Poziv
na saradnju
Postovani citaoci "Ibarskih novosti", pozivamo Vas da
aktivnim ucescem doprinesete kvalitetu Vaseg i naseg lista. Svojim
pismima, sugestijama, kritikom, kao i prilozima za "Strsljen" pomoci
cete nam da "Ibarske" zadovolje interesovanje i potrebe sve sireg
kruga citalaca i u pravom smislu postanu "rec i slika nase stvarnosti".
Takodje pozivamo i nase sugradjane koji se trenutno ili trajno nalaze
u drugim gradovima ili drzavama da nam se javljaju, buduci da se nase
novine od nedavno nalaze i na Internetu, cime je krug nasih citalaca
daleko prevazisao lokalne okvire , a nase novine postale dostupne
svim Kraljevcanima na svim tackama Zemljine kugle. Posebno se obracamo
ucenicima osmogodisnjih skola da nam salju svoje likovne radove, pesme,
kratke price i zapise iz skolskih klupa, koje cemo objavljivati u
posebnoj rubrici. Vase priloge, ne duze od jedne kucane strane, saljite
na adresu: "Ibarske novosti" , Ulica Cika Ljubina broj 2, Kraljevo
36000. ili na e-mail uredniku
Redakcija
Uvod - Preobrazenje
Projekat "Kontakt Srbija''
Sistem ostao isti
Izneverene nade
Intervju : Boris Karaicic
Dramatican poziv na registaciju
"Hrisovulja" Matiji Beckovicu
Vreme
Sadasnje - Pise Ivan Rajovic
Preobrazenje
U
ocekivanju necega sto bi trebalo da nas promeni, ucini boljim, humanijim,
hrabrijim i ostalim ljudskim vrlinama bogatijim i plemenitijim, u
ovom narodu se vekovima postuje i slavi Preobrazenje, trenutak kada
se, i po Bozjim i po prirodnim zakonima, sve zivo i nezivo na ovim
prostorima, a i sire, preobrazava da se prilagodi i odupre nedacama
koje donose zimski i neki drugaciji dani. Dakle, sve se menja osim,
kako se pokazalo, ljudi koji ostaju postojani, uporni, nepokolebljivi
i nepromenljivi u svojoj iskonskoj teznji da budu to sto jesu, a sto
se, na nasu nesrecu, pokazalo i dokazalo kao vise nego pogubno.
S tim u vezi, sto znaci nikako slucajno , vec smisljeno,
osmisljeno, cvrsto ukorenjeno i sa najboljim namerama zapoceto, u
Kraljevu se vec deset godina odrzavaju Dani preobrazenja, sada Zicki
duhovni sabor Preobrazenje, koji su i zamisljeni tako da duhovnoscu
i svim onim sto taj pojam u sebi sadrzi, prizovu pameti obicnog coveka
i vrate ga, bar na trenutak, sa pogubnog puta sebicnosti, mrznje,
nacionalizma, netolerancije i drugih emotivnih manifestacija koje
su nas i dovele ovde gde jesmo. Naravno, jedna ovakva manifestacija,
bez obzira sto se dogadja nadomak svetinja srpske istorije i tradicije
i na samom izvoru srpske kulture, pismenosti i duhovnosti, ni izbliza
ne moze imati pretenzije da svojom preporoditeljskom misijom preobrazi
citav srpski narod i one koji sa nama, na svoju srecu ili nesrecu,
zive. Cak ni sve one koji su rodjeni ili su se zatekli na ovim prostorima.
No, preobrazenje se , ipak, dogodilo i jos se uvek dogadja ali, na
zalost, ne u onom pravcu kako je bilo zamisljeno i kako bi svima donelo
blagodeti ljubavi koju covek, ponekad, moze da ispolji prema coveku.
Jer, cini se da su se "preobrazili" bas oni koji su sve vreme bili
na pogresnom putu, sto bi moglo da bude i dobro - da je iskreno. Medjutim,
preobrazenje u mnogim slucajevima nije obavljeno kao cin prociscenja,
shvatanja sopstvene zablude ili bolesne teznje za egoisticnim zadovoljstvima.
Ne, preobrazili su se utoliko sto su spremni, ma sta oko njih da se
dogadja, da ostanu na povrsini, da zadrze stecene privilegije i prigrabe
nove, da odbace sve sto je bilo i u cemu su zdusno ucestvovali, da
se prepodobe i postanu "ljudi" za sva vremena. Veliki postovaoci i
profiteri, ili bolje receno jedan dobar deo njih, na Milosevicevom
imenu i delu i danas su vrli, iskustvom i ljubavlju prema sopstvenom
narodu oplemenjeni kulturni poslenici, tribuni, laureati, izdavaci
i jos kojesta. U svemu tome sasvim opravdano i logicno se postavlja
pitanje : gde je u svemu tome kultura ili jos bolje, sta je to kultura
u srpskom narodu, koji je po mnogo cemu specifican i posle svega sto
nam se dogadjalo, ne samo proteklih desetak godina , vec pola veka
unazad. No, to je tema za neku drugu prigodu, buduci da se radi o
prvom Preobrazenju u novoj, demokratskoj i ka Evropi usmerenoj Srbiji.
Zato nam preostaje da se nadamo da ce nam i kultura, koja spada u
delatnosti od sustinskog nacionalnog znacaja, a sto se svesno ili
nesvesno uvek zaboravlja, ubuduce biti ono sto i jeste njen zadatak.
Tome ce, bar se nadam, u velikoj meri doprineti i to sto je ove godine,
a da je bilo srece, pameti i razumevanja to je trebalo da se dogodi
mnogo ranije, bas Matija Beckovic dobio "Zicku hrisovulju" kao jedno
od najznacajnijih priznanja za pesnistvo. Valjda i to ukazuje na izvesne
promene u razmisljanju pojedinaca koji odlucuju o tako krupnim stvarima.
A da sve jos uvek nije onako kako bi, mozda, trebalo da bude govori
nam i primer monahinja manastira Manasije, koje su se usprotivile
odrzavanju slicne manifestacije pod okriljem pomenutog manastira.
Naime, monahinje bi da otkazu gostoprimstvo ucesnicima programa kakav
se vec godinama odrzava, obrazlazuci to cinjenicom da se uvazeni kulturnjaci,
duhovnjaci i njima slicni kulturni stvaraoci, ne znam o kome se radi,
ne pridrzavaju osnovnih hriscanskih nacela, da ne poste, da izgovaraju
skaredne reci iliti psovke i da polno iliti seksualno opste medjusobno
u vreme odrzavanja manifestacije.Pice nisu pomenule, ali se to podrazumeva.
Dakle, kulturni poslenici, po misljenju jednog dela Crkve, spadaju
u vrlo porocne ljude, sto i nije tako novo i nepoznato. Eto jos jednog
razloga da ovogodisnje Preobrazenje shvatimo mnogo ozbiljnije i da
mu pristupimo sa iskrenom zeljom da promenimo sebe i one oko nas,
a u zajednickom interesu da opstanemo kao narod koji je vredan opstanka,
a ne kao pojedinci rasuti po svetu i optereceni sopstvenim interesima
i svojim sicusnim, relativno beznacajnim i samo nama vaznim zivotima.
Ono sto iza nas ostaje jeste nase delo i zato je mnogo bolje da nas
pamte po delu nego po nedelu. Kako sada stvari stoje svi su izgledi
da cemo mnogo dublji tag u istoriji ostaviti po ovom drugom. Ipak,
Preobrazenje je pred nama, a ovaj grad i te kako ima sta da ponudi,
cime da se pohvali i sa cim da ucestvuje u kolektivnom cinu preobrazaja
koji ce nas vratiti tamo gde nam je i mesto, u sam vrh evropske kulture.
Projekat "Kontakt Srbija''
Nedostaju brze povratne informacije
Posle skoro dva meseca od otvaranja Regionalne
kancelarije "Kontakt Srbije" u Kraljevu (otvorena 24. juna) moze se
reci da je ovaj projekat, cija je osnovna zamisao pomoc gradjanima
u ostvarivanju prava u drzavnim institucijama i uspostavljanju komunikacije
sa njima, polozio ispit, mada jos uvek ima pocetnih problema.
- Osnovni zadatak ove Kancelarije je da nekim precim
putem odgovori na zahteve gradjana, nove, ali i one koji su u toku
- istice LJilja Radonjic koja je bila medju prvim pokretacima ovakve
ideje. Nismo, medjutim, jos uvek zadovoljni brzinom povratnih informacija,
posebno iz republickih organa i institucija. Sada je u toku neka vrsta
reorganizacije i uvodjenje informacionog sistema radi povezivanja
svih kancelarija sa centralom u Beogradu i sigurni smo da ce to doprineti
vecoj efikasnosti.
Inace, Regionalna kancelarija Kontakt Srbije u Kraljevu
do sada je primila 41 zahtev gradjana, od kojih je 6 prosledila u
Republiku. Ovih dana za sefa Kancelarije postavljen je mladi agronom
Zeljko Kovinic koji istice da ce jedan od osnovnih zadataka Regionalne
kancelarije biti i pomoc preduzetnicima i gradjanima uopste u pravljenju
biznis planova u procesu ekonomske tranzicije. U Kancelariji takodje
upozoravaju gradjane da se za resavanje problema najpre obrate svojim
mesnim zajednicama i odbornicima kako bi se smanjio pritisak na ovu
novu instituciju.
Radno vreme Kancelarije je ograniceno zbog toga sto je
smestena u zgradi "Gvozdjara" i trenutno je jednokratno, svakog radnog
dana od 8 do 15 sati. Kontakt telefon za uspostavljanje kontakta sa
Regionalnom kancelarijom Kontakt Srbije u Kraljevu je (036) 339-665.
Konferencija
za novinare odbora za zdravstvo OO DS Kraljevo
Sistem
ostao isti
Demokratska
stranka imala je predlog modernih zakona za reformu zdravstva mnogo
pre 5. oktobra (organizacija, osnovno osiguranje, zdravstvena i socijalna
zastita, lekarske komore) - receno je na proslonedeljnoj konferenciji
za novinare Odbora za zdravstvo Opstinskog odbora Demokratske stranke
u Kraljevu. Istaknuto je da je dr Nada Kostic, prethodni ministar
zdravlja, mnoge od tih predloga prihvatila, ali je dolaskom na mesto
ministra dr Obrena Joksimovica proces reformi zaustavljen, pa je aktuelni
ministar cak nastavio politiku koja vodjena u proteklih 10 godina.
- Sistem je ostao isti, od silnih predizbornih obecanja
nije ostalo nista - istakao je dr Dragan Arsic, predsednik Odbora.
Ovo lici na partijsku politiku SPS-a i JUL-a, politiku nametanja resenja.
Jednostavno, nas ministar je svemoguc. On radi sta hoce i postavlja
koga hoce, bez obzira na strucnost.
Dr Joksimovic je, kako je receno, zadrzao centralizam
koji je uveo dr Milovan Bojic, a cija je svrha manipulacija zdravstvenim
parama. Takodje, i centralizovano snabdevanje lekovima zbog cega se
nastavlja nestasica medikamenata, pre svega onih za siroku upotrebu
(antibiotici, na primer), dok se pod kontrolom drze oni najskuplji.
U apotekama nema osnovnih lekova, a postoje i neprihvatljivi pokusaji
da se suzi tzv. "pozitivna lista".
- Osim toga, postavljaju se partijski sekretari, diletanti
za zdravstvo na odgovorna mesta - istakao je dr Dragan Arsic. Evo
mogli ste da procitate u stampi ovih dana, covek koji je oteran sa
Ortopedske klinike na Banjici, iz Bolnice "Sveti Nikola" i koji je
radio u sumnjivoj ambulanti Starackog doma sada odjednom kroji sudbinu
zdravstva citavog kraljevackog regiona. A radi se o coveku koji sa
ulice ulazi u operacionu salu.
Dr Arsic je povodom svoje smene sa mesta direktora Zdravstvenog
centra "Studenica" odbacio sve optuzbe i istakao da je smenjen verovatno
zbog sto je mimo Ministarstva, u teskim uslovima, uspevao da se snadje
u radu i bude uspesan, uz pomoc humanitarnih organizacija i dobre
organizacije rada. Naglasio je i da o njegovom radu ocenu moze da
izrekne samo stucni kolegijum na osnovu cijeg misljenja je od prethodnog
ministra i postavljen na tu duznost, ili zaposleni u anketi koja bi
bila sprovedena. Podsetio je da je sa svojim timom pokrenuo mnoge
akcije, kao sto je rekostrukcija zgrade u kojoj je bila smestena Transfuzija
krvi radi premestanja u nju Hitne pomoci, realizacija projekta "Porodicni
lekar", renoviranje objekta Pedijatrijske sluzbe, izgradnja centra
za majku i dete...
Povodom primedbi da je zaposljavao nove radnike, dr Arsic
je istakao da od 1990. godine postoji uredba po kojoj se bez saglasnosti
u radni odnos na odredjeno vreme mogu primati zdravstveni radnici
i po tom osnovu trenutno u Kraljevu radi oko 300 radnika od kojih
250 medicinskih sestara.
- Ja sam dolaskom na duznost direktora zatekao taj broj
radnika koji su radili i po 5-10 godina na odredjeno vreme i produzavao
im radni odnos na po tri meseca, iskljucivo po zahtevima nacelnika.
Medjutim, nama jedna sestra radi i sa po 20 bolesnika od kojih su
mnogi nepokretni, pa je prijem u radni odnos novih radnika nuzan.
Sa Kosmeta takodje nisam primio nijednog novog radnika, osim sto je
u Vrnjackoj Banji primljen jedan lekar umesto kolege koji se odselio
u drugi grad. Cak i tamo gde sam imao izuzetne potrebe da primim nove
radnike bio sam sputavan.
Arsiceve ocene podrzali su i ostali clanovi Odbora, pre
svega dr Danijela Miladinovic koja je istakla da je pre 5. oktobra
direktor bio nedostupan, a da se to kasnije promenilo pa su od novog
rukovodnog tima u Zdravstvenom centru svi radnici uvazavani, svi su
primani na razgovor i konsultacije. Radnici su odahnuli u proteklih
devet meseci, nije bilo pritisaka. Arsicev tim je imao ambiciozan
program sa prioritetima, rokovima i zaduzenjima, materijalnim i drugim
potrebama i sve je to bilo kompjuterski memorisano na CD. Osecao se
dah promena, ali je sa smenama ponovo doslo do neizvesnosti, pretnji
otpustanjem i loseg stanja u celini.Zbog toga, kako je naglaseno,
u radnicima tinja nezadovoljstvo i samo ih sezona godisnjih odmora
sprecava da se pobune. Zbog svega sto se desava u zdravstvu ovaj Odbor
ce traziti od premijera Zorana Djindjica da Vlada, u okviru predstojece
rekonstrukcije, smeni kompletno Ministrstvo zdravlja Republike Srbije
i promeni koncept zdravstvene politike. Ako, medjutim. do sustinskih
promena u zdravstvu ne dodje, upozoreno je, zbog toga sto se ova oblast
reflektuje na sve druge i zbog sve veceg nezadovoljstva gradjana,
i kompletna vlada moze biti srusena.
REC
ODBORNIKA - Dr Radoslav Jovic (SPO, IJ 50 Mrsac)
Izneverene nade
"Tesko je govoriti o stanju u nasem gradu i opstini van
konteksta zbivanja na nivou drzave. Priblizavamo se godisnjici pobede
politickih snaga sabranih u DOS. Sa zaljenjem konstatujem, kao uostalom
i ogromna vecina gradjana Srbije, da su nase nade koje su polagane
u promene u ovoj zemlji u potpunosti izneverene.
Vladajuci rezim se iscrpljuje medjusobnim trvenjima za
prisvajanje sto veceg dela politicke moci i raspodelu sfera uticaja.
Sistemska resenja u ekonomiji, privredi, od kojih najvise zavisi oporavak
zemlje, pa dakle i kvalitet zivota gradjana Srbije, ostaju takoreci
netaknuta. Umesto da siromastvo postane deo nase proslosti, ono se,
nazalost, uvecava. Armija nezaposlenih ljudi ocajnicki traga za nacinom
obezbedjivanja golog opstanka. Inostrana pomoc, tako grlato obecavana,
ocigledno izostaje. Politikom liberalizacije cena favorizuju se miljenici
drzave (EPS, PTT Telekom, NIS...), a preko kicme najsiromasnijih slojeva
stanovnistva. Umesto da su kriminalci vec odavno iza brave, osudjeni
za pljacku i da im je imovina oduzeta, oni se sepure rame uz rame
sa novopecenim politickim mocnicima. LJudi i dalje gube glave na nasim
ulicama, a da se ne zna ni zasto ni ko ih je likvidirao.
Svi politicari iz DOS-a, od Kostunice i Djindjica pa
redom preko Batica, Covica, Velje Ilica i drugih, "jahali" su onda
jednu od retkih slobodnih televizija u Srbiji - TV Kraljevo i preko
nje ubedjivali narod da su Bogom dani spasioci Srbije. Gde su ta gospoda
danas da pomognu gradu koji pod teretom ugasenih fabrika, armije izbeglica,
bede i siromastva, polako umire? Kraljevo je grad ocaja.
O aktuelnoj lokalnoj vlasti ne zelim ni da govorim. Svojom
neodgovornoscu i postavljanjem nekompetentnih ljudi po politickoj
liniji na najodgovornija mesta u gradu samo je pokazala da joj interes
Kraljeva i Kraljevcana nikada i nije bio vazan.
Srbija je ponizena, osiromasena i ojadjena zemlja, a
srpski narod je izgubio i ono zadnje sto ostaje coveku u teskim vremenima
- NADU".
NIntervju
: Boris Karaicic, republicki poslanik (PDS), jedan od osnivaca "Otpora''
...ucestvovao u popularnoj emisiji Radio
Kraljeva "Radiomer"
-
Gospodine Karaicicu, da se podsetimo ukratko : Kako je doslo do formiranja
"Otpora", ciji ste bili jedan od osnivaca?
- Bilo je mnogo mladih, nezadovoljnih ljudi. Opozicija
te 1998. godine takoreci nije ni postojala. SPO se ogresio o vrsenje
vlasti u Beogradu. Aktuelna vlast je bila osiona. Trazili smo nove
forme organizovanja. Cilj je bio promena sistema i rezima koji ga
olicava. U organizaciju su usli svi vanstranacki ljudi. Vodili smo
borbu protiv vlasti tamo gde je bilo moguce. Pocelo se na nekoliko
fakulteta i u nekim medijima. Borba je bila nenasilna, ali gerilska,
romanticarska. "Otpor" je bio bez formalne organizacije, bez clanstva,
organa, lidera, obaveza... To nije bila skroz anarhisticka borba,
vec priprema da se na nekim izborima, mirnim putem, masovnim izlaskom
biraca, pre svega mladih, smeni rezim. To je jedna od najvecih istorijskih
ideja kod nas.
- Da li verujete jos uvek u tu ideju kada je doslo do
promena i kada ste i Vi u vlasti?
- Ja verujem u tu ideju i zbog te ideje sam u Pokretu.Ideja
"Otpora" nije samo u Pokretu, nije samo da se bude protiv neceg. Situacija
je mozda bila na pocetku takva1998/99. kada je bilo neophodno tako
delovati, okupljati ljude po tom principu.
- Medjutim, ovo je situacija kada moraju neka nova resenja
da se ponude. Sama forma nije dovoljna u ovom trenutku i Otpor ne
moze da se svede na formu koja sada postoji. Dakle, protiv kriminala
ne moze da se bori organizacija kao sto je Otpor iako moze da deluje
u tom pravcu kao i svi gradjani, kao i sve stranke, ali se protiv
kriminala bori MUP, policija, zbog toga sto su placeni od drzave,
sto imaju strucne ljude za to... Tu je i pravosudje koje se protiv
kriminala bori na svoj nacin.
- Trenutno se desavaju pomalo stvari koje nisu u skladu
sa tim, ali je to na neki nacin opravdano, s obzirom da je situacija
u DOS-u i oko DOS-a, u drzavi, losa i postoji puno razloga da se takav
vid nezadovoljstva iskaze. U tome se, ipak, dosta gresi i ne vidim
razlog da se takva forma i dalje zastupa na nacin kao i pre 5. oktobra.
Jer, ovaj novi rezim, ma koliko pravio greske, ma koliko ponekad i
bio los, ipak nije onaj stari rezim.
- Koje su slicnosti izmedju Otpora i Pokreta za demokratsku
Srbiju (PDS) za koji ste se opredelili? Zbog cega ste se opredelili
bas za PDS medju 18 stranaka u DOS-u?
- Otpor nije bio ideoloski zasnovan u pocetku. Mi smo
hteli da napravimo jednu odelnicu od svih ideoloskih razmirica u opoziciji
gde su jedni bili za monarhiju, drugi su bili navodno levicari, treci
desnicari, a u svemu tome nije bilo niceg nalik na to. Imali smo jednog
najveceg protivnika, po nasem misljenju, a to je sistem koji je bio
olicen u Milosevicu i njegovim trabantima. Ali Otpor nije mogao sebi
da dozvoli pravo da pomisli da moze sve sam da promeni, da kaze da
ima najbolje ljude koji, recimo, mogu da promene situaciju u Kraljevu.
Pogotovo, sto su to pretezno mladi ljudi od 20-tak godina, koji jos
nisu zavrsili faklutete, nisu dovoljno iskusni u svim tim poslovima.
Oni mogu da daju energiju, polet, aktivizam, ali ne mogu da vrse vlast
na nacin koji je potreban jednom gradu, drzavi itd.
- U tom smislu ja sam smatrao da je neophodno da se udje
u jednu organizaciju koja ce okupiti nove ljude u politici, ne potpuno
nove vec dovoljno poznate u javnosti, koji su bili dosta aktivni u
borbi protiv Milosevica na svoj nacin i na svojim mestima u tome se
iskazali i to dokazali kad je bilo potrebno. Zatim, da se ta organizacija
zajedno sa pretezno na demokratskim snagama, kao sto su DS i DSS,
napravi zajednicki demokratski front koji bi mogao da pobedi na izborima.
To se pokazala kao dosta uspesna opcija. Mi, dakle, nismo bili ideoloska
organizacija. Jedini cilj je bio da se zajedno sa drugima srusi rezim.Imali
smo tu svako svoju ulogu, od predsednika PDS koji je kad je trebalo
delovao u vojnom domenu, g. Bajcetic, LJuba Tadic i drigi u svojim
oblastima, mi mladi u nekim drugim stvarima, tako da je to bilo jako
dobro.
- U ovoj situaciji kada se vlast promenila to vec nije
vise tako. Druge su okolnosti nego pre 5. oktobra. Milosevic ne postoji
vise ne samo kao politicka licnost nego ni kao slobodan covek. Sve
greske koje se desavaju vise su plod gresaka nekih ljudi nego namere
i osmisljene akcije da se nesto lose uradi. Mi cemo se boriti protiv
toga ali ne na nacin koji nalaze ilegalu, strah od toga da ce nas
hapsiti, tuci itd.
- Milosevic je otisao, ali su ostali problemi. Kako se
boriti protiv njih, kako se Vi borite?
- Stvari su jako zamrsene, komplikovane, teske i svako
je od nas slusao dosta tih prica da je nesto nasledjeno. Po mom misljenju
i PDS-a, u samom sistemu vrsenja vlasti nije se otislo pravim putem.
Navescu nekoliko primera.
- Ne moze drzava da se zasniva na principu partijske
podobnosti i odgovornosti.To smo imali 50 godina pa jos 10 godina.
Videli smo kako to izgleda. Kako sudija postaje neko ko je nekompententan
samo zato sto je blizak SPS-u, JUL-u. Ili nacelnik SUP-a, da ne nabrajam
dalje, neko u mesnoj zajednici, na primer. Desava se i dalje da neke
clanice DOS-a, a DOS je nastao jer je to narod trazio, i dalje vode
vise racunako je u kojoj stranci umesto o strucnosti, pa se onda desava
da g. BaticUclanjava ljude u svoju stranku i onda ih imenuje za sudije!?
Onda se desava da je vise od polovine nacelnika SUP-ova iz Nove demokratije!?
Ne bih imao nista protiv toga da su DHSS ili Nova demokratija dobili
na izborima vise od 50 odsto glasova, ali to nije bio slucaj. PDS,
recimo, nema nijednu funkciju izvrsne vlasti u citavoj Srbiji, dakle
nijednog direktora ili drugog funkcionera koji bi mogao nesto da uradi.
To nije u skladu sa onim sto je obecano.
- Obecavano je nesto sasvim drugo, nije ni bitno da li
neko ima 50 odsto?
- Hocu da kazem nesto drugo. Dakle, niko nema pravo dok
god postoji DOS , dok je ovakva situacija, da svoju stranku stavlja
iznad procesa promena! Sigurno koci proces promena kada vi postavljate
nekoga samo zbog toga sto je u vasoj stranci!? Mozda je u nekom gradu
najbolji, ali to govori saglasnost ljudi u tom gradu, ane vase misljenje.
Losa kadrovska politika koja se vodi je, po meni, najveci problem,
problem koji nema veze sa parama, donacijama i tako dalje
Poziv raseljenim licima i humanitarna pomoc
Dramatican poziv na registaciju
Na
odvojenim konferencijama za novinare juce (cetvrtak) su se Kraljevcanima,
a narocito raseljenim licima sa Kosmeta, obratili nacelnik Raskog
okruga Mile Koricanaci predsednik SO Kraljevo dr Ljubisa Jovasevic.
Tema obe konferencije bio je poziv stanovnistu sa Kosova i Metohije
da se registruje kod nadleznih organa.
Sa mesta gde se vrsi registracija biraca van Kosova za raseljena lica,
kako je rekao, Mile Koricanac je pozvao raseljena lica da izadju na
registraciju u svoje biracke spiskove, sto podrazumeva registraciju
radi daljih pregovora. To je, naglasio je Koricanac,od drzavnog i
od nacionalnog interesa da se spiskovi regulisu. Po najnovijoj proceni,
rekao je on, onih koji zive van Kosmeta ima oko 250 000, sto je podatak
kojim Albanci ocigledno , manipulisu. Ali to je dobra podloga za dalje
pregovore sa medjunarodnom zajednicom. Koricanac je naglasio da ova
registracija ne znaci izlazak na izbore, jer ce se nakanadno odluciti
da li ce se izaci li ne, ali je diskreciono pravo svakog registrovanog
coveka da o tome odluci. U ovom momentu je mnogo vaznije da se ljudi
nadju na ovim spiskovima i da, jednostavno, svetu pokazemo koliko
ih ima, sto je od izuzetne vaznosti za razgovore sa Albancima ali
i sa medjunarodnom zajednicom, naglasio je nacelnik Raskog okruga
Mile Koricanac.On je narocito naglasio da se bez saglasnosti raseljenih
lica nece izlaziti na izbore,odnosno da ce se izaci samo pod uslovom
ako oni budu pristali na to.
Nedugo potom gradjanima se, takodje putem medija, obratio predsednik
SO Kraljevo dr Ljubisa Jovasevic, koji je pored poziva raseljenima
da se registruju obznanio i znacajnu humanitarnu pomoc koja je stigla
ZC "Studenica". Prvi razlog za sazivanje novinara je Zahtev Visokog
komesarijata za izbeglice povodom registracije raseljenih lica sa
Kosova, a drugi je donacija koja je danas dosla u Kraljevo u ZC "Studenica"
, a radi se o dva slepera hirurskog materijala i svega sto je potrebno
da bi hirurski blok mogao normalno da funkcionise, rekao je dr Jovasevic
i dodao da je napravljen ugovor sa Medjunarodnim crvenim krstom o
daljoj saradnji na teritoriji opstine Kraljevo. U pitanju je pilot
program iza koga ce stajati i Ministarstvo zdravlja. Pored programa
osnivanja, takozvane, porodicne medicine koja podrazumeva primarni
nivo zastite i kontakta sa pacijentima i sa porodicama pacijenata,
sto ce biti daleko lakse nego do sada , a podrazumeva izbegavanje
cekaonica i citavog niza komplikacija administrativnh, birokratskih
i ostalih, doci ce do odredjenih donacija, u ovom trenutku MMF od
100.000 dolara usmerenih prema Kraljevu za taj projekat, ali i u naredne
dve godine od oko 2,5 miliona DEM, rekao je dr Jovasevic. Povodom
registracije raseljenih lica, ja sam u vise navrata govorio da bi
i raseljena lica i sva ona lica koja imaju pravo glasa na Kosovu,
trebalo da se jave Birou za registraciju, rekao je dr Jovasevici naglasio
da je to posebno vazno za lica koja su, zaista , raseljena sa Kosova,
koja imaju pravo glasa, koja imaju svoju imovinu dole i koja se tretiraju
kao raseljena lica. U slucaju da nemamo registraciju, da se ne odazovu
registraciji, doci ce do toga da ovo, kao jedan vanredni popis naseg
stanovnistva sa Kosova bude i definitivni popis, gde ce diplomatske
sluzbe i predstavanici drzave samo sa tim brojem moci da figuriraju
u bilo kakvim daljim dijalozima i sa KFOR i UNMIK i ostalaim predstavnicima
Medjunarodne zajednice. U slucaju, pak , da se raseljena lica ne odazovu,
duzan sam da prenesem informaciju, da ce izostati sva prava, nasledna,
imovinska, ali i pruzanje pomoci koja je jos uvek u toku.
Do pre cetiri dana, rekao je dr Jovasevic, registrovano
je 500, mada po birackim spiskovima u Kraljevu ima 12.800 lica sa
Kosova koja imaju biracko pravo, mada se operise sa brojkom od oko
27.000 raseljenih. To znaci da razliku izmedju ova dva podatka cine
deca. Dr Jovasevic je zamerio organizatorima citavog posla da se dosta
kasni sa akcijom jer postoje odredjeni nacini opstrukcije, a pojedine
organizacije prisutne na ovim prostorima upravo i rade na tome da
se Srbi sa Kosova ne odazovu popisu, za sta su razlozi jasni i uklapaju
se u finansiranje nedozvoljene gradnje na teritoriji SO Kraljevo,
ali i drugih opstina gde se nalaze raseljena lica, kako bi sto veci
broj tih lica ostao ovde. Ja ponavljam, rekao je dr Jovasevic, da
bilo ko da se nadje na tom spisku, bez obzira kada su napustili Kosovo,
budu ti koji ce se javiti za registraciju, ali niko sa tog spiska
nece biti ni na regrutacionom spisku za potrebe Vojske Jugoslavije,
niti ce se naci na spisku za porez, niti za bilo kakve takse, niti
ce se u bilo kakve druge svrhe taj spisak koristiti. Koristice se
iskljucivo i samo za potrebe pregovarackog tima koji bude stvaran
i koji je vec stvoren od stane SRJ i njene Vlade i od strane Republike
Srbije, rekao je dr Jovasevic i naglasio da se to odnosi na citavu
drzavu koja je u ovom trenutku veoma ugrozena po pitanju svojih buducih
aspiracija prema Kosovu i Metohiji, zavrsio je svoje izlaganje. visoki
funkcioner DSS i predsednik SO Kraljevo dr Ljubisa Jovasevic.
Otvoren 10. zicki duhovni sabor "Preobrazenje 2001"
"Hrisovulja" Matiji Beckovicu
TU
Kraljevu je sinoc otvoren Zicki duhovni sabor "Preobrazenje 2001".
Ovu manifestaciju ustanovio je pre 10 godina ovdasnji Knjizevni klub
rukovodjen idejom Dusana Stojica, pesnika i novinara (dopisnika "Vecernjih
novosti"), da se nekoliko dana uoci crkvenog praznika Preobrazenje
i na sam taj dan u Kraljevu i manastiru Zici okupljaju srpski pesnici,
muzicari, slikari, istoricari i knjizevni kriticari u slavu srpskog
pesnistva, duhovnosti i tradicije.
Manifestacija je vremenom postala opstinska i republicka
i sada zauzima istaknuto mesto u srpskom kulturnom kalendaru, a nagrada
za poeziju "Zicka hrisovulja" koja se u okviru nje dodeljuje jedna
je od najprestiznijih u Republici. NJen ovogovogodisnji dobitnik je
Matija Beckovic, a pre njega ovim pesnickim priznanjem ovencani su
Dobrica Eric, Milutin Petrovic, Miodrag Pavlovic, LJubomir Simovic,
Ivan V. Lalic, Milosav Tesic, Branislav Petrovic, Stevan Raickovic
i Alek Vukadinovic.
"Preobrazenje 2001" pocelo je izlozbom ikona iz zbirke
Narodnog muzeja u Kraljevu koja je sinoc otvorena u Duhovnom centru
"Vladika Nikolaj Velimirovic". Potom su u Narodnom muzeju Jovanka
Kalic, Gojko Subotic i Milka Canak Medic predstavili zbornik "Zica
- istorija, umetnost" koji je objavio kraljevacki Muzej i koji je
rezultat naucnog skupa odrzanog na "Preobrazzenju 1995".
Veceras (20,30 cas.) u Kraljevackom pozoristu, uz Vokalni
kvartet "Veselice" iz Podgorice i u prisustvu samog pesnika, Mihajlo
Pantic ce govoriti o poeziji Matije Beckovica.
Sutra, u Narodnoj biblioteci u jutarnjim casovima (10,00
cas.) odrzace se kriticarski skup na kojem ce Jovan Delic (predsedava
skupom), Radivoje Mikic, Aleksandar Jovanovic, Ranko Popovic, Slavko
Stamenic, Sasa Radojcic, Branko Pirgic, Predrag Petrovic, Jasmina
Tonic i Svetlana Seatovic govoriti o pesnickom delu ovogodisnjeg dobitnika
"Zicke hrisovulje". U 18,00 casova, u Narodnom muzeju Radivoje Mikic
predstavice pisca Radovana Belog Markovica. Nesto kasnije (20,00 cas.)
u Galeriji likovnih umetnika "Marzik" pesnik Miroslav Maksimovic otvorice
izlozbu o Matiji Beckovicu ciji je autor Dragana Tipsarevic. Posle
otvaranja izlozbe, u istom prostoru bice priredjeno vece pod nazivom
"Preobrazenje, pesnici" na kojem ce svoje stihove kazivati Miroslav
Maksimovic, Novica Tadic, Draginja Urosevic, Veroslav Stefanovic,
Milovan Marcetic, Nenad Milosevic i Zvonko Karanovic.
Na Preobrazenje, 19. avgusta, u trpezariji manastira
Zice u 13 casova odrzace se svecanost urucenja "Zicke hrisovulje"
Matiji Beckovicu koji ce potom odrzati besedu. O njegovom delu tom
prilikom govorice Predrag Palavestra i Dragan Hamovic, dok ce Beckoviceve
stihove kazivati glumac Narodnog pozorista u Beogradu, inace Kraljevcanin,
Nebojsa Dugalic.
|