Internet izdanje - 06. avgust 2010. godine

R e k l a m n i   l i n k o v i !

Naslovna strana novog broja "Ibarskihi" - klik za PDF izdanje Gde su nestali investitori?
Komarci prvi put na tretmanu u Kraljevu
Zašto je ubijen Luka Vraneš?
Povrtari i ratari Katrge ostali bez roda!
Država mora da dođe do dece!
Cene prilagođene svačijem džepu
Uz prvu jutarnju...
Sećanje na žrtve Oluje
Otvoreno pismo nadležnima
Kultura, umetnost
Sport: Fudbal, odbojka


RETROVIZOR

Školski drugovi

   Prošle nedelje, održano je takozvano gradsko veće, takozvane gradske Skupštine, koje je, van svakog prava, zakazao takozvani predsednik takozvane Skupštine grada Kraljeva, Milomir Šljivić!
   Iz žutih izvora saznaje se da je glavna tema bilo polupijano jadikovanje o tome kako to da nema para da nelegalni čelnici nelegalne vlasti legalno dobiju stimulaciju!
   Ja o tome znam toliko!
   Prošle nedelje uvećao se broj kartonskih kutija na kojima je prodavan polovni veš i još ponešto! Neki moji školski drugovi, drugovi sa fakulteta, skrivali su se da ih ne vidim, kao da su oni krivi, a ne oni koji školskih drugova nisu ni imali, iako su pozavršavali, nekako(!) više škole i fakultete. I zaposlili se, naravno, preko svojih muževa i rođaka u vlastima, koji, takođe, školskih drugova nisu ni imali, iz istih razloga!
   Prošle nedelje, i mi u Kraljevu, dobili smo savetodavno mišljenje MSP o Kosovu i Metohiji. Bilo je isto i pravno i pravedno, kao što smo dobili, nešto ranije, mišljenje ministra za lokalnu prevaru! Ko je od koga učio, ostaje nam da pretpostavljamo!
   Nastavljene su šetnje i protestni govori. Kraljevčani nemaju sluha ni za jedno ni za drugo! Jedinu korist imaju šetači. Koliko je primećeno postaju sve vitkiji i vitkiji.
   Boj se da se ne istope!
   Stigla je i vest da su dva kraljevačka dr profesora odigrala nečasnu ulogu u tome da asistent Pravnog fakulteta mr Zoran Čvorović ne bude reizabran i tako ostane bez posla!
D. Jovanović



Gde su nestali investitori?

Ljubiša Simović nekoliko puta najavljivao nemačke investitore, a ministar Dulić početkom godine bio siguran da će biti više investitora jer je vlada donela podsticajne mere za izgradnju stanova

KRALjEVO - U novembru prošle godine u intervjuu za nedeljnik „Ibarske” Ljubiša Simović gradonačelnik Kraljeva rekao je da se veoma brzo može očekivati da sva atraktivna zemljišta u Kraljevu budu ponuđena investitorima. Parcele Magnohroma koje je grad dobio prebijanjem dugovanja još uvek se nisu pojavile na „meniju” ponuda!
Dugogodišnja dugovanja Magnohroma kraljevačkim javnim preduzećima koja su dostigla iznos od oko 80 miliona dinara grad Kraljevo je prošle godine otpisao u zamenu za deset hektara zemlje. Na tom zemljištu planirano je da se započne sa grinfild investicijama, jer se plac nalazi na idealnom terenu, nadomak pruge, magistralnog druma i reke Zapadne Morave, ali još uvek se ništa nije ni započelo.
- Parcele koje je grad dobio od Magnohroma su itekako primamljive investitorima, ali uspeli smo da pronađemo i parcele koje uopšte nismo imali u bazi podataka, a takođe predstavljaju odličnu lokaciju. Sve će to biti predstavljeno na javnom konkursu, a onda sledi nadmetanje - ko da više - rekao nam je u prošlogodišnjem razgovoru gradonačelnik.
Šta se u desilo sa konkursima?
U ovom slučaju postavlja se pitanje kako to funkcioniše u praksi. Da li se parcele nude investitorima putem oglasa ili se oni pojavljuju u Kraljevu sa željom za započinjanjem biznisa?
Simović je tada rekao lokalna samuoprava ima kompletan pregled zemljišta koje pripada Kraljevu, a koje će nakon usvajanja Zakona o javnoj svojini biti pravo vlasništvo grada. Gradonačelnik je rekao da poslovni investitori sami prepoznaju lokacije koje su im interesantne i atraktivne, i sami se obraćaju nama, da je Kraljevo veoma atraktivno mesto, ali to se još uvek nije pokazalo.
Transparentnost
Izmene odredbi Zakona o prostornom planiranju mogle bi bitno da promene politiku lokalnih samouprava prema investitorima, jer će onda gradovi i opštine moći da samostalno odlučuju kakve sve povlastice mogu da ponude, ukoliko neko odluči da na njihovom zemljištu otvori fabriku ili market. Simović je izjavljivao da se time otvara prostor za zapošljavanjem radnika i da Kraljevo tu vidi svoju šansu. On je rekao da je veoma važno da tadašnja i sadašnja vlast nije ni za kakve radnje „ispod žita“! Znači da će sva interesovanja investitora biti istaknuta kroz javne konkurse, a komisije će detaljno razmotriti načine preuzimanja tih zemljišta od strane investitora.

NEMCI U KRALJEVU?!
Ljubiša Simović je nekoliko puta najavljivao nemačke investitore na zemljištima površine od 3 do 5 hektara, na kojima bi se po nekim najsavremenijim modelima napravili potpuno drugačiji tržni centri od ovakvih kakvi se sada grade, a u kojima bi se prodavala brendirana roba iz evropskih zemalja, pre svega Nemačke.

ZEMLJIŠTE JEFTINIJE I DOSTUPNIJE, ALI TREBA PRIVUĆI INVESTITORE
- Svi ozbiljni investitori koji imaju proizvodnju hoće da konvertuju pravo korišćenja u pravo svojine zemljišta jer dobijaju novu vrednost i tako postaju kreditno snažniji pred bankama. Zakon o prostornom planiranju će omogućiti da zemljište pojeftini i postane dostupnije. Siguran sam da će biti više investitora jer je vlada donela i druge mere podsticaja i subvencionisanja stanova i projektnog finansiranja - rekao je ministar Dulić početkom ove godine.
Nenad Božović



Kraljevački pekari traže veće cene

   - Trenutna cena hleba ne pokriva ni minimalne troškove. Na sastanku pekara koje distribuiraju ili proizvode hleb u Kraljevu predložićemo da se sa sadašnjih 20 dinara, koliko košta naš beli hleb, cena poveća na 30 dinara - kaže za Ibarske Mile Tomić vlasnik pekare „Mladi radnik“.
   Zbog rasta kursa evra i rasta cena žita i energenata, pekari najavljuju da bi mogli biti prinuđeni da povećaju cene svojih proizvoda. Već sredinom avgusta očekuje se presek cena goriva i moguće poskupljenje, a to znači da bi tada mogli da očekujemo i poskupljenje hleba.
   Kraljevačka gradska pekara trenutno ne planira povećanje cene vekne hleba. Kako nam je rekao Aleksandar Milosavljević direktor „Pekarstva - Kraljevo” povećanje cene goriva će uticati na troškove, ali da će cena vekne belog hleba u ovoj pekari ostati na sadašnjih 29 dinara.
   Pre dve godine vodio se pravi rat među pekarima, kako onih koji proizvode hleb u Kraljevu, tako i onih koji ga dovoze iz susednih gradova. Međutim, sada se razmišlja o povećanju cene, koje će kako neki pekari najavljuju biti i do 50 odsto!
   - Trenutna cena hleba je na niskim granama i ne pokriva ni minimalne troškove. Na sastanku pekara koji distribuiraju ili proizvode hleb u Kraljevu predložićemo da se sa sadašnjih 20 dinara, koliko košta naš beli hleb, cena poveća na 30 dinara. Naš predlog je da u narednom periodu sa dva povećanja dođemo do planirane cene hleba - kaže za Ibarske Mile Tomić vlasnik pekare „Mladi radnik”.
   Kraljevčane hlebom i pecivom snabdeva ukupno desetak privatnih pekara. Osim „Pekarstva“, nekada društvene, a danas najveće privatne gradske pekare, proizvodnjom hleba bave se još samo dve privatne pekare „Mladi radnik“ i „Bristol“. Na kraljevačko tržište su se, već probili čačanska „Moka“, ali i pojedini privatnici iz okolnih gradova.
   Najveći broj manjih, privatnih, pekara uglavnom se orijentisao na proizvodnju peciva. Zbog jačanja konkurencije, vlasnici su u poslednje vreme proširili ponudu, a mnogi su pokrenuli i dostavu na kućne adrese.
Nenad BožovićPovratak na vrh strane



Komarci prvi put na tretmanu u Kraljevu

KRALjEVO - Zaprašivanje komaraca u Kraljevu je prvi put obavljeno pre nedelju dana. Kao razlog ovoj činjenici navodi se da klimatski uslovi nisu bili naklonjeni povećanju populacije komaraca, jer Ibar predstavlja planinsku reku, a poznato je da se komarci i ostali insekti najviše razmnožavaju na stajaćim vodama. Međutim, visoke dnevne temperature praćene velikim padavinama koje su izazivale i poplave, uticale su da se na teritoriji Kraljeva komarci pojave u broju kao nikada do sada.
   Prošlog petka urađen je kompletan tretman u suzbijanju komaraca u užem delu grada i prigradskim naseljima, Jarčujku, Čibukovcu, Grdici i Ribnici. S obzirom da je za tretman komaraca potrebno idealno vreme, brzina vetra, trenutna temperatura, vlažnost vazduha, ili pritisak, u prošli petak se to i dogodilo.
   - Tretman je urađen sa zemlje najsavremenijom opremom, jer je Veterinarski institut iz Kraljeva jedna od četiri institucije u Srbiji koja poseduje modernu opremu za tretman komaraca. Tako da smo mi iskoristili to što smo locirani u našem gradu i izvršili tretman vrlo efikasno po svim parametrima, praktično za jedno veče - kaže Miodrag Rajković veterinar specijalista Instituta u Kraljevu.
   Tretman sa zemlje je jedini tretman koji se koristi i u Srbiji, jer je zaprašivanje komaraca iz vazduha prestalo da se koristi u Evropi još pre deset godina. Jedino se u slučajevima kada je potrebno zaprašiti velike vodotokove koji prolaze kroz gradska jezgra angažuju avioni. Tretman iz vazduha se pokazao neefikasnim, jer vremenski uslovi i krošnje drveća često ne dozvoljavaju da kapi sredstava za uništavanje komaraca ne stignu do zone koja je najopasnija za njih, i onda je efekat ravan nuli.
   - Kapi koje se izbacuju iz aviona su veličine oko 100 mikrona, dok su kapi koje se koriste iz pumpi sa zemlje veličine 25 mikrona. Drugo, kada pumpe sa zemlje izbacuju kapi u vidu dima i magle, one se podižu do visine od oko 15 metara, i onda se te kapi ponovo vraćaju na zemlju, tako da dobijamo dupli efekat u zoni u kojoj žive komarci. Inače, kada je u pitanju tretman iz vazduha, ne postoji ni jedan način da se probiju krošnje drveća koje su najveći zaštitinik ovim insektima - objašnjava Rajković.
   U zonama koje su tretirane, kako kaže Rajković, procenat uspešnosti uništavanja komaraca je oko 85 odsto, s tim što samom zaprašivanju uvek prethodi tretman larvicidima. Veliki broj uginulih muva koje su takođe predviđene tretmanom, ukazao je da je zaprašivanje obavljeno prošle nedelje bilo uspešno i na komarce. U toku je tretman sa larvicidima priobalja reka, bara, potoka, a do kraja ovog meseca će se redukovati mogućnost pojave novih jedinki komaraca na području grada. A kada stručne službe budu odlučile da su vremenski uslovi idealni, obaviće se još jedan tretman na području grada. Ovih dana se očekuje da Mataruška Banja bude zaprašena od komaraca, jer u prošli petak to nije bilo moguće zbog kapaciteta opreme koju poseduje Veterinarski institut.

U SRBIJI NEMA TIGRASTIH KOMARACA
U Srbiji do sada nije registrovano prisustvo „tigrastog komarca“ koji prenosi „virus zapadnog Nila“ (oblik virusnog zapaljenje mozga), saopštio je Zavod za biocide i medicinsku ekologiju Srbije.

PREVLAST NA TRŽIŠTU SUPSTANCI
Komentarisanje uticaja na ljude hemijskih sredstava koji se koriste za suzbijanje larvi i odraslih komaraca, može imati indirektnu povezanost sa konstantnim utrkivanjem proizvođača da dobiju prevlast na tržištu.
- Jedini biolarvicid koji se koristi u Srbiji pravi se u Zrenjaninu, i ukoliko se preparat primeni kako je proizvođač predvideo, rezultati su stoprocentni. Međutim, priprema tog preparata je veoma opsežna i teška, i potrebno je i po nekoliko dana da se on pripremi. Sve supstance koje se koriste za kontrolu bilo koje životinjske populacije u koncentraciji u kojoj se naprave su tolerantne i možemo reći bezopasne po ljude - komentariše za „Ibarske” Miodrag Rajković veterinar specijalista.
Nenad Božović



Četiri nedelje protesta

KRALjEVO - Funkcioneri i pristalice koalicije Demokratska stranka Srbije, Nova Srbija, Srpska radikalna stranka, Puls Srbije Pokret - za Kraljevo protestovali su sinoć u Kraljevu 28. put za redom protiv prekrajanja izborne volje od strane Vlade Srbije i potpisivanja ugovora sa italijanskom firmom o izgradnji hidrocentrala na reci Ibar. Nakon protesta ispred popularnog Milutina, okupljeni idu u protestnu šetnja ulicama Kraljeva.
N.B.Povratak na vrh strane



Zašto je ubijen Luka Vraneš?


KRALjEVO - Kraljevačka policija uhapsila je Andriju Filića (29) iz Kraljeva, četvrtog osumnjičenog za prošlonedeljno ubistvo Luke Vraneša. Kako saznajemo Filić se predao policiji u prisustvu svog advokata. Zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Vraneša, naknadno je obuhvaćen i Jovica Paunović (30) iz Kraljeva.
   Slučaj brutalnog ubistva Luke Vraneša (40) koji je preminuo nakon devet uboda nožem, počinje da otkriva još neke nove učesnike ovog događaja.
   Zbog sumnje da je učestvovao u tuči u kojoj je Vraneš i ubijen, kao i zbog neprijavljivanja krivičnog dela, policija je uhapsila i Lukinog rođaka Vladana Sjeničića (45), koji se u tuči nalazio „na strani“ ubijenog i do izvođenja pred istražnog sudiju određeno mu je zadržavanje u policijskom pritvoru.
   Sam tok događaja koji je prethodio ubistvu Vraneša skoro da je poznat istražnim organima. Naš izvor kaže da je sukob započeo u jednoj kraljevačkoj diskoteci u kojoj je radila malololetna I.S. ćerka Vladana Sjeničića. Te noći u diskoteci su zajedno bili svi optuženi, Darko Stojanović (23), Dušan Kosanović (24), Dušan Dugandžić (23), Andrija Filić (29), i najverovatnije Jovica Paunović (30) za kojim policija još uvek traga, i koji je kako saznajemo već poznat policiji, jer poseduje kriminalni dosije, kao i njegov prijatelj Stojanović.
   Kako saznajemo, Kosanović je počeo da zadirkuje, a kasnije i maltretira I.S. koja je radila u toj diskoteci. Posle nekog vremena ona telefonom poziva svog oca Vladana Sjeničića koji dolazi u diskoteku i započinje raspravu sa Kosanovićem, a onda i sa ostalima iz društva, koji su već tada bili pripiti. Tada reaguje obezbeđenje koje ih je razdvojilo, i Vladan sa svojom ćerkom odlazi kući.
   Kada je stigao kući, Sjeničić poziva svog rođaka Luku Vraneša, i njih dvojica opremljeni bejzbol palicom vraćaju se da se obračunaju pre svega sa Dušanom Kosanovićem. Kako kaže naš izvor, istražnim organima jedina nepoznanica koja je prethodila ubistvu jeste kako su Sjeničić i Vraneš znali gde da čekaju grupu ovih momaka, i da li se sukob dogodio baš na mestu gde je Vraneš ubijen ili je započeo negde pre. Takođe, nije jasno otkud osumnjičenima metalna šipka koja je najverovatnije skinuta sa nekog od kafanskih suncobrana, ako znamo da u Ulici Olge Jovičić gde se ubistvo dogodilo nema kafića.
   Nakon započinjanja tuče, koja se odigrala oko 4 sata ujutro tog 26. jula, Kosanović prvi zadobija nekoliko udaraca, i onda započinje tuča. Sjeničić napušta tuču, i ostavlja Luku Vraneša na nemilost razjarenih mladića koji su ga tukli palicama i na kraju mu zadali devet uboda nožem, od čega je preminuo ubrzo nakon toga u kraljevačkoj bolnici.

STOJANOVIĆ POSEDOVAO NOŽ
Kako kaže naš izvor, Darko Stojanović je kod sebe te noći imao nož, poznatiji kao „skakavac”. S obzirom da se Stojanović brani ćutanjem, jer kako je izjavio „zboj pijanstva se ne seća ničega te kobne noći“, sve ukazuje na to da je svih devet uboda Vranešu zadao upravo on, dok su ga ostali tukli. Takođe, saznali smo da postoje svedoci koji su videli događaje tuče i ubistva.

UHAPŠEN I PAUNOVIĆ
U nastavku intenzivnog rada na rasvetljavanju teškog ubistava Luke Vraneša, pripadnici kraljevačke kriminalističke policije uhapsili su juče i petog osumnjičenog, Jovicu Paunovića (1980) iz Kraljeva, koji se nalazio u bekstvu.
Osumnjičeni Paunović je uz krivičnu prijavu sproveden istražnom sudiji Višeg suda u Kraljevu.
Nenad BožovićPovratak na vrh strane



Povrtari i ratari Katrge ostali bez roda!

KRALjEVO/ČAČAK - Tri puta je reka Žutaja, tokom ove godine, plavila selo Katrga na granici između Čačka i Kraljeva. U ovom selu pored Zapadne Morave živi se uglavnom od povrtarstva i ratarstvo. No izgleda, da poplave nisu bile dovoljne, pa je u sredu ovo selo zadesila nova nepogoda koja će za većinu meštana biti i kraj ovogodišnje poljoprivredne sezone. Ulaganja neće uspeti da nadoknade, jer osiguranje u većini slučajeva niko i nema!

   Katrgu nije zaobišla ni nova nepogoda. Taman kada su očlekivali da narednih petnaestak dana ubiraju plodove svog mukotrpnog rada, stigao je grad. Bilo je dovoljno oko 30 minuta, da oko 400 hektara obradive zemlje u punom rodu postane prava pustoš iza nevremena koje je zadesilo ovo bogato selo u ranim jutarnjim satima. Grad veličine oraha praćen vetrom je uništio sve pred sobom. Milivoje Pavić, ovdašnji meštanin gotovo kroz suze kaže da je ovo slika nebrige. Steže grčevito nažuljale ruke kao da se brani od nove nesreće. 
   - Slušaj sve ovo moglo da se izbegne. Šta da ti kažem, nisu pucali. Grmelo samo sa neba! Kome da se žalimo. Ma niko nije došao ni da nas obiđe. Koji seljak, koja država? Sve propalo!
Nevreme je ostavilo sliku koja se teško može ispričati, ali i šteta nadoknaditi. Ulaganja u ovu proizvodnju nisu mala, no mnogo je veća šteta jer od plodova, bar dobra većina, neće ništa ni ubrati. Vladan Gavrilović se bavi proizvodnjom bostana. Uložio je, bez svog rada i mehanizacije oko hiljadu evra, računao da zaradi, jer prošle godine je od bostana imao solidan prihod.
   - Ma nema ništa, sve očukano. Očekivao sam oko 5 tona sa ove parcele od hektar. Nema ništa, samo da razorem, tuga. Ovi, mislim da nisu ni gađali. Ma sastavilo nebo i zemlju. Kad je svanulo imali smo šta i da vidimo!
Ništa bolje nisu prošli ni ratari, mada je kukuruz u punoj snazi, moguće da će nešto i da se  izvuče, ako ništa drugo, bar za silažu. Miroslav Nikolić na jednoj od parcela nedavno zasadio kupus, gotovo hektar, no ove godine ga neće ni prodavati a ni jesti.
   - Ne znam šta dalje. Da novi zasad zasnujem, kasno. Pa i ovo me koštalo, rasada, sadnja, obrada, prskanje. Juče sam ga isprskao, bilo kao bulka. Nisam osigurao. Malo ko da je to i radio, a dolazili ljudi da nas lepo upozore.
Braća Milikići, Miloš i Vladan, već godinama važe za priznatije povrtare. Malo je onih koji se bave prodajom i kupovinom parike, da za njih nisu čuli. Buketnu baburu možda će malo i povrati.
   - Sutra ćemo da isprskamo bakrom, pa ako nešto pretekne, dobro jes. Ali se ne nadamo nečemu. Ako izvučemo i dvaes posto biće dobro. Od šilje i ove konzumne nema ništa!
Izbacuju uz pomoć komšija iz špalira na desetine kilograma parike. Bezmalo svaka iščukana. Ukoliko sura ogreje, kažu, sve će da istrune. Na vrhovima nema ni novih cvetova. Samo stoji pravac povijanja, kako je jačina vetra i grada ostavila svoj trag i prelepi buketi punog roda.
   Na lokalnom putu kroz selo, granje lišće i jasen polomljen, kao iz filmova, koje bi samo Hičok režirao. Ljubivoje Jovanović živi na pedesetak metara od ovog gorostasnog drveta starijeg od jednog veka.
- Bilo je strašno. Ne pamtim za svoj vek da sam doživeo nešto ovako. Bilo je i ranije nevremena. Pa tri puta nas ove godine plavilo. Grmelo je i sevalo i odjednom se prolomilo. Sva nam se stakla na  kući ustresla, ma i kuća se tresla. Trajalo tako jedno pola sata… Ima šta i da vidimo. Jasen kao da ga granata raznela!
   Ovaj lokalni oblak je naneo velike štete na oko 400 hektara pod punim rodom. Da li će, kada i kako naši sagovornici, ali i njih još tridesetak, uspeti da nadoknade štetu, ostaje na gradskoj vlasti Čačka jer većina ovih uzornih poljoprivrednika nije bila osigurana. Ove godine mnoga sela u Srbiji se suočavaju sa istim problemima! Jedan će pod hitno, morati da reši država, jer čemu raketne lansirne rampe, ako iz njih ne dejstvuju rakete. Šteta, koju će neko ovim seljacima morati na kraju da plati, biće cenovno veća, od lošeg dejstva protivgradne odbrane. Drugi problem će morati da reše sami poljoprivrednici. Najveći rizik, jeste biti neosiguran! Neko će postaviti i pitanje od čega da žive do narednog roda, pod uslovom da ne bude opet grada?!
Sonja Cvetković



Fabrika vagona u Kraljevu potpisuje nov ugovor

KRALjEVO - U utorak je, nakon raskida privatizacije sa ukrajinskom kompanijom „Azov impeks“, Fabrika vagona uz asistenciju Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj pokrenula posao. Nakon dobro obavljenog posla za „Železnice Srbije“, kraljevački „vagonaši“ potpisali su ugovor sa Slovačkom, a na pomolu je i posao sa Kongom. Zainteresovanih za novu privatizaciju ima, ali je menadžment, kod ponuda, sada oprezniji.
   Mere Vlade Srbije su dale dobar efekat, odnosno Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj, kada su u februaru i martu ove godine u kraljevačkoj Fabrici vagona „naručili“ izradu novih i reparaciju starih vagona za srpske železnice, nakon raskida privatizacije sa ukrajinskim „Azov impeks-om“.
- Tokom ove nedelje isporučićemo poslednjih deset od ukupno 50 naručenih novih vagona za srpske železnice. Vrednost tog posla bila je 330 miliona dinara. Sledi nam rad na reparaciji 280 teretnih vagona, takođe za srpske železnice, i do kraja godine i taj posao ćemo okončati za iznos od 280 miliona dinara - kaže Boško Slavković, generalni direktor Fabrike vagona.
Za  poslovodstvo i radnike ove fabrike, veliku motivaciju predstavlja novi izvozni posao proizvodnje 50 „plato“ vagona za slovačku kompaniju „Aks benet“. Prema ugovoru, koji je potpisan pre nekoliko dana, polovina tog posla mora da se obavi do kraja ove, a druga polovina u prvom kvartalu naredne godine. Vrednost  ugovorenog posla je 1,8 miliona evra.
- Na potpis čeka i drugi ugovor za istu kompaniju, a reč je o rekonstrukciji 60 vagona od čega bi fabrika u Kraljevu imala prihod od 2,5 miliona evra - ističu u ovom nekada jakom gigantu srpske privrede.
Da li zbog boljeg poslovanja fabrike, tek zaiteresovanih za novu privatizaciju ima. Zastupnica kapitala Marija Saković, kaže da taj broj nije veliki.
- Zainteresovanih strateških partnera ima. Još uvek se samo raspituju o fabrici, ali je to u principu stvar na višem nivou države. Videćemo.
U Fabrici trenutno radi oko 700 radnika, plate se sada isplaćuju redovno, a zarade proizvodnih radnika se kreću oko 30.000 dinara. Primetna je bolja uposlenost livnice zbog proizvodnje odlivaka za putne šahtove, i pogonu procesne opreme oko proizvodnje podzemnih rezervoara. Sve ovo, daje nadu da će kraljevačka Fabrika vagona u dogledno vreme stati na noge, no evidentno ih očekuje i nova privatizacija. Mr. Jovan Nešović, narodni poslanik smatra da sa novom privatizacijom ne treba žuriti.
- Ja ne očekujem brzu privatizaciju. Osnovna stvar jeste da rukovodstvo nastavi ovim putem koji je započet. Druga stvar jeste i da se razgovara sa zemljama u okruženju jer i one imaju potrebe za teretnim vagonima.
Hronični nedostatak novca, je ipak prisutan kod takozvanih obrtnih sredstava, i dugovanja, uglavnom prema bivšim radnicima, koja  iznose oko 1,5 miliona evra na ime neisplaćenih plata još tokom devedesetih godina kada fabrika istinski nije ni radila, ali oko 600 tih radnika poseduju pravosnažne presude i sa njima slede novi razgovori i pogodbe oko isplate na rate. Kraljevčani se nadaju da će do kraja avgusta biti uspešno okončani i pregovori sa predstavnicima železnice Konga o proizvodnji 120 vagona za njihov uzani kolosek. Bio bi to posao vredan od oko 10 miliona evra.
Sonja CvetkovićPovratak na vrh strane



Država mora da dođe do dece!

KRALjEVO - U našim selima su u prošlosti zanati i zanatlije imale poseban značaj. Izučeni zanatlija - majstor, bio je veoma cenjen. U njegovu su radnju svakodnevno dolazile mušterije, a mladi su učili zanat - najpre su se kao šegrti, a zatim i kao kalfe pripremali za samostalno bavljenje zanatom. O vremenima kada je zanat bio zlatan sa setom nam je pričao Milorad Krunić iz Miločaja. Uz sve to uvek se bavio i poljoprivredom.    Većina starih zanata više ne postoji, zato što je nestala i potreba za njima, jer ih je iz svakodnevnog života istisnula mehanizacija. Nekadašnje stare zanatlije, koje više ni sugrađani ne oslovljavaju sa „majstore“ - pošto se već godinama bave poljoprivredom, povrtarstvom ili su postali radnici - sa nostalgijom se sećaju svojih zanatlijskih dana. Milorad Krunić iz Miločaja sve pomalo, ali najviše cenjen po svom umeću.
- Ja sam na odsluženju vojske u Osijeku, pravio drvene klompe, tada nije imalo drugih, dolazili kod mene svi oficiri. Sve što sam naučio do tada sam tamo dograđivo, iznova učio, usavršavao sebe. Bila teška vremena. Samo ako ti kažem da sam pravio i prsten od petoparca. Nije bilo tada burmi za venčanja, ja napravim pa ljudi daju koliko bilo samo da se preživi. Kao dete sam čuvao i stoku, pa od pruća napravim „košire“ i prodam, pa posle muke da ocu kažem odakle mi pare, nije verovao da sam zaradio! Kad čovek ima volju i oće da nauči i zaradi nije zgoreg - priča nam sagovornik.
   Kovački i stolarski zanat ispekao kao mlad. Počeo kao šegrt, prerastao u kalfu, da bi nakon devet godina  postao majstor. U radionici demonstrira na strugu. Svrdlo tuče, a iznad njegove glave na zidu okačena slika Josipa Broza na strugu. Ovaj deo istorije pamti kao teško posleratno vreme. Mnogo se radilo, teško živelo. Bilo mnogo sirotinje, a svi hteli da budu jednaki. Ne biva! Da je znao posao brzo se pročulo pa su njegove usluge korišćene širom Srbije. Svojevremeno je volujska kola sa gumenim točkovima plasirao kao pravi hit, jer je kako kaže jedino on preko veza uspevao da nabavi savine gume.
- Pa bilo davno i danas se još u ponekom dvorištu studeničkog kraja ona nalaze. Na ta kola tovarili i po više šlepera. Za dobra kola meni i još četvorici moji radnika trebalo pet dana rada. Radilo se i zarađivlo - kaže Milorad.
   Osim ovih vremena rado se priseća i perioda kada su zanatlije petkom opsedale Pariz ili kakvo drugo mesto i razmenjivali iskustva. Iako u dubokoj osmoj deceniji i bolešljivog zdravlja voli svoju radionicu, pa meštanima često nešto popravi.
- Ma kaki teško, danas bi svi nešto na brzinu. Ne možeš da budeš nešto preko noći. Ama i kad misliš da sve znaš, ima pametniji pa nešto naučiš. Stižu godine, sve teže. Podučio bi i mlađe dok me služi pamet, ali niko nema živaca. Mi se sastajali pa pomagali jedni drugima. Majstor bio cenjen. Da nisam sve radio ne bi ni stekao - samouvereno će deda Milorad.
   Osim svog zanata, radionicu u kojoj je uložio mnogo para i ostavio puno zdravlja službovao u osam škola ovog kraja. Kaže da zamera današnjoj prosveti jer je praksa svakom poslu najveće znanje.
- Vidiš kako mene naterali da radim u državnoj službi. Imao sam radionicu, a oni dođu pa pitaju odakle mi toliko. Ja imao svoj zabran i danas imam. Građe kolko oćeš, radnika na mobu dođu da pomognu. Moje kolege mi u mojoj radnji pomognu oko svega. Ma svi se ispomagali, pa onaj sa tašnom dođe da naplati odakle mi! Škola veliko iskustvo. Mnogo dobre dece bilo. Ima i danas, ali brate država ne misli! Malo je prakse. Treba da dođu u zadruge il sela. Ja sam polagao u Zadruzi da vozim traktor, što ne bi i danas. Pa da u svemu poduče ovu decu, da rade da nauče da oporave... - objašnjava zanatlija Milorad.  
  Ipak i pored više zanata oduvek se bavio i poljoprivredom, pa mu prosto milo što njegovi unuci vide svoju budućnost ovde u ovim nadasve lepim i rodnim krajevima, jer da nije njih 6 hektara zemlje bi bilo teško obraditi.
- Ma deca mi ko zmajevi, na mesec bi stigli. Kaže meni ovaj jedan: „deda neću računar ajde da kupimo balirku, pa sve tri kuće da vajdimo“. Jes milina, ma ponosan sam na njih. Milo mi i što vole ovu našu lepotu, što razmišljaju da raspolažu i da stiču. Nije to mala stvar, danas na ovu krizu i na sve što bi hteli mladi - sa ponosom govori naš domaćin.
   Podršku njegovom radu oduvek je pružala supruga Duca sa kojom na jesen slavi 5 decenija braka, ali svoj najveći uspeh i stečeno bogatstvo vidi u 6 unučadi i svoje tri ćerke.
Sonja Cvetković



Pčelarska slava

KRALjEVO - Na Sv. Iliju Proroka, uz sečenje slavskog kolača u manastiru Sv. Petke u Stublu, na način kako pčelarima dolikuje razmenili iskustva, proslavili svoju slavu i obećali još bolji med i omasovljenje svog društva.
Društvo pčelara Kraljeva može se pohvaliti svojom dugom tradicijom postojanja od preko 8 decenija. Da bi poboljšali svoj rad, družili se i doprineli afirmaciji svog članstva. Od pre osam godina su ustanovili i svoju krsnu slavu. Svake godine na Sv. Iliju Proroka se okupe u drugoj parohiji. Ove godine su sečenje slavskog kolača obavili u manastiru crkve Sv. petke u Stublu.
   Nenad Stajić, predsednik Društva pčelara Kraljeva je istakao da je ovogodišnja berba znatno slabija.
- Nisu išle na ruku ni vremenske prilike. Bilo je dosta kiše. Bagrem je bio slab. Sve to utiče i na našu ispašu. Ono što sada moramo da uradimo da društva matica dobro prihranimo i pripremimo za dalje.
   Društvo danas broji 120 članova. Problemi su evidentni godinama, ali kako nam iskusni pčelari kažu oni se mogu prevazići. Ovogodišnju berbu smatraju ipak jednu od lošijih. Osnovni cilj okupljanja jeste i da se malo druže, jer sigurno da na ovakvim svetkovinama uz veselje u čast letećoj životinji, kako u šali znaju da kažu mogu se uvek izroditi i neke ideje.
- Velika je odgovornost biti domaćin slave. Ali nije bilo teško. Ovo je osmi put da se sastajemo uvek u drugoj parohiji. Mislim da je svake godine sve bolje - kaže Ljubinko Drenovaković, domaćin ovogodišnje slave.
   Po tradiciji domaćina biraju na svojoj skupštini, čast da ove godine slava bude u Stublu je sa razlogom jer su u udruženju Stubalci najbrojniji. Miodrag Mandić-Mige, domaćin slave ističe da je podmladak najvažniji.
- Mi u Stublu mogu da kažem da puno radimo na omasovljenju članova, ima nas 30-tak možda i četrdeset. Problem je što je to mali broj košnica. Nadamo se da će biti bolje.
   Do naredne godine u drugoj parohiji, novi domaćini će ponovo dočekati svoje kolege. Ovih dana će košnice već prihranjivati za prezimljavanje. Od toga kako ih zbrinu imaće i bolju berbu. Klima i bogatstvo flore, pružaju povoljne uslove za gajenje pčela u Srbiji. Prema podacima pčelarske privrede postoji oko 30 hiljada pčelara u 173 organizacije. Sa količinom od oko 400. Košnicama sa prosečnim prinosom od 16 kg po košnici svakako spadamo u značajne proizvođače.
Sonja CvetkovićPovratak na vrh strane


U VRNJAČKOJ BANJI OTVORENO DESETAK MANJIH HOTELA SA MINI KUHINJAMA
Cene prilagođene svačijem džepu

VRNjAČKA BANjA - Prema poslednjim podacima vrnjačke Turističke organizacije u Vrnjačkoj Banji sada boravi 8.560 gostiju u hotelima i u privatnoj režiji. Cene usluga su kažu prilagođene svačijem džepu, tako na primer u hotelu „Železničar“ pansion košta od 1.260 do 4.800 dinara,u hotelu „Promenada“ su iste cene. Od prošle godine je prema rečima Gorana Karavesovića referenta Marketinga u pomenutoj organizaciji, otvoreno desetak manjih hotela sa mini kuhinjama. Obroci se pripremaju ponaosob i kada ko želi. Svaki od tih objekata poseduje svoj velnes centar, tako polupansion u trokrevetnoj sobi staje od 1.600 do 3.300 dinara. U Hotelima i restoranima kafa se može popiti za oko 50, a pivo i ostala žestoka pića do 100 dinara. Specijalna bolnica „Merkur“ nudi širok asortiman svojih medicinskih i drugih usluga.
   - Banjskim gostima je moguć i tzv. produženi vikend. Mogu takođe iz aviona po ceni od hiljadu dinara na sat po osobi da razgledaju Banju i okolinu, mogu da se voze vozićem kroz parkove do autobuske stanice i do izvora Snežnik, cena karte je 100 dinara. Moguće je i iznajmljivanje bicikla po ceni 300 dinara za sat vožnje, dok vožnja paraplajdingom košta tri hiljade dinara. Organizjuje se takođe rafting niz reku Ibar koji zainteresovane košta 4.000 dinara - kaže Goran Karavesović.
   Od početka godine do sada bilo je veoma posećenih kulturno zabavnih i sportskih dešavanja. Nedavno je završen Međunarodni vrnjački karneval koji je okupio preko 200 hiljada posetilaca, posebnu pažnju izazvao je i Međunarodni koncert klasične muzike u Zamku kulture, održane su i izložbe, pozorišne predstave, razna sportska takmičenja.
   - Na kraju najavljujemo i krunu svih dešavanja, a to je Festival filmskog scenarija od 10. do 14. avgusta. naravno biće još manifestacija do kraja ove godine, u kojoj se turistički poslenici nadaju berićetnoj sezoni - rekao je Karavesović.
Dragan Ivanović

  

Obezbeđen potreban broj autobusa

VRNjAČKA BANjA - Posle dobijanja poverenja na objavljenom tenderu opštine Vrnjačka Banja, preduzeće „Autoprevoz“ iz Čačka će ubuduće zajedno sa ATP „Morava turs“ iz Vrnjačke Banje vršiti prevoz putnika na području vrnjačke opštine. Kako smo saznali od nadležnih u njihovoj poslovnici u Vrnjačkoj Banji pokriće se sve međugradske linije, a već je počela i prodaja mesečnih i povratnih karata. Čačanski „Autoprevoz“ je deo jedne izraelske kompanije koja ima otvorene firme u Raškoj, Novom Pazaru, Vranju i Čačku i želi svoje prisustvo kvalitetnim uslugama i poštovanjem reda vožnje, na prostoru cele Srbije. Za pokrivanje svih linija obezbeđen je potreban broj autobusa koji će zameniti dosadašnje „gasne komore“ od autobusa kojima su prevoženi putnici na području trsteničke i vrnjačke opštine. Štrajk zaposlenih u ATP „Morava“ paralisao je prevoz i opština na čelu sa predsednikom Zoranom Seizovićem, reagovala je na pravi način objavljivanjem tendera i potpisivanjem novog ugovora o prevozu putnika sa čačanskim „Autoprevozom“. Registrovani su i polasci za Beograd, a održavaće se i redovni polasci na relaciji Kraljevo-Kruševac, rekli su nam u pomenutoj poslovnici.
Dragan Ivanović



Nastavak radova u septembru

VRNjAČKA BANjA - Prema dogovoru u SO Vrnjačka Banja nastavak predviđenih radova na izgradnji fiskulturne sale u područnoj OŠ „Popinski borci“ u naselju Lipova, realizovaće se u septembru mesecu ove godine.
   - Najpre će se raditi na pokrivanju sale, u novembru će se postaviti prozori i vrata, a početkom iduće građevinske sezone nastaviće se finalni radovi uz finansijsku podršku Opštine prema dogovoru sa ovom MZ. Radiće se i rekonstrukcija drugih sportskih sadržaja na popularnoj „kocki“. U školskom dvorištu OŠ “Popinski borci“ takođe će biti opremljeno i dečije igralište u Lipovi. U toku je sprovođenje javnih nabavki sportske opreme kao dela planiranih aktivnosti u MZ Vrnjačka Banja - rekao nam je tim povodom predsednik Veća MZ Vrnjačka Banja Nenad Jokić.
D.I.Povratak na vrh strane


UZ PRVU JUTARNJU... - Uređuje Mirjana Anđić
Ministar opet kaže

   U „Blicu“ od 29. jula pročitasmo nove bisere našeg ministra nam trgovine, Slobodana Milosavljevića da „...do poskupljenja brašna i hleba ne bi trebalo da dođe u narednih 3 do 6 meseci“.
   Istoga dana pročitasmo i izjavu suvlasnika Kompanije „Moka“ iz Čačka, Vladimira Čikiriza, da su već podigli cenu hleba. Pročitasmo istog tog 29. izjavu i predsednika Unije pekara Srbije, Zorana Pralice: „Ako cene brašna dodatno skoče i ako cene goriva i kurs evra nastave da rastu, možemo očekivati da će, uprkos padu kupovne moći građana, cena vekne otići na 45 do 50 dinara. „I Rodoljub Drašković, vlasnik „Svislajon Takovo“ reče: „Standard građana je jako oslabio, a cene inputa i finalnih proizvoda nikako da prestanu da rastu. Zbog svega toga čeka nas teška jesen, sa novim većim cenama svih prehrambenih proizvoda.“
   Prosečna plata u junu 2008. iznosila je 32.648 dinara ili 412 evra, a istog meseca ove godine 34.161 dinar, iliti 322 evra. U Nacionalnoj organizaciji potrošača kažu da je kupovna moć građana od 2008. do danas niža za oko 50 odsto.
   Čudan smo mi narod. Eto, ovoj statistici verujemo, a ministrovoj ne. Biće da je razlog što ovu osećamo kao tešku istinu na sopstvenoj grbači.

A šta Kraljevčani misle o sopstvenom i o standardu svojih sugrađana?

Milorad Maravić (71), slikar:
- Sastavljam kraj s’ krajem, a mislim da mnogi žive i lošije od mene. Jutros sam čuo da je kupovna moć građana opala za 50%. Smatram da je to tačan podatak.
S.T. (40), novinar - saradnik:
- Imam toliko taman da se sastavi kraj s’ krajem. Standard je globalno nikakav. Ima izuzetaka, ali ne znam da li da se mere u procentima ili promilima.
J.S. (41), poljoprivredni tehničar:
- Za lični standard rekao bih da je osrednji. Ništa galantno, više skromno. Pokrivam osnovne životne potrebe porodice. Radim u uslužnoj delatnosti već duže vremena i iz godine u godinu sve je lošije. Svodi se na minimalnu potrošnju i vidi se da je stanje katastrofalno. Standard je na vrlo niskom nivou.
Dragan Milošević (39), umetnik:
- Samo kod nas postoji ta „matematika“ da zarađujemo 20.000 dinara mesečno, a trošimo 50.000. Postali smo mađioničari.
Milanko Jemuović (55), elektroinženjer:
- Prošle godine u ovo doba imao sam 800 evra platu, a sada 400. Država je opljačkana, privreda ne radi, administracija buja, niko ne radi... Firme ne mogu da rade jer su veliki nameti, država otima, a svoje obaveze ne izmiruje.


ASTROLOGIJA
Osnovni psihološki tipovi

ŠKORPIJA - psihološki tip telesnosti

   Za razliku od psiholoških tipova koji su skloni da zloupotrebljavaju svoje emotivne doživljaje (pa su zato sebični) ili svoje umne predstave (pa su zato sujetni), tip Škorpije je orijentisan na zloupotrebu čulnih doživljaja, što ga čini „telesnim“. Telesna poročnost (uživanje u hrani, seksualnosti, duvanu...) psihološkom tipu Škorpije jeste smisao života.
Prijatni čulni doživljaji, isto kao i emotivni, ne mogu da uklone unutrašnji problem, već mogu samo da uguše svest o njemu, i to samo privremeno. Pokušaj da se zadovolji čulnim doživljajima čoveka vodi u neumerenost, a zatim u izopačenost. Kada usled konstantne zloupotrebe čula otupe i osećaj zadovoljstva utihne, tada osećanje krivice, koje je do tada bilo ugušivano raznoraznim užicima, postaje dominantno. Škorpiju tada snalazi iskušenje koje je tipično i za psihološki tip Device, a to je opterećivanje krivicom koje vodi u licemerstvo i formalizam. Pod uticajem osećanja krivice Škorpija ima iskušenje da se ne kaje za samu telesnu želju, već samo za njenu manifestaciju. Svoju nečistu savest Škorpija je prethodno ugušivala neumerenim telesnim užitkom, a sada - potiskivanjem telesnih želja pod uticajem osećanja krivice.
Sklon je izopačavanju moralnih vrednosti na krivi kolosek pa bi, recimo, osećao krivicu ako radi na crveno slovo u kalendaru, ali ne i ako bi u trgovini varao mušteriju. Dakle, dolazi do premeštanja krivice na one moralne zahteve za čije sprovođenje nije neophodna unutrašnja reforma motiva i karaktera.
Da bi uspeo da svoju ekstravertnu prirodu ipak sputa u izražavanju sopstvenih motiva, psihološki tip Škorpije se češće nego drugi tipovi odlučuje da krene putem asketskog fanatizma, a to znači da će strogim zabranama i sakrivanjem od iskušenja svakodnevnog života da ukloni sve one povode koji potisnutim motivima pružaju priliku da se ispolje. Naravno da tim odricanjima čovek samo dokazuje da do stvarne pobede nad njegovim iskušenjima nije došlo. Pod uticajem nečiste savesti on se odriče ukusne hrane, jer bi njeno konzumiranje bilo povod da se otkrije da je u dubini duše i dalje proždrljiv, a ne zahvalan. Odriče se seksualnosti, zato što nije pobedio njenu zloupotrebu, pa ne može da pojmi njenu funkciju u izražavanju prave ljubavi, itd. 
Sopstvena nečista savest čini psihološki tip Škorpije nesposobnim da drugima lako oprašta, a u slučajevima izraženog licemerstva, čini ga sklonim izazivanju sukoba i agresivnim postupcima. Ono isto nasilje koje pod uticajem osećanja krivice primenjuje prema sebi u sputavanju izražavanja svojih suštinskih motiva, psihološki tip Škorpije je sklon da primenjuje i prema drugima.
Dakle, psihološki tip Škorpije ima dve međusobno suprotstavljene sklonosti i možda zato čak dve faze života, od kojih se prva, telesna faza aktivira iskušenjem puberteta, a druga, asketska faza se aktivira uglavnom u poznijim godinama života, kada nečista savest prirodno nadjača doživljaj telesnog užitka.
Ove dve faze mogu i naizmenično da se smenjuju. Posle svakog zasićenja užitkom, moguće je da prevagne osećanje krivice, i posle gubitka osećanja krivice, može ponovo da se ispolji nepobeđena telesna priroda.
Zaista odgovoran i zreo čovek neće dozvoliti da njime vladaju ni telesne želje, ni osećanje krivice. Ako se u srcu zaista pokajao za svoje slabosti, nestaće ropska želja, a sa njom i njen simptom - osećanje krivice.


Hrana kao uzrok alergije

   Alergije na hranu su ozbiljan zdravstveni problem koji može završiti čak i smrću ali, srećom, najčešće su blaže alergijske reakcije.
   Istraživanja američkih stručnjaka pokazuju da oko 11 miliona ljudi samo u SAD razvija neki oblik alergijske reakcije na barem jednu namirnicu. Utvrđeno je da je, i pored ovakvih podataka, problem alergija potcenjen,  jer se broj poseta lekaru zbog raznovrsnih alergija meri u milionima.
   Namirnice koje najčešće izazivaju alergije su: kravlje mleko, jaja, soja, pšenično brašno, kikiriki, riba. Ali, alergiju na hranu mogu izazvati i sve ostale namirnice - voće, povrće, konzervansi iz hrane...
   Najnovija istraživanja pokazuju da neke genetski modifikovane namirnice mogu imati povećan broj alergena. Ljudi alergični na polen obično su alergični i na jabuke, šargarepu, grašak, kivi i celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reaguju i na pileće meso, iako se ta alergija u stvarnosti ne razvija (piletinu mogu da jedu bez posledica). Jednom izražena reakcija može ostati čitavog života, a može se i povući nakon nekog vremena. Alergije na mleko, na primer, najčešće se javljaju kod dece, ali se često kasnije potpuno povlače.
   Ovoga puta nešto više o alergijama na kikiriki koji rado konzumiraju kako deca, tako i odrasli. Neslan i sirov je zdraviji od prženog, slanog. Međutim, upotreba ove namirnice nosi sa sobom i određene rizike. Kikiriki može da dovede do alergijskih reakcija i to od najblažih, do onih najtežih oblika. Alergija na ovu namirnicu predstavlja jednu od pet najčešćih kako u dečjem, tako i u starijem uzrastu. Ispoljavanje alergije počinje neposredno posle konzumiranja, obično u vidu mučnine, proliva, bolova, koprivnjače, angioedema, bronhospazama - suženja disajnih puteva uz nemogućnost uzimanja vazduha, pada pritiska, smanjenja svesti, pa sve do smrtnog ishoda.
Lečenje se sprovodi eliminisanjem ove namirnice iz ishrane. Međutim, to je veoma teško jer postoje male količine skrivenog kikirikija u prehrambenim proizvodima, te i na taj način može doći do manifestacije alergije kod osetljivih osoba.
   Da bi se pojava reakcija smanjila vodi se velika kampanja za propisno obeležavanje proizvoda i namirnica sa sastojcima koji izazivaju alergije. Edukacija i čitanje deklaracije je najbolji način sprečavanja alergijske reakcije.


NEDELJNI RECEPT
Pastrmka na mlinarski način

Potrebno za 4 osobe:
1kg sveže pastrmke
1/2dl sirćeta ili limunovog soka
100gr brašna
150gr putera
1 limun
25gr peršunovog lista, 15gr soli

Priprema:
Pastrmke očistiti i oprati, a zatim posušiti spolja i iznutra. Poprskati ih sirćetom ili limunovim sokom, pa ostaviti oko 10 minuta da se mariniraju. Posoliti ih i uvaljati u brašno. Puter zagrejati u većem tiganju i pržiti pastrmke oko 12 minuta sa obe strane dok dobiju zlatno-žutu boju.
Ribu servirati sa kuvanim krompirom i dodati kriške limuna i grančice peršunovog lista. Pastrmke možete posuti i listićima prženog badema.


Stomatološki kutak

Škripanje zubima (bruksizam)

   Bruksizam je stručni izraz za prekomerno, forsirano stiskanje i škripanje zubima koje nije povezano sa žvakanjem hrane, a pogotovo se javlja noću. Ova radnja je nesvesna i pacijentu neko sa strane ukazuje na tu pojavu. Bruksizam može dovesti do stvaranja velikog pritiska na površinu zuba (nekoliko desetina kilograma po cm2).. Ovakav pritisak je štetan ne samo po zube i po desni već i po kosti kao i zglob. Vremenom pritisak dovodi do prajnog oštećenja zuba što može stvoriti bolna stanja kod pacijenta. Pored oštećenja prirodnih tkiva, ovaj pritisak dovodi i do oštećenja plombi i protetskih radova.
Danas se još sa sigurnošću ne može reći šta je uzrok bruksizma. Dugi niz godina bruksizam se povezivao sa stresom. Sa druge strane, brojni stomatolozi veruju da se uzrok bruksizma nalazi u samim ustima pacijenta. Noćno škripanje zubima može biti nesvesni pokušaj da se isprave nepravilnosti položaja zuba, tj. malokluzije. Škripanje zubima se pokušava možda sniziti neka previsoka tačka ili organizam jednostavno pokušava da pronađe lagodniji položaj vilica. Takođe uzimanje veće količine kofeina i nekih lekova povećava rizik za nastanak bruksizma.
Prodentualno i muškarci i žene su isto pogođeni škripanjem zuba u snu dok u toku dana to radi veći broj žena, čak se može sresti i kod dece.

Simptomi koji prate bruksizam su:
- bol u zglobovima, ušima ili glavi koji se javlja odmah nakon buđenja i traje tokom dana,
- povećana osetljivost zuba na hladno, pritisak i druge nadražaje,
- pojava zaravljenosti griznih površina zuba kao i smanjenje visine prednjih zuba.
Ukoliko posumnjate da škriite zubima obavezno se javite svom stomatologu da bi sanirali postojeća i sprečili dalja oštećenja. U stomatološkoj ordinaciji će vam na osnovu vašeg otiska zuba napraviti silikonski štitnik za zube tzv. night-guard tray koji ćete nositi u toku noći na zubima i tako sprečiti dalje trošenje zuba i bolove u zglobovima.Povratak na vrh strane


EKOLOGIJA
Sećanje na žrtve Oluje

   Juče je bio peti avgust. Na taj dan 1995. godine su hrvatske vojne i policijske snage uz pomoć stranih sila u vojnoj akciji nazvanoj „Oluja“ sa svih strana napale srpsko stanovništvo u Republici Srpskoj Krajini ubili oko dve hiljade Srba, a proterali na stotine hiljada Srba iz Hrvatske, koji su pod naletom tih snaga pobegli u Srbiju. Tom prilikom sam vodio svoj dnevnik, kojeg u znak sećanja na te strašne dane i noći objavljujem.

Od Knina do Kraljeva i ...?

Na putu očaja

   Prošle noći čula se grmljavina topova i minobacača. Navikli ranije na ovu muziku nisam mnogo obraćao pažnju na to. Ujutro sam krenuo u šumu da, kao po običaju, obezbedim drva. Sa brda Kabina Glavica vidio sam da se putem od Obrovca prema selu Pađene kreće kolona automobila, kamiona, traktora, zaprežnih vozila. Vratio sam se do kuće bez drva i odmah otišao u susedni zaseok Bukarice da vidim o čemu se radi. Zatekao sam komšije kako na traktore i zaprežna kola tovare stvari iz kuća.
Vratio sam se kući i počeo sam da se pakujem, na jednom malom traktoru, sa dvojicom komšija i porodicama (dok se na dve manje traktorske prikolice, jedna zaprežna kola i u dve „fiće“ krenulo 34 lica zaseoka Bukarice) krenuli smo u neizvesnost. Nakon nekoliko kilometara pukla je guma na traktoru. Rezervne nema. Nastavljamo dalje. Posle Kočevića, Rujišta i Zrmanje uključujemo se u dugu kolonu vozila koja se kretala od sela Pađene. Ostavljamo dva iznemogla konja i krećemo dalje. Puževim korakom krećemo se prema Srbu. Subota je na izmaku.

6. avgust 1995. godine (nedelja)
Osvanusmo u Srbu. Pored zaustavljene kolone prolazi vojska RSK i vojna tehnika. Neko kaže da idu da obezbede narodu slobodan prolaz kroz Republiku Srpsku da nas ne bi napali muslimani ili Hrvati. U pustom Srbu rešavamo nekako problem gume za prikolicu. Sustigla su nas tri člana naših porodica. O Željku Bukarici (24-godišnjaku koji je pre desetak dana nestao u okršajima na Dinari) ni danas nema vesti. Ne znam ništa ni o ćerki i zetu i sinu i snahi? Bože, da li su izbegli iz Knina?

7. avgust 1995. godine (ponedeljak)
Protekle noći krenuli smo iz Srba prema granici BiH, prema Drvaru. Već nam ponestaje hrana koju smo poneli sa sobom. Tako je i sa gorivom za traktore i automobile. Beremo usput voće i divlje šumske plodove da utolimo glad i žeđ. U toku se žačula neka eksplozija na začelju kolone. Narod se uspaničio. Neki ostavljaju stvari i traktore i sa zavežljajima u rukama beže. Nakon izvesnog vremena panika prestaje. Na traktorima više nego tesno od stvari i izbeglica. Spavanje na zastojima, sedeći, a neki stojeći.
(Nastaviće se)
Ilija ŠekuljicaPovratak na vrh strane


EKOLOGIJA
Otvoreno pismo nadležnima
(za sada bez odgovora)

Za: Sabina Ivanović, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Republike Srbije, sabina.ivanovicŽekoplan.gov.rs
Milena Đakonović, Odeljenje za održivi razvoj, Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije, milena.djakonovicŽmre.gov.rs
Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije
Oliver Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja u Vladi Republike Srbije

Predmet: Strateška procena uticaja u energetskom sektoru Srbije

Poštovani,
Obraćamo Vam se u vezi pitanja nepreduzimanja Strateške procene uticaja na životnu sredinu plana (planova) investicija u energetski sektor Srbije, prvenstveno za:
1. Plan-program investicija u narednih pet do sedam godina (planirano da će biti uloženo devet milijardi evra) u nove proizvodne kapacitete električne energije - izgradnja dve termoelektrane na lignit i jedne gasne elektrane, što predstavlja oko 20 odsto ukupnog proizvodnog kapaciteta Srbije;
2. Planove i aktivnosti na iskorišćenju preostalog hidropotencijala, naročito reke Drine i Ibra koji nisu deo gore navedenog plana investicija.
Zbog svog značaja i samog obima investicija, i zbog činjenice da je energetski sektor najveći regionalni i nacionalni emiter zagađenja vode, vazduha i zemljišta ovakvi planovi zahtevaju ozbiljan strateški pristup u cilju smanjenja negativnih uticaja po životnu sredinu.
Upravo je i zbog toga uvedena Strateška procena uticaja na životnu sredinu u pravni sistem Republike Srbije u decembru 2004, koji propisuje da se strateška procena uticaja vrši za sve
planove, programe i osnove u oblasti energetike (između ostalih oblasti) kojima se uspostavlja okvir za odobravanje budućih razvojnih projekata (koji zatim podležu propisu o proceni uticaja na životnu sredinu).
U Srbiji uopšte nije rađena nijedna strateška procena uticaja za oblast energetike, iako je Narodna skupština Republike Srbije u maju 2005. godine usvojila dokument - Strategiju razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine koji zahteva izradu Strateške procene uticaja.
Neshvatanje smisla i svrhe strateške procene i njena potpuno ograničena primena samo na oblast prostornog i urbanističkog planiranja, ne obezbeđuje kvalitet i očekivane rezultate postupka, niti omogućuje korišćenje strateške procene na način kojim se obezbeđuje odgovarajuća zaštita životne sredine u razvojnim dokumentima, u skladu sa Direktivom 2001/42/EC.
Stoga smatramo da je u direktnoj nadležnosti Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja da hitno naloži adekvatno sprovođenje Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu kod planova investicija u energetski sektor Srbije.
Srdačan pozdrav sa nadom da ćemo dobiti pozitivan odgovor,

Nataša Đereg, projektni menadžer,
Centar za ekologiju i održivi razvoj-CEKOR


Reke su naša braća

   Izvodi iz odgovora koji je poglavica Sijetl dao Velikom poglavici iz Vašingtona, američkom predsedniku Frenklinu Pirsu,  na ponudu da se od Indijanaca otkupi zemlja na kojoj su živeli.

   Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posedujemo svežinu vazduha i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti?
. . .
   Svaki deo te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka peščana obala, svaka magla u tamnoj šumi, svaka bubica, sveti su u pamćenju i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sećanje na našeg čoveka.
. . .
   Ta sjajna voda što teče brzacima i rekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se setiti da je to sveto i morate učiti vašu decu da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sećanja moga naroda. Žubor vode glas je oca, moga oca. Reke su naša braća, one nam utažuju žeđ. Reke nose naše kanue i hrane našu decu. Ako vam prodamo našu zemlju morate se setiti i učiti našu decu da su reke naša braća, i vaša, i morate od sada dati rekama dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu.
. . .
   Morate naučiti svoju decu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih dedova. Tako da bi oni poštovali zemlju, recite vašoj deci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu decu kao što činimo mi sa našom, da je zemlja naša majka. Šta god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga.Povratak na vrh strane

UMETNOST - KULTURA

ODRŽAN TREĆI FESTIVAL ALTERNATIVNE MUZIKE
„Žestoko“ u Raški

RAŠKA - Pred velikim brojem ljubitelja dobrog zvuka, u Raški je održan treći festival alternativne muzike „AlteRa fest“. Osim domaćih bendova, nastupili su i sastavi iz Kosovske Mitrovice, Ivanjice i Novog Pazara.
   Pažnju domaće publike privukao je raščanski sastav R.U.Lj.A., koji je osnovan daleke 1990. godine, a za dvadeset godina postojanja ovaj bend imao je uspone i padove, kroz grupu je do sada prošlo 15 članova, ali u poslednjih nekoliko godina ovaj sastav, bilo gde da se pojavi, svojim muzičkim kvalitetima i samim nastupom na sceni nikog ne ostavlja ravnodušnim.
   Inače, gosti ovogodišnjeg festivala bili su i bajkeri koji su u organizaciji Moto asocijacije Srbije učestvuju na reliju kroz Srbiju, a jedno od prolaznih staništa bila im je Raška, upravo u vreme održavanja „AlteRa festa“, čiji je prevashodni cilj promovisanje alternativne muzike u Raškoj oblasti.
N.G.



RADOVAN MARINKOVIĆ RAŠO (45) DUGOGODIŠNJI FOTOGRAF IZ RAŠKE
Aparat u penziji

RAŠKA - Iako se „škljocanjem“ bavi skoro trideset godina, Radovan Marinković Rašo (45), fotograf iz Raške, sve ređe koristi fotoaparat, koji je nekad uvek nosio sa sobom, jer je imao posla „preko glave“. Retki su žitelji ove podkopaoničke varoši koji nisu stali pred njegov objektiv.
   -   Ranije je od ovog posla moglo lepo da se živi, ali pojavom digitalnih aparata i mobilnih telefona sa kamerama ovaj posao je počeo da gubi smisao. Nekad su me angažovali za svadbe, ispraćaje u vojsku, rođendane, krštenja i druge skupove, na kojima sam lepo zarađivao - seća se Rašo.
   Pošto više nema prihoda od svog zanata, Marinković je prinuđen da radi u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedio egzistenciju, a za svoju dušu ostao je veran jedino umetničkoj fotografiji.
   - Još uvek ima ljudi koji cene fotografije „sa filma“, ali taj kvalitet na tržištu više nema pristojnu cenu, tako da je to neisplativo. Zato sam i morao da promenim zanimanje - kaže Rašo, i dodaje da ga umetnička fotografija kojom se još bavi samo podseća na neka lepa prošla vremena.
N.G.



Izložba skulptura

KRALjEVO - U galeriji „Maržik” u utorak 03.  avgusta otvorena je izložba skulptura iz kolekcije „Domazet”. Izloženo je trideset radova pretežno kraljevačkih autora, a i radovi značajnih srpskih vajara kao što su Marija Vuković, Balša Rajčević i Slaviša Čeković. Izložbu je otvorila itoričar umetnosti Marija Pavlović, koja je rekla da su izložbe skulptura postale retkost i da ova izložba ima višestruki značaj.
Aleksandar MarićPovratak na vrh strane


Kafana je moja sudbina

Srpske narodne kafanske izreke
B

Bilo je povuci – potegni, ali nikad od pića pobegni.

Bilo je opleti, ožeži, ali nikad od rakije beži!

Bilo, pa se prelivalo.

Bilo pića dobro staklo, pa se staklo tu omaklo!

Baš je dobra ova šljiva, od mrtvoga pravi živa, vazda neka tako biva!

Bio ti nama živ, zdrav, laka koraka, uzbrdo brz i s rakijom u dobrim odnosima!



Sećanja jednog konobara 10

U ugostiteljstvu je vrlo  važno da gosti imaju poverenja kad odsedaju u nekom restoranu. U državu ne moraju da ga preterano imaju, ali kafana se (za razliku od države) bira upravo po tom stepenu poverenja. Veoma je važno i da sam vlasnik – menadžer, ili gazda (što kaže naš narod) uživa poverenje i ugled. A oni se stiču vremenom. Neko vodi kafanu, restoran ili motel celog života, pa ne stekne ugled i dobar imidž. Takav je u mnogome sličan našim višedecenijskim vođama. Između  gosta i ugostitelja mora da postoji uzajamna hemija. Samo tako, i uz veliki rad i trud može se opstati. A,  verujte, u našem gradu niko brže nije stekao ugled i poverenje kao “Lepi”. Svi znamo o kome je reč. Mogu da kažem “gospodin iz sela Davidović, opština Bileća” – i ništa posebno. Mogu da kažem da se zove Borislav Šakotić, i opet ništa. Ko zna ko je taj gospodin? Takvih imena i prezimena ima tušta i tma. Ali kad kažem Lepi Boro, onda je sve jasno. Ne samo ceo grad - pola Srbije i Crne Gore zna o kome je reč. Ona druga polovina može da se proglasi neznalicama.

Kada je Lepi operisao kičmu, telefoni njegovog restorana su se usijali. Svi pitaju: “Kako je Lepi... kad izlazi iz bolnice … kad će u kafanu ...”, i sve tako. Ume Lepi da prepozna lako su-štinu svakog gosta, zna da iskoristi svaku situaciju, svaki momenat, zna koji gost koju priču hoće da čuje. Ma, zna da ubedi gosta da je jaje okruglo, kad treba – da je jajasto, a počesto – i četvrtasto. Bitno je da je gost zadovoljan, i da to zadovoljstvo plati. Verujte, u ugostiteljstvu sam 35 godina, ali takvog čoveka nisam sreo! Nekada je vuk, odmah zatim jagnje; nekada duša od čoveka, pet minuta posle – neman, ala, krvopija, a odmah potom – dobrotvor; otrov, pa melem. Što ga više upoznajem, sve ga manje znam. Čudo od čoveka! Ubeđen sam da će o njemu kad-tad izaći knjiga, koja će opi-sati kako je, po mišljenju suda, napravio prekršaj i nasrnuo na vlast ometanjem službenih lica da vrše svoj zadatak; a po njegovom dubokom ubeđenju – kako je branio svoju imovinu i svoje pravo i zbog toga, evo, već 80 dana boravi tamo gde mu nije mesto (ili jeste, zavisno od ugla gledanja).

Elem, jednog jutra koleginica Zorica i ja u prvoj smeni, kad zazvoni telefon. Javim se, a poznati glas pita: “Je li, Gogi, je l' tačno ono za Bora?” “Šta?” “Da se obesio u zatvoru!” Progutam knedlu, pa upitam odakle mu to, a on kaže: “Pa ceo grad o tome bruji!” Rekoh mu da sačeka dok se ras-pitam, i da me nazove za desetak minuta. Okrenem druga koji bi to verovatno znao, a on mi reče da je nešto čuo, ali da nije siguran. Pade mi na pamet Krcunova pogibija, i kako je Srbija odmah znala da su mu namestili dušmani. Pomislih da je moguće... Ipak, znam Lepog – nije on iz te priče. Ma, nema to pojma! Telefon počinje da zvoni svaki čas. Poznati likovi, počinju izokola: “Šta se radi, je l' imate posla...”, i sve tako. Poslednje pitanje je istovetno: “Je l' tačno ono za Lepog?” Ko god se od posluge zadesi pored telefona, u nedoumici i strahu tiho odgovara da nije tačno. Poziva narod iz cele Srbije, Italije, Belgije, Nemačke... Te noći, u dva sata, zove me rođak Jugo i pita: “Je li tačno, rođače, ono za Bora?” Onako bunovan, odgovorim: “Ma nema pojma, takvi se ne vešaju!”, a u sebi pomislim: “Takvi se spaljuju!” Pokajah se odmah zbog te pomisli, koju je uzrokovala pospanost. Zato sam se više obradovao kada je sa sigurnošću potvrđeno da je naš Lepi živ i zdrav, sačuvan i očuvan!

Ko je prvi izrekao ovu laž? Kažu da je Žile slikar, revoltiran što mu nismo dali piće (koje mu je potrebno za očuvanje zdravlja), obišao Turist, Pariz i ostale kafane, pronoseći glas da se Lepi Boro obesio. Meni još nešto pada na pamet – da je sam Lepi sve to smislio, pošto gosti dolaze da se raspitaju, a potom sednu da popiju u Borino zdravlje, kad čuju da je živ. Puna kafana, puna srca, dobar pazar, a i mi se na bakšiš ne žalimo. Svi veseli, samo je naš drug Diki pomalo tužan. Zna kako je kad je neko živ, a umrlica na lipi kaže da je umro. Ali, to je već druga priča, i o njoj nekom drugom prilikom. Ova priča će da zatekne Lepog Bora u kafani, sa svojom rajom, pa neka bude smatrana svojevrsnom dobrodošlicom.
Goran Bošković


K V A K A

Hoćeš li opet sve iz početka?

Ma šta, ma koliko i ma gde, da preduzmete u odbranu pravde, bićete pravno kažnjeni (prema pravnim propisima, što pisanim, što dopisanim, što usmenim)! Imaju oni dovoljno onakvih sudija koje mogu i po usmenom i po pisanom pravu i po dopisanom, naročito. Kako trenutak i političari nalažu. One druge sudije što se zakona drže ko pijan plota, dakle, nepotkupljive i nepodmitljive, angažuju samo kad pogreše. Kad pogrešku shvate, a shvate kada  vide da je časni sudija sudio po pisanom pravu i drugim zakonima, tada odluku časnog sudije ne izvršavaju! Ili suđenje ponovo zakazuju, kod svog sudije, ili pak, šalju miliciju da, uprkos odluci suda, njihovu volju izvrše! Jer, ma koliko Pravda bila na vašoj strani, i ma koliko pisano pravo na istoj strni bilo, ako oni drugačije odluče, a uglavnom odluče, gotovo je! Proces se može i obnavljati, onoliko puta koliko je potrebno da pronađu njihovog sudiju (milicija je njihova, kao poslednji argument!).
Taj poslednji argument (videti slučaj Kraljeva) koristi se tako što njihov ministar pozove tamo koga treba i kaže ono što treba, i tako bude onako kako oni hoće da bude, a ne kako je zakon propisao i kako pravda nalaže.
I život teče dalje: bez prava, bez pravde, bez Kosova, bez Vojvodine, bez Raške oblasti, bez Preševske doline, bez... bez pameti, naravno!
U svemu tome ko će primetiti da je Ibar zastao, pokušao i odustao! Odustao od sopstvenog proticanja. Postao bara! Niko! Niko to ili primetiti neće, ili neće smeti da primeti!
I naravno, život će teći dalje!
Samo...
Samo, jebeš takav život!
Jer...
Jer, pojaviće se opet neka Amerika, opet neka Evropa neće imati alternative, i, naravno, opet će se pojaviti oni koji će biti na čelu takve parade. Uvek ih ima. I uvek se pojave, tačno na vreme. Ne brini, burazeru, da se neće pojaviti. O tome vode računa oni koji u tome ne greše! Nismo im mi ni prvi, ni poslednji!
A posle?
Posle, biće opet sve ispočetka.
Dimitrije Jovanović


SUDIJA

Zakoni i činjenice -
besmislene imenice!
Naloga se (zna porota)
držim kao pijan plota!

HOPA-CUPA

Malo levo, pa desno,
hopa - cupa;
mi smo šetajuća
odbornička grupa!

KRAĐA

Ostavite svaku nadu:
Ova braća mnogo kradu!
To je svita našeg cara -
ukrala bi sa oltara!

MENAŽERIJA

Lopuže su i debili
celo Srpstvo porobili.
Vazda nama zdravi bili,
dabogda se 'iljadili!

Bezrepa se sitna stoka
okrenula od istoka.
U mozak nas zdravi koka,
zapadnog se drži toka.

Jajare su i goveda
poharčile sve od reda.
Što je veća srpska beda,
njima raste uliv meda.

Kilavi su Radovani
u Srbiji bogomdani.
Izdaju na svakoj strani,
bahati i razuzdani.

Namerne su ove svinje
da nas muče, da nas kinje,
da poruše sve svetinje...
Srećno bilo, prokletinje!

Odlučne su hladne zmije
da sve ode iz Srbije,
da se NATO barjak vije,
da života ovde nije.

Majmunska se porodica
dokopala svih stolica.
Ko iz nekog crnog vica,
keze nam se gadna lica.
Zoran TucakovićPovratak na vrh strane


SPORT
U SLOGI NIKAKO DA SE POMIRE SA ISPADANJEM IZ PRVE LIGE

Da je zakona neko bi bio i uhapšen!!!

KRALjEVO - Fudbaleri Sloge marljivo treniraju pripremajući se za naredno prvenstvo. Iako je ovih dana postojao tračak nade da će možda beli i zadržati status prvoligaša izgleda da od toga neće biti ništa. Naime, bilo je klubova koji nisu izmirili svoje obaveze prema savezu ali i onih koji za Super ligu ne ispunjavaju određene uslove kada je infrastruktura u pitanju ali izgleda da je mnogo takvih:
- Ja iskreno nisam optimista jer mi živimo u Srbiji. U svakoj drugoj državi iole normalnoj, Sloga bi ostala tamo gde joj je i mesto, nekoliko ekipa bi bilo isterano iz takmičenja a sigurno bi neko trebalo da bude uhapšen zbog davanja i primanja mita. Mnogo toga se negativnog desilo u poslednjih pet kola najlepše lige u Srbiji. Ne razumem čelnike Saveza zašto nisu napravili neke rezove, korake da to sankcionišu jednom za sva vremena jer to što se dešavalo ne donosi ničem lepom našem posrnulom fudbalu.
- Ono što je realnost Sloga će igrati u Srpskoj ligi. Pa šta je to u klubu urađeno u vreme pauze dva prvenstva?
- Mi smo odmah po završetku prošle sezone svim igračima starijim od  22 godine zahvalili na saradnji. Rekli smo da ćemo razgovarati sa svima onima koji žele da ostanu u klubu. Prvi je bio Raša Babić koji je ostao u klubu i njemu sve čestitke i zahvalnost na odnos prema klubu. U njega sva ova deca imaće lep primer kako se voli i poštuje klub. Pored Raše dobili smo dva pojačanja za sada to su Desnica iz Apatina na mestu štopera i u špicu Drinić iz Novog Sada koji je dolazak već overio golom. Nedostaje nam jedan vezni igrač ali nije isključeno da to bude neko iz postave iz prošlog prvenstva. Ukoliko Gojković ode iz kluba (u Borac, prim. S. P.) onda će nam trebati i taj levi spoljni igrač.
- Ipak Sloga ima i jedno najjače pojačanje?
- Da to je naš mladi sastav ponikao u mlađim selekcija kluba. To je perspektiva ovog kluba i sada smo došli do toga da možemo da ih polako uključujemo u prvi tim. To su momci iz grada koji su prošli školu Sloge a toga će ubuduće biti sve više.
Posle izvlačenja parova na konferenciji klubova Srpske lige Zapad Sloga je odigrala meč na Zlatiboru sa Metalcem iz Gornjeg Milanovca (1:2), naredne srede u Kraljevo dolazi Jedinstvo iz Paraćina i zatim u Kraljevu opet Metelac (GM). Prvenstvo u Srpskoj ligi počinje 14. avgusta a prvi protivnik je Jedinstvo u Ubu. U narednoj sezoni Sloga će u Kvalitetnim ligama Srbije opet imati sva tri predstavnika: omladince, kadete i pionire.

SLUČAJ TRENERA NIKOLIĆA
Pare ne damo, neka nas isteraju!
- Po medijima se provlači ona tužba trenera Saše Nikolića. To je tema koja puni stranice štampe?
- I mi smo podneli tužbu rdovnom sudu protiv trenera Nikolića s obzirom da u FS Srbije nemamo poverenja. Oni su doneli tako smešne odluke u korist našeg bivšeg trenera i to opet odslikava stanje u našem fudbalu i državi. Bez ikakvih argumenata doneli su neke odluke u korist Nikolića pa ćemo pravdu potražiti na redovnom sudu. Mismo rekli ljudima iz Saveza, izvolite suspendujte nas, ugasite nas. Onog momenta kada nam blokirate račun ili nas suspendujete od tog momenta Sloga ne igra nijednu utakmicu. Takmičenje ćemo da pokvarimo nećemo se takmičiti više i onda idemo na više istance UEFU i FIFU.

METALCU REVANŠ NA ,,GENERALKI"
Fudbaleri Sloge poraženi su u kontrolnoj utakmici koju su na Zlatiboru odigrali protiv superligaša Metalca iz Gornjeg Milanovca. Rezultat je ovoga puta bio 2:1 za Metalac ali uslediće revanš naredne nedelje sa istim rivalom i to će biti i generalna proba za oba kluba.
Gol za Slogu postigao je Gojković iz slobodnog udarca - njegove uže specijalnosti. Juče je gost Sloge bilo Jedinstvo iz Paraćina.
Inače, početak nove prvenstvene sezone je 14. avgusta kada Sloga gostuje u Ubu kod Jedinstva.
Tekst i snimci: S. Petković



ODBOJKAŠI RIBNICE KRENULI SA PRIPREMAMA
U ,,Borićima" sa obdaništem

KRALjEVO - Odbojkaši Ribnice počeli su pripreme za narednu prvenstvenu sezonu. Skup igrača, trenera i čelnika kluba obavljen je u Borićima, šumici kraj Kraljeva. Na prvom okupljanju nije bilo iskusnih tehničara Predraga Bićanina i Miloša Zekavice, koji će pored funkcije pomoćnog trenera nastupati na mestu organizatora igre. Oni su još koji dan na letovanju i nisu računali na ovako rani start priprema. - Krenuli smo ranije sa pripremama za novo prvenstvo i u dosta izmenjenom sastavu. Čini će ga nekoliko momaka iz juniorskog pogona, a imaćemo tu i nekih igrača koji su u prošloj seoni bili članovi Super lige. Krenuli smo ranije jer nas očekuju nastupi u Balkanskom kupu sredinom septembra. Ekipa je dovoljno mlada pa im višak treninga neće puno smetati - kaže Boško Mačužić.
O planovima i ambicijama Ribnice je još uvek rano govoriti jer još uvek nije poznat sastav ekipa koje će učestvovati u ligi. - Nadam se da će ova ekipa uz jedan naporan rad u pripremnom periodu kada sledi uigravanje tima igrati važnu ulogu u prvenstvu. Dosta ekipa će igrati u podmlađenom sastavu i svakako da će i šampionat biti neizvestan do kraja - dodaje Mačužić, koji napominje da će se pripreme odvijati u Kraljevu, a nešto kasnije možda će uslediti put na neku od planinskih lepotica, koju još uvek se ne zna.
- Hala sportova u Kraljevu je otvorena za rad, dakle radićemo sa loptom u dvorani ali napolju. Fizičke pripreme sa novim trenerom Vladimirom Adamovićem, odradićemo u teretani i na atletskom stadionu uz naravno obavezan akcenat na tehniku u igri. Posle napornih treninga uslediće i kontrolne utakmice kada će se videti i pravi izgled Ribnice sa novim igračkim kadrom.
- Moj plan je da odigramo što više utakmica. Ekipa je mlada pa je potrebno i više vremena za uigravanje. Treba samo naći rivale pre svega u okruženju. Kada neka od tih ekipa bude spremna odmah ćemo prihvatiti izazov. Do početka prvenstva planira se odigravanje do 12 utakmica plus oni mečevi u Balkanskoj ligi. To je sasvim dovoljno da se sa velikim ambicijama startuje u novo prvenstvo.
S. P.



NOVI ODBOJKAŠKI PRVOLIGAŠ UZIMA ZALET
Sve spremno za viši rang

KRALjEVO - Novi kraljevački prvoligaš OK Gimnazijalac počeo je u ponedeljak sa pripremama za narednu sezonu. Prozivku su izvršili treneri Ana Tijanić i Sonja Mojsilović, a igračice su pozddravili čelni ljudi kluba poželevši uspeh i u narednom prvenstvu u višem rangu. - Najpre sledi rad u Kraljevu, a potom ćemo najverovatnije pripreme obaviti na Goču. Odigraćemo i nekoliko trening utakmica sa renomiranim klubovima, posle čega će uslediti Kup takmičenje u Trsteniku - raportira Ana Tjanić.
   Prvenstvo u Prvoj odbojkaškoj ligi kreće 8. oktobra. U narednoj sezoni Gimnazijalac će biti jači za dve igračice - povratnice iz Lazarevca Danice Galjak i Jelene Raković.
S. Petković



ODRŽAN TRADICIONALNI MEMORIJALNI TURNIR ,,DRAGAN TRIPKOVIĆ - KENO”
Domaćini treći posle penala

Kraljevo - Kraljevačke fudbalske sudije organizovale su tradicionalni memorijalni turnir u znak sećanja na Dragan Tripkovića - Kena njihovog nastradalog kolegu.
Fudbalski arbitri Kraljeva i ove godine su organizovali tradicionalni memorijalni turnir posvećen preminulom kolegi internacionalcu Draganu Tripkoviću - Kenu. Ovoga puta pored domaćina nastupile su i fudbalske sudije iz Novog Sada, Kruševca i Kragujevca. Prvog dana odigrane su dve utakmice, Kruševac - Kraljevo 5:4, Novi Sad - Kragujevac 2:1.
Sutradan stotinak učesnika turnira položilo je vence, cveće i zapalilo sveće na grob Dragana Tripkovića u prisustvu njegove uže porodice. Popodne u borbi za treće mesto Kraljevo je posle boljeg izvođenja udaraca sa bele tačke slavilo protiv Kragujevca sa 4:2, a odlučujući jedanaesterac izveo je golman Kraljevčana Bandović.
U finalu Kruševljani su slavili protiv Novosađana sa 1:0. Ovaj meč sudio je Lazar Tripković, Draganov sin. Po završetku turnira učesnicima su uručene zahvalnice a pobedniku pehar. Nagrade je uručila Tripkovićeva supruga Slađana.

Finale Kruševac – Novi Sad 1:0
Strelac: 1:0 Mijailović u 64. Gradski stadion. Gledalaca 150. Sudija: Lazar Tripković (Kraljevo). Žuti kartoni: Ivković i Milićević (Kruševac), Malidžan (Novi Sad) Kruševac: Jevtović, Mijailović, Rajković, Miletić, Popović, Radovanović, Anđelković, Godić, Ivković, Pendo, Mitić. Igrali su još: Stojanović, Mladenović, Tomić, Milićević, Pavlović, Rasinac
Novi Sad: Bosin, Stojanac, Kalanj, Malidžan, Miljković, Ćuk, Šutulović, Jovanović, Kranjčević, Gajdobranski, Brdar. Igrali su još: Utješanović, Rađen, Spasić, Radaković.
S. Petković



NOVI TERENI KRAJ IBRA I MORAVE ZA MLADE ODBOJKAŠE
Sportski kutak između dve reke

KRALjEVO - Na samom ušću Ibra u Zapadnu Moravu nalazi se etno izletište na kome su sagrađena dva odbojkaška terena. Ideja da se tako nešto uradi potekla je od Branka Stojanovića, bivšeg igrača OK Ribnica sada trenera u OK ,,Četvrti kraljevački bataljon" u Kraljevu.
- Mi odbojkaški radnici imamo obavezu prema ovim devojčicama i dečacima da im napravimo što više terena za odbojku. Mi smo to odlučili da uradimo ovde u zdravom ambijentu na ušću dveju reka. Sada su ovo tereni našeg kluba ali to ne znači da svako dete može da dođe ovde samo ili sa rotiteljima da vidi šta se radi da se okupa u Moravi - kaže Stojanović.
Za sada tu su dva terena, jedan travnati, a drugi specijalno napravljen za bič volejem odbojku na pesku. Njega su radno otvorili članovi odbojkaške ekipe Medicinskog centra, čiji igrači imaju velikih uspeha na Radničko - sportskim igrama.
- Mi smo uvek tamo gde je odbojka. Ovaj ambijent je na samo jedan i po kilometar od grada, a do sada ga nismo koristili ili nismo znali da postoji. Ako Novi Sad ima svoj Štrand, a Beograd Adu zašto mi ne bi imali svoje ,,Ušće" na samom spajanju Ibra i Morave. Deca su se odazvala u velikom broju i možemo reći da je projekat uspeo - kaže Miloš Pandrc, primač servisa u OK MC Studenica.
Na otvaranju pored odbojkaša i odbojkašica ,,IV kraljevačkog bataljona" bile su devojke novog prvoligaša OK Gimnazijalac sa svojim terenerom Anđelkom Tijanić. Na jednom od odbojkaških terena sve je prštalo od  borbene igre, lepih poteza.
- Treniram tri godine u ovom klubu u ovakvom ambijentu koji je zaista divan po prvi put. Lepo je ovde, inače igram na poziciji srednjeg blokera, a ponekad i korektora - priča Anđela Ilić.
Nema sumnje da će odavde koracima od sedam milja krenuti talentovani dečaci od kojih će možda u skorije vreme neko kročiti na parket u dresu Ribnice.

SELEKTOR NA OTVARANJU
Gost ovog etno odbojkaškog kampa bio je Milan Žarković:
- Ovo porvrđuje jedan britki um našeg čoveka koji zna da iskoristi jedan ovakav ambijent  u službi sporta odnosno odbojke. Napravljena je zaista uspešna kompilacija sporta i razonode. Ne sumnjam da će ovo iskoristiti na najbolji način i da će odavde poteći još koji reprezentativac kao što je to i dosada bio slučaj.
- Do sada smo na prvenstva išli nekako rezervisano i nismo baš bili sigurni u sebe. Ovoga puta siguran sam da imamo odlične momke u reprezentaciji sa kojima možemo po prvi put da uzmemo medalju u juniorskoj konkurenciji. Mislim da imamo generaciju koja je kadra da se bori za sami vrh jer to su momci koji imaju i seniorskog staža  - kaže Milan Žarković.
S. PetkovićPovratak na vrh strane


 


IMPRESUM

”IBARSKE” - nedeljne novine,

izdavač: „Leksem“ d.o.o. Kraljevo, Žiča 174 V

Direktor i glavni i odgovorni urednik Nebojša Savić
Kompjuterska  obrada  „Sirijus A”

Adresa  redakcije: Milana Toplice 1/15  36000 Kraljevo
tel. 036/327 555, faks  036/327 556

web site: www.ibarske.net email: redakcija@ibarske.net

Marketing i prodaja „Sirijus A”
marketing@ibarske.net tel. 063/744-62-53

Štampa: Politika Štamparija d.o.o. Beograd

Generalni distributer: „Sofist”, Žička 10

List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.


Copyright © 1997-2010. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive