__Ibarske_novosti_RTV_Kraljevo__________________________

Ibarske novosti - 12.I 2001.

Uvod - U osvit treceg milenijuma
Jasna i pukovnik
Budzet trci za zivotom
Bozic u Kolevci Srpstva
INTERVJU: Dr Dragan Arsic
Kraljevo bez uranijuma ?
Uz odlucnost - lepa rec i strpljenje


UVOD - pise Ivan RajovicUVOD - vreme sadasnje - Pise Ivan Rajovic
U osvit treceg milenijuma

     
Smenu milenijuma, vekova, svetlosnih i obicnih godina na ovim izmrcvarenim i prenaseLjenim sumadijskim prostranstvima Kraljevcani nisu, kako se ocekivalo, obelezili nekim narocitim masovnim spektaklom. Izmuceni, verovatno, mnogobrojnim proslavama razlicitih pobeda i povoda ostali su bez daha na kraju kade je trebalo staviti tacku na jedan po nekima lep, a po drugima katastrofalan period naseg zivota. Sta se dogadjalo u intimnoj milenijumskoj atmosferi privatnih proslava nemogudje je znati. Ali kada je u pitanju javno iliti kafansko docekivanje ili ispracanje pomenutih vremenskih perioda slobodno se moze reci da je bilo neocekivano veselo, agresivno, bucno i krvavo. U dimu petardi i baruta iz mnogobrojnih komada sto dugih, a sto kracih cevi, uz blesak seciva naostrenih nozeva i krhotine stakla polomLjenih flasa, uz jauke, probodene stomake, odsecene usi, modrice, masnice i polomLjene ruke i noge protekla je noc u kojoj se smenjuju milenijumi. Sve to, iz raznoraznih razloga, pokriveno je cutanjem i potiskivanjem u zaborav kao da se ama bas nista nije ni dogodilo odnosno, kao da je nekome stalo da se nasa milenijumska bruka ne sazna ili da se sakriju oni koji su na samom pragu ere civilizacije i novih tehnologija jos jednom manifestovali svoj urodjeni balkanski zivotinjski i ubilacki primitivizam. Vreme slavLja, cestitanja i poLjubaca tako je postalo vreme obracuna, izliva nekog nakupLjenog gneva i mrznje prema svemu i svacemu sto je, ujedno, i najava onoga sa cim cemo tek imati prilike da se suocimo u mnogo masovnijim i ucestalijim slucajevima nego sto je to bilo 1. januara 2001. god. To sto su pojedinci sebi dali za pravo da zavode red, presudjuju i kaznjavaju govori da smo iz vremena diktature usli u period anarhije koja u ovim okolnostima i sa ovakvim psihicki nestabilnim pojedincima, narkomanima, alkoholicarima, izbeglicama i povratnicima sa ratista moze skupo da nas kosta. Ali, reklo bi se, da se svemu tome ne pridaje pravi znacaj, cak bi se moglo zakLjuciti da ima onih kojima je u interesu da to bude bas tako. Stavise, ima opravdanih razloga da se pretpostavi kako pojedini politicki gubitnici pokusavaju da se svete preko svojih jos uvek "zakonom zasticenih" izvrsilaca. Zato nam preostaje da sacekamo i zvanicno saopstenje o svemu onome sto se dogadjalo u osvit treceg milenijuma, kao i to da krivci budu pronadjeni i kaznjeni. U protivnom bi trebalo znati da je pravda spora ali dostizna i da ce poravnanje racuna postati necije zanimanje, a istovremeno i nasa sudbina. Ovaj grad je davno prestao da bude ono sto je bio, ali jos uvek ima vremena da se spreci da ne bude ono sto vrlo lako uskoro moze postati.


Pismo iz belog sveta - pise dr Milorad Kovacevic
Jasna i pukovnik

     (Autor je Kraljevcanin, doktor je matematike. Poslednjih petnaestak godina zivi u Otavi, Kanada. Zaposlen je u kanadskom Drzavnom statistickom zavodu)
   Konacno smo docekali novi milenijum. Prosle godine, sada vec pretprosle, takodje smo docekivali novi milenijum. Razlika je jedino sto smo se tada plasili da ce avioni da padaju, da ce nuklearne bombe masovno da eksplodiraju, da ce se bankarski i berzanski sistemi potpuno raspasti na stetu svojih ulagaca, i da ce haos da nadvlada civilizaciju. Ovu novu godinu smo docekali potpuno oslobodjeni straha jer su nas kompjuterski specijalisti u medjuvremenu uverili da su kompjuteri pod kontrolom i da je kataklizma odlozena do desethiljadite godine. Ono sto vredja zdrav razum jeste da je 2000. proglasena prvom godinom 21. veka, pa tako i prvom godinom treceg milenijuma, a ne 2001. Uzalud su istoricari, astronomi, i ostali profesionalni brojaci vremena govorili da je vreme neprekidno i da nista ne moze trajati nula vremenskih jedinica, pa da ni nova era nije pocela nultom godinom vec prvom i da je svaka stota godina kraj a ne pocetak veka. Nista nije moglo ubediti svet prosle godine da je pocetak dvadeset prvog veka tek ovog prvog januara. I umesto da ovu novu godinu docekamo raskosno i specijalno, ucinili smo to mnogo skromnije nego cekajuci 2000. U glavnom gradu Kanade nije bilo cak ni tradicionalnog novogodisnjeg vatrometa.Praznici i praznicna raspolozenja su obicno dobre prilike da se objave vesti koje treba da prodju nezapazeno. Tako je na CBC radiju, kanadskom drzavnom radiju, u subotu 31. decembra 2000. objavljeno da pet NATO drzava vodi istragu o stetnom delovanju radijacije iz projektila punjenih osiromasenim uranijumom koriscnih u Bosni i Kosovu. Radijacijska bolest je vec nazvana "balkanski sindrom". Receno je da je oko 30.000 italijanskih, portugalskih, belgijskih, spanskih i grckih vojnika vec obolelo od raka i da je italijanska vlada osnovala specijalnu komisiju da ispita uzroke masovnog oboljenja. Na istom tom CBC, sredinom aprila 1999, u jeku bombardovanja i svakodnevnih anti-ratnih demonstracija sirom sveta, odrzana je i direktno preneta javna rasprava o ratu u Jugoslaviji pod naslovom Gradski forum. Petar Mensridz, poznati kanadski voditelj, prvo je intervjuisao kanadskog premijera, a potom u prepunoj dvorani otavskog konferencijskog centra pozvao publiku da postavlja pitanja prisutnim ekspertima za medjunarodno pravo, balkansku istoriju, izbeglice, rat i diplomatiju. Jedan po jedan, dolazili su zabrinuti Kanadjani do mikrofona komentarisuci, pitajuci i uglavnom osudjujuci stav kanadske vlade. U jednom trenutku, Jasna (druga generacija iseljenika) postavila je pitanje legitimnosti i moralnosti upotrebe osiromasenog uranijuma kao municije.
  Stanovnici Kosova ne samo da stradaju danas, rekla je Jasna, vec ce mnoge buduce generacije da stradaju od radioaktivnosti. Do tada se o radioaktivnosti samo nagadjalo i nije se o tome pricalo javno, pogotovu ne na televiziji. Voditelj je zamolio profesora Blanda sa vojnog koledza da odgovori na postavljeno pitanje. Penzionisani pukovnik je pokusao da demagoski negira upotrebu radioaktivnog materijala rekavsi da svako upotrebljeno sredstvo podleze zakonima ratovanja i da nijedno nije radioaktivno. Ne trepnuvsi, hladno i odmereno, Jasna mu je direktno u lice i pred kamerama rekla:"Gospodine, vi ste lazov. Lazete nas, lazete kanadski narod. Svi znamo da Amerikanci koriste osiromaseni uranijum u svojim anti-tenkovskim bombama, svi znamo da je njegova radioktivnost smanjena samo na polovinu i svi znamo da se taj uranijum priprema u Kanadi." Jasna, inace sitna, tiha i skromna zena, potpuno je porazila krupnog pukovnika koji je, iznenadjen i sav crven u licu, zbunjeno zacutao. I ko zna sta bi mu Jasna jos rekla da voditelj nije dao rec sledecem.


Cetvrta skupstina SO Kraljevo - Pise Slobodan Rajic
Budzet trci za zivotom

Jednoglasnom odlukom odbo-rnika, budzet opstine Kraljevo za proslu, 2000. godinu povecan je sa 140,2 na 149,5 miliona ili za 9.330.000 dinara sto je za 6,65 odsto vise u odnosu na planirana sredstva. U istom iznosu i procesu, zbog obavezne zakonske finansijske ravnoteze povecani su i budzetski rashodi za proslu godinu.
  U strukturi rebalansiranih prihoda budzeta dominantno ucesce, kao i u prvobitnoj odluci donetoj 20. januara 2000. godine, ima naknada za koriscenje komunalnih dobara od opsteg interesa - 28,2, potom naknada za koriscenje gradjevinskog zemljista - 15,4, porez na prenos apsolutnih prava - 13,0 i porez na promet proizvoda i usluga - 6,7 odsto... U javnim rashodima, pak, sredstva za ostale opste drustvene potrebe (Direkcija za planiranje i izgradnju) ucestvuju sa 43,3, sredstva za drustvene delatnosti sa 35,3 i sredstva za rad organa i posebne i druge namene opstinske uprave sa 18,8 odsto.
   KAKO BITI REALAN?
  Obrazlazuci predlog odluke o izmenama i dopunama budzeta, potpresednik "opstinske vlade" Dragan Markovic pored ostalog istakao je da da je tokom 2000. godine ostvaren budzetski deficit od preko 500.000 DEM u dinarskoj protivvrednosti, sto je nova lokalna uprava konstatovala prilikom preuzimanja vlasti pre dva i po meseca a u medjuvremenu ga smanjila na 200.000 DEM. Na to su, kako je naglasio, uticali najpre makroekonomski uslovi, kao sto su enorman rast cena na malo (105,1 %) i propisima smanjeno ucesce opstina u porezu na promet sa 17,2 na 11,2 odsto (uz manji prenos sredstava po utvrdjenoj dinamici od preko dva miliona dinara), a zatim mezoekonomski faktori kao sto su odnos korisnika prema budzetu i nenamensko trosenje sredstava, dok je medju mikroekonomskim uzrocima manjka osnovni - neracionalno koriscenje sredstava po korisnicima i stavkama. Zbog svega toga budzet je realno i nominalno zaostajao za planskom projekcijom, pa je tako njegova realna vrednost sa 7 miliona DEM u trenutku donosenja spala na 4,9 DEM krajem 2000. godine, odnosno ostvaren je sa svega 60 procenata pa se preostale obaveze prenose u 2001. sa prioritetom u realizaciji.
  Markovic je predlozio i mere koje bi trebalo da obnezbede realnost budzeta u narednoj godini medju kojima su najznacajnije stabilna ekonomska i kreditno-monetarna politika sa maksimalnim rastom cena od 1-1,5 odsto, finansijska decentralizacija uz davanje daleko vecih prava lokalnoj samupravi, prestruktuiranje budzetskih korisnika i znatno veca budzetska disciplina uz bolju kontrolu.
   STEDNJA, PRE SVEGA
  U raspravi, u ime skupstinske Komisije za drustveno-ekonomski razvoj, privredu i finansije njen predsednik Momcilo Aleksic (DOS) predlozio je da se sagleda broj zaposlenih u drustvenim delatnostima i uskladi sa normativnim aktima (sistematizacijom), ukine finansiranje Saveza rezervnih vojnih staresina (SRVS) i preispitaju i smanje enormni troskovi za reprezentaciju. Odbornik Tomislav Kosovac (SPS) je istakao da je SRVS nestranacka organizacija sa dosta clanova i velikom ulogom, da ima jednog zaposlenog i da se moze desiti presedan da kraljevacka opstinska organizacija SRVS bude prva u SRJ i Srbiji "skinuta" sa budzeta. Dr Radoslav Jovic (SPO) je najpre cestitao DOS-u na ubedljivoj izbornoj pobedi i upozorio na veliku odgovornost pobednika, a zatim upitao koliko se opstini realno vraca sredstava iz Republike i zasto nisu predvidjena sredstva u budzetu za Duhovni centar "Vladika Nikolaj Velimirovic", predlozivsi da i poslanici DOS-a izvrse pritisak na Vladu Srbije da promeni nacin finansiranja opstina. Darko Vilotijevic (SPO) je predlozio da se za narednu sednicu sacini "troskovnik" (pregled utrosenih sredstava za plate i reprezentaciju) za sve funkcionere opstine i javnih preduzeca i ustanova.
  U odgovoru na neka od pitanja, dr Ljubisa Jovasevic, predsednik SO Kraljevo, rekao je da bi novim zakonom o Vojsci Jugoslavije trebalo obuhvatiti i SRVS jer je nelogicno da finansiranje ove organizacije bude van dela saveznog budzeta namenjenog VJ, da se priprema novi zakon o lokalnoj samoupravi uz dilemu "ostrvski" ili "kontinentalni" sistem, kao i da je na njegovu inicijativu vec pripremljen pregled materijalnih troskova opstinskih funkcionera.
   Potpresednik Izvrsnog odbora SO Dragan Markovic u odgovoru na pojedina pitanja naglasio je da je iz Republike umesto 11.343.000 vraceno 8.700.000 dinara i to glavnina u poslednja dva meseca, po dolasku DOS-a na vlast, i posto su dobrim delom ta sredstva obezvredjena zbog zakasnjenja, kao i da su troskovi za reprezentaciju porasli za 120,05%, za putovanja za 228%, za materijalne izdatke IO SO (mobilni telefoni, kancelarijski materijal, pretplata na stampu ...) za 45% i za ostale izdatke 112,84% i to do preuzimanja lokalne samouprave od strane DOS-a u oktobru 2000. godine. Nacelnik Odeljenja za privredu i finansije Milomir Prodanovic informisao je odbornike da u uslovima nominalnog ogranicenja potrosnje u bilansima od 100 dinara ubranih fiskalnih sredstava na ovom podrucju opstini Kraljevo ostaje samo 6,5 dinara (!?), kao i da je u okviru budzetskih sredstava za kulturu 150.000 dinara iskorisceno za uvodjenje centralnog grejanja u Duhovni centar "Vladika Nikolaj Velimirovic".
  Predsednik Izvrsnog odbora SO Kraljevo Mile Koricanac izrazio je zadovoljstvo sto "dolazi ono za sta smo se zalagali 10 godina - da javnost bude informisana o svemu", odajuci priznanje Momcilu Aleksicu i svim odbornicima DOS-a na svemu sto su uradili do sada, posebno da se spreci dalje nekontrolisano trosenje narodne imovine. On je obecao da ce sadasnja opstinska vlada biti najjeftinija od 1945. godine, navevsi kao primer da on kao predsednik vlade "ne izlazi iz kola a nijedan putni nalog nije naplatio" i apelujuci na poslanike da se do donosenja novog zakona o lokalnoj samoupravi opstinama ostavi veci procenat prihoda, jer je naplativost poreza u opstini Kraljevo 98% ali gotovo sve odlazi u Republiku.
  Odbornik Marko Petrovic (DOS) takodje je izrazio zadovoljstvo otvorenoscu i sirinom rasprave jer u prethodnom periodu nije bila takva praksa pa je za otvaranje nekih tema, na primer o skolstvu i rezervistima, vodjena "rovovska" borba u Skupstini. On je predlozio da ova Skupstina i poslanici DOS-a iz Kraljeva budu inicijatori novih zakonskih resenja o lokalnoj samoupravi kojoj treba vratiti pre 10 godina oduzeta prava, da izmedju odbornika i poslanika bude sto manja razlika i da poslanici budu neka vrsta portparola skupstinama opstina, kao i da jedini kriterijum za trosenje sredstava reprezentacije bude njihova opravdanost i efektuiranost kroz ostvarenje zadatka, ako hocemo da se otvorimo prema svetu i primenimo evropske standarde.
   PO "SESELJU" - JOS OVAJ PUT
  U skladu sa zakonskom odredbom da se, ukoliko se budzet ne donese pre pocetka godine, finansiranje vrsi privremeno, najduze tri meseca, odbornici su takodje jednogglasno doneli odluku o privremenom finansiranju opstine Kraljevo u periodu januar-mart 2001. godine, sa "mini-budzetom" od 33.135.000 dinara.
  Doneta je odluka kojom je utvrdjeno da naknada za oduzeto gradsko gradjevinsko zemljiste u 2001. godini iznosi 2 procenta, koliko je zakonom najvise dozvoljeno.
   Iako usvojen vecinom glasova, predlog odluke o izmenama i dopunama odluke o organizovanju javnih i javnih komunalnih preduzeca (Toplana, Putevi, Pijaca, Vodovod, Cistoca, JP za stambene usluge, Direkcija za planiranje i izgradnju i Ibarske novosti), pretrpeo je zestoku kritiku mada je glavni predmet "napada" bio tzv. "Seseljov" Zakon o JP i ustanovama, donet sredinom prosle godine.
  Naime, kako je u obrazlozenju istakao Zoran Raspopovic, nacelnik Odeljenja za urbanizam a u ime Izvrsnog odbora, uskladjivanjem osnivackih akata sa ovim Zakonom drasticno su suzena prava javnih preduzeca i ustanova u korist osnivaca. Tako osnivac sada direktno imenuje predsednike upravnog i nadzornog odbora i direktora i daje saglasnost na finansijska i sva druga akta javnih preduzeca i ustanova!? Pored takve maksimalne centralizacije, kako je primetio odbornik Darko Vilotijevic, upravnim i nadzornim odborima dato je i pravo da sami sebi odredjuju i dodeljuju naknadu za rad (dnevnice). Dragisa Spasojevic, clan IO SO, naglasio je da su "posledice novog Zakona vrhunac centralizma jer je vlasnik kompletne imovine preduzeca i ustanova Vlada Srbije (cak i, recimo, kancelarijskog namestaja, rokovnika i humanitarne pomoci)" i predlozio da Skupstina pokrene inicijativu za ukidanje Zakona koji je u koliziji sa Ustavom i svim ostalim komunalnim propisima "kao kad bismo usred baste zasadili trn". Odbornik Marko Petrovic je upozorio da ce Skupstina kao osnivac, zbog zakonskog vakuma, ubuduce morati da odlucuje o svemu, "od kupovine kafe do izgradnje poslovnog prostora u javnim preduzecima i ustanovama"!?
  Dr Ljubisa Jovasevic, predsednik Skupstine opstine, rekao je da su sve ove anomalije Zakona vec primecene i da se treba strpeti jos kratko vreme jer ce "Seseljov" Zakon brzo biti ukinut, a da bi se stetna zakonska dejstva amortizovala IO SO je doneo odluku da Upravni odbor preduzeca ili ustanove moze odlucivati o finansijskim transankcijama do odredjenog bonusa (5 odsto) pa o tome traziti saglasnost "opstinske vlade". Dragan Vukadinovic, sekretar Skupstine opstine, u vezi sa naknadama za rad u upravnim i nadzornim odborima napomenuo je da se usaglasavanje sa Zakonom mora izvrsiti, ali da se to predvidjeno pravo ne mora i iskoristiti.
   STATUT "NA DORADI"
  U nastavku, Skupstina je donela odluke o stavljanju van snage nekoliko odluka o pristupanju urbanistickom projektovanju, medju njima i o izradi urbanistickog projekta za izgradnju sportske dvorane "Vlade Divac" u Kraljevu zbog toga sto, kako je obrazlozeno, za ovaj objekat na lokaciji "Pod obalom" (izmedju Ibra i keja) nije dobijena niti se moze dobiti vodoprivredna dozvola zbog plavljenja.
  Na predlog Marka Petrovica, odluceno je da se pristupi izmeni Statuta opstine Kraljevo zbog toga sto je, kako je obrazlozio predlagac, predsednik IO SO preuzeo obavezu da se broj clanova "opstinske vlade" poveca sa 10 na 14, tako da bi, ako se promena usvoji, Izvrsni odbor sacinjavali predsednik i 14 clanova koji mogu istovremeno biti i odbornici Skupstine opstine. Ovom odlukom krenulo se i u dvomesecnu javnu raspravu o predlogu za izmenu Statuta.
  Na zahtev odbornika Darka Vilotijevica, predsednik SO dr LJubisa Jovasevic dao je sire obrazlozenje u kojem je istakao da je broj clanova izvrsnog odbora SO razlicit po opstinama, a da je u opstini Kraljevo zbog haoticne situacije i velikih ekonomskih, pravnih i finansijskih problema neophodno povecati ne samo broj clanova vec i broj potpresednika "opstinske vlade" jer ni strucne sluzbe nisu u stanju sve da urade i iskoordiniraju. Osim toga, kazao je dr Jovasevic, razmotrice se i zahtevi kooalicionih partnera u DOS-u i jos nekih partija da participiraju u vladi, a i Odbornicka grupa SPS-a ima pravo da bude zastupljena odgovarajucim brojem clanova u Komisiji za izbor i imenovanja.
  Ova tacka uvrscena je kao dopunska u dnevni red , dok je jedan broj odluka iz oblasti urbanizma i imovinsko-pravnih odnosa kojima je izvrsena revizija vlasnickih prava opstine kako bi se sprecila otudjenja poput onog sa objektom "Crvene zvezde" donet u paketu, a jedan broj predloga odluka zbog nepotpune pripreme skinut sa dnevnog reda. Uobicajeno, na kraju su postavljana odbornicka pitanja.

  "Overili" madat

Na 4. sednici Skupstine opstine Kraljevo izvrsena je verifikacija mandata cetvorici odbornika DOS-a, izabranih na ponovljenim opstinskim izborima 23. decembra. Oni su potom dali svecanu izjavu, u skladu sa Statutom i Poslovnikom. Odbornici su tako postali MILAN OBRENOVIC (Kovanluk), VIDOSAV LESEVIC (Adrani), ZVONKO TERZIC (Jarcujak) i DRAGOS BOJANIC (Gokcanica). DOS sada u Skupstini opstine ima 49 odbornika.
  


Delegacija otpora posetila Pecku patrijarsiju i Decane- pise Slobodan Rajic
Bozic u Kolevci Srpstva

Troclana delegacija Narodnog pokreta Otpor provela je Badnji dan i Bozic na Kosmetu. Naime, tokom nedavne posete predstavnika Otpora vladici crnogorsko-primorskom Amfilohiju vodjeni su i razgovori o trenutnom polozaju i problemima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i tom prilikom utanacen i odlazak delegacije Otpora na Kosovo i Metohiju tokom bozicnih praznika. Dogovoreno je da Otporasi budu gosti svestenstva i monastva Pecke patrijarsije i Visokih Decana na Badnji dan i Bozic. U troclanoj delegaciji Otpora bili su aktivisti Srdjan Milivojevic iz Krusevca, Aleksandar Milicevic iz Kragujevca i Vladan Slavkovic iz Kraljeva . Tako je trojka iz trougaonog srca Sumadije i Pomoravlja, iz srca Srbije, posetila vekovnu Kolevku Srpstva i to u vreme jednog od najvecih pravoslavnih crkvenih praznika i u jednom od najtezih perioda u istoriji srpskog naroda.
LEPOTA I TUGA
  Sami su vozili stari automobil "jugo 45" pozajmljen od Skupstine opstine Krusevac, sami kamerom ovekovecili ovaj put, a kako je on protekao po povratku prica Vladan Slavkovic:
  - Na administrativnoj granici Kosova i Metohije i Crne Gore, u mestu zvanom Savine Vode, docekala nas je neizbezna pratnja koja je donekle ublazila neprijatan osecaj prolaska kroz etnicki cista siptarska sela i kroz centar Peci. Osim pratnje KFOR-a docekali su nas i incidenti (!?) jer je policajac UNMIK-a, siptar iz Djakovice, videvsi nas badnjak poceo sa provokacijama svih vrsta na koje mu neki od nas nisu mogli ostati duzni. Uz pomoc Italijana iz sastava KFOR-a izbegnuti su veci incidenti. Put smo nastavili uz oklopnu pratnju KFOR-a. Usput, do Peci, pratio nas je divan krajolik koji, nazalost, nije mogao da izbrise gorak ukus koji smo imali posmatrajuci spaljena srpska sela i kuce na cijim temeljima su siptari ponegde izgradili svoje kuce i lokale. U Peci je nekad, po Slavkovicevim recima, ziveo isti broj Srba i siptara, a sada osim svestenstva Pecke patrijarsije vise nema nijednog Srbina!? Zato nije bila iznenadjujuca ogromna radost srpskog svestenstva kada su ugledali clanove delegacije Otpora.
  - Sama Pecka patrijarsija je tako dobro utvrdjena, iznosi utiske Slavkovic, da ni ptica ne moze da unutra uleti, ali slaba je to uteha kada sticete utisak da je manastir gotovo prazan. A bilo je ranije Bozica kada su se u manastirskoj porti skupljale hiljade Srba iz svih krajeva sveta, a sada je proslava bila vise nego raskosna za nas trojicu koji smo bili jedini Srbi pridosli na Bozicnu sluzbu!? Radost dobrodoslice ubrzo je zamenila prica o izdaji vere, istorije, naroda...
  "Otporasi" su u razgovoru sa monahinjama saznali da je, iako dobro cuvan, manastir neprekidna meta siptarskih ekstremista. Napadi i provokacije su posebno ucestali u vreme velikih praznika, u sta su se i Otporasi uverili tokom vecernje Bozicne sluzbe. Ono sto je siptare tokom sluzbe najvise iritiralo bila je izgleda gromoglasna zvonjava sa manastirskog zvonika kojom je cela Pec odzvanjala!
  - Pored cistote i lepote manastira videli smo i osetili kroz razgovor sa svestenstvom da je i njihov unutrasnji, duhovni mir nedirnut uprkos teskom okruzenju, podvlaci Slavkovic. Prilikom vecernje sluzbe i paljenja Badnjaka osim nas, kao gosti, pojavili su se i visoki oficiri iz sastava KFOR-a iz Spanije, Italije i Indije. Posle sluzbe koja je u svima nama probudila dozu radosti i nade, pozvani smo na veceru u manastirski konak gde smo bili svedoci i ucesnici razgovora koji se vodio izmedju svestenstva i predstavnika KFOR-a. Tema razgovora bila je bolja organizacija pomoci i zastite ostataka srpskog zivlja u juznoj srpskoj pokrajini. Bila je zaista neopisiva i uzvisena upornost sestre Haritine i ostalih monahinja koje su u razgovoru sa predstavnicima KFOR-a insistirale na odbrani Srba i srpskih svetinja i pokusavale kroz ovaj i ostale svakodnevne kontakte sa tim ljudima, da spasu sto se spasti moze i sto je mozda jos vaznije da tim ljudima ispricaju istinitu stranu price o proteklim dogadjajima na Kosmetu , od pocetka sukoba.
   BORBA I OTPOR
  Delegacija Otpora sutradan je u zoru krenula u Visoke Decane gde ih je sacekala impozantna trupa italijanskog dela KFOR-a sa dvadesetak tenkova rasporedjenih oko manastira. To, medjutim, nije moglo da zasmeta opcinjenosti Otporasa lepotama manastira i okoline. Inace, manastir se nalazi na samo tri kilometra od cuvenog granicnog prelaza Kosare, tako da su Decani tokom citavog rata bili izlozeni napadima NATO-alijanse i siptarskih terorista, a dve rakete su pale na samo pedesetak metara od centralne crkve koja je srecom ostala neostecena.
  - Na Bozicnoj liturgiji u Decanima, pored nas, bilo je i nekoliko preostalih Srba iz ovog kraja koji su imali cast da prisustvuju jednoj divnoj sluzbi koju su sluzili monasi na celu sa igumanom Teodosijem i ocem Savom Janjicem, nastavlja Vladan Slavkovic. Ti Srbi kazu da im pomoc ne treba i da je ne zele, vec samo traze da pomognemo narodu koji je sa Koameta pobegao i koji se nalazi po kolektivnim smestajima. Prica se ponovila, zal za narodom koji je napustio svoja rodna ognjista zbog neobuzdane politike bivseg rezima i kukavicluka onih koji su ga u ovim krajevima predstavljali. Srba i ovde nema, a sluzbama i liturgijama uglavnom prisustvuju Italijani, Spanci, Englezi... Iznenadjeni i obradovani nasim prisustvom u manastiru, uvek gostoprimljivi i dobrodusni monasi, potpuno su se posvetili svojim gostima, pa nam je njihova radopst i neposrednost izbrisala mucna osecanja koja smo stekli osmatrajuci okolinu manastira.
  Nasi Otporasi ponovo prisustvuju jos jednom od bezbrojnih razgovora igumana Teodosija i oca Save sa oficirima KFOR-a i predstavnicima medjunarodne zajednice, njihovoj upornoj i stamenoj borbi za istinu i pravdu za sve Srbe iz Gorazdevca, Orahovca, Velike Hoce i ostalih srpskih "rezervata". Probudila im je optimizam njihova tvrdnja da se Srbi vracaju, doduse sporo, u neka od tih mestai da proces povratkakako-tako ipak ide. Da se nastavlja vekovna borba za opstanak Srba na tim prostorima. Monasi Visokih Decana tu borbu vode svakodnevno, ne priznajuci nikom ni svoje muke ni svoje molitve, suocavajuci se stalno sa lazima koje serviraju Siptarski politicari onima koji sada "vedre i oblace" na Kosmetu.
  - Uz blagoslov odlazimo natrag u Patrijarsiju odakle treba da produzimo ka administrativnoj granici. Porucujemo nasim domacinimai braniocima ovog naroda da cemo se vratiti! Mislili smo da se nasa borba zavrsila, a borba je tek pocela. Deset godina je trebalo da se ova zemlja upropasti, trebace nam jos deset da ovoj zemlji vratimo cast i ugled koji je nekad imala! Novu vlast samo gledamo, a od svestenstva Pecke patrijarhije i Visokih Decana mozemo samo da gledamo i ucimo kako se pruza otpor svima onima koji su ovu zemlju unistavali i koji je unistavaju, zavrsava pricu Vladan Slavkovic sa nekom cudnom tugom ali i bljeskom odlucnosti i otpornosti u ocima. Srpski Otporasi polozili su jos jedan ispit humanosti i pravog patriotizma.


INTERVJU - Pise Ivan Rajovic
Dr Dragan Arsic, direktor Zdravstvenog centra "Studenica"
   Vec vise od dve decenije zdravstvo je nezaobilazna tema u Kraljevu, ne samo kada su u pitanju politicari i politika, vec mnogo vise u zivotima i interesovanju obicnih gradjana. Zdravstvo, kao oblast zivota po kojoj se ponajbolje ogleda nivo standarda i medjuljudskih odnosa u gradu, svih proteklih godina je mnogo vise sluzilo za manipulaciju ljudima nego sto se bavilo svojom primarnom delatnoscu. O tome u kakvim je uslovima nase zdravstvo opstajavalo svih ovih godina nepotrebno je govoriti buduci da su sve to gradjani najbolje osetili na svojoj kozi. Medjutim, nedavnim promenama u drustvu doslo je i do ociglednog poboljsanja zdravstevnih usluga u nasem Zdravstvenom centru. O tome i perspektivama kraljevackog zdra-vstva razgovarali smo s novoimenovanim v.d. di-rektora dr Draganom Arsicem.
  
Poboljsanje zdravstvenih usluga
  Dr Arsicu, sta mozete da kazete o situaciji koju ste zatekli u Zdravstvenom centru " Studenica" ?
  Ukratko receno, sa mojim imenovanjem od 09. 11. 2000. godine kada sam preuzeo funkciju v.d. direktora, zatekao sam stanje koje bih ukratko mogao da definsem kao veoma tesko. Finansijski i organizacioni problemi su osnovno obelezje stanja koje sam zatekao. Dug od 17 miliona dinara za nabavku opreme za Internisticku bolnicu kod Beogradske banke, kod koje se nalaze nasi akceptni nalozi, kao i dugovi za energente, elektricnu energiju, telefone, od blizu 10 miliona dinara predstavljaju najveci teret ZC "Studenica". Odmah nakon mog imenovanja imenovao sam svoj strucni tim: pomocnika direktora za Hirursku bolnicu dr Dragisu Kostica, pomocnika za Internisticku bolnicu dr Srdjana Danojlica i pomocnika za Dom zdravlja dr Rada Jovanovica. Zajednicki smo krenuli u resavanje svakodnevnih problema, a u cilju sto boljeg funkcionisanja ovog Centra. Zahtevao sam da svi moji pomocnici, kao i ja, deo radnog vremena provodimo na osnovnim radnim mestima u struci, a to pre svega zato sto nam je to osnovno zanimanje, zatim da bismo stalno bili na terenu i sagledavali probleme kako bi ih lako resavali.
  Kako se osecate na mestu v.d. direktora u ovim vremenima koja nisu ni malo laka?
  Ovu funkciju smatram kao izazov i obavezu da prevazidjemo ovaj tezak period, a nikako kao privilegiju
  Kako u ovom trenutku funkcionise Zdravstveni centar?
  Radeci cesto i po dva radna vremena u 24 sata, u saradnji sa Ministarstvom, lokalnom samoupravom i Upravnim odborom, smatram da smo doprineli da u ovom najtezem periodu objektivnih drustvenih okolnosti nas Centar funkcionise sasvim zadovoljavajuce, a necu biti neskroman ako kazem i najbolje u Srbiji. Za sve ovo vreme grejanje u bolnickim i poliklinickim prostorijama bilo je optimalno i permanentno, ishrana pacijenata redovna i kvalitetna, osim povremenih nestasica u pojedinim lekovima i sanitetskom materijalu kada su pacijenti u neznatnom delu ucestvovali tako sto su ponekad ponesto kupovali od lekova, uglavnom je snabdevanje bilo zadovoljavajuce. Sve teskoce materijalne prirode prevazilazili smo uz pomoc i humanitarnih organizacija, posebno bih izdvojio francusku humanitarnu organizaciju "Lekari sveta" koji nam u svakom trenutku vrlo efikasno pristizu u pomoc za najpotrebnije materijale. Kao i zahvaljujuci lokalnim donacijama, sto se lecenja tice, ogroman je broj operacija ucinjen, oko 600 za poslednja dva meseca i veliki broj lecenja druge vrste. Odnos lekara i pacijenata dobija novi kvalitet ka vracanju poverenja poljuljanog u prethodnom periodu od strane ministra dr Bojica. U znatnoj meri su suzbijene neke negativne pojave, medjuljuski odnosi medju zaposlenima su korektni. Putem kompenzacija sanirali smo dug od oko 4,5 miliona dinara iz prethodnog perioda, a pomenuti dug od 17 miliona za opremu reprogramirali i pripremili solidnu osnovu da bude resen preko Republickog fonda za zdravstveno osiguranje.
  Kako bi sada, posle svega sto ste preziveli, izgledala nekakva "licna karta" ZC "Studenica"?
  To je regionalna zdravstvena ustanova koja pruza usluge primarne i sekundarne zdravstvene zastite stanov-nistvu sa podrucja opstina Kraljevo, Raska i Vrnjacka Banja, sto cini oko 300.000 korisnika zdravstvenih usluga. Pored toga imamo veliki broj pacijenata sa podrucja drugih regiona i to Krusevca , Cacka, a za odredjene usluge i Kragujevca, sto govori o kvalitetu nasih usluga i kadrovskoj osposobljenosti. Centralni deo ove zdravstvene ustanove cine specijalizovane bolnice hirurskih i internistickih grana medicine kapaciteta 730 postelja, kao i specijalisticke ambulante. Zatim, Dom zdravlja u Kraljevu, Dom zdravlja u Vrnjackoj Banji, 27 zdra-vstvenih stanica na prigradskom i seoskom podrucju. Kadrovski kapaciteti cine 21OO zaposlenih od cega 347 lekara, 196 lekara specijalista, 25 subspecijalista i magistara, 71 stomatologa itd. a najveci broj cini osoblje sa srednjom i visom medicinskom skolom koje je veoma dobro obuceno, zatim zapo-sleni u Radnoj zajednici, Ku-hinji, Tehnickoj sluzbi itd. Sve u svemu to je jedna velika zdravstvena ustanova koja godisnje pruza preko milion ambulantnih usluga, hospitalizuje preko 15.000 bolesnika i uradi preko 5.500 hirurskih intervencija. Poslednjih de-set godina zdravstveni radnici su podneli ogroman teret pritisnuti porastom broja bolesnih, zbog priliva izbe-glih i prognanih, oko 30.000, jer su cesto bili u situaciji da pruzaju pomoc bez lekova, materijala i adekvatnih sredstava za rad. Zauzvrat nisu dobijali adekvatnu nadoknadu, a cak su od strane dr Bojica optuzivani za lose stanje u zdravstvu.
  Mnogo se govori o montiranju skenera koji je stigao u nas grad. Dokle se s tim stiglo?
  Nas cilj je da, s obzirom da u Kraljevu imamo odlican bolnicki prostor, odnosno novu hirursku i renoviranu Internisticku bolnicu, ucinimo sve da nabavimo savremenu opremu. U tom cilju krenuli smo sa opremanjem prostora za montiranje skenera koji smo dobili kao donaciju nemacke Vlade. Prema mojim saznanjima, to je aparat koji je za nase prilike sasvim dobar, proizveden je 1995. god. ali je repariran i u solidnom je stanju. Planirali smo da skener bude montiran do kraja protekle godine, medjutim, kada je osnovni projekat za uredjenje prostora bio zavrsen, ispstavilo se da betonska ploca staticki nije bila podobna da nosi teret pa se naknadno pristupilo doradi projekta za ojacanje iste. Napominjem da je taj prostor odredjen uz saglasnost predstavnika Simensa, Direkcije za izgradnju i nacelnika Radioloske sluzbe, kao najpogodniji, a izradjen je u sklopu Hirurske bolnice jos pre 20 godina. Investiciona vrednost je oko 200. 000 maraka, a povrsine je oko 200 kvadratnih metara. Naravno, za smestaj skenera je potrebno oko 40 kvadratnih metara, ali taj prostor se oprema i za angiografiju kao i za ultrazvucni kabinet. Sredstva su strogo namenska, obezbedjena od uvecane stope doprinosa. Pristupili smo i opremanju Sluzbe za transfuziju krvi, opremanju Sluzbe za sudsku medicinu i patologiju i opremanju Sluzbe za fizikalnu medicinu koja je jos uvek smestena u izuzetno losim prostorijama, a prostorije u koje treba da se preseli nalaze se u Hirurskoj bolnici i do sada su koriscene kao magacin za lekove iz humanitarne pomoci kojima je prosao rok upotrebe. Pristsupili smo nabavci jednog aparata za anesteziju , zatim aparata za laboratoriju kao i nabavci neophodne opreme i instrumentarija za operacionu salu u ukupnoj vrednosti od oko 200.000 maraka, sredstva takodje strogo namenska iz uvecane stope doprinosa.
   Verovatno da ima promena i u organizacionom smislu?
  U organizacionom smislu uradili smo novu sistematizaciju prema sadasnjim potrebama i uslovima i pripremamo osnovu za resenje jednog ogromnog problema, a to je 260 radnika zaposlenih na odredjeno vreme. Potrebe za ovim radnicima su realne ali odredjene odluke od strane Ministarstva od 1993. god. o zabrani prijema na neodredjeno vreme nisu nam dozvolile da taj problem resavamo tako da imamo i radnike koji po pet i vise godina rade na odredjeno vreme. Ovaj problem, uveren sam, da cemo u saradnji sa novim Ministarstvom vrlo brzo prevazici. Prijem na odeljenje, koji do sada nije bio u pravoj funkciji, sada ima stalnog dezurnog lekara , otvorili smo i dnevnu bolnicu pri ovoj sluzbi, sto donosi jedan sasvim novi kvalitet pruzanja zdravstvene zastite hitnim bolesnicima. Odvojeno je Neurolosko od Psihijatrijskog odeljenja i ucinjena je reorganizacija u drugim sluzbama gde je bilo problema u funkcionisanju. U strucnom pogledu saradnja sa nacelnicima, strucni sastanci i usavrsavanja su stalna praksa. Za sve ove aktivnosti imamo podrsku Strucnog kolegijuma i najveceg broja zaposlenih.
  Kako vidite zdravstvo u buducem periodu?
  Pre svega bice potrebna korenita reforma i to u zdravstvenom osiguranju. Naime, odmah da kazem da nema besplatnog zdravstva. Svi oni koji su govorili o besplatnom zdravstvu pravili su privid. U zdravstvenom osiguranju mora da se uvede disciplina i red vezano za doprinos. Nece biti moguce da privilegovani budu oslobadjani od placanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, kao sto je to bio slucaj u prethodnom periodu, sto je dovelo do siromasenja fonda za zdravstveno osiguranje, a posledica toga je opsta nestasica lekova i sanitetskog materijala. Poznato je da su u prethodnom periodu firme ciji su direktori bili istovremeno i ministri u Vladi Republike Srbije cesto izbegavale doprinos tako da su drugi morali da placaju doprinose, a zbog nestasice da kupuju lekove. Rekao bih "jedni su placali na mostu i na cupriji, a drugi ni na mostu, ni na cupriji", a koristili su sve pogodnosti iz osiguranja. Duboko sam uveren da cemo u narednom periodu ziveti u pravnoj i finansijski disciplinovanoj drzavi u kojoj ce svi placati osnovno osiguranje, u kojoj ce drzava participirati osiguranje za socijalne slucajeve, u kojoj ce bogati moci da placaju i dopunsko osiguranje, ali ce za sve biti dovoljno lekova, a nivo zdravstvene zastite dobiti novi kvalitet jednak kvalitetu evropskih zemalja.
  Dokle se stiglo sa radovima na Internistickoj bolnici i kako izgleda to "zdanje" o kojem se, do nedavno, mnogo govorilo i pisalo?
  Internisticka bolnica jos nije tehnicki primljena, a Interno odeljenje je preseljeno, sto nam predstavlja obavezu da neke nedostatke sto pre otklonimo i izvrsimo tehnicki prijem kako bismo preselili i ostale internisticke sluzbe, dijalizu, neurologiju i psihijatriju. Inace, renovirana bolnica je uradjena po savremenim principima i, osim pojedinih nedostataka, predstavlja osnovu za savremeno lecenje kakvo mogu pruziti nasi kadrovi i kakvo zasluzuju nasi gradjani. Nadam se da cemo problem sa rentgenom, koji jos nije u upotrebi, prevazici otklanjanjem nekih tehnickih nedostataka.
  Zarade i redovnost isplata?
  Zarade su realno porasle za nekih 30 odsto, redovno se isplacuju kao i druge nadoknade ,topli obrok, putni troskovi itd. Uveren sam da ce zarade iz meseca u mesec realno biti vece , sto zaposleni u zdravstvu zasluzuju jer su podneli ogroman teret u prethodnom periodu pa im se ovom prilikom zahvaljujem i pozivam ih da ostanu dosledni svojoj profesiji i ucine sve na podizanju nivoa zdravstvene zastite nasih gracana.
  Ima li problema sa kojima se trenutno susrecete
  Sve vereme smo se trudili da obezbedimo one lekove koji nisu bili dostupni pacijentima u privatnim apotekama, a to su, pre svega, lekovi za anesteziju i oni lekovi koji su od zivotnog znacaja za najhitnije slucajeve. Mi nismo nadlezni za obezbedjivanje lekova u apotekama, za to je nadlezna Apotekarska ustanova sa kojom imamo dobru saradnju. Bilo je problema sa insulinom zbog toga sto ga nije bilo na trzistu, sada je situacija daleko bolja. Jednom prilikom je u moju kancelariju uslo 15 dijabeticara trazeci pomoc, ja sam im obecao da cu im sutradan obezbediti insulin, mada ni sam nisam znao kako. Ali, uz ogromen napor, uspeo sam da odrzim dato obecanje. Otisao sam licno u Galeniku i obezbedio izvesnu kolicinu insulina.


JodzoU JEKU "BALKANSKOG SINDROMA" - Pise Jovan Slijepcevic
Kraljevo bez uranijuma ?
     -Nato bombe sa osiromasenim uranijumom padale su i na podrucje Raskog okruga, ali izgleda da je "Balkanski sindrom" zaobisao Kraljevo i njegove stanovnike
  -Nivo radioaktivnosti Kraljeva i okoline, izmeren u toku NATO agresije, bio je cetiri puta manji od nivoa izmerenog za vreme nuklearne katastrofe u Cernobilu - kazu strucnjaci Veterinarskog instituta u Kraljevu
  Nakon izvestaja o smrtnim slucajevima i najtezim oboljenjima medju veteranima balkanskih ratova, tri clanice Evropske unije i NATO -a, Belgija, Portugalija i Italija, insistirale su da se na nivou Unije i transatlanske Alijanse raspravlja o koriscenju i posledicama upotrebe projektila sa osiromasenim uranijumom.
  Medjutim, veliki talas nezadovoljstva koji se podigao oko "Balkanskog sindroma", nije ni izbliza dotakao pitanje ugrozenog lokalnog stanovnistva.
   Cinjenica koja ohrabruje ovo pogubno otkrice Medjunarodne zajednice, proistice iz tvrdnji nadleznih da Kraljevo nije na listi mesta po kojima je, tokom proslogodisnjeg bombardovanja, dejstvovano sa vise stotina bombi punjenih ovom opasnom cesticom.
  Tokom rata, Veterinarski institut u Kraljevu, po naredbi staba Civilne zastite, neprekidno je u svojoj radioloskoj laboratoriji pratio nivo radijacije na podrucju Raskog okruga.
  Nekoliko puta dnevno, vrsena su merenja radioaktivnosti vode, zamljista i vazduha na ratom zahvacenom podrucju.
  - Svakim merenjem utvrdjeno je da izmerene vrednosti ne idu u prilog konstataciji o povecanom nivou prirodne radioaktivnosti - izjavljuju strucnjaci Veterinarskog instituta.
  Oni naglasavaju da je deo uzoraka istovremeno prosledjivan na ispitivanje u visokospecijalizovane radioloske ustanove u Beogradu. NJihovi rezultati takodje govore u prilog tvrdnjama kraljevackog Instituta, tim pre sto su sva merenja u nasem okrugu radjena sa aparatima precizno izbazdarenim i kontrolisanim od strane strucnjaka Instituta "Vinca" u Beogradu.
  Nivo radioaktivnosti Kraljeva i okoline, izmeren u toku agresije NATO -a na SRJ, bio je skoro cetiri puta manji od nivoa izmerenog za vreme nuklearne katastrofe u Cernobilu, 1986. godine.
  No, i pored svih zadovoljavajucih faktora, Veterinarski Institut Kraljevo, kontrolisao je i tokom prosle godine radioaktivnost Raskog okruga, ali su ponovna merenja pokazala isti nivo kao i za vreme rata.


JEDAN DAN SA RIBOCUVARSKOM SLUZBOM - Pise Marko Slavkovic
Uz odlucnost - lepa rec i strpljenje

  Ribolovna dve hiljadita godina vec je zavrsena. Medju sportskim ribolovcima, u udruzenjima i u Ribocuvarskoj sluzbi, svode se ,, zavrsni" racuni. O aktivnostima ribolovaca i ribolovackih udruzenja uglavnom smo pisali, za razliku od Ribocuvarske sluzbe,mada je imala velikih uspeha u zastiti reka i ribljeg fonda od zagadjivaca i lovokradica. Zato smo, na Badnji dan, posebno zbog donetog Resenja Ministarstva poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede o ustanovljavanju lovostaja za sve vrste ribe na svim ribolovnim vodama ribarskih podrucja , krenuli sa ribocuvarima u obilazak reka. U beli ,, jugo 45", silom prilika, smestili smo se nas petorica. Jadan ,, jugic"! A, cini mi se, bio bi mu dovoljan samo Dusan Tankosic sa svojih dva i nesto metra visine i vise od 130 kilograma tezine. Tu su jos: Njegos Opancina, predsednik Ribocuvarske sluzbe, njegov zamenik Punisa Pajovic i Miroslav Mihailovic, predsednik Zajednice sportskih ribolovaca ,, Zapadna Morava 2 ". U Oplanicima, pridruzuje nam se Radomir Trisovic, takodje ribocuvar, koji je vec od jutra na radnom zadatku... Krecemo od Kamidzorskog mosta, upravo gde su dve noci ranije, ovi isti ljudi skinuli cak sest mreza ,, zamrsaca''. Na Moravi, i pored vec objavljenog Resenja Ministarstva vodoprivrede, izmileli ribolovci. Sta bi tek bilo da nije javno objavljena zabrana pecanja na svim vodama! Ribocuvari se razdvajaju u dve grupe: obavljaju kontrolu , upozoravaju na Resenje Ministarstva, oprastaju svima koji nemaju ovogodisnju dozvolu... Ali, ima i drskih, za svadju raspolozenih ribolovaca, iako su ,, neispravni". Licno sam se uverio da ribocuvari moraju da imaju ,, debele" zivce. Idemo dalje, uz reku. Svuda ribolovci. U Sirci zaticemo i neke koji bi trebalo medjuprvima da postuju i propagiraju ResenjeMinistarstva vodoprivrede o zabrani svake vrste ribolova na svim rekama. Razmenjuju se reci ,,sale", ribolovci se upozoravaju na zabranu pecanja, pa se krece dalje, najvecim delom pesice. U Popovicima, na Krivom viru, kao na takmicenju... Ribocuvar Trisovic, koga tu zaticemo, zali se na drsko ponasanje pojedinih ribolovaca. Sa nasom pojavom, stvari dolaze na svoje mesto: gotovo svi postaju poslusni i odlaze sa reke... A, da! Prethodno, u Sirci, kod bivse vodenice nailazimo na ogromnu deponiju, a u Oplanicima nailazimo na ,,zagrejane" ribolovce i - cetiri mrtve ovce tek bacene u Moravu! Iz Popovica krecemo u Obrvu, gde nas obavestavaju da su dva- tri dana ranije dinamitasi ,, preorali" jedan od najdubljih i najvecih virova na Moravi, i da je ubijeno na stotine kilograma raznih vrsta riba. O tome nam pricaju i neki Milovcani, koji su, posle objasnjenja o zabrani pecanja, bez pogovora spakovali svoj pribor. ...Vreme odmice. Sat - dva pre sumraka, stizemo do Milocajskog mosta. I tu ima do s t a ribolovaca.Medju ,,nasima" ima i Cacana i Kragujevcana. Jedan Kragujevcanin je bio previse nervozan, ali su svi, uglavnom, bez protesta, prestali da pecaju. I otisli su. Nesto kasnije, i mi smo napustili reku. Ja- za duze vreme, a ekipa Ribocuvarske sluzbe mozda vec do nocas, ili sutra ujutru.To mi nisu rekli, mada ih nisam ni pitao. Racunam, Badnje je vece...

 

 

MailboxIbarske novosti mailbox: Dragan Bajovic , Ivan Rajovic

 

__________________________Ibarske_novosti_RTV_Kraljevo__