom mestu uraditi samoinicijativno?
- Uprava gradskog groblja ima ekskluzivna prava nad svim radovima, odnosno okvira koji se izvode na groblju, dok kamenorezačke poslove obavljaju radionice za izradu. Korisnik može da ostavi i grobno mesto bez ikakvih okvira, ali takvih slučajeva skoro i da nema na kraljevačkom groblju.
Ko je nadležan za seoska groblja?
- Odluka o grobljima na teritoriji Kraljeva je doneta još 1988. godine kada nije bilo problema sa grobnim mestima, kada se nije ni znalo o spratnom sahranjivanju koje čak nije bilo ni predviđeno tom odlukom. Ili seoska groblja koja prema urbanističkim planovima uopšte ne postoje, a u stvarnosti postoje. Zaštitnik građana radi na ovom slučaju, pa se uskoro očekuje donošenje propisa o tome ko će biti nadležan za seoska groblja.

  

Prazne kuće i stanovi

UŠĆE - Na području Ušća i naseljenim mestima Železnička stanica, Ušće centar i Rudnik nalaze se natpisi za prodaju velikog broja kuća i stanova. Od pravca Raške u naselju Železnička stanica trenutno je na prodaju oko trideset stambenih objekata kuća i stanova, a najpoznatiji objekat je bivši motel Rubin na kome stoji veliki natpis da je objekat na prodaju.
   Za sada od kupaca ni traga, a vlasnici ovih objekata davno su se odselili u pravcu Kraljeva i jedina im je briga da unovče ove objekte u kojim nema ni zainteresiranih stanara da bi izdali iste pod kiriju.
   U samom naselju Ušće centar ima dosta praznih stanova čija cena kupaca nema. Tako npr. za stan u Ušću od 60 kvadrata u Kraljevu možete jedva kupiti običnu garsonjeru.
   U sadašnjem trenutku na Ušću se grade samo dve do tri kuće, a o stanovima niko i ne razmišlja jer nema nikakvog ekonomskog opravdanja praviti zgrade.
   Zadnju šansu Ušće je izgubilo usled nestručnosti rukovodstva mesne zajednice da dovrši započeti program italijanske Vlade pod nazivom UN HABITAT za izgradnju dve zgrade sa po šesnaest stanova u koje su mogli da se usele stanari nekonfornih samačkih zgrada u naselju Rudnik.
   Ono što je interesantno za ovo područje je da žitelji okolnih naselja iz Polumira, Rudna, Gokčanice, Studenice i Mlanče nisu zainteresovani za kupovinu ovako jeftinih objekata već kupuju i naseljavaju se u daleko skupljim objektima u Kraljevu i samoj okolini Kraljeva.
   Kada se sagleda ušćanska slika sa ovolikim brojem objekata na prodaju, dobija se slika kosovskih naselja pa postoji velika bojazan da u narednim decenijama kuće na Ušću počnu da kupuju Albanci kao na Kosovu.
S.MladenovićPovratak na vrh strane


AGONIJA SAOBRAĆAJNOG PREDUZEĆA „KAVIM“ IZ RAŠKE SE NASTAVLJA
„Leposavci“ ne popuštaju?


RAŠKA/LEPOSAVIĆ -  Agonija u raščanskom „Kavimu“ se nastavlja, a opšta konfuzija, gomilanje problema, zavrzlame i nesuglasice već godinu dana potresaju ovu saobraćajnu firmu!
   Bivši „Jugoprevoz“ privatizovan je početkom marta prošle godine kada ga je kupio „Kavim“, a radnici pogona u Leposaviću nezadovoljni niskom prodajom preduzeća odvojili su se i posluju kao samostalna firma.
   Da apsurd bude veći, rukovodstvo „Jugoprevoza“ u Leposaviću nedavno je uvelo peronizaciju u iznosu od 300 dinara za sve autobuse raščanskog saobraćajnog preduzeća, koje ne želi da izmiruje ove obaveze, pa tako autobusi „Kavima“ trenutno i ne svraćaju po putnike na autobusku stanicu u Leposaviću.
   Inače, zbog ne plaćanja peronizacije sedam autobusa raščanskog „Kavima“ nedavno je bilo „zarobljeno“ na autobuskoj stanici u Leposaviću. Međutim, svih sedam autobusa u međuvremenu su vraćeni „Kavimu“, u Raški, ali leposavski prevoznik je jasno stavio do znanja da ulazak na njihove perone podrazumeva plaćanje peronizacije.
   Prema veoma pouzdanim informacijama, izvršni odbor Nezavisnog sindikata „Kavima“ u Raški pokušaće da pokrene inicijativu za održavanje sastanka sa izvršnim odborom sindikata „Jugoprevoz“ u Leposaviću, sa ciljem da se ovaj pogon vrati pod okrilje raščanskog „Kavima“. U tome očekuju pomoć od predstavnika opština Raška i Leposavić, kako bi eventualno privoleli drugu stranu da sedne za pregovarački sto.
   - Ukoliko ne bi uspeli pregovori, ili do sastanka ne bude došlo zbog bojkota pogona u Leposaviću koji već godinu dana posluje kao samostalna firma, u izvršnom odboru Nezavisnog sindikata „Kavim“ će smatrati da kupoprodajan ugovor nije validan, jer firma je privatizovana u celosti, sa pogonom u Leposaviću. Takođe, nadaju se da će u tom slučaju reagovati i Agencija za privatizaciju - kaže dobro obavešteni izvor.
   Kako saznajemo, zbog pogona u Leposaviću koji posluje samostalno, raščanski „Kavim“ je izgubio veoma jako tržište na severu Kosova, jer linije prema Kosovskoj Mitrovici su najprofitabilnije po broju putnika. Sa nerentabilnim autobuskim linijama koje trenutno obavlja raščanska firma i zbog  loše realizacije, „Kavim“ ne može da pokrije ni osnovne troškove, a radnici primaju neredovne i male plate, dok dnevnice nisu isplaćene za poslednjih pola godine.
   Ako je radnicima „Kavima“ za utehu, vlasnik ovog preduzeća je pre nekoliko dana obogatio vozni park u Raški, jer su pristigla tri polovna autobusa. Reč je o dva „neobusa“ koji su stari dve godine i o jednom „ikarbusu“ starom oko deset godina.
N.G.



Prolećno pošumljavanje

RAŠKA - Konkurs Ministarsva poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva za besplatnu podelu sadnog materijala za privatne šume je završen za prolećno pošumljavanje. Zainteresovani koji su konkurisali za besplatne sadnice smrče i crnog bora su dobili sadni materijal.
   Kako nam je rekla Verica Kragović referent za privatne šume Šumske uprave Raška ove godine je naručeno i isporučeno 32000 smrče i 4000 crnog bora iz rasadnika u Ribnici. Po rečima gospođe Kragović, broj zahteva za sadni materijal je svake godine na istom ili sličnom broju. Da bi se dobile sadnice za prolećnu sadnju potrebno je tokom jeseni predati zahtev, a za jesenju sadnju u proleće. Stručna služba privatnih šuma na osnovu zemljišta, nadmorske visine i klimatskih pogodnosti određuje koje sadnice su potrebne.
Dragana MatovićPovratak na vrh strane



Radnici Iskre odlučni


NOVI PAZAR - Invalidi rada i hendikepirana lica iz preduzeća Iskra metal, posle osam dana štrajka glađu odlučili su u utorak  da radikalizuju protest.
Kako kažu, više ni sa kim neće komunicirati i nikome neće otvarati vrata, pa ni svojim porodicama.

   Zdravstveno stanje petnaestak radnika te novopazarske firme sve je lošije. Oni su iznemogli  i dehidrirani, ali uprkos tome odbijaju lekarsku pomoć i tvrde da će biti istrajni.
- Elmaz Ličina i Tufo Plojović odbijaju da prime pomoć Hitne službe, a Mile Kostić je završio na Internom odeljenju. Ismet Kriještorac je prebačen u Beograd u bolnicu, a Halil Muković je odbio da prima hemodijalizu - rekao je predsednik Štrajkačkog odbora, Halko Društinac.
Njima se do zaključenja ovog broja Ibarskih niko od nadležnih nije obratio, ističe Društinac.
- Nas je jedino tokom proteklog vikenda privatno obišao gradonačelnik Novog Pazara Meho Mahmutović - kazao je on naglašavajući da se radnici nadaju da će ih uskoro obići i neko iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, ko može rešiti njihove probleme.
Naime, štrajkači zahtevaju isplatu razlika u zaradama za period od 1991. do 2003. godine, po izvršenim sudskim presudama. Reč je o po 21 zaradi, koje pojedinačno iznose od 250 do 300 hiljada dinara.
- Zdravlje smo u fabrici svi izgubili. Naše pare su oteli. Nemamo šta da izgubimo - piše na umrlicama, zelenoj sa polumesecom gde su navedena imena Bošnjaka i crnoj sa krstom i imenima štrajkača srpske nacionalnosti.
- Izgleda da je ovo jedini način da rešimo naše probleme - stoji na kraju umrlica.
- Samo kada budemo umirali jedan po jedan, moći će da nas iznose odavde gde trenutno štrajkujemo. Mi samo tražimo ono što je naše - kaže Mehdija Vejselović.
Radnici naglašavaju da su svi porodični ljudi i da njihove porodice veoma teško podnose trenutnu situaciju u kojoj se nalaze.
Oni su zatvoreni u prostorijama Udruženja tekstilnih radnika u kojim je pre godinu dana radnik Zoran Bulatović sebi odsekao prst u znak protesta zbog nepoštovanja radničkih prava.
Preduzeće Iskra metal je od 2005. godine u stečaju, a krajem 2009. godine je privatizovano.
Z. Maksimović


U NOVOM PAZARU SVE VIŠE SUMNJIVIH DOŠLJAKA
Lažni prosjaci

Posle „obavljenog posla“ šenluče po kafanama

NOVI PAZAR - U poslednje vreme u samom centru Novog Pazara, kao i u širem delu grada primetna je najezda lažnih prosjaka koji stižu u „buljucima“, a najviše ih ima utorkom i nedeljom kada su pijačni dani i tokom verskih i drugih praznika.
   Iz dana u dan novopazarske ulice su sve više preplavljene sumnjivim došljacima. Dok neki od njih u Novi Pazar dolaze autobusom i „rade“ samo za sebe, veliki je broj onih kojima gazde organizuju prevoz, ili ih dovoze kombijima, minibusevima i privatnim automobilima, a najviše ih dolazi sa Kosova.
   -  Svi Novopazarci znaju svoje sugrađane koji prose zato što moraju i oni prilikom prosjačenja nikad ne pružaju ruku jer ih ovdašnji građani veoma dobro poznaju, pa mirno stoje i čekaju milostinju, dok ovi nepoznati ljudi osim što uvek drže ispruženu ruku, pomalo su i neprijatni jer bukvalno zaustavljaju i uznemiruju građane tražeći novac, a neki i kleče da bi došli do „pomoći“ - kaže Hido Muratović iz Novog Pazara.
   Čak i novoizgrađeni novopazarski gradski trg kod hotela Vrbak zaposela je „gomila“ sumnjivih došljaka koji pretežno dolaze iz Kosovske Mitrovice, Peći, Kosova Polja…
   Većina njih posle „obavljenog posla“ od prikupljenog novca šenluči po novopazarskim kafanama, kafedžinicama i restoranima, uživajući uz bogato meze i uz velike količine alkohola. I pored toga što mnogi Novopazarci znaju da su to lažni prosjaci, ipak im često udeljuju pomoć.
N. Gajtanović



Proizvodnja paleta

UŠĆE - Na ušćanskom području proizvodnjom paleta bavi se preko trideset preduzeća i uslužnih radnji-strugara od Mlanče, Studenice do Ušća.
   Za proizvodnju paleta koristi se sirovina manje kvalitetnog drveta čija cena se kreće oko 35 evra i koje se mahom seče uz vodotokove reke Ibra i Studenice i proredom zasada bora na ušćanskom području. Na ovim poslovima zaposleno je oko 200 radnika na strugarama i oko 150 radnika u preduzećima. Najveća koncentracija strugara i kapaciteta za proizvodnju paleta je u naselju Rudnik i Potlovačica gde se nalaze čitrave male tehnološke linije sa kojih silaze veoma kvalitetne palete koje se šleperima prevoze do potrošača od cementara do proizvođača piva i sokova.
  Najkvalitetnije palete se proizvode u preduzeću „Trgovina Petrović“ koja je i pionir ove proizvodnje u Ušću.
   Raduje i podatak da u ovim proizvodnim pogonima radi veliki broj prijavljenih radnika i da se ti pogoni šire i već se investira u nove proizvodne kapacitete.
   Najveći problem ovih proizvodnih kapaciteta je piljevina, ali se poslodavci nadaju da će i taj problem biti rešen jer dosta strugotine sa drvenim otpadom se prodaje proizvodnim kapacitetima za izradu iverice u Ivanjici.
   Pored proizvodnje paleta radi se i na izradi stolarije koja i pored velike konkurencije nađe mesta kod kupaca jer se radi o veoma kvalitetnim proizvodima koji se rade od kvalitetnog drveta na savremenim tehnološkim mašinama gde se posebno ističu pogoni u Mlanči.
Slavoljub MladenovićPovratak na vrh strane


AUTOTRANSPORT
Radnici dobili prvu rundu

Nakon dugih pregovora radnici Autotransporta su u sredu dobili jednu platu, ali i dalje nastavljaju štrajk do ispunjenja svojih zahteva

Kraljevo - Novi vlasnici kraljevačkog autoprevoznika prihvatiili su bezuslovno i minimalne obaveze iz socijalnog programa, ali i njegove dodatne elemente, no nisu ni izbliza ispunili ugovorene obaveze. U nova vozila se nije ulagalo, tako da vozači pod rizikom voze putnike. Niska primanja, prosečno 16 hiljada dinara u više rata je dosad održavano samo na obećanjima. Kap koja je spontano okupljene radnike navela na štrajk su neizmirene plate od septembra meseca 2009. godine.
- Mi od januara pregovaramo sa direktorom, jer pravog vlasnika nismo nikada ni vedeli. Stalno nam govori da će biti neke dokapitalizacije, a mi smo naivno verovali da će doći do spasa preduzeća. Zvanično smo mu još u ponedeljak predali zahteve koji su minimum onoga što tražimo, ali kao što vidite dogovora i dalje nema. Nama je nedavno kolega umro bez zdravstvenog osiguranja, računi stižu, opomene kazne... ne primamo ni tih 16 hiljada dinara mesecima - kaže Jugoslav Jovanović, radnik Garaže.
Čak i kada su problemi evidentni, nesloga postoji. Oko 300 okupljenih vozača i konduktera napomenulo je da se bojkotu nisu svi odazvali, iz straha da od poslodavca ne dobiju otkaz. Prvi zahtev koji su zaposleni u ovom nekad izuzetno jakom špediterskom preduzeću izneli jeste - plata. Osim toga radni staž nije povezan od 2004. godine, ali im nisu overene ni zdravstvene knjižice.
   - Svesni smo da smo našim sugrađanima izazvali problem, ali se nadamo da će nas razumeti jer smo dovedeni u stanje da ne možemo da izdržavamo svoje porodice. Nama su se pridružili i radnici ATP Morava koji imaju slične probleme. Nama je cilj da rešimo naš status, a ne da izazivamo kolaps. Prosto je više postalo neizdrživo - ističe vozač Autotransporta Ivan Mikićević.
Lokalna samouprava je na osnovu tendera dodelila linijski saobraćaj ovom preduzeću i njihova je obaveza da obavljaju minimum prevoza putnika, no obzirom na nove okolnosti niko nije imao odgovor šta to podrazumeva.
    Saobraćajna inspekcija je izdala u ponedeljak i rešenje po kojem moraju da ispoštuju Ugovor, no 40 autobusa je ipak ostalo u garaži i na stajalištu autobuske stanice.
   - Ljudi se plaše, što je razumljivo. Ali ih pitam, Jablanovića i vlast i državu, dal može da se živi od 16 hiljada, a ni tih para nema. Dokle više odlažu , od ponedeljka do ponedeljka. Novi kupac se uopšte nije pojavio. Pa radili bi da primamo i tu crkavicu. Al nema... ne odustajemo. Nama su danas izdali rešenje po kome treba da radimo, a zašto nisu sklonili sa ulica divlje taksiste, ko njima izdaje rešenja, jel ova ista inspekcija? Kupe nam putnike ispred nosa - tvrde štrajkači.
Pravi vlasnik, ukoliko jeste pravi, jer radnici izražavaju sumnju u takav argument, se nalazi na Maršalskim ostrvima. 
     Rasprave su bile žučne, no incidenta nije bilo, mada su za svaki slučaj bili i pripadnici policije. Interesantno je napomenuti da su njihove kolege vozači ATP Morava iz Vrnjačke Banje zbog istih problema, loše privatizacije i neizmirenih plata mesecima u štrajku. Vlasnik ATP Morava, Ostoja Tegeltija je zbog malverzacija i pronevera teških 150 miliona dinara, prošle nedelje uhapšen. Kraljevčani su poučeni iskustvom Banjčana rešeni da ne odustanu dok im se zahtevi ne ispune.
Nakon dugih pregovora u sredu su radnici dobili jednu platu, ali i dalje nastavljaju do ispunjenja svojih zahteva. Pregovarački tim je sada spremniji. Osim zahteva koji su podneli prošlog ponedeljka, lista je proširena sa još dva člana. Jedan se odnosi na reviziju i odgovornost menadžmenta koji su odgovorni za nastalo stanje, a drugi zahtev na smenu rukovodstva u kolektivu. Jedini koji ovog trenutka mogu da odahnu jesu putnici, ali do kada odgovor znaju samo radnici Autotransporta.
Sonja Cvetković



Odvodnjavanje duga bez kamate do kraja godine

   Vlada Srbije donela je zaključak o reprogramu dugova poljoprivednicima za naknade za odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta za 2008. i 2009. godinu, kazao je ministar poljoprivrede Saša Dragin.
Kako je objasnio, poljoprivrednicima će biti omogućeno da dugove izmire do kraja ove godine i to bez zateznih kamata.
   U zaključku se navodi da je Vlada Srbije preporučila upravnim odborima javnih vodoprivrednih preduzeća da donesu odluke koje će omogućiti odlaganje plaćanja duga, bez zateznih kamata.
   - Nezadovoljan sam sadašnjim Zakonom o vodama, zbog čega će uskoro Skupštini Srbije biti upućen predlog novog zakona koji će omogućiti da se poljoprivrednicima koji ulažu u sisteme za navodnjavanje smanje naknade - kazao je Dragin i naveo da je novim zakonom predviđeno i da sva pravna lica izdvajaju 0,025 odsto svojih prihoda koji će ići u fond za navodnjavanje iz koga će se poljoprivrednicima subvencionisati izgradnja sistema za navodnjavanje.
   - Vlada je usvojila set uredbi iz oblasti poljoprivrede koje se odnose na ruralni razvoj, kao i Uredbu o raspodeli i korišćenju podsticajnih sredstava za genetsko unapređenje stočarstva u 2010. godini - kazao je Dragin i dodao da je usvojen i Program raspodele i korišćenja sredstava subvencija u oblasti zaštite bilja za 2010.
   - Vlada Srbije usvojila je i Nacrt zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumevanju o institucionalnom okviru inicijative za prevenciju i spremnost u slučaju katastrofa za region jugoistočne Evrope - rekao je on i istakao da će na taj način Srbija biti lider u regionu u rešavanju problema elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa.
Sonja CvetkovićPovratak na vrh strane



Vaskršnje radosti u Svetozaru


KRALjEVO - Sala OŠ „Svetozar Marković“ u Kraljevu bila je pretesna, u utorak 30. marta, za posetioce prodajne izložbe koju su priredili učenici i zaposleni ove škole. Ova izložba organizuje se tradicionalno u Svetozaru, pred najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs. Prema odluci Nastavničkog veća ove škole, sav novac biće upotrebljen za humanitarne i druge potrebe odeljenja.
   Prisutnima se obratila direktorka škole prof. Dragica Spajić i poželela svim učenicima, radnicima škole i posetiocima srećne predstojeće praznike. Istakla je i ulogu Vršnjačkog tima u stvaranju celokupne pozitivne klime. Jelena Đaković je u ime ovog tima pozdravila prisutne. Svi učenici trećeg razreda pevali su pesmu „Uskršnje jutro“, a oni okupljeni u ritmičku sekciju igrali su uz Leontinu prema koreografiji koju je osmislila učiteljica Jasmina Obradović.
   Posetioci su mogli da se besplatno fotografišu u liku princa i princeze ili učestvuju u kreativnoj radionici u kojoj su se bojile bojanke i izrađivale čestitke sa prolećnim i Vaskršnjim motivima. Po ceni od 50 pa sve do oko 500 dinara mogle su se kupiti: čestitke, maske, jaja od gline i glinamola, raznorazne korpice, ukrasi na štapiću i još mnogo toga.
   Učitelji, nastavnici i rukovodioci ove škole, iako umorni, nisu krili zadovljstvo nakon uspešno sprovedene akcije. Ovo je jedna od aktivnosti koju oni sprovode u stvaranju sigurnog i podsticajnog okruženja za svoje učenike. Ističu da je njihova najveća strepnja da već naredne školske godine ova škola, zbog prostornih kapaciteta, možda neće moći da primi sve one koji bi želeli da je pohađaju.
K.Simović



Vaskršnja izložba

RAŠKA - Tradicionalno kao i svake godine dečiji vrtić „Veselo detinjstvo“ obeležiće veliki porodični praznik. Kako smo saznali od Milene Belić pedagoga vrtića vaskršnje izložbe jaja su veoma uspešne. Kreativnost roditelja i dece je svake godine sve veća. Jaja su ukrašena, ofarbana, oslikana u raznim tehnikama, tako da su sva izuzetno lepa pa se izbor najlepšeg jajeta ne vrši.
D.M.Povratak na vrh strane


       UZ PRVU JUTARNJU... - Uređuje Mirjana Anđić

Praznik nad praznicima


STRADANJE ISUSOVO
   Danas, na Veliki petak, na specifičan način praznuje se uspomena na Hristovo raspeće. U našim hramovima popodne se iznosi plaštanica (platno na kome je prikazano Hristovo polaganje u grob), koju vernici celivaju do Vaskrsa.
   U ovoj nedelji crkva zapoveda najstrožiji post bez ribe i ulja. Na Veliki petak poželjno je da se ništa ne jede, sve do iznošenja plaštanice.

VASKRSENJE
„Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde, jer ustade kao što je kazao“ - iz Jevanđelja po Mateju.
Prema odlukama Nikejskog sabora, Vaskrs se slavi u prvoj nedelji punog meseca posle prolećne ravnodnevnice. Ovo je pokretan praznik koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedelju, sa odstupanjem od 35 dana - od 04. aprila do 08. maja.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana Gospod Isus Hristos je vaskrsao iz mrtvih, pobedio smrt i svim ljudima darovao večni život.
Proslava Vaskrsa počinje ponoćnim bogosluženjima u svim hrišćanskim crkvama, a potom svečanim jutarnjim liturgijama na kojima se, uz molitvu i čitanje Jevanđelja, objavljuje najveća radost hrišćanskog sveta. Prva molitva služi se pred zatvorenim vratima hramova. Vrata se otvaraju tačno u ponoć kada se prvi put posle dana žalosti, Velikog petka i Velike subote, u znak radosti vaskrsenja, oglašavaju prva zvona.
Na dan Hristovog vaskrsenja vernici odlaze u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe svi se pozdravljaju rečima:„Hristos Vaskrse!“ i „Vaistinu Vaskrse!“ Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
U domovima se pali sveća, domaćin okadi sve ukućane, a zatim predaje kadionicu nekom mlađem, koji takođe kadi celu kuću. Posle zajedničke molitve, ukućani ponovo jedni drugima čestitaju Vaskrs i sedaju za svečano postavljenu trpezu.
Domaćin prvi uzima ofarbano jaje, a zatim i ostali ukućani, kada nastaje veselje i takmičenje čije je jaje najjače. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.
Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

SIMBOLIKA
Za Vaskrs su vezani lepi običaji. U celom hrišćanskom svetu, pa i kod nas Srba, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, a vaskršnje crveno jaje znači radost  za one koji ga daju i za one koji ga primaju.
Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica kojoj se Hristos prvo javio po vaskrsenju, putovala u Rim da propoveda Jevanđelje i posetila cara Tiberija. Predala mu je crveno jaje pozdravivši ga rečima: „Hristos vaskrse“. Crvena boja simboliše Spasiteljevu nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja i boja vaskrsenja. Vaskrsenja nema bez stradanja i smrti.


Sa raznih meridijana
U hrišćanskom svetu Uskrs se uglavnom proslavlja uz svečanu trpezu i bojena jaja. Vernici na različitim meridijanima neguju vlastite običaje, zanimljive ili pak bizarne, koji su najčešće povezani sa narodnim verovanjima.  
  Na Uskrs Mađari se međusobno prskaju namirisanom vodom ili parfemima.
Austrijanci na visoke stubove postavljaju velike vence od zelenila ukrašene jabukama, pomorandžama i raznobojnim trakama.
   U Bugarskoj najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom pomiluje po licu svako dete za zdravlje i snagu, a ljudi posle mise bacaju šarena jaja na zid crkve. Ovaj običaj bacanja jaja prisutan je i u Poljskoj.
Rumuni za Uskrs kupuju novo odelo.
   Na ovaj praznik Italijani tradicionalno jedu slani kolač sa kuvanim jajima i spanaćem „torta di pasljueta“, a Grci čorbu od jagnjećih iznutrica „magiritsa“. Grci sa Krfa bacaju lonce kroz prozor.
Za „sreću i zdravlje“ Finci se međusobno udaraju svežnjem brezovih grančica.
   Uskršnja boja u Švedskoj je žuta. Kuće se dekorišu brezovim grančicama i ukrasima od perja, a bašte i  vrtovi raznobojnim ukrasima.
Na svete mise u Španiji mladići donose samo palmine grančice, a devojke grančice ukrašene slatkišima.
   Nemci dekorišu kuće granama ukrašenim uskršnjim jajima, a deca u baštama traže sakrivene korpe sa jajima i čokoladnim figuricama.
Nakon prvog oglašavanja zvona, u Francuskoj odrasli čestitaju jedni drugima praznik dok deca stoje u krugu i bacaju u vis i hvataju šarena jaja.    Verenici u Australiji na Uskrs odlaze na obližnji potok ili reku da zahvate vodu kojom će se na dan venčanja poprskati za sreću u braku.
   Holanđani i Škoti imaju isti običaj - dečacima se simbolično „ispraši tur“, jer se tako isteruje loše ponašanje. 
U Škotskoj čak postoji i izreka: „istučen kao na Uskrs“.
akopavanje haringi je uskršnja tradicija Iraca. Haringe su bile glavno jelo tokom posta, pa se njihovim zakopavanjem označava kraj posta.    Polinežani za Uskrs krste školjke za koje se veruje da su povezane sa morskim duhovima. Posle obreda vraćaju se u more, da uskrsnu novi život.



Farbanje vaskršnjih jaja

   Vaskršnja jaja se boje na Veliki petak, u dan kada se inače ništa drugo ne radi, već su sve misli upućene na Hristovo nevino stradanje.
Saveti
   U sud sa vodom dodati malo osvećene vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta.
   Da jaja ne bi popucala prilikom kuvanja i farbanja, pre kuvanja ih treba barem pola sata držati na sobnoj temperaturi i oprati. Dno šerpe obložiti kuhinjskom krpom. U sud dodati malo soli i jaja kuvati na niskoj temperaturi oko 45 minuta.
   Pre farbanja, mogu se šarati. Rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Pero se zagreje na plamenu sveće, vruće se umače u vosak, a zatim se po jajetu crta i piše. Vosak ne prima boju, tako da će figurice i slova ostati beli. Uobičajeno je da se ispisuje H V V V (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju se krstići, cvetići...
   Za ukrašavanje se mogu  koristiti i flomasteri, ali samo oni koji se peru, a nikako fluorescentni ili markeri. U većini marketa može se kupiti specijalna so za mermerni efekat. Ako se upotrebi lepak pri dekorisanju, takva jaja mogu da posluže samo za ukras.
   Prvo obojeno jaje, „čuvarkuća“ čuva se do idućeg Vaskrsa.


Praznična trpeza
Goveđi odrezak sa crnim vinom

Potrebno je:
1kg ramsteka
15dl suvog crnog vina
1 čen belog luka
1 struk peršuna
2 grančice ruzmarina
1 list lorbera
1 karanfilić

Priprema:
Očistiti meso od masnoće i  žilica, staviti u činiju pa preliti vinom. Dodati pola kašike bibera (samleti biber u zrnu), čen oquštenog i zgwečenog belog luka, lorber, karanfilić i ruzmarin. Zatvoriti meso plastičnom folijom i ostaviti da se marinira par sati na svežem mestu, ali ne u frižideru. Povremeno ga okrenuti.
Kada je meso marinirano, sipati marinadu u šerpicu i ostaviti da vri, dok se količina ne prepolovi.
Posoliti meso sa obe strane, posuti iseckanim peršunom i peći na grilu (može i tigawu) oko 3-4 minuta sa svake strane, ako volite da bude krvavo, ili duže. Potom skloniti meso, umotati ga u aluminijumsku foliju i ostaviti da se odmori par minuta, da bi se sokovi ravnomerno raspodelili po pečewu.
Iseći meso na šnite, tako da nisu previše tanke. Poređati ih na zagrejani oval za servirawe, koji je na kratko zagrejan u rerni. Preliti ukuvanom, vrelom marinadom i poslužiti odmah.


Pitajte lekara

Bolesti dojke

 Anatomija
   Dojka je složena, diferentovana i modifikovana znojna žlezda složene građe sa apokrinim svojstvima. Sastoji se od kože, površnog masno-vezivnog tkiva, žlezdanog parenhima, dubokog masno-vezivnog tkiva i fascije.

Promene u dojkama u fiziološkim stanjima žene
   Brojna fiziološka stanja žene su vezana za promene dojki koje počinju 3 do 5 godina pre menarhe (prve menstruacije koja se javlja u proseku oko 12,5 godina na našem području) i započinje prvo rastom samo bradavice, pa nakon toga rastom žlezdanog tkiva, a završava se u vreme laktacije. Sva fiziološka stanja, pored anatomskih, podrazumevaju i niz hormonalnih uticaja u zavisnosti od stanja u kome se žena nalazi, a odnose se na adolescentni period, doba trudnoće i doba laktacije. Te hormone luče: hipofiza, zatim jajnici, nadbubrežne i tireoidne žlezde i placenta. Posebno bih izdvojio činjenicu da dojka fiziološki sazreva tek laktacijom - stvaranjem mleka. U mojoj dugogodišnjoj praksi često sam govorio da dojka koja ne stvara mleko pravi probleme. Na žalost, ovaj princip se u potpunosti ne odnosi, na sreću, na veoma mali broj „genetski opterećenih“ trudnica iz najbliže rođačke veze.

Klinički pregled (1)
   Od početka razvoja pa do menopauze dojka se menja kako volumenom tako i u strukturi, jer je hormonski zavisan organ. Iz tih razloga podleže reverzibilnim promenama tokom menstrualnog ciklusa, trudnoće i dojenja. U postmenopauznom periodu promene su ireverzibilne involutivne, kada se žlezdani parenhim zamenjuje masnim i vezivnim tkivom.
Pre samog pregleda neophodna je anamneza (najvažniji podaci o bolestima pacijenta i članova najuže porodice - otac, majka), raniji operativni zahvati na dojkama, a naročito rak dojke u porodici, zatim podaci o navikama, stresnim situacijama, menstrualnom ciklusu, broju porođaja, laktaciji (dojenju dece), hormonskoj kontracepciji i hormonskoj supstitucionoj terapiji.
Nastavak u sledećem brojuPovratak na vrh strane


ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE KRALJEVO
Obeležavanje Svetskog dana zdravlja 2010. godine

   Kao i prethodnih godina, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije, Kancelarija Svetske zdravstvene organizacije za Srbiju i Instituti i Zavodi za Javno zdravlje širom Srbije obeležavaju Svetski dan zdravlja, 7. april. Tema za obeležavanje svetskog dana zdravlja 2010. godine je posvećena zdravlju u gradovima, odnosno uticaju urbanizacije na zdravlje populacije, i prepoznavanju mogućnosti za povećanje zdravstvenog potencijala stanovništva u gradovima, ali i prepoznavanju izazova i rizika po zdravlje koje urbanizacija u 21. veku nosi sa sobom.
   Cilj Svetske zdravstvene organizacije na svetskom nivou je da 1000 gradova iz čitavog sveta bude uključeno u aktivnosti i događaje povodom ovog dana, te da otpočnu, nastave ili unaprede svoje aktivnosti kako bi omogućile dostizanje maksimalnog zdravstvenog potencijala za svakog svog stanovnika. Ovaj cilj zavisi od mogućnosti koje mu pružaju sredina i zajednica u kojoj živi, uključujući i lakši i dostupan izbor zdravih životnih stilova.
E.I.Povratak na vrh strane



Univerzalni mamac

   Jedan od najčešće korišćenih prirodnih mamaca u sportskom ribolovu su svakako gliste. Predstavljaju univerzalni mamac za sve vrste slatkovodnih riba jer pre svega čine deo njihove prirodne hrane. Široko su rasprostranjene do njih se lako dolazi pa su pri tom i dostupne svim uzrastima ribolovaca. Dugo se mogu održati u u životu u našim ribolovačkim kutijama, u vlažnoj zemlji i stajnjaka iz kojih smo ih izvadili.
   Većina plovkaroša koji u ribolov idu i tokom najhladnijeg dela godine (kad je do ovog mamca teško doći) gliste čuvaju u većim plastičnim posudama ili u drvenim sanducima sa zemljom. Gliste su takođe i jedan od najboljih prolećnih mamaca. Tokom ovog dela godine predstavljaju veoma ukusan proteinski zalogaj koji će retko koja riba odbiti, pogotovu kada su vode visoke i mutne. U ovom periodu bujice često obrušavaju obale u kojima ima dosta glista i koje u ogromnom broju dospevaju u vodu. Tada se riba povlači ka obali u zaperke i mirnije delove toka kao i ka ušćima manjih potoka ili reka gde željno iščekuju ukusni zalogaj. Zato je ribolov u mutnoj vodi na glistu najuspešniji.
   Nekoliko vrsta glista koje se najlakše mogu naći su: bela baštenska glista, crvena glista (koje žive u vlažnim baštama), kao i tanka crvena glista iz stajskog đubriva i kalifornijska koja se uzgaja.
   Na udicu možemo nizati parčence, jednu ili više glista zavisno od njihove veličine i gabarita riba koje pecamo, o čemu će biti više reči u narednom broju.
Bojan ZupanPovratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

„Pačetu“ tri nagrade

KRALjEVO/BEOGRAD - U utorak je na festivalu „Festić“ u beogradskom pozorištu „Boško Buha“, kao poslednja izvedena predstava Kraljevačkog pozorišta „Ružno pače“, koju je po tekstu Dejana Aleksića režirala Aleksandra Kovačević. Predstava je ponela tri nagrade: nagradu za kolektivno izvođenje, nagradu za kostime koje je kreirao Stefan Savković, a glumac našeg pozorišta Zoran Cerovina dobio je nagradu za najbolju mušku ulogu.
   - Ovo mi je prva nagrada koju sam dobio i veoma mi je drago što sam se pre dve godine vratio glumi - izjavio je Cerovina neposredno po vesti da je nagrađen, koja je glumačku ekipu zatekla u autobusu na povratku za Kraljevo.
   Neposredno po završetku predstave reditelj Aleksandra Kovačević izrazila je zadovoljstvo posetom beogradske najmlađe publike ovoj predstavi jer je sala bila popunjena do poslednjeg mesta.
   Festival „Festić“ završila je još jedna predstva kraljevačkog baletskog kluba „Art - Denis Kasatkin“ „Petar Pan“, koja je izvedena u revijalnom delu festivala.
Aleksandar Marić



Srce Novog Pazara kucalo za Azru

NOVI PAZAR  - Novi Pazar je još jednom pokazao da ima veliko srce, a ono je proteklog vikenda kucalo za teško obolelu Azru Arifović. Gradska uprava Novog Pazara, Kancelarija za mlade i Festival „Stari grad“ organizovali su veliki koncert, na kom su učešće uzeli brojni poznati muzičari. Tako je prikupljeno preko 6 hiljada evra za lečenje ove mlade Novopazarke.
   - Prodato je oko 2.500 ulaznica i time se pokazalo da su Novopazarci ljudi velikog srca spremni da pomognu svojoj sugrađanki u nevolji. Nikada nisam bio emotivno ispunjen kao na koncertu gde su svi pevali u jedan glas i gde je sve odisalo humanošću - istakao je direktor Fesitvala „Stari grad“ Aladin Imamović.
Na koncertu su nastupili Emina Jahović, Željko Vasić, Jelena Tomašević, Neverne bebe, poznati mladi pevači iz Bosne i Hercegovine Eldin Huseinbegović, Armin Muzaferija, kao i Novopazarci Enes Ukić, Semir Džanković, Imran Birđozlić i Marko Gredić.
   Najdirljiviji trenutak bio je kada je Azra na binu izašla sa Jelenom Tomašević, gde je dočekala Emina Jahović. Zajedno su se zahvalile publici koja je uzvikivala ime njihove teško obolele sugrađanke.
- Nisam mogla da verujem da je toliki broj građana došao zbog mene. Svi imaju želju da ozdravim. Veoma mi je značajna pažnja mojih sugrađana, organizatora i svih pevača koji su pevali - izjavila je Azra Arifović.
   Ovaj koncert samo je deo humanitarne akcije „I moje srce kuca za Azru“, koja se u Novom Pazaru sprovodi poslednjih mesec dana.
Azra Arifović, koja se bavila odbojkom, ima 21. godinu. Dva puta joj je presađivana kičmena srž od brata Adema.
   Lekari smatraju da ona može biti izlečena ukoliko bude uzimala lek Glivec čija cena je tri hiljade evra po kutiji.
Z. Maksimović



Kobajagi stvarno

KRALjEVO - Prošle nedelje je u galeriji Kulturnog centra „Ribnica“ predstavljen potret kraljevačkog pesnika za decu Dragana Grbovića. O njemu je govorio književnik Dejana Aleksić.
   - Pesnik Dragan Grbović, naizgled lako uspeva da odgovori izazovima koji se postavljaju  pred dečje pesnike. A on to uspešno rešava zahvaljujući dobrom poznavanju dečjih interesovanja i smisla za interesantno. Njegove pesničke teme uvek su zanimljive i žive, u stihovima neprestano se igra, bilo kada uzima igru kao glavnu temu, bilo da pravi igru od neobičnih situacija - rekao je Dejan Aleksić.
   Dragan Grbović je rođen 1971. godine i objavio je dve knjige pesama za decu „Stvarno ne znam“ i „Kobajagi ozbiljno“. Zastupljen je u đačkoj lektiri i „Antologiji kratkih priča za decu“.
Aleksandar Marić



Teodora na republičkom takmičenju

BALjEVAC - Teodora Andrijanić odlična učenica 8. razreda OŠ „Josif Pančić“ iz Baljevca, odeljenje u Brveniku putuje na republičko takmičenje iz biologije u Beograd.

   Na okružnom takmičenju iz biologije koje je održano u OŠ „Josif Pančić“ u Baljevcu učestvovalo je 42 učenika iz osnovnih škola iz Vrnjačke Banje, Kraljeva, Novog Pazara i Raške. Na republičko takmičenje koje će se 8. maja održati u Beogradu na Biološkom fakultetu pored Teodore Andrijanić plasiralo se još tri učenika.
U razgovoru sa Tedorom saznali smo da bi želela da bude lekar, pa će naravno studirati medicinu.
-  Od mame i tate imam potpunu podršku, što mi mnogo znači, biologiju sam zavolela od prvog dana, pa mi nije teško da učim. Mogu da kažem da imamo sreću da nam je nastavnica biologije Zora Bojović baš dobar predavač, sigurna sam da je ona uticala da zavolim biologiju. Što se tiče proteklih takmičenja za mene pitanja nisu bila mnogo teška, ali sa nestrpljenjem očekujem republičko takmičenje, da vidim kakve ću rezultate postići. Ja se nadam dobrom plasmanu iako znam da je konkurencija velika - kaže nam ozbiljnim glasom mlada Teodora.
Nastavnica biologije Zora Bojović ima samo reči hvale za Teodoru.
- Ona  je dobra i vredna učenica, željna novih saznanja, radoznala i uporna što dokazuju njene petice u dnevniku i rezultati sa takmičenja. To što je Teodora đak putnik koji autobusom u oba pravca prevali dvadesetak kilometara nije je omelo da za sada bude odlična sa sve peticama. U odeljenju u Brveniku ne postoje ni zadovoljavajući uslovi za biološki kabinet, ali Teodora je ipak bila uporna, dobro je savladala gradivo i rezultati su tu. Pripremićemo se za republičko takmičenje što bolje možemo.
- Ovo je  Teodorin uspeh, ali i uspeh njene nastavnice Zore Bojović, otac i ja podržavamo i pomažemo koliko možemo da ostvari svoj, zasada san i postane student medicine. Teodora je ipak samo devojčica koja ima svoje društvo, voli muziku i rad na računaru kao i svi njeni vršnjaci. Za republičko takmičenje joj govorimo da je važno učestvovati - kaže nam Teodorina majka Dragana, inženjer geologije, pa mi zaključujemo da su prirodne nauke u genima mame i ćerke.
Teodoru ostavljamo u školskom dvorištu da sa svojim drugovima i drugaricama razgovara o predstojećem prolećnom raspustu uz obećanje da će nas obavestiti kakav će uspeh postići na republičkom takmičenju.
D. MatovićPovratak na vrh strane


SPORT
FUDBAL - PRVA LIGA SRBIJE - DEVETNAESTO KOLO
Banat se revanširao Slogi

Banat - Sloga  2 : 1 (1 : 0)

BANATSKI DVOR - Stadion: „Mirko Vučurević“ Gledalaca: 400. Sudija: Srđan Stevanović (Beograd). Pomoćnici: Bojan Stanojević i Darko Karanović (Beograd).
Žuti kartoni: Stevanović, Jeremić, Vujović, Manevski (Banat), Babić (Sloga). Strelci: Stevanović u 30. i Manevski u 77. za Banat, Spasojević u 82. za Slogu.
BANAT: Stefanović, Zonjić, Milutinović, Simić, Kompaore, V. Radovanović (od 90. Toškov), Avramović, Stevanović, Vujović, Jeremić (od 73. M. Radovanović), Manevski (od 80. Grumić).
SLOGA: Urošević, Vasilić, Trnavac, Đorđević, Vlašić, Pavlović, Nikačević (od 83. Radović), Rađenović, Mijailović, Janićijević (od 80. Spasojević), Babić (od 46. Pelivanović).
Fudbaleri Sloge nastavili su negativni trend na gostovanjima u ovoj sezoni izgubivši u Banatskom Dvoru od ekipe Banata iz Zrenjanina rezultatom 2 : 1. Dve ekipe od kojih se pre početka prvenstva očekivalo da budu glavni konkurenti za ulazak u Superligu, odigrale su zanimljiv duel u kome je domaćin iskoristio svoje šanse, a gost pokazao da mu je realizacija i dalje najveći problem.
Banat je došao u vođstvo u 30. minutu. Vujović je odlično dodao loptu do Stevanovića, a ovaj je sa 16 metara bio izuzetno precizan i savladao nemoćnog golmana Sloge Uroševića. Sve do 77. minuta vodila se žestoka borba na sredini terena, a onda je posle dobre akcije Avramovića, Stevanović dodao loptu do Manevskog koji je bio siguran i doveo svoju ekipu u vođstvo od 2 : 0.
Sloga je tada krenula na sve ili ništa, a rizik se isplatio u 82. minutu. Tek što je ušao u igru, rezervista Spasojević iskoristio je kiks odbrane domaćih i savladao golmana Stefanovića. Do kraja utakmice „beli“ su bacili sve karte na napad, ali nisu uspeli da se iz Banatskog Dvora vrate bar sa jednim osvojenim bodom.
Sloga u subotu (3. aprila), na Gradskom stadionu dočekuje lidera na tabeli, ekipu Kolubare iz Lazarevca.
Ivan Stanisavljević



FUDBAL - SRPSKA LIGA „ZAPAD“ - SEDAMNAESTO KOLO
Metalac srušio lidera

Metalac - Sloboda (U) 1 : 0 (0 : 0)

KRALjEVO - Gledalaca: 700. Sudija: Davor Portić (Požarevac). Strelac: Ivanović 90 + 5. minutu. Žuti kartoni: Lotinac, Tufegdžić (Metalac), Aritonović, Đokić (Sloboda).
ETALAC: Milenković, Đorđević, Lotinac, Mehmedović, Drašković (Ivanović), Ribać, Radovančević (Marković), Kuzmanović, Zoranović (Jovanović), Otašević, Tufegdžić. SLOBODA (U): Arsenijević, Marić, Aritonović, Tomić (Vasić), Ostojić, Topalović, Nešić, Obradović, Janković (Marjanović), Timić (Đokić), Barjaktarević.
Fudbaleri Metalca skinuli su „skalp“ lideru na tabeli i velikom favoritu za ulazak u viši rang u takmičenju, Slobodi iz Užica. U sjajnoj atmosferi gde su akteri imali polovičnu podršku sa tribina, slavila je ekipa koja se grčevito bori za opstanak, a koju mnogi i otpisuju iz srpskoligaškog društva.    Prvo poluvreme bilo je prilično nezanimljivo, ali je nastavak utakmice doneo mnogo više uzbuđenja i više prilika za pogodak. Sloboda je napadala, pokušavala da probije bedem ispred gola domaćina, ali je prvu pravu priliku imala tek u 57. minutu. Bivši igrač Metalca, Nikola Barjaktarević odlično je uposlio Nešića čiji je šut u situaciji jedan na jedan odbranio golman domaćih Boško Milenković, inače ubedljivo najbolji akter ovog susreta.
Metalac se grčevito branio sve do 90. minuta, a onda je vrebao šansu iz kontranapada da iznenadi sve nervoznije goste. Rezervisti Jovanović i Marković imali su kolosalne šanse da zatresu mrežu Užičana, ali su bili nespretni. U 95. minutu, raspoloženi Otašević centrirao je sa leve strane, najviši u skoku bio je Ivanović koji je efektnim udarcem glavom savladao nemoćnog golmana Slobode Arsenijevića i doneo veliku radost domaćim navijačima.
   Ekipa sa Ložionice je sa ova tri boda ostala u trci za opstankom u ligi, a u narednom kolu gostuje u Valjevu kod Budućnosti.
Ivan Stanisavljević



LIGA RAŠKOG OKRUGA - DEVETNAESTO KOLO
Rudar ubedljiv

Rudar - Napredak (Gračac) 4:0 (1:0)

Baljevac. Gledalaca: 100. Sudija: Nebojša Strahinjić (Kraljevo) 8. Strelci: Bogojević u 41, 48. i Beljaković u 56. i 78. minutu. Žuti kartoni: Kovačević (Rudar), Duraklić (Napredak).
RUDAR: Gavrilović (Mačužić), Milošević (Biorac), Jemuović, Bošković, Bogojević, Pokimica, Vasiljević, Mehović, Beljaković, Milović (Maksović), Kovačević.
NAPREDAK: Majstorović, Spasić (Vukić), Kalinić, Krljar, Đorđević, Paunović, Marić, Duraklić, Miletić, Vukomanović, Đurović.
Igrač utakmice: Stojan Bogojević (Rudar).
BALjEVAC -  Fudbaleri Rudara upisali su prvu prolećnu pobedu i tako materijalizovali razliku u kvalitetu, koja je bila na njihovoj strani. Baljevčani su od samog početka preuzeli inicijativu, ali su napadali dosta jalovo tako da nije bilo neke izglednije prilike, izuzimajući prečku koju je pogodio Bošković.
Prvi gol Rudar je postigao u finišu prvog dela, kada se posle trećeg kornera na drugoj stativi odlično snašao Bogojević i iz teške pozicije glavom, u padu poslao loptu u mrežu. Od tog trenutka na terenu je postojao samo Rudar.
Na početku drugog dela, posle solo akcije po drugi put u listu strelaca upisao se Bogojević. U nastavku domaćin je rutinski održavao prednost, a ubedljivu pobedu Rudaru je doneo Beljaković sa dva evro gola. Posebno je bio lep prvi, koji je Beljaković postogao sa 25 metara, poslavši loptu pod samu prečku. Slabi gosti samo su u dva navrata zapretili golmanu domaćih.
B. Biševac



ŠKOLA FUDBALA „VLADIMIR DIMITRIJEVIĆ“ IZ RAŠKE
Pozvani u Baskiju

RAŠKA - U memorijalnom sportskom centru „Vladimir Dimitrijević“, gde veoma uspešno radi škola fudbala koja okuplja oko 150 talentovanih dečaka iz Raške oblasti, izvode se ovih dana radovi na renoviranju igrališta i pratećih objekata, a posle opsežnih priprema prolećnu sezonu otpočele su sve kategorije OFK „Vlada Dimitrijević“.
   - Izvodimo obimnu rekonstrukciju našeg sportskog centra, a sva sredstva smo obezbedili iz svog budžeta. Uz veliku pomoć Dragana Andrijanića koji klubu pruža nesebičnu pomoć pripremili smo i sve kategorije za prolećni deo prvenstva - ističe Nedeljko Dimitrijević, predsednik kluba.
   Posle jesenjeg dela prvenstva, pioniri ovog kluba nalaze se u gornjem delu tabele Druge lige Srbije, dok su petlići osvojili titulu jesenjeg prvaka u Ligi Raškog okruga. Da dobri rezultati u ovom sportskom kolektivu ne izostaju, govori i podatak da su na Mini-maksi ligi Srbije mališani rođeni 2001. godine osvojili prvo mesto, dok su dečaci rođeni 1998. i 1999. godine zauzeli drugo, odnosno četvrto mesto.
   - Dobili smo ponudu da naše generacije rođene 1998. i 1999. godine učestvuju na turniru u Baskiji koji će biti održan od 11. do 17. jula ove godine. Problem će nam svakako biti finansijska sredstva, ali se nadam da ćemo uz pomoć opštine i donatora obezbediti neophodna sredstva i otputovati na ovaj veliki međunarodni turnir - kaže Dimitrijević.    
   Inače, prema njegovim rečima, osnovni cilj ovog sportskog kolektiva od samog njegovog osnivanja je da se stručno radi na usavršavanju talentovane dece, a nekoliko dečaka koji su upravo znanje stekli u ovoj školi fudbala, obuklo je već u omladinskim pogonima dresove naših superligaških i prvoligaških klubova.

VLADA
Posle smrti fudbalera Crvene zvezde Vladimira Dimitrijevića, koji je iznenada preminuo oktobra 2001. godine, u toku treninga na našem najvećem stadionu, u Beogradu, njegov otac Nedeljko je sagradio memorijalni sportski centar i osnovao OFK „Vlada Dimitrijević“.
N. Gajtanović



AMERIČKI FUDBAL
Krune pale u produžetku

KRALjEVO - U 1. kolu Nacionalne lige Srbije, ekipa Kraljevo Royal Crowns izgubila je na Atletskom stadionu kraj Ibra od Požarevac Outlawsa rezultatom 32 : 26. U narednom kolu, 10. aprila, Kraljevčani gostuju aktuelnim prvacima Srbije, ekipi Kragujevac Wild Boars.
Stadion: Atletski stadion kraj Ibra. Gledalaca: 250. Rezultat: Kraljevo Royal Crowns - Požarevac Outlaws 26 : 32 (6 : 6, 12 : 6, 8 : 0, 0 : 14). Semafor: 0 : 6 Vlatko Minić trčanje od 3 jarda, 6 : 6 Stepanović pas ka Bukumiri od 12 jardi, 6 : 12 Đurđević trčanje od 8 jardi, 12 : 12 Zabunović trčanje od 8 jardi, 18 : 12 Stepović pas ka Bukumiri od 16 jardi, 26 : 12 Stepović pas ka Bukumiri od 30 jardi, pretvaranje za 2 Zabunović trčanje od 10 jardi, 26 : 26 Gunić pas ka Dimitrijeviću od 46 jardi, 26 : 32 Banović trčanje za 12 jardi.
I.Stanisavljević



Drugi regionalni turnir u bilijaru

KRALjEVO/ČAČAK -   Prošlog vikenda u bilijar klubu „Libero“ u Čačku održan je drugi turnir regionalne lige Srbije u bilijaru. Kao i na prvom turniru, učestvovalo je dvadesetčetiri igrača, a najbolji među njima bio je Vranešević Ljubiša iz Užica. Vranešević je u tesnom finalnom meču savladao Vukajlović Milinka rezultatom 8:7.
   - Finalni meč je, kao i polufinalni, bio dosta težak. Gubio sam 5:2, ali sam nakon zatraženog tajmauta uspeo da preokrenem na 7:5 za mene. U poslednjoj partiji, na 7:7, pogodio sam dosta tešku desetku i odneo pobedu. Očekivao sam teške mečeve jer je konkurencija dosta jaka, a dvadesetčetiri igrača je solidan odziv. Samo mislim da bi bolje bilo povećati uplate jer su dosta niske, pa samim tim ni nagrade ne mogu biti visoke. Povećanje uplata i nagrada bi još više motivisalo igrače -  rekao je Ljubiša.
   Kraljevčani su se bolje pripremali za drugi prvenstveni turnir i to je dalo bolje rezultate. Vladimir Milićević je bio konstantan i ponovio peto mesto sa prvog turnira, dok je Slobodan Banjanac u Kraljevo odneo bronzanu medalju. Milićević je trenutno šesti na rang listi, a Banjanac osmi, zbog lošijeg plasmana na prvom turniru. Još bolji rezultati Kraljevčana očekuju se na trećem turniru koji će se održati u Kraljevu 17. aprila. Domaćin će po prvi put za naš grad biti bilijar klub „42“.
H.A.


KUGLANJE
Ibar bolji u drami

KRALjEVO - U odloženoj utakmici 16. kola Prve lige Srbije grupa „centar“, kuglaši Ibra su u kuglani na Atletskom stadionu u neizvesnoj završnici savladali kragujevački Vodovod rezultatom 3127 : 3114. Najefikasniji u redovima domaćih bili su Trifunović sa 558 i Krstić sa 530 oborenih čunjeva.    U narednom kolu na programu je veliki gradski derbi u kome će snage odmeriti prvoplasirano Kraljevo i trećeplasirani Ibar.
Ivan StanisavljevićPovratak na vrh strane


 


IMPRESUM

”IBARSKE” - nedeljne novine,

izdavač: „Leksem“ d.o.o. Kraljevo, Žiča 174 V

Direktor i glavni i odgovorni urednik Nebojša Savić
Kompjuterska  obrada  „Sirijus A”

Adresa  redakcije: Milana Toplice 1/15  36000 Kraljevo
tel. 036/327 555, faks  036/327 556

web site: www.ibarske.net email: redakcija@ibarske.net

Marketing i prodaja „Sirijus A”
marketing@ibarske.net tel. 063/744-62-53

Štampa: Politika Štamparija d.o.o. Beograd

Generalni distributer: „Sofist”, Žička 10

List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.


Copyright © 1997-2010. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive