GODINA LIV - 20. jul 2001.godine

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeca za informisanje "Ibarske novosti" - Kraljevo. Adresa Redakcije : Ul. Cika LJubina br. 2. V. D. direktora i glavnog i odgovornog urednika: Radmila Veskovic; odgovorni urednik: Ivan Rajovic; Tehnicki urednik: Stojan Petkovic. Redakcija: Zoran Bacarevic (sport) Dragan Vukicevic (privreda) Predrag Markovic (drustvo) Milan Pantovic (gradska i selo) Slobodan Rajic (politika) Marko Slavkovic ( reportaze i Strsljen) Bojana Milosavljevic (kultura) fotoreporter Milisav Radovanovic. Predsednik Upravnog odbora: Dragan Hamovic. Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312 - 504, odgovorni urednik 312 - 507, Pravna i opsta sluzba 312 - 505, Oglasno odeljenje 312 - 503. Godisnja pretplata 520 dinara. Za inostranstvo - Evropa 1560 dinara, Amerika i Australija 2080 dinara. Ziro racun: 41800 - 603 - 5 - 21 kod Sluzbe za platni promet Kraljevo. Kompjuterska obrada "Ibarske novosti". Stampa DD "Slovo" Kraljevo, Vojvode Stepe 45. Telefon: 036 - 332 - 312. Postarina placena u Posti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vracaju.

Poziv na saradnju
  Postovani citaoci "Ibarskih novosti", pozivamo Vas da aktivnim ucescem doprinesete kvalitetu Vaseg i naseg lista. Svojim pismima, sugestijama, kritikom, kao i prilozima za "Strsljen" pomoci cete nam da "Ibarske" zadovolje interesovanje i potrebe sve sireg kruga citalaca i u pravom smislu postanu "rec i slika nase stvarnosti". Takodje pozivamo i nase sugradjane koji se trenutno ili trajno nalaze u drugim gradovima ili drzavama da nam se javljaju, buduci da se nase novine od nedavno nalaze i na Internetu, cime je krug nasih citalaca daleko prevazisao lokalne okvire , a nase novine postale dostupne svim Kraljevcanima na svim tackama Zemljine kugle. Posebno se obracamo ucenicima osmogodisnjih skola da nam salju svoje likovne radove, pesme, kratke price i zapise iz skolskih klupa, koje cemo objavljivati u posebnoj rubrici. Vase priloge, ne duze od jedne kucane strane, saljite na adresu: "Ibarske novosti" , Ulica Cika Ljubina broj 2, Kraljevo 36000. ili na e-mail uredniku
Redakcija

2500 broj Ibarskih - u sluzbi citalaca
Na potezu gradjani
"JUL u julu" se nastavlja akcijom "JUL u PDS-u"?
Planovi i prepreke
Zankine godine neprebola ( Ili: kako nesreca zblizava ljude)
Skroz licno
Krem za katedrom, talenti na terenu


Obelezen izlazak iz stampe 2500-tog broja "Ibarskih novosti"
U sluzbi citalaca

   
Daleke 1953. godine, 11. februara, izasao je iz stampe prvi broj "Ibarskih novosti". Proslo je od tada 48 godina i ovaj ugledni list je proslog petka, 13. jula, obelezio izlazenje iz stampe jubilarnog, 2500-og broja.
  Tim povodom, predsednik Izvrsnog odbora Skupstine opstine Kraljevo i odnedavno i nacelnik Raskog okruga Mile Koricanac priredio je prijem za radnike JP "Ibarske novosti", a u Klubu odbornika Skupstine opstine odrzan je svecani koktel za predstavnike ovog preduzeca, osnivaca i javnog i kulturnog zivota grada.
  Na prijemu kod nacelnika Raskog okruga ukazano je na znacaj ovog lista za informisanje gradjana, ne samo opstine Kraljevo, vec i raskog okruga, kraljevackog regiona i centralne Srbije. Gospodin Mile Koricanac je tom prilikom istakao tezinu novinarske profesije i pozicije, danas jedne od najugrozenijih, cak i fizicki, i obecao svekoliku pomoc Ibarskim novostima u daljem radu i razvoju, kako bi postale jos znacajnije javno glasilo za raski okrug i podrucje centralne Srbije.
  Koktel u Klubu odbornika Skupstine opstine Kraljevo povodom jubilarnog 2500-og broga "IN"-a okupio je, slobodno se moze reci, "krem" predstavnika javnog zivota kraljevacke opstine. Bili su tu funkcioneri i odbornici Skupstine opstine, celnici okruga, republicki i savezni poslanici, direktori preduzeca i ustanova, lekari, knjizevnici, slikari, lokalni stranacki lideri, ugledni radnici i seljaci, novinari, predstavnici borackih organizacija, radnici, saradnici i penzioneri Ibarskih novosti...
  Prisutnima se u ime osnivaca obratio dr sci. LJubisa Jovasevic, predsednik Skupstine opstine, koji je, uz cestitku za jubilej, pozeleo da Ibarske novosti, kroz saradnju sa gradjanima i svim relevantnim faktorima u opstini, dozive novu demokratsku transformaciju i modernizaciju i unaprede kvalitet informisanja.
  Zahvalnost prisutnima ali i drugim pojedincima i organizacijama ma gde bili na uspesnoj saradnji i u teskim uslovima izrazio je Ivan Rajovic, odgovorni urednik Ibarskih novosti, uz ocekivanja da ce ta saradnja biti jos plodnija.
  Povodom jubilarnog 2500-og broja Ibarskim novostima su stigli brojni telegrami-cestitke iz zemlje i inostranstva.


Mesna zajednica Jarcujak resava problem kanalizacije
ZA ZDRAVU ZIVOTNU SREDINU : SA JEDNE OD AKCIJA IZGRADNJE KANALIZACIJE (arhivski snimak M. Radovanovic)Na potezu gradjani

   Posle visegodisnje akcije izgradnje crpne stanice u Grdici, ovaj objekat je nedavno pusten u rad, cime su stvoreni uslovi za konacno resenje problema prikljucenja domacinstava na kanalizacionu mrezu, ne samo ove mesne zajednice vec i Jarcujaka i dela Cibukovca.
  Preostaje, medjutim, da sada gradjani, cija domacinstva nisu na adekvatan nacin resila problem prikljucenja na kanalizacionu mrezu u dogovoru sa mesnom zajednicom, to sada ucine.
odbornik Zvonko Terzic  Naime, nedavno su ljudi iz Mesne zajednice Jarcujak, na inicijativu Jezdimira Jovanovica, predsednika Saveta MZ i odbornika Zvonka Terzica, pred objektivima TV Kraljevo skrenuli paznju na problem izlivanja fekalija iz mreze koja nije bila prikljucena na crpnu stanicu, cime je ugrozena zivotna sredina, kako gradjana Jarcujka, tako i Grdice. S obzirom, kako je tada i dogovoreno, izgradnja crpne stanice zavrsena i pustena u rad, sada je odgovornost na gradjanima Jarcujka da se legalno, u dogovoru sa Mesnom zajednicom, prikljuce na kanalizacionu mrezu jer se, po recima odgovornih u Mesnoj zajednici i Opstinske komunalne inspekcije, vise nece tolerisati bespravna prikljucenja, kao i nekontrolisano ispustanje fekalija i drugih otpadnih voda u kanale, odnosno na otvoreni prostor, cime se ugrozava zivotna sredina. Inace, u Mesnoj zajednici postoji uredna evidencija o legalno prikljucenim ali i o onim domacinstvima koja su bespravno prikljucena na postojecu kanalizacionu mrezu ili koja to nisu uopste ucinila.
  Mesna zajednica Jarcujak zbog toga jos jednom poziva sve gradjane koji nisu uopste ili na legalan nacin prikljuceni na kanalizacionu mrezu, koji nemaju propisane ugovore sa Mesnom zajednicom, da dodju u prostorije Mesne zajednice Jarcujak da bi regulisali svoj status, potpisali ugovor o prikljucenju i time izbegli dalje moguce probleme.
  Iz ove Mesne zajednice i vest za domacinstva koja se nalaze iza kasarne u Jarcujku i obuhvacena su trecom fazom projekta izgradnje kanalizacije da se narednih dana ocekuje pocetak realizacije tog dela projekta.


Saopstenje Narodnog pokreta "Otpor" Vrnjacka Banja
"JUL u julu" se nastavlja akcijom "JUL u PDS-u"?
  
"Na nedavnoj osnivackoj konferenciji Pokreta za demokratsku Srbiju u Vrnjackoj Banji dogodila se jedna do sada nezapamcena sramota za pomenutu stranku i DOS uopste. Kao novi clanovi i kao clanovi Opstinskog odbora PDS-a pojavili su se istaknuti clanovi JUL-a i SPS-a koji su ranijih godina zestokim uvredama i pozivima na linc napadali opoziciju i Narodni pokret Otpor. Kao kuriozitet osnivacke konferencije PDS-a je i pojavljivanje bivseg predsednika Opstinskog odbora JUL-a Vrnjacka Banja "gospodina" Dragomira Zivkovica poznatijeg kao Seki koji je svojevremeno govorio da pripadnike Narodnog pokreta Otpor treba streljati i koji se zaklinjao na vernost JUL-u i Slobodanu Milosevicu, a sada je postao clan Opstinskog odbora PDS-a Vrnjacka Banja. Na ovaj nacin je dzelatima ovog naroda omoguceno da udju u strukture vlasti!? Nismo se mi sve ove godine zrtvovali da bi nam ponovo isti ljudi krojili sudbinu i upravljali ovom zemljom.
  Nadamo se da su celnici PDS-a ovu gresku nacinili zato sto ne poznaju pomenute ljude, a u protivnom to predstavlja ogromnu sramotu za stranku koja je u vladajucoj koaliciji i ogromno kompromitovanje za DOS uopste. Ne zelimo ove ljude u strukturama vlasti jer nam oni niceg dobrog nisu doneli i to su ljudi koji su nama zabranjivali da mislimo i da zivimo normalno!? Zahtevamo od PDS-a i DOS-a da za dobrobit gradjana izbace ove ljude iz svojih redova i da sebi vise nikad ne dozvole da takvi ljudi na velika vrata ulaze u vladajuce stranke koje su pre toga nazivali izdajnicima i da tako vredjaju nas ponos i sve za sta smo se borili. Niko nema prava da trguje narodnom voljom, da gradi utociste onima koji su nas skupo kostali i da im omogucava da tako nastave! SAMO VAS GLEDAMO!"


Rec odbornika - Radisav Dugalic (SPS, IJ 67 Studenica)
Planovi i prepreke
  "Svestan velike odgovornosti prema poverenju koje su mi gradjani studenickog kraja ukazali na lokalnim izborima, za prioritet ovog odbornickog mandata, interesovanja i delovanja postavio sam ekonomski razvoj te mesne zajednice i sireg podrucja, kao okosnicu svakog drugog stanovnika. Naravno, taj razvoj, kad je ovo podrucje u pitanju, kao osnovu ima unapredjenje turizma, pospesivanje stocarske proizvodnje kroz stimulativne kredite i izgradnju manjih preradnih kapaciteta vezanih za tu granu privrede, kao sto su mini-mlekare, zatim pogoni za preradu drvnih sortimenata i lekovitog bilja i tako dalje. Jasno je da sve to treba da prati razvoj neophodne infrastrukture.
  Uostalom, to i nije nista novo. To pitanje ima posebno mesto u Programu Opstinske organizacije SPS za period 2001-2004. godina, dakle Partije ciji sam clan, i ja cu nastojati, u granicama svojih mogucnosti i pozicije SPS u Skupstini opstine, da se kroz rad Skupstine, Izvrsnog odbora i na drugi nacin ti prioriteti realizuju. Ta obaveza je utoliko veca zbog cinjenice da studenicki kraj i na pocetku novog milenijuma pripada nerazvijenom delu opstine iako je u poslednje vreme, zahvaljujuci Socijalistickoj partiji Srbije, u prvom redu predsedniku Opstinskog odbora SPS Milosu Nesovicu, a i Zemljoradnickoj zadruzi "Studenica", ucinjeno dosta da se ta nekad ostra granica izmedju razvijenih i nerazvijenih, bar na ovom podrucju, znacajno ublazi.
  Iskreno govoreci, u nastojanju da se moji planovi realizuju na dobrobit celog ovog kraja, vec vidim ozbiljne prepreke. Sednice Skupstine opstine, ionako retke, i kad se odrzavaju sve vise su poligon licnih i stranackih obracuna clanica vladajuce koalicije DOS. Smene kadrova iz prethodne vlasti, zestoke svadje koje traju u nedogled oko direktorskih i drugih fotelja i clanstva u upravnim odborima imaju prioritet u celokupnom politickom delovanju, dok je sve drugo sto bi donelo bolji zivot ovom narodu izvan svakog interesovanja i delovanja. Da je tako, ocit je primer da je tek na poslednjoj sednici Skupstine opstine, dakle tek polovinom godine, usvojen Program uredjivanja gradjevinskog zemljista za ovu godinu, pored budzeta najvazniji dokument lokalne samouprave, protiv kojeg je cak glasao i predsednik SO Kraljevo!?
  Moj je utisak da i partije u DOS-u naziru skore izbore, te su svoje celokupno politicko delovanje usmerile na osvajanje sto boljih stranackih pozicija na izborima. Mozda je to i najbolje za narod, jer ova vlast nije ispunila ni delic svojih predizbornih obecanja. Naravno, i Socijalisticka partija Srbije jedva ceka izbore jer bi sa novim rasporedom politickih snaga i studenicki kraj brze i lakse ostvario svoje programe u interesu svih gradjana".


Ljudske sudbine
Zankine godine neprebola ( Ili: kako nesreca zblizava ljude)
  
Nevladina organizacija porodica poginulih i unesrecenih iz Kraljeva organizovala je na Vidovdan odlazak u manastir Studenica, gde je odrzano opelo za sve nastradale u ratovima od 1991. godine do danasnjih dana. Pored clanova porodica poginulih i unesrecenih iz kraljevacke i rascanske opstine, opelu su prisustvovali i pojedini clanovi porodica poginulih iz Subotice, Novog Sada, Panceva i Beograda.
  Medju njima je bila i Zanka Stojanovic, majka hrabrog ali izranjavljenog srca... i uporni borac za istinu o pogibiji radnika RTS-a tokom NATO bombardovanja.
  Njenu pricu, dirljivu i autenticnu, zabelezio sam u porti manastira Studenica, dok mi je gospodja Zanka pokazivala sliku svog sina Nebojse i njegovog kolege sa posla Darka Stojmenovskog, koji su osam meseci pre bombardovanja bili u Studenici sa grupom zaposlenih u RTS-u. Iz te grupe njih dvojica su poginuli!
  - Od tada, sve do danas, borimo se protiv prethodnog rezima. Mislim da smo stigli do nekog rezultata, i to samo zahvaljujuci nasem upornom javljanju u medijima. Jednostavno, nismo im davali mira. Da nije bilo te nase upornosti, smatram da Milanovic jos ne bi bio uhapsen. Nekoliko nasih porodica tuzilo je i sedamnaest zemalja clanica NATO - a, cime smo preskocili jednu stepenicu, mada nam predstoji jos jedna, a to je nasa licna izjava pred sudom.
  Evropski sud je, u tom smislu, obezbedio sredstva neophodna za sudjenje, koje je zakazano za 24. oktobar ove godine u Strazburu.
  - U prethodnom rezimu, inace, nismo mogli da ostvarimo svoja prava, osim sto smo podneli krivicnu prijavu protiv njih devetoro iz RTS - a. To je islo previse sporo, skoro nikako, sve dok jednoga dana gospodju sudiju Skero, nisam pitala: ,, Sta hocete vise? Je l postojalo sesnaest sanduka, je l postojalo sesnaest obdukcionih listova, je l je bio Milanovic generalni direktor, je l je bombardovana zgrada? Zar to nije dovoljno za pokretanje krivicne odgovornosti onih koji su im naredili da tada rade, umesto da ih sklone, iako su znali da ce zgrada biti bombardovana?" Petnaest dana posle toga, rezultat je bio drugaciji i gospodin Milanovic je ponovo uhapsen.
  Gospodja Zanka se kaje sto je Milanovica nazvala gospodinom.
  - Imam moralno pravo i treba da ga nazovem huljom. I njega, i Komrakova, i Lenardovu... jer svako od njih snosi veliku krivicu. Neki za neodgovornost, neki za izazivanje NATO-a... Vojvodic je, na primer, dobio cin general- potpukovnika posle izvodjenja iz zgrade svoje kcerke, koja i sada radi u RTS-u, cak se i pojavljuje u Kulturnoj rubrici. To je za nas provokacija, mi to ne mozemo da prihvatimo, a ne da gledamo. Kako da je gledamo, kad je ona znala da ce te noci biti bombardovana zgrada RTS-a, a nije rekla drugima! Ona je pobegla, ostala je ziva, a nasa deca su izginula!
  Roditelji poginulih radnika RTS-a podigli su spomenik sa sesnaest imena, prekoputa ,, Radovica", a druga ploca, koju su podigli Milanovic i SPS, nalazi se na bombadovanoj zgradi, ispod koje pise ,, Gotov je!" Jos nisu uspeli to da izbrisu...
  Porodice poginulih vidjaju se najmanje jednom, 23. u mesecu, u 14.o6 casova, ispred spomenika ,, Zasto?" Zapale svece, donesu cvece, popricaju, dogovore se za dalje akcije.
  - Ovde, u Studenici, na opelu poginulima, imam utisak vece bliskosti, mozda zato sto sam vezana za ovaj kraj. Sluzbovala sam na Kosovu i u Maglicu, suprug mi je Kraljevcanin, i mozda sam se zato osecala nekako intimnije. A u Beogradu su me povredile neke licnosti, kojima nije bilo mesto na crkvenom opelu, kao, na primer, gospodinu Andjelkovicu, koji je odatle otisao na miting SPS-a, dok smo mi oplakivali nase mrtve!
  Gospodja Zanka u Beogradu posecuje dva groba, dva spomenika. Jedan u kome su svi njeni, a drugi ,, Zasto?
  - Ja nemam sta drugo da posecujem. Jedino ta dva grobna mesta, jer od petoro dece koje sam rodila, nije mi ostalo nijedno! Ni supruga nemam, jer mi je poginuo u jednoj bezazlenoj raspravi u autobusu, tako da sam ostala potpuno sama, bez igde ikoga! Sada se druzim sa porodicama koje je nesreca zblizila. To su porodice Stojmenovski, Pejcinovic... Svi su moji prijatelji koji imaju istu tugu!- jedva primetnim tonom bola izustila je poslednje reci gospodja Zanka.


Skroz licno - pise Bojana MILOSAVLJEVIC
Narodna kuhinja u Hagu
  
Do kraja ovog veka moramo da dobijemo odgovor na, za Srbiju sudbinsko, pitanje: da li je seno strizeno ili koseno, odnosno - da li je predsednik SRJ i DSS, dr Kostunica, izistinski znao da ce bivsi "vozd" Milosevic biti izrucen Tribunalu u Hagu ili je sa nacijom tvrdio pazar? Dok ne resimo ovu veliku eticku dilemu, koja je u DOS-u zasadila jabuku razdora, necemo moci mirno da rucamo. A, bogami, ni da spavamo, jer se zestoka srpska opozicija fantasticno organizovala: svake trece subote u parnom mesecu masovno demonstrira (neka osete kako je nama bilo godinama!) u borbi za nacionalno dostojanstvo, odnosno oslobodjenje S. Milosevica iz pritvorne jedinice suda UN u Hagu. Nervira me samo ova nasa policija, koja opoziciju ignorise krajnje uvredljivo, sa prezirom kakav "plavi andjeli" nisu iskazali cak ni prema nedavnoj litiji homoseksualaca u Beogradu, na onaj njihov praznik "Dan ponosa", kada nisu hteli cak ni da ih rasteraju, a nekamoli biju. Milosevic kao covek za proslost jos sekspirovskom dilemom muci svoje "jastrebove" Igica, Dacica i Seselja koji su namerni da celu srpsku vladu strpaju u zatvor, zbog ekspresne otmice i brze isporuke njihovog lidera medjunarodnoj pravdi. Kad smo vec oko rucka i (posle njega) mirnog sna, nedavno sam negde procitala da zatvorenici u Seveningenu (Hag), iako uzivaju smestaj sa skoro "cetiri zvezdice", imaju, ustvari, polupansion - samo jedan obrok i uzinu. U tom smislu duboko sazaljevam naseg zemljaka Milosevica, kao taze robijasa, koji u svojoj manjerki tek treba da se navikne na splacine zvane "holandska kuhinja". Kada sam ovaj aber likujuci prenela svome zivotnom saputniku, zaprepastio me je (a, bogami, na neki nacin i izneverio) opaskom da je takav zatvorski rezim krajnje nehuman, jer, zaboga, u uzinu moze da se racuna i jedna jabuka ili, pak, "cajni kolutic".
  Samo zato sto imam duze pamcenje mene bezmerno raduje sto ce S. Milosevic, ako vec od kuce nije poneo novcanik ili deviznu knjizicu, u najskorije vreme da oseti i prozivi one nase fatalne godine mega-inflacije i ratova, u kojima je finansirao svoje nebuloze o Velikoj Srbiji. Posto ga i posle svega tako pomno medijski "pratimo" mogli bi smo, oprastajuci mu delic onih njegovih 12 "mrsavih godina", da uputimo diplomatsku notu nekoj boljestojecoj narodnoj kuhinji Medjunarodnog Crvenog krsta, polumeseca i runolista, s molbom da ovom izuzetnom zatoceniku u Hagu gratis izdaju jedan abonentski bon za socijalni jelovnik, jer je i za razvoj ove"institucije"u bogatoj zemlji Srbiji on bio najzasluzniji. Uz te buduce carske ruckove neka ga prati i zelja da mu zatvorska kazna ne bude monotona. U sjajnom filmu Alena Parkera "Ponocni ekspres" turski sudija, zbog prosvercovanog heroina, izrice mladom Amerikancu kaznu zatvora od 36 godina i kaze mu: "Neka brzo prodje." Nesto slicno mozemo i mi da pozelimo svom zemljaku u Hagu, mada njemu preti i dozivotna robija. Posle vec mogu i da nam ga vrate. Utom cemo mozda da mu dovrsimo istragu, ako li ne i celu optuznicu, pa cemo najzad biti nacisto da li je on uopste i za sta kriv.
  Sada nam je u zizi interesovanja nacrt zakona o radu, prepisan iz robovlasnickog doba, a skrojen po meri buducih vlasnika svega i svacega sto u Srbiji iole vredi. Kada bolje razmislim, najveci krivac za ovoliku apaticnost radnicke klase je Rade Markovic iz okruznog sindikata "Nezavisnost", a za njim ostale mu kolege iz suparnickih sindikalnih firmi. Rade je iz protesta prvi prekinuo svaki kontakt sa premijerom i republickom vladom (ovi nisu prihvatili poziv za socijalni dijalog), zbog cega su se vlastodrsci strasno nasekirali, pa naljutili i iz pakosti nam ispisali tu svinjariju od "nacrta", koja opasno ugrozava nasa samoupravljacka i vlasnicka prava. Sa druge strane, skoro da smo vec potrosili prvi mesec leta, a u gradu se nista ne dogadja; mislim, nemamo, kako smo ranijih godina navikli, nista sto bi licilo na "Kraljevacko kulturno leto". Cudni su mi ovi novi, samoproklamovane demokrate i ljudi novog, proevropskog profila - najmanje ih zanima kultura (cak i kada je njihovo oficijelno prisustvo na nekim vaznim dogadjajima bilo podrazumevajuce, skoro da ih nikad nigde nije bilo; ako se, doduse, izuzme "Veseli spust"). Mozda su ta opstinska gospoda isuvise "kulturni" i sa previsokim kriterijumima prema onome sto Kraljevo moze da organizuje, ponudi i plati. Ili su im politika, izbori i kombinatorika njihovih portabl stranaka toliko udarili u glave, da im sada zivot i ambicije znace. Nacelnik Raskog okruga, cak i dok to jos nije bio, jedan je od vrlo, vrlo retkih, ako ne i jedini, koji dobijene funkcije shvata i kao duznosti, pa i kada su u pitanju dogadjaji kulturnih sadrzaja.


"Ibarske novosti" u odbojkaskom kampu "Dejan Brdjovic" - pise Stole Petkovic
Krem za katedrom, talenti na terenu
  
Na Gocu planinnskoj lepotici kraj Kraljeva sve vrvi od odbojke. U toku je druga smena sada vec nadaleko poznatog odbojkaskog kampa "Dejan Brdjovic". Sve je pocelo prosle godine. Decaci i devojcice iz svih krajeva Jugoslavije pohrlili su na desetodnevna odbojkaska predavanja. Pritom su odradjene tri smene od po deset dana. I otislo se kucama sa puno klepih utisaka. I ove godine ista prica.
  - Ovde smo od 28. juna. Do sada smo imali zaista veliki odziv. Trenutno je u kampu 160 decaka i devojcica koji su podeljeni po uzrastu i naravno kvalitetu. Radi se udarnicki u nekoliko grupa tako da se svakom pojedincu poklanja duzna paznja tokom boravka na Gocu - kaze Dejan Brdjovic.
  A treneri sve sama poznata imena. Darko Zakoc, trofejni kouc i selektor zenske reprezentacije je rukovodilac - sef struke i prvi trener kampa. NJegova neposredna obaveza je i rad sa odbojkasicama bas kao i Bojani Kecojevic (Obilic) koja je bila prisutna u prvom delu . Tu je i Zeljko Bulatovic, uspeni trener Partizana koji zajedno sa Zoranom Vukcevicem - Belim iz podgoricke Buducnosti vodi brigu o muskim ekipama. Od trenera treba pomenuti Zorana Terzica, Predraga Zucovica, Acu Boskovica i Nenada Joksimovica i dvojicu vrednih koordinatora rada Dragana Nikolica i Gojka Orlovica.
  - Kamp je za sve zainteresovane otvoren. Ovde dolaze organozovano i ekipe i pojedinci. Bez obzira sto su u pitanju kompletne ekipe mi napravimo selekciju. Nasi treneri do sada nisu pogresili u odabiru po kvalitetu - dodaje Brdjovic.
  Na Gocu je sve idealno ali za nesmetan rad nedostaje jos po nesto.
  - Potrebna su nam jos najmanje dva terena. Sada istina postoje sportski tereni ali su komnbinovani pa se tako kiosarka i odbojka ne mogu odvijati u isto vreme. U medjuvremenu uspeli smo da se izborimo za dva asvaltna terena koja bi trebali da aktiviramo do kraja trajanja ovog kampa. Tada ce nam biti neuporedivo lakse - misli Brdjovic.
  Planina Goc je nema sumnje postala odbojkaska meka. To bi vec jednom morali da shvate i ljudi iz SO Kraljevo. Jer nije mala stvar imati na okupu 500 decaka i devojcica u roku od jednog meseca. velikije to uspeh i obaveza onih koji rade sa njima. Dobar glas i rad se daleko cuju.
  Jos kada bi glas dospeo do onih koji vode brigu o sportu - sa setom konstatuje legendarna "petica" najpre Ribnice, pa Crvene zvezde , reprezentacije Jugoslavije i nekoliko najuticajnijih evropskih klubova Dejan Brdjovic, koji pritom istice nesebicnu pomoc beogradskih firmi "Asiks", "Frikom" i Magnat, mineralnoj vodi "Vrnjci" i svojim komsijama iz rodne Zice preduzecima "Djudja" i "Pomak".

 

MailboxIbarske novosti mailbox: Ivan Rajovic

 

__________________________Ibarske_novosti_RTV_Kraljevo__