Ibarske
novosti - 12.I 2001.
Uvod - U osvit treceg milenijuma
Jasna i pukovnik
Budzet trci za zivotom
Bozic u Kolevci Srpstva
INTERVJU: Dr Dragan Arsic
Kraljevo bez uranijuma ?
Uz odlucnost - lepa rec i strpljenje
UVOD
- vreme sadasnje
- Pise Ivan Rajovic
U osvit treceg milenijuma
Smenu
milenijuma, vekova, svetlosnih i obicnih godina na ovim izmrcvarenim
i prenaseLjenim sumadijskim prostranstvima Kraljevcani nisu, kako
se ocekivalo, obelezili nekim narocitim masovnim spektaklom. Izmuceni,
verovatno, mnogobrojnim proslavama razlicitih pobeda i povoda ostali
su bez daha na kraju kade je trebalo staviti tacku na jedan po nekima
lep, a po drugima katastrofalan period naseg zivota. Sta se dogadjalo
u intimnoj milenijumskoj atmosferi privatnih proslava nemogudje je
znati. Ali kada je u pitanju javno iliti kafansko docekivanje ili
ispracanje pomenutih vremenskih perioda slobodno se moze reci da je
bilo neocekivano veselo, agresivno, bucno i krvavo. U dimu petardi
i baruta iz mnogobrojnih komada sto dugih, a sto kracih cevi, uz blesak
seciva naostrenih nozeva i krhotine stakla polomLjenih flasa, uz jauke,
probodene stomake, odsecene usi, modrice, masnice i polomLjene ruke
i noge protekla je noc u kojoj se smenjuju milenijumi. Sve to, iz
raznoraznih razloga, pokriveno je cutanjem i potiskivanjem u zaborav
kao da se ama bas nista nije ni dogodilo odnosno, kao da je nekome
stalo da se nasa milenijumska bruka ne sazna ili da se sakriju oni
koji su na samom pragu ere civilizacije i novih tehnologija jos jednom
manifestovali svoj urodjeni balkanski zivotinjski i ubilacki primitivizam.
Vreme slavLja, cestitanja i poLjubaca tako je postalo vreme obracuna,
izliva nekog nakupLjenog gneva i mrznje prema svemu i svacemu sto
je, ujedno, i najava onoga sa cim cemo tek imati prilike da se suocimo
u mnogo masovnijim i ucestalijim slucajevima nego sto je to bilo 1.
januara 2001. god. To sto su pojedinci sebi dali za pravo da zavode
red, presudjuju i kaznjavaju govori da smo iz vremena diktature usli
u period anarhije koja u ovim okolnostima i sa ovakvim psihicki nestabilnim
pojedincima, narkomanima, alkoholicarima, izbeglicama i povratnicima
sa ratista moze skupo da nas kosta. Ali, reklo bi se, da se svemu
tome ne pridaje pravi znacaj, cak bi se moglo zakLjuciti da ima onih
kojima je u interesu da to bude bas tako. Stavise, ima opravdanih
razloga da se pretpostavi kako pojedini politicki gubitnici pokusavaju
da se svete preko svojih jos uvek "zakonom zasticenih" izvrsilaca.
Zato nam preostaje da sacekamo i zvanicno saopstenje o svemu onome
sto se dogadjalo u osvit treceg milenijuma, kao i to da krivci budu
pronadjeni i kaznjeni. U protivnom bi trebalo znati da je pravda spora
ali dostizna i da ce poravnanje racuna postati necije zanimanje, a
istovremeno i nasa sudbina. Ovaj grad je davno prestao da bude ono
sto je bio, ali jos uvek ima vremena da se spreci da ne bude ono sto
vrlo lako uskoro moze postati.
Pismo
iz belog sveta - pise dr Milorad Kovacevic
Jasna i pukovnik
(Autor je Kraljevcanin, doktor je
matematike. Poslednjih petnaestak godina zivi u Otavi, Kanada. Zaposlen
je u kanadskom Drzavnom statistickom zavodu)
Konacno smo docekali novi milenijum. Prosle godine,
sada vec pretprosle, takodje smo docekivali novi milenijum. Razlika
je jedino sto smo se tada plasili da ce avioni da padaju, da ce nuklearne
bombe masovno da eksplodiraju, da ce se bankarski i berzanski sistemi
potpuno raspasti na stetu svojih ulagaca, i da ce haos da nadvlada
civilizaciju. Ovu novu godinu smo docekali potpuno oslobodjeni straha
jer su nas kompjuterski specijalisti u medjuvremenu uverili da su
kompjuteri pod kontrolom i da je kataklizma odlozena do desethiljadite
godine. Ono sto vredja zdrav razum jeste da je 2000. proglasena prvom
godinom 21. veka, pa tako i prvom godinom treceg milenijuma, a ne
2001. Uzalud su istoricari, astronomi, i ostali profesionalni brojaci
vremena govorili da je vreme neprekidno i da nista ne moze trajati
nula vremenskih jedinica, pa da ni nova era nije pocela nultom godinom
vec prvom i da je svaka stota godina kraj a ne pocetak veka. Nista
nije moglo ubediti svet prosle godine da je pocetak dvadeset prvog
veka tek ovog prvog januara. I umesto da ovu novu godinu docekamo
raskosno i specijalno, ucinili smo to mnogo skromnije nego cekajuci
2000. U glavnom gradu Kanade nije bilo cak ni tradicionalnog novogodisnjeg
vatrometa.Praznici i praznicna raspolozenja su obicno dobre prilike
da se objave vesti koje treba da prodju nezapazeno. Tako je na CBC
radiju, kanadskom drzavnom radiju, u subotu 31. decembra 2000. objavljeno
da pet NATO drzava vodi istragu o stetnom delovanju radijacije iz
projektila punjenih osiromasenim uranijumom koriscnih u Bosni i Kosovu.
Radijacijska bolest je vec nazvana "balkanski sindrom". Receno je
da je oko 30.000 italijanskih, portugalskih, belgijskih, spanskih
i grckih vojnika vec obolelo od raka i da je italijanska vlada osnovala
specijalnu komisiju da ispita uzroke masovnog oboljenja. Na istom
tom CBC, sredinom aprila 1999, u jeku bombardovanja i svakodnevnih
anti-ratnih demonstracija sirom sveta, odrzana je i direktno preneta
javna rasprava o ratu u Jugoslaviji pod naslovom Gradski forum. Petar
Mensridz, poznati kanadski voditelj, prvo je intervjuisao kanadskog
premijera, a potom u prepunoj dvorani otavskog konferencijskog centra
pozvao publiku da postavlja pitanja prisutnim ekspertima za medjunarodno
pravo, balkansku istoriju, izbeglice, rat i diplomatiju. Jedan po
jedan, dolazili su zabrinuti Kanadjani do mikrofona komentarisuci,
pitajuci i uglavnom osudjujuci stav kanadske vlade. U jednom trenutku,
Jasna (druga generacija iseljenika) postavila je pitanje legitimnosti
i moralnosti upotrebe osiromasenog uranijuma kao municije.
Stanovnici Kosova ne samo da stradaju danas, rekla je
Jasna, vec ce mnoge buduce generacije da stradaju od radioaktivnosti.
Do tada se o radioaktivnosti samo nagadjalo i nije se o tome pricalo
javno, pogotovu ne na televiziji. Voditelj je zamolio profesora Blanda
sa vojnog koledza da odgovori na postavljeno pitanje. Penzionisani
pukovnik je pokusao da demagoski negira upotrebu radioaktivnog materijala
rekavsi da svako upotrebljeno sredstvo podleze zakonima ratovanja
i da nijedno nije radioaktivno. Ne trepnuvsi, hladno i odmereno, Jasna
mu je direktno u lice i pred kamerama rekla:"Gospodine, vi ste lazov.
Lazete nas, lazete kanadski narod. Svi znamo da Amerikanci koriste
osiromaseni uranijum u svojim anti-tenkovskim bombama, svi znamo da
je njegova radioktivnost smanjena samo na polovinu i svi znamo da
se taj uranijum priprema u Kanadi." Jasna, inace sitna, tiha i skromna
zena, potpuno je porazila krupnog pukovnika koji je, iznenadjen i
sav crven u licu, zbunjeno zacutao. I ko zna sta bi mu Jasna jos rekla
da voditelj nije dao rec sledecem.
Cetvrta
skupstina SO Kraljevo - Pise Slobodan Rajic
Budzet trci za zivotom
Jednoglasnom odlukom odbo-rnika, budzet opstine Kraljevo za proslu,
2000. godinu povecan je sa 140,2 na 149,5 miliona ili za 9.330.000
dinara sto je za 6,65 odsto vise u odnosu na planirana sredstva. U
istom iznosu i procesu, zbog obavezne zakonske finansijske ravnoteze
povecani su i budzetski rashodi za proslu godinu.
U strukturi rebalansiranih prihoda budzeta dominantno
ucesce, kao i u prvobitnoj odluci donetoj 20. januara 2000. godine,
ima naknada za koriscenje komunalnih dobara od opsteg interesa - 28,2,
potom naknada za koriscenje gradjevinskog zemljista - 15,4, porez
na prenos apsolutnih prava - 13,0 i porez na promet proizvoda i usluga
- 6,7 odsto... U javnim rashodima, pak, sredstva za ostale opste drustvene
potrebe (Direkcija za planiranje i izgradnju) ucestvuju sa 43,3, sredstva
za drustvene delatnosti sa 35,3 i sredstva za rad organa i posebne
i druge namene opstinske uprave sa 18,8 odsto.
KAKO BITI REALAN?
Obrazlazuci predlog odluke o izmenama i dopunama budzeta,
potpresednik "opstinske vlade" Dragan Markovic pored ostalog istakao
je da da je tokom 2000. godine ostvaren budzetski deficit od preko
500.000 DEM u dinarskoj protivvrednosti, sto je nova lokalna uprava
konstatovala prilikom preuzimanja vlasti pre dva i po meseca a u medjuvremenu
ga smanjila na 200.000 DEM. Na to su, kako je naglasio, uticali najpre
makroekonomski uslovi, kao sto su enorman rast cena na malo (105,1
%) i propisima smanjeno ucesce opstina u porezu na promet sa 17,2
na 11,2 odsto (uz manji prenos sredstava po utvrdjenoj dinamici od
preko dva miliona dinara), a zatim mezoekonomski faktori kao sto su
odnos korisnika prema budzetu i nenamensko trosenje sredstava, dok
je medju mikroekonomskim uzrocima manjka osnovni - neracionalno koriscenje
sredstava po korisnicima i stavkama. Zbog svega toga budzet je realno
i nominalno zaostajao za planskom projekcijom, pa je tako njegova
realna vrednost sa 7 miliona DEM u trenutku donosenja spala na 4,9
DEM krajem 2000. godine, odnosno ostvaren je sa svega 60 procenata
pa se preostale obaveze prenose u 2001. sa prioritetom u realizaciji.
Markovic je predlozio i mere koje bi trebalo da obnezbede
realnost budzeta u narednoj godini medju kojima su najznacajnije stabilna
ekonomska i kreditno-monetarna politika sa maksimalnim rastom cena
od 1-1,5 odsto, finansijska decentralizacija uz davanje daleko vecih
prava lokalnoj samupravi, prestruktuiranje budzetskih korisnika i
znatno veca budzetska disciplina uz bolju kontrolu.
STEDNJA, PRE SVEGA
U raspravi, u ime skupstinske Komisije za drustveno-ekonomski
razvoj, privredu i finansije njen predsednik Momcilo Aleksic (DOS)
predlozio je da se sagleda broj zaposlenih u drustvenim delatnostima
i uskladi sa normativnim aktima (sistematizacijom), ukine finansiranje
Saveza rezervnih vojnih staresina (SRVS) i preispitaju i smanje enormni
troskovi za reprezentaciju. Odbornik Tomislav Kosovac (SPS) je istakao
da je SRVS nestranacka organizacija sa dosta clanova i velikom ulogom,
da ima jednog zaposlenog i da se moze desiti presedan da kraljevacka
opstinska organizacija SRVS bude prva u SRJ i Srbiji "skinuta" sa
budzeta. Dr Radoslav Jovic (SPO) je najpre cestitao DOS-u na ubedljivoj
izbornoj pobedi i upozorio na veliku odgovornost pobednika, a zatim
upitao koliko se opstini realno vraca sredstava iz Republike i zasto
nisu predvidjena sredstva u budzetu za Duhovni centar "Vladika Nikolaj
Velimirovic", predlozivsi da i poslanici DOS-a izvrse pritisak na
Vladu Srbije da promeni nacin finansiranja opstina. Darko Vilotijevic
(SPO) je predlozio da se za narednu sednicu sacini "troskovnik" (pregled
utrosenih sredstava za plate i reprezentaciju) za sve funkcionere
opstine i javnih preduzeca i ustanova.
U odgovoru na neka od pitanja, dr Ljubisa Jovasevic, predsednik
SO Kraljevo, rekao je da bi novim zakonom o Vojsci Jugoslavije trebalo
obuhvatiti i SRVS jer je nelogicno da finansiranje ove organizacije
bude van dela saveznog budzeta namenjenog VJ, da se priprema novi
zakon o lokalnoj samoupravi uz dilemu "ostrvski" ili "kontinentalni"
sistem, kao i da je na njegovu inicijativu vec pripremljen pregled
materijalnih troskova opstinskih funkcionera.
Potpresednik Izvrsnog odbora SO Dragan Markovic u odgovoru
na pojedina pitanja naglasio je da je iz Republike umesto 11.343.000
vraceno 8.700.000 dinara i to glavnina u poslednja dva meseca, po
dolasku DOS-a na vlast, i posto su dobrim delom ta sredstva obezvredjena
zbog zakasnjenja, kao i da su troskovi za reprezentaciju porasli za
120,05%, za putovanja za 228%, za materijalne izdatke IO SO (mobilni
telefoni, kancelarijski materijal, pretplata na stampu ...) za 45%
i za ostale izdatke 112,84% i to do preuzimanja lokalne samouprave
od strane DOS-a u oktobru 2000. godine. Nacelnik Odeljenja za privredu
i finansije Milomir Prodanovic informisao je odbornike da u uslovima
nominalnog ogranicenja potrosnje u bilansima od 100 dinara ubranih
fiskalnih sredstava na ovom podrucju opstini Kraljevo ostaje samo
6,5 dinara (!?), kao i da je u okviru budzetskih sredstava za kulturu
150.000 dinara iskorisceno za uvodjenje centralnog grejanja u Duhovni
centar "Vladika Nikolaj Velimirovic".
Predsednik Izvrsnog odbora SO Kraljevo Mile Koricanac
izrazio je zadovoljstvo sto "dolazi ono za sta smo se zalagali 10
godina - da javnost bude informisana o svemu", odajuci priznanje Momcilu
Aleksicu i svim odbornicima DOS-a na svemu sto su uradili do sada,
posebno da se spreci dalje nekontrolisano trosenje narodne imovine.
On je obecao da ce sadasnja opstinska vlada biti najjeftinija od 1945.
godine, navevsi kao primer da on kao predsednik vlade "ne izlazi iz
kola a nijedan putni nalog nije naplatio" i apelujuci na poslanike
da se do donosenja novog zakona o lokalnoj samoupravi opstinama ostavi
veci procenat prihoda, jer je naplativost poreza u opstini Kraljevo
98% ali gotovo sve odlazi u Republiku.
Odbornik Marko Petrovic (DOS) takodje je izrazio zadovoljstvo
otvorenoscu i sirinom rasprave jer u prethodnom periodu nije bila
takva praksa pa je za otvaranje nekih tema, na primer o skolstvu i
rezervistima, vodjena "rovovska" borba u Skupstini. On je predlozio
da ova Skupstina i poslanici DOS-a iz Kraljeva budu inicijatori novih
zakonskih resenja o lokalnoj samoupravi kojoj treba vratiti pre 10
godina oduzeta prava, da izmedju odbornika i poslanika bude sto manja
razlika i da poslanici budu neka vrsta portparola skupstinama opstina,
kao i da jedini kriterijum za trosenje sredstava reprezentacije bude
njihova opravdanost i efektuiranost kroz ostvarenje zadatka, ako hocemo
da se otvorimo prema svetu i primenimo evropske standarde.
PO "SESELJU" - JOS OVAJ PUT
U skladu sa zakonskom odredbom da se, ukoliko se budzet
ne donese pre pocetka godine, finansiranje vrsi privremeno, najduze
tri meseca, odbornici su takodje jednogglasno doneli odluku o privremenom
finansiranju opstine Kraljevo u periodu januar-mart 2001. godine,
sa "mini-budzetom" od 33.135.000 dinara.
Doneta je odluka kojom je utvrdjeno da naknada za oduzeto
gradsko gradjevinsko zemljiste u 2001. godini iznosi 2 procenta, koliko
je zakonom najvise dozvoljeno.
Iako usvojen vecinom glasova, predlog odluke o izmenama
i dopunama odluke o organizovanju javnih i javnih komunalnih preduzeca
(Toplana, Putevi, Pijaca, Vodovod, Cistoca, JP za stambene usluge,
Direkcija za planiranje i izgradnju i Ibarske novosti), pretrpeo je
zestoku kritiku mada je glavni predmet "napada" bio tzv. "Seseljov"
Zakon o JP i ustanovama, donet sredinom prosle godine.
Naime, kako je u obrazlozenju istakao Zoran Raspopovic,
nacelnik Odeljenja za urbanizam a u ime Izvrsnog odbora, uskladjivanjem
osnivackih akata sa ovim Zakonom drasticno su suzena prava javnih
preduzeca i ustanova u korist osnivaca. Tako osnivac sada direktno
imenuje predsednike upravnog i nadzornog odbora i direktora i daje
saglasnost na finansijska i sva druga akta javnih preduzeca i ustanova!?
Pored takve maksimalne centralizacije, kako je primetio odbornik Darko
Vilotijevic, upravnim i nadzornim odborima dato je i pravo da sami
sebi odredjuju i dodeljuju naknadu za rad (dnevnice). Dragisa Spasojevic,
clan IO SO, naglasio je da su "posledice novog Zakona vrhunac centralizma
jer je vlasnik kompletne imovine preduzeca i ustanova Vlada Srbije
(cak i, recimo, kancelarijskog namestaja, rokovnika i humanitarne
pomoci)" i predlozio da Skupstina pokrene inicijativu za ukidanje
Zakona koji je u koliziji sa Ustavom i svim ostalim komunalnim propisima
"kao kad bismo usred baste zasadili trn". Odbornik Marko Petrovic
je upozorio da ce Skupstina kao osnivac, zbog zakonskog vakuma, ubuduce
morati da odlucuje o svemu, "od kupovine kafe do izgradnje poslovnog
prostora u javnim preduzecima i ustanovama"!?
Dr Ljubisa Jovasevic, predsednik Skupstine opstine, rekao
je da su sve ove anomalije Zakona vec primecene i da se treba strpeti
jos kratko vreme jer ce "Seseljov" Zakon brzo biti ukinut, a da bi
se stetna zakonska dejstva amortizovala IO SO je doneo odluku da Upravni
odbor preduzeca ili ustanove moze odlucivati o finansijskim transankcijama
do odredjenog bonusa (5 odsto) pa o tome traziti saglasnost "opstinske
vlade". Dragan Vukadinovic, sekretar Skupstine opstine, u vezi sa
naknadama za rad u upravnim i nadzornim odborima napomenuo je da se
usaglasavanje sa Zakonom mora izvrsiti, ali da se to predvidjeno pravo
ne mora i iskoristiti.
STATUT "NA DORADI"
U nastavku, Skupstina je donela odluke o stavljanju van
snage nekoliko odluka o pristupanju urbanistickom projektovanju, medju
njima i o izradi urbanistickog projekta za izgradnju sportske dvorane
"Vlade Divac" u Kraljevu zbog toga sto, kako je obrazlozeno, za ovaj
objekat na lokaciji "Pod obalom" (izmedju Ibra i keja) nije dobijena
niti se moze dobiti vodoprivredna dozvola zbog plavljenja.
Na predlog Marka Petrovica, odluceno je da se pristupi
izmeni Statuta opstine Kraljevo zbog toga sto je, kako je obrazlozio
predlagac, predsednik IO SO preuzeo obavezu da se broj clanova "opstinske
vlade" poveca sa 10 na 14, tako da bi, ako se promena usvoji, Izvrsni
odbor sacinjavali predsednik i 14 clanova koji mogu istovremeno biti
i odbornici Skupstine opstine. Ovom odlukom krenulo se i u dvomesecnu
javnu raspravu o predlogu za izmenu Statuta.
Na zahtev odbornika Darka Vilotijevica, predsednik SO
dr LJubisa Jovasevic dao je sire obrazlozenje u kojem je istakao da
je broj clanova izvrsnog odbora SO razlicit po opstinama, a da je
u opstini Kraljevo zbog haoticne situacije i velikih ekonomskih, pravnih
i finansijskih problema neophodno povecati ne samo broj clanova vec
i broj potpresednika "opstinske vlade" jer ni strucne sluzbe nisu
u stanju sve da urade i iskoordiniraju. Osim toga, kazao je dr Jovasevic,
razmotrice se i zahtevi kooalicionih partnera u DOS-u i jos nekih
partija da participiraju u vladi, a i Odbornicka grupa SPS-a ima pravo
da bude zastupljena odgovarajucim brojem clanova u Komisiji za izbor
i imenovanja.
Ova tacka uvrscena je kao dopunska u dnevni red , dok
je jedan broj odluka iz oblasti urbanizma i imovinsko-pravnih odnosa
kojima je izvrsena revizija vlasnickih prava opstine kako bi se sprecila
otudjenja poput onog sa objektom "Crvene zvezde" donet u paketu, a
jedan broj predloga odluka zbog nepotpune pripreme skinut sa dnevnog
reda. Uobicajeno, na kraju su postavljana odbornicka pitanja.
"Overili" madat
Na 4. sednici Skupstine opstine Kraljevo izvrsena je verifikacija
mandata cetvorici odbornika DOS-a, izabranih na ponovljenim opstinskim
izborima 23. decembra. Oni su potom dali svecanu izjavu, u skladu
sa Statutom i Poslovnikom. Odbornici su tako postali MILAN OBRENOVIC
(Kovanluk), VIDOSAV LESEVIC (Adrani), ZVONKO TERZIC (Jarcujak) i DRAGOS
BOJANIC (Gokcanica). DOS sada u Skupstini opstine ima 49 odbornika.
Delegacija
otpora posetila Pecku patrijarsiju i Decane- pise Slobodan Rajic
Bozic u Kolevci Srpstva
Troclana delegacija Narodnog pokreta Otpor provela je Badnji dan i
Bozic na Kosmetu. Naime, tokom nedavne posete predstavnika Otpora
vladici crnogorsko-primorskom Amfilohiju vodjeni su i razgovori o
trenutnom polozaju i problemima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori
i tom prilikom utanacen i odlazak delegacije Otpora na Kosovo i Metohiju
tokom bozicnih praznika. Dogovoreno je da Otporasi budu gosti svestenstva
i monastva Pecke patrijarsije i Visokih Decana na Badnji dan i Bozic.
U troclanoj delegaciji Otpora bili su aktivisti Srdjan Milivojevic
iz Krusevca, Aleksandar Milicevic iz Kragujevca i Vladan Slavkovic
iz Kraljeva . Tako je trojka iz trougaonog srca Sumadije i Pomoravlja,
iz srca Srbije, posetila vekovnu Kolevku Srpstva i to u vreme jednog
od najvecih pravoslavnih crkvenih praznika i u jednom od najtezih
perioda u istoriji srpskog naroda.
LEPOTA I TUGA
Sami su vozili stari automobil "jugo 45" pozajmljen od
Skupstine opstine Krusevac, sami kamerom ovekovecili ovaj put, a kako
je on protekao po povratku prica Vladan Slavkovic:
- Na administrativnoj granici Kosova i Metohije i Crne
Gore, u mestu zvanom Savine Vode, docekala nas je neizbezna pratnja
koja je donekle ublazila neprijatan osecaj prolaska kroz etnicki cista
siptarska sela i kroz centar Peci. Osim pratnje KFOR-a docekali su
nas i incidenti (!?) jer je policajac UNMIK-a, siptar iz Djakovice,
videvsi nas badnjak poceo sa provokacijama svih vrsta na koje mu neki
od nas nisu mogli ostati duzni. Uz pomoc Italijana iz sastava KFOR-a
izbegnuti su veci incidenti. Put smo nastavili uz oklopnu pratnju
KFOR-a. Usput, do Peci, pratio nas je divan krajolik koji, nazalost,
nije mogao da izbrise gorak ukus koji smo imali posmatrajuci spaljena
srpska sela i kuce na cijim temeljima su siptari ponegde izgradili
svoje kuce i lokale. U Peci je nekad, po Slavkovicevim recima, ziveo
isti broj Srba i siptara, a sada osim svestenstva Pecke patrijarsije
vise nema nijednog Srbina!? Zato nije bila iznenadjujuca ogromna radost
srpskog svestenstva kada su ugledali clanove delegacije Otpora.
- Sama Pecka patrijarsija je tako dobro utvrdjena, iznosi
utiske Slavkovic, da ni ptica ne moze da unutra uleti, ali slaba je
to uteha kada sticete utisak da je manastir gotovo prazan. A bilo
je ranije Bozica kada su se u manastirskoj porti skupljale hiljade
Srba iz svih krajeva sveta, a sada je proslava bila vise nego raskosna
za nas trojicu koji smo bili jedini Srbi pridosli na Bozicnu sluzbu!?
Radost dobrodoslice ubrzo je zamenila prica o izdaji vere, istorije,
naroda...
"Otporasi" su u razgovoru sa monahinjama saznali da je,
iako dobro cuvan, manastir neprekidna meta siptarskih ekstremista.
Napadi i provokacije su posebno ucestali u vreme velikih praznika,
u sta su se i Otporasi uverili tokom vecernje Bozicne sluzbe. Ono
sto je siptare tokom sluzbe najvise iritiralo bila je izgleda gromoglasna
zvonjava sa manastirskog zvonika kojom je cela Pec odzvanjala!
- Pored cistote i lepote manastira videli smo i osetili
kroz razgovor sa svestenstvom da je i njihov unutrasnji, duhovni mir
nedirnut uprkos teskom okruzenju, podvlaci Slavkovic. Prilikom vecernje
sluzbe i paljenja Badnjaka osim nas, kao gosti, pojavili su se i visoki
oficiri iz sastava KFOR-a iz Spanije, Italije i Indije. Posle sluzbe
koja je u svima nama probudila dozu radosti i nade, pozvani smo na
veceru u manastirski konak gde smo bili svedoci i ucesnici razgovora
koji se vodio izmedju svestenstva i predstavnika KFOR-a. Tema razgovora
bila je bolja organizacija pomoci i zastite ostataka srpskog zivlja
u juznoj srpskoj pokrajini. Bila je zaista neopisiva i uzvisena upornost
sestre Haritine i ostalih monahinja koje su u razgovoru sa predstavnicima
KFOR-a insistirale na odbrani Srba i srpskih svetinja i pokusavale
kroz ovaj i ostale svakodnevne kontakte sa tim ljudima, da spasu sto
se spasti moze i sto je mozda jos vaznije da tim ljudima ispricaju
istinitu stranu price o proteklim dogadjajima na Kosmetu , od pocetka
sukoba.
BORBA I OTPOR
Delegacija Otpora sutradan je u zoru krenula u Visoke
Decane gde ih je sacekala impozantna trupa italijanskog dela KFOR-a
sa dvadesetak tenkova rasporedjenih oko manastira. To, medjutim, nije
moglo da zasmeta opcinjenosti Otporasa lepotama manastira i okoline.
Inace, manastir se nalazi na samo tri kilometra od cuvenog granicnog
prelaza Kosare, tako da su Decani tokom citavog rata bili izlozeni
napadima NATO-alijanse i siptarskih terorista, a dve rakete su pale
na samo pedesetak metara od centralne crkve koja je srecom ostala
neostecena.
- Na Bozicnoj liturgiji u Decanima, pored nas, bilo je
i nekoliko preostalih Srba iz ovog kraja koji su imali cast da prisustvuju
jednoj divnoj sluzbi koju su sluzili monasi na celu sa igumanom Teodosijem
i ocem Savom Janjicem, nastavlja Vladan Slavkovic. Ti Srbi kazu da
im pomoc ne treba i da je ne zele, vec samo traze da pomognemo narodu
koji je sa Koameta pobegao i koji se nalazi po kolektivnim smestajima.
Prica se ponovila, zal za narodom koji je napustio svoja rodna ognjista
zbog neobuzdane politike bivseg rezima i kukavicluka onih koji su
ga u ovim krajevima predstavljali. Srba i ovde nema, a sluzbama i
liturgijama uglavnom prisustvuju Italijani, Spanci, Englezi... Iznenadjeni
i obradovani nasim prisustvom u manastiru, uvek gostoprimljivi i dobrodusni
monasi, potpuno su se posvetili svojim gostima, pa nam je njihova
radopst i neposrednost izbrisala mucna osecanja koja smo stekli osmatrajuci
okolinu manastira.
Nasi Otporasi ponovo prisustvuju jos jednom od bezbrojnih
razgovora igumana Teodosija i oca Save sa oficirima KFOR-a i predstavnicima
medjunarodne zajednice, njihovoj upornoj i stamenoj borbi za istinu
i pravdu za sve Srbe iz Gorazdevca, Orahovca, Velike Hoce i ostalih
srpskih "rezervata". Probudila im je optimizam njihova tvrdnja da
se Srbi vracaju, doduse sporo, u neka od tih mestai da proces povratkakako-tako
ipak ide. Da se nastavlja vekovna borba za opstanak Srba na tim prostorima.
Monasi Visokih Decana tu borbu vode svakodnevno, ne priznajuci nikom
ni svoje muke ni svoje molitve, suocavajuci se stalno sa lazima koje
serviraju Siptarski politicari onima koji sada "vedre i oblace" na
Kosmetu.
- Uz blagoslov odlazimo natrag u Patrijarsiju odakle treba
da produzimo ka administrativnoj granici. Porucujemo nasim domacinimai
braniocima ovog naroda da cemo se vratiti! Mislili smo da se nasa
borba zavrsila, a borba je tek pocela. Deset godina je trebalo da
se ova zemlja upropasti, trebace nam jos deset da ovoj zemlji vratimo
cast i ugled koji je nekad imala! Novu vlast samo gledamo, a od svestenstva
Pecke patrijarhije i Visokih Decana mozemo samo da gledamo i ucimo
kako se pruza otpor svima onima koji su ovu zemlju unistavali i koji
je unistavaju, zavrsava pricu Vladan Slavkovic sa nekom cudnom tugom
ali i bljeskom odlucnosti i otpornosti u ocima. Srpski Otporasi polozili
su jos jedan ispit humanosti i pravog patriotizma.
INTERVJU
- Pise Ivan
Rajovic
Dr Dragan Arsic, direktor Zdravstvenog centra
"Studenica"
Vec vise od dve decenije zdravstvo je nezaobilazna
tema u Kraljevu, ne samo kada su u pitanju politicari i politika,
vec mnogo vise u zivotima i interesovanju obicnih gradjana. Zdravstvo,
kao oblast zivota po kojoj se ponajbolje ogleda nivo standarda i medjuljudskih
odnosa u gradu, svih proteklih godina je mnogo vise sluzilo za manipulaciju
ljudima nego sto se bavilo svojom primarnom delatnoscu. O tome u kakvim
je uslovima nase zdravstvo opstajavalo svih ovih godina nepotrebno
je govoriti buduci da su sve to gradjani najbolje osetili na svojoj
kozi. Medjutim, nedavnim promenama u drustvu doslo je i do ociglednog
poboljsanja zdravstevnih usluga u nasem Zdravstvenom centru. O tome
i perspektivama kraljevackog zdra-vstva razgovarali smo s novoimenovanim
v.d. di-rektora dr Draganom Arsicem.
Poboljsanje
zdravstvenih usluga
Dr Arsicu, sta mozete da kazete o situaciji koju ste zatekli
u Zdravstvenom centru " Studenica" ?
Ukratko receno, sa mojim imenovanjem od 09. 11. 2000.
godine kada sam preuzeo funkciju v.d. direktora, zatekao sam stanje
koje bih ukratko mogao da definsem kao veoma tesko. Finansijski i
organizacioni problemi su osnovno obelezje stanja koje sam zatekao.
Dug od 17 miliona dinara za nabavku opreme za Internisticku bolnicu
kod Beogradske banke, kod koje se nalaze nasi akceptni nalozi, kao
i dugovi za energente, elektricnu energiju, telefone, od blizu 10
miliona dinara predstavljaju najveci teret ZC "Studenica". Odmah nakon
mog imenovanja imenovao sam svoj strucni tim: pomocnika direktora
za Hirursku bolnicu dr Dragisu Kostica, pomocnika za Internisticku
bolnicu dr Srdjana Danojlica i pomocnika za Dom zdravlja dr Rada Jovanovica.
Zajednicki smo krenuli u resavanje svakodnevnih problema, a u cilju
sto boljeg funkcionisanja ovog Centra. Zahtevao sam da svi moji pomocnici,
kao i ja, deo radnog vremena provodimo na osnovnim radnim mestima
u struci, a to pre svega zato sto nam je to osnovno zanimanje, zatim
da bismo stalno bili na terenu i sagledavali probleme kako bi ih lako
resavali.
Kako se osecate na mestu v.d. direktora u ovim vremenima
koja nisu ni malo laka?
Ovu funkciju smatram kao izazov i obavezu da prevazidjemo
ovaj tezak period, a nikako kao privilegiju
Kako u ovom trenutku funkcionise Zdravstveni centar?
Radeci cesto i po dva radna vremena u 24 sata, u saradnji
sa Ministarstvom, lokalnom samoupravom i Upravnim odborom, smatram
da smo doprineli da u ovom najtezem periodu objektivnih drustvenih
okolnosti nas Centar funkcionise sasvim zadovoljavajuce, a necu biti
neskroman ako kazem i najbolje u Srbiji. Za sve ovo vreme grejanje
u bolnickim i poliklinickim prostorijama bilo je optimalno i permanentno,
ishrana pacijenata redovna i kvalitetna, osim povremenih nestasica
u pojedinim lekovima i sanitetskom materijalu kada su pacijenti u
neznatnom delu ucestvovali tako sto su ponekad ponesto kupovali od
lekova, uglavnom je snabdevanje bilo zadovoljavajuce. Sve teskoce
materijalne prirode prevazilazili smo uz pomoc i humanitarnih organizacija,
posebno bih izdvojio francusku humanitarnu organizaciju "Lekari sveta"
koji nam u svakom trenutku vrlo efikasno pristizu u pomoc za najpotrebnije
materijale. Kao i zahvaljujuci lokalnim donacijama, sto se lecenja
tice, ogroman je broj operacija ucinjen, oko 600 za poslednja dva
meseca i veliki broj lecenja druge vrste. Odnos lekara i pacijenata
dobija novi kvalitet ka vracanju poverenja poljuljanog u prethodnom
periodu od strane ministra dr Bojica. U znatnoj meri su suzbijene
neke negativne pojave, medjuljuski odnosi medju zaposlenima su korektni.
Putem kompenzacija sanirali smo dug od oko 4,5 miliona dinara iz prethodnog
perioda, a pomenuti dug od 17 miliona za opremu reprogramirali i pripremili
solidnu osnovu da bude resen preko Republickog fonda za zdravstveno
osiguranje.
Kako bi sada, posle svega sto ste preziveli, izgledala
nekakva "licna karta" ZC "Studenica"?
To je regionalna zdravstvena ustanova koja pruza usluge
primarne i sekundarne zdravstvene zastite stanov-nistvu sa podrucja
opstina Kraljevo, Raska i Vrnjacka Banja, sto cini oko 300.000 korisnika
zdravstvenih usluga. Pored toga imamo veliki broj pacijenata sa podrucja
drugih regiona i to Krusevca , Cacka, a za odredjene usluge i Kragujevca,
sto govori o kvalitetu nasih usluga i kadrovskoj osposobljenosti.
Centralni deo ove zdravstvene ustanove cine specijalizovane bolnice
hirurskih i internistickih grana medicine kapaciteta 730 postelja,
kao i specijalisticke ambulante. Zatim, Dom zdravlja u Kraljevu, Dom
zdravlja u Vrnjackoj Banji, 27 zdra-vstvenih stanica na prigradskom
i seoskom podrucju. Kadrovski kapaciteti cine 21OO zaposlenih od cega
347 lekara, 196 lekara specijalista, 25 subspecijalista i magistara,
71 stomatologa itd. a najveci broj cini osoblje sa srednjom i visom
medicinskom skolom koje je veoma dobro obuceno, zatim zapo-sleni u
Radnoj zajednici, Ku-hinji, Tehnickoj sluzbi itd. Sve u svemu to je
jedna velika zdravstvena ustanova koja godisnje pruza preko milion
ambulantnih usluga, hospitalizuje preko 15.000 bolesnika i uradi preko
5.500 hirurskih intervencija. Poslednjih de-set godina zdravstveni
radnici su podneli ogroman teret pritisnuti porastom broja bolesnih,
zbog priliva izbe-glih i prognanih, oko 30.000, jer su cesto bili
u situaciji da pruzaju pomoc bez lekova, materijala i adekvatnih sredstava
za rad. Zauzvrat nisu dobijali adekvatnu nadoknadu, a cak su od strane
dr Bojica optuzivani za lose stanje u zdravstvu.
Mnogo se govori o montiranju skenera koji je stigao u
nas grad. Dokle se s tim stiglo?
Nas cilj je da, s obzirom da u Kraljevu imamo odlican
bolnicki prostor, odnosno novu hirursku i renoviranu Internisticku
bolnicu, ucinimo sve da nabavimo savremenu opremu. U tom cilju krenuli
smo sa opremanjem prostora za montiranje skenera koji smo dobili kao
donaciju nemacke Vlade. Prema mojim saznanjima, to je aparat koji
je za nase prilike sasvim dobar, proizveden je 1995. god. ali je repariran
i u solidnom je stanju. Planirali smo da skener bude montiran do kraja
protekle godine, medjutim, kada je osnovni projekat za uredjenje prostora
bio zavrsen, ispstavilo se da betonska ploca staticki nije bila podobna
da nosi teret pa se naknadno pristupilo doradi projekta za ojacanje
iste. Napominjem da je taj prostor odredjen uz saglasnost predstavnika
Simensa, Direkcije za izgradnju i nacelnika Radioloske sluzbe, kao
najpogodniji, a izradjen je u sklopu Hirurske bolnice jos pre 20 godina.
Investiciona vrednost je oko 200. 000 maraka, a povrsine je oko 200
kvadratnih metara. Naravno, za smestaj skenera je potrebno oko 40
kvadratnih metara, ali taj prostor se oprema i za angiografiju kao
i za ultrazvucni kabinet. Sredstva su strogo namenska, obezbedjena
od uvecane stope doprinosa. Pristupili smo i opremanju Sluzbe za transfuziju
krvi, opremanju Sluzbe za sudsku medicinu i patologiju i opremanju
Sluzbe za fizikalnu medicinu koja je jos uvek smestena u izuzetno
losim prostorijama, a prostorije u koje treba da se preseli nalaze
se u Hirurskoj bolnici i do sada su koriscene kao magacin za lekove
iz humanitarne pomoci kojima je prosao rok upotrebe. Pristsupili smo
nabavci jednog aparata za anesteziju , zatim aparata za laboratoriju
kao i nabavci neophodne opreme i instrumentarija za operacionu salu
u ukupnoj vrednosti od oko 200.000 maraka, sredstva takodje strogo
namenska iz uvecane stope doprinosa.
Verovatno da ima promena i u organizacionom smislu?
U organizacionom smislu uradili smo novu sistematizaciju
prema sadasnjim potrebama i uslovima i pripremamo osnovu za resenje
jednog ogromnog problema, a to je 260 radnika zaposlenih na odredjeno
vreme. Potrebe za ovim radnicima su realne ali odredjene odluke od
strane Ministarstva od 1993. god. o zabrani prijema na neodredjeno
vreme nisu nam dozvolile da taj problem resavamo tako da imamo i radnike
koji po pet i vise godina rade na odredjeno vreme. Ovaj problem, uveren
sam, da cemo u saradnji sa novim Ministarstvom vrlo brzo prevazici.
Prijem na odeljenje, koji do sada nije bio u pravoj funkciji, sada
ima stalnog dezurnog lekara , otvorili smo i dnevnu bolnicu pri ovoj
sluzbi, sto donosi jedan sasvim novi kvalitet pruzanja zdravstvene
zastite hitnim bolesnicima. Odvojeno je Neurolosko od Psihijatrijskog
odeljenja i ucinjena je reorganizacija u drugim sluzbama gde je bilo
problema u funkcionisanju. U strucnom pogledu saradnja sa nacelnicima,
strucni sastanci i usavrsavanja su stalna praksa. Za sve ove aktivnosti
imamo podrsku Strucnog kolegijuma i najveceg broja zaposlenih.
Kako vidite zdravstvo u buducem periodu?
Pre svega bice potrebna korenita reforma i to u zdravstvenom
osiguranju. Naime, odmah da kazem da nema besplatnog zdravstva. Svi
oni koji su govorili o besplatnom zdravstvu pravili su privid. U zdravstvenom
osiguranju mora da se uvede disciplina i red vezano za doprinos. Nece
biti moguce da privilegovani budu oslobadjani od placanja doprinosa
za zdravstveno osiguranje, kao sto je to bio slucaj u prethodnom periodu,
sto je dovelo do siromasenja fonda za zdravstveno osiguranje, a posledica
toga je opsta nestasica lekova i sanitetskog materijala. Poznato je
da su u prethodnom periodu firme ciji su direktori bili istovremeno
i ministri u Vladi Republike Srbije cesto izbegavale doprinos tako
da su drugi morali da placaju doprinose, a zbog nestasice da kupuju
lekove. Rekao bih "jedni su placali na mostu i na cupriji, a drugi
ni na mostu, ni na cupriji", a koristili su sve pogodnosti iz osiguranja.
Duboko sam uveren da cemo u narednom periodu ziveti u pravnoj i finansijski
disciplinovanoj drzavi u kojoj ce svi placati osnovno osiguranje,
u kojoj ce drzava participirati osiguranje za socijalne slucajeve,
u kojoj ce bogati moci da placaju i dopunsko osiguranje, ali ce za
sve biti dovoljno lekova, a nivo zdravstvene zastite dobiti novi kvalitet
jednak kvalitetu evropskih zemalja.
Dokle se stiglo sa radovima na Internistickoj bolnici
i kako izgleda to "zdanje" o kojem se, do nedavno, mnogo govorilo
i pisalo?
Internisticka bolnica jos nije tehnicki primljena, a Interno
odeljenje je preseljeno, sto nam predstavlja obavezu da neke nedostatke
sto pre otklonimo i izvrsimo tehnicki prijem kako bismo preselili
i ostale internisticke sluzbe, dijalizu, neurologiju i psihijatriju.
Inace, renovirana bolnica je uradjena po savremenim principima i,
osim pojedinih nedostataka, predstavlja osnovu za savremeno lecenje
kakvo mogu pruziti nasi kadrovi i kakvo zasluzuju nasi gradjani. Nadam
se da cemo problem sa rentgenom, koji jos nije u upotrebi, prevazici
otklanjanjem nekih tehnickih nedostataka.
Zarade i redovnost isplata?
Zarade su realno porasle za nekih 30 odsto, redovno se
isplacuju kao i druge nadoknade ,topli obrok, putni troskovi itd.
Uveren sam da ce zarade iz meseca u mesec realno biti vece , sto zaposleni
u zdravstvu zasluzuju jer su podneli ogroman teret u prethodnom periodu
pa im se ovom prilikom zahvaljujem i pozivam ih da ostanu dosledni
svojoj profesiji i ucine sve na podizanju nivoa zdravstvene zastite
nasih gracana.
Ima li problema sa kojima se trenutno susrecete
Sve vereme smo se trudili da obezbedimo one lekove koji
nisu bili dostupni pacijentima u privatnim apotekama, a to su, pre
svega, lekovi za anesteziju i oni lekovi koji su od zivotnog znacaja
za najhitnije slucajeve. Mi nismo nadlezni za obezbedjivanje lekova
u apotekama, za to je nadlezna Apotekarska ustanova sa kojom imamo
dobru saradnju. Bilo je problema sa insulinom zbog toga sto ga nije
bilo na trzistu, sada je situacija daleko bolja. Jednom prilikom je
u moju kancelariju uslo 15 dijabeticara trazeci pomoc, ja sam im obecao
da cu im sutradan obezbediti insulin, mada ni sam nisam znao kako.
Ali, uz ogromen napor, uspeo sam da odrzim dato obecanje. Otisao sam
licno u Galeniku i obezbedio izvesnu kolicinu insulina.
U
JEKU "BALKANSKOG SINDROMA" - Pise Jovan Slijepcevic
Kraljevo bez uranijuma ?
-Nato bombe sa osiromasenim uranijumom
padale su i na podrucje Raskog okruga, ali izgleda da je "Balkanski
sindrom" zaobisao Kraljevo i njegove stanovnike
-Nivo radioaktivnosti Kraljeva i okoline, izmeren u toku
NATO agresije, bio je cetiri puta manji od nivoa izmerenog za vreme
nuklearne katastrofe u Cernobilu - kazu strucnjaci Veterinarskog instituta
u Kraljevu
Nakon izvestaja o smrtnim slucajevima i najtezim oboljenjima
medju veteranima balkanskih ratova, tri clanice Evropske unije i NATO
-a, Belgija, Portugalija i Italija, insistirale su da se na nivou
Unije i transatlanske Alijanse raspravlja o koriscenju i posledicama
upotrebe projektila sa osiromasenim uranijumom.
Medjutim, veliki talas nezadovoljstva koji se podigao
oko "Balkanskog sindroma", nije ni izbliza dotakao pitanje ugrozenog
lokalnog stanovnistva.
Cinjenica koja ohrabruje ovo pogubno otkrice Medjunarodne
zajednice, proistice iz tvrdnji nadleznih da Kraljevo nije na listi
mesta po kojima je, tokom proslogodisnjeg bombardovanja, dejstvovano
sa vise stotina bombi punjenih ovom opasnom cesticom.
Tokom rata, Veterinarski institut u Kraljevu, po naredbi
staba Civilne zastite, neprekidno je u svojoj radioloskoj laboratoriji
pratio nivo radijacije na podrucju Raskog okruga.
Nekoliko puta dnevno, vrsena su merenja radioaktivnosti
vode, zamljista i vazduha na ratom zahvacenom podrucju.
- Svakim merenjem utvrdjeno je da izmerene vrednosti ne
idu u prilog konstataciji o povecanom nivou prirodne radioaktivnosti
- izjavljuju strucnjaci Veterinarskog instituta.
Oni naglasavaju da je deo uzoraka istovremeno prosledjivan
na ispitivanje u visokospecijalizovane radioloske ustanove u Beogradu.
NJihovi rezultati takodje govore u prilog tvrdnjama kraljevackog Instituta,
tim pre sto su sva merenja u nasem okrugu radjena sa aparatima precizno
izbazdarenim i kontrolisanim od strane strucnjaka Instituta "Vinca"
u Beogradu.
Nivo radioaktivnosti Kraljeva i okoline, izmeren u toku
agresije NATO -a na SRJ, bio je skoro cetiri puta manji od nivoa izmerenog
za vreme nuklearne katastrofe u Cernobilu, 1986. godine.
No, i pored svih zadovoljavajucih faktora, Veterinarski
Institut Kraljevo, kontrolisao je i tokom prosle godine radioaktivnost
Raskog okruga, ali su ponovna merenja pokazala isti nivo kao i za
vreme rata.
JEDAN
DAN SA RIBOCUVARSKOM SLUZBOM - Pise Marko Slavkovic
Uz odlucnost - lepa rec i strpljenje
Ribolovna
dve hiljadita godina vec je zavrsena. Medju sportskim ribolovcima, u
udruzenjima i u Ribocuvarskoj sluzbi, svode se ,, zavrsni" racuni. O
aktivnostima ribolovaca i ribolovackih udruzenja uglavnom smo pisali,
za razliku od Ribocuvarske sluzbe,mada je imala velikih uspeha u zastiti
reka i ribljeg fonda od zagadjivaca i lovokradica. Zato smo, na Badnji
dan, posebno zbog donetog Resenja Ministarstva poljoprivrede, sumarstva
i vodoprivrede o ustanovljavanju lovostaja za sve vrste ribe na svim
ribolovnim vodama ribarskih podrucja , krenuli sa ribocuvarima u obilazak
reka. U beli ,, jugo 45", silom prilika, smestili smo se nas petorica.
Jadan ,, jugic"! A, cini mi se, bio bi mu dovoljan samo Dusan Tankosic
sa svojih dva i nesto metra visine i vise od 130 kilograma tezine. Tu
su jos: Njegos Opancina, predsednik Ribocuvarske sluzbe, njegov zamenik
Punisa Pajovic i Miroslav Mihailovic, predsednik Zajednice sportskih
ribolovaca ,, Zapadna Morava 2 ". U Oplanicima, pridruzuje nam se Radomir
Trisovic, takodje ribocuvar, koji je vec od jutra na radnom zadatku...
Krecemo od Kamidzorskog mosta, upravo gde su dve noci ranije, ovi isti
ljudi skinuli cak sest mreza ,, zamrsaca''. Na Moravi, i pored vec objavljenog
Resenja Ministarstva vodoprivrede, izmileli ribolovci. Sta bi tek bilo
da nije javno objavljena zabrana pecanja na svim vodama! Ribocuvari
se razdvajaju u dve grupe: obavljaju kontrolu , upozoravaju na Resenje
Ministarstva, oprastaju svima koji nemaju ovogodisnju dozvolu... Ali,
ima i drskih, za svadju raspolozenih ribolovaca, iako su ,, neispravni".
Licno sam se uverio da ribocuvari moraju da imaju ,, debele" zivce.
Idemo dalje, uz reku. Svuda ribolovci. U Sirci zaticemo i neke koji
bi trebalo medjuprvima da postuju i propagiraju ResenjeMinistarstva
vodoprivrede o zabrani svake vrste ribolova na svim rekama. Razmenjuju
se reci ,,sale", ribolovci se upozoravaju na zabranu pecanja, pa se
krece dalje, najvecim delom pesice. U Popovicima, na Krivom viru, kao
na takmicenju... Ribocuvar Trisovic, koga tu zaticemo, zali se na drsko
ponasanje pojedinih ribolovaca. Sa nasom pojavom, stvari dolaze na svoje
mesto: gotovo svi postaju poslusni i odlaze sa reke... A, da! Prethodno,
u Sirci, kod bivse vodenice nailazimo na ogromnu deponiju, a u Oplanicima
nailazimo na ,,zagrejane" ribolovce i - cetiri mrtve ovce tek bacene
u Moravu! Iz Popovica krecemo u Obrvu, gde nas obavestavaju da su dva-
tri dana ranije dinamitasi ,, preorali" jedan od najdubljih i najvecih
virova na Moravi, i da je ubijeno na stotine kilograma raznih vrsta
riba. O tome nam pricaju i neki Milovcani, koji su, posle objasnjenja
o zabrani pecanja, bez pogovora spakovali svoj pribor. ...Vreme odmice.
Sat - dva pre sumraka, stizemo do Milocajskog mosta. I tu ima do s t
a ribolovaca.Medju ,,nasima" ima i Cacana i Kragujevcana. Jedan Kragujevcanin
je bio previse nervozan, ali su svi, uglavnom, bez protesta, prestali
da pecaju. I otisli su. Nesto kasnije, i mi smo napustili reku. Ja-
za duze vreme, a ekipa Ribocuvarske sluzbe mozda vec do nocas, ili sutra
ujutru.To mi nisu rekli, mada ih nisam ni pitao. Racunam, Badnje je
vece...
|