7
Internet izdanje - 28. januar 2005.godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Kraljevo osniva gradjanskog branioca
Krediti optereceni visokim kamatama
Davidovic predsednik Saveta Socijalisticke omladine
Zakonom protiv izumiranja Srbije
Invalidi blokiraju puteve?
Bestidna silikonska golotinja i prazne fraze politicara
,,Biznismeni zainteresovani za nasa izvorista”
Osnivanje opstina
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: kosarka, odbojka, fudbal


ODRZANA SEDNICA OPSTINSKOG VECA - pise Slobdan Rajic
Kraljevo osniva gradjanskog branioca

   Usvajanjem odluke na sednici Skupstine kraljevacka opstina bi medju prvima dobila instituciju gradjanskog branioca (ombudsmana) • Utvrdjeni predlozi odluka o poveravanju javnog prevoza u gradskom i prigradskom saobracaju, uredjenju linijskog i auto-taksi prevoza u Kraljevu, o priznanjima i nagradama i stipendiranju studenata opstine Kraljevo • Nacrt Odluke o radnim vremenu u trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim objektima vracen na usaglasavanje i „doradu”

    Ako Skupstina opstine (SO) prihvati predlog Odluke o gradjanskom braniocu opstine Kraljevo, ova opstina bice medju prvima u Srbiji koja ce doneti takvu odluku i ustanoviti takvu instituciju - konstatovano je na 17. sednici Opstinskog veca u Kraljevu, odrzanoj krajem prosle sedmice. Kako je obrazlozeno, osnivanje institucije gradjanskog branioca - ombudsmana, zakonska je i obaveza po zakljucku SO Kraljevo od 15. decembra prosle godine. Prvi ombudsman ustanovljen je i izabran 1809. godine u Svedskoj. Danas postoji pri Savetu Evrope, u svim drzavama Evropske unije, svim bivsim republikama SFRJ, Albaniji, pa i na Kosmetu pri KFOR-u i UNMIK-u.
Prema usvojenom Nacrtu Odluke, koji je pripremljen u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i opstina Srbije, gradjanski branilac stitice kolektivna i individualna prava gradjana opstine Kraljevo, resavati sporove koji nisu reseni u redovnom upravnom postupku, kao i neresene predmete gradjana pred drugim drzavnim organima, predvidjeni su uslovi za njegov izbor i razresenje, itd. U svom radu bice organizaciono i finansijski samostalan i direktno odgovoran Skupstini opstine Kraljevo. Nacrtom Odluke predvidjeno je da kraljevacki gradjanski branilac ima sopstvenu strucnu sluzbu, ali je na sednici Veca zakljuceno da, posto je budzet opstine za ovu godinu usvojen, sredstva za rad takve posebne sluzbe budu opredeljena u pripremi budzeta za 2005. godinu, a da za to vreme ombudsmanu strucnu „podrsku“ daju postojece strucne sluzbe u Opstinskoj upravi Kraljevo. Nije prihvacen predlog da predlozeni mandat ombudsmana od 5 godina bude smanjen na 4, kao i ostalim opstinskim funkcionerima, jer je to, kako je objasnjeno, faktor njegove, pre svega, politicke nezavisnosti i kontinuiteta u radu.

JAVNI PREVOZ
U okviru priprema za narednu sednicu SO Kraljevo clanovi veca razmotrili su i usvojili nacrte odluka o uslovima i nacinu poveravanja prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobracaju, uredjenju linijskog prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobracaju i taksi prevozu putnika na podrucju opstine Kraljevo.
Znacajno je napomenuti da je kroz raspravu razjasnjeno i u Nacrtu precizirano da ce se poveravanje prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobracaju u opstini Kraljevo vrsiti putem javnog konkursa i neposrednom pogodbom (ovo drugo kako bi se sprecio vakuum u prevozu putnika na pojedenim linijama). Takodje, da su Nacrtom Odluke o auto-taksi prevozu putnika predvidjeni uslovi za obavljanje ove vrste prevoza, nacin rada taksi prevoznika, njihova organizacija, taksi stajalista (odlucuje predsednik opstine na predlog Odeljenja za urbanizam i po pribavljenom misljenju MUP-a i Direkcije za planiranje i izgradnju „Kraljevo“), evidencija auto-taksi prevoznika, nadzor nad njihovim radom i sankcije (500 - 100.000 dinara, zavisno od prekrsaja).

OSTALE ODLUKE
Na sednici Opstinskog veca utvrdjen je i Predlog Odluke o stipendiranju studenata opstine Kraljevo. Buduci da je Skupstina opstine donetim budzetom za 2005. opredelila sredstva za ovu namenu za ovu kalendarsku godinu, donosenjem Odluke bice propisani uslovi i nacin njihove dodele, odmah ce biti raspisan javni konkurs (najbolji studenti ce prvi put stipendije dobiti od svoje lokalne samouprave), a Opstinsko vece ce predloziti Skupstini da se ova Odluka u 2005. primenjuje od februara.
Prema Predlogu nove Odluke o priznanjima i nagradama opstine Kraljevo, koji je takodje utvrdjen, ako ga Skupstina usvoji, pored ostalog, ubuduce ce predsednik opstine utvrdjivati iznos novcanih nagrada i izuzetno, u vanrednim okolnostima, umesto SO moze doneti i odluku o dodeli opstinskih priznanja i nagrada. Novim Predlogom Odluke ukinula bi se i predaja kljuca grada Kraljeva kao simbola otvorenog grada.
Prema izvestajima Zavoda za zastitu zdravlja Kraljevo, clanovi Veca konstatovali su da su Kraljevcani tokom novembra sa gradskog vodovoda pili higijenski i hemijski ispravnu vodu, izuzev od 15. do 18, kada su uzorci sa crpne stanice Konarevo i dela gradskog vodovoda zbog vidljivih cestica bili fizicko-hemijski neispravni. U istom mesecu vazduh je u Kraljevu bio cist, u granicama dozvoljenog, osim 19, kada je na mernom mestu Magnohrom vrednost cadji bila iznad dozvoljenog nivoa.
Opstinsko vece svojom odlukom stavilo je van snage Odluku o izgradnji privremenih objekata na teritoriji opstine, jer je zakonskim izmenama takva mogucnost ukinuta, a razmatrajuci zalbe i molbe pravnih i fizickih lica, zakljucilo da mesne zajednice dostave predloge za prosirenje seoskih grobalja gde takva potreba postoji.

POSLOVNI PROSTOR
Razmatrajuci zahtev udruzenja gradjana „SOS-TELEFON“ za donosenje resenja o davanju na koriscenje poslovnog prostora u zgradi bivseg „Noviteta“ u Karadjordjevoj 1, clanovi Opstinskog veca zakljucili su da nadlezne sluzbe Opstinske uprave treba da pripreme informaciju o poslovnom prostoru kojim raspolaze opstina Kraljevo i njegovom koriscenju, a da tuzba protiv „SOS-TELEFONA“ za iseljenje iz sporne prostorije do tada bude u stanju mirovanja.

NA „DORADI”
Clanovi Opstinskog veca vratili su „na doradu“ Nacrt Odluke o radnom vremenu u trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim objektima zbog toga sto nadlezna odeljenja (uzbanizam, stambeno-komunalno i inspekcijski poslovi) nisu usaglasili stavove po tom Nacrtu, uz ocenu da se takva nesaglasnost ubuduce ne sme ponavljati.Povratak na vrh strane


FINANSIJSKA PODRSKA MALIM PREDUZECIMA - pise Rajko Saric
Krediti optereceni visokim kamatama


   Regionalni centar za razvoj malih i srednjih preduzeca (MPS) u Kraljevu, u utorak je organizovao seminar na temu kreditne podrske za preduzetnike i MPS. Ucesnicima su prezentovane dosadasnje aktivnosti u okviru podrske razvoju preduzetnistva kroz projekat malih grantova, dok su predstavnici ovdasnjih banaka izneli paletu svoje ponude za kreditiranje malog biznisa.
   Slobodan Petrovic, menadzer Regionalnog centra za razvoj MSP, podsetio je da je u okviru pomoci vlasnicima malih i srednjih preduzeca da pokrenu biznis proteklih godina pomognuto grantovima od 2.800 dolara.
   - Do sada su prihvacena 32 projekta domicilnog i 34 interno raseljenog stanovnistva. Planirano je odoboravanje jos 60 ovakvih projekata. Ali, sredstva od 2.800 dolara, koja obezbedjuje americka Agencija za medjunarodni razvoj - USAID, nisu dovoljna da se zapoceti biznis razvije. Potrena je pomoc banaka - rekao je Petrovic.
   Agencija USAID je u protekla tri meseca u opstinama centralne Srbije odobrila 300 grantova, cime je pomognut program zaposljavanja i samozaposljavanja.
   Bojan Blagojevic iz ProKredit banke, ciju mrezu cini deset banaka na podrucju jugoistocne Evrope, govorio je o sirokom spektru kredita za mala i srednja preduzeca.
   - Da bi dobio kredit za razvoj biznisa, preduzetnik ne mora biti deponent nase banke. Kreditne linije se krecu od 250 do 50.000 evra, sa zirantima ili bez njih. Mesecna kamata iznosi 2 odsto i za sada nije planirano njeno umanjenje - rekao je Blagojevic odgovarajuci na brojna pitanja ucesnika seminara.
   Predstavnik NVO ,,Lingva” iz Kraljeva Ranko Milicevic je takodje predstavio siroku lepezu kredita koji su uglavnom do sada dodeljivani izbeglom i interno raseljenom stanovnistvu, ali ciji su korisnici i lokalni privrednici. To su krediti manjeg obima, sa otplatom od godinu dana, a moguc je i grejs period do sest meseci, sto je posebno povoljno za pocetnike.
   Iako su bili najavljeni, na seminaru se nisu pojavili predstavnici Eksim i JU banke, za koje je receno da se trenutno pregrupisu za pomaganje razvoja srednjih i vecih preduzeca. Nije bilo ni predstavnika Fonda za mikro razvoj iako se upravo od njih ocekivao odgovor na brojna pitanja.
Preduzetnici kraljevacke opstine su jednolasni u pogledu visokih kamata koje opterecuju kreditne linije, a kada se tome dodaju i brojne poreske obaveze, koje se iz meseca u mesec umnozavaju belezeci rast, te galopirajuci rast evra, dobije se sumorna slika nase privredne stvarnosti, pa bila to i mala preduzeca u kojima se vidi perspektiva zaposljavanja.

Povratak na vrh strane


KONFERENCIJA ZA NOVINARE OO SPS KRALJEVO - pise Slobodan Rajic
Davidovic predsednik Saveta Socijalisticke omladine


   Povodom krajem prosle sedmice (nedelja) odrzane izborne sednice Saveta Socijalisticke omladine, Opstinski odbor SPS-a Kraljevo odrzao je u utorak konferenciju za novinare. Kako je saopsteno, za novog predsednika mladih socijalista Kraljeva izabran je student Nenad Davidovic, a izabrani su i clanovi kompletnog rukovodstva Saveta mladih socijalista, za koje se ocekuje „da daju pecat u daljem radu kraljevackih socijalista“. Buduci da je to bila prva pres konferencija u OO SPS u Kraljevu ove godine, Sreten Jovanovic, predsednik ovog Odbora i celnik kraljevackih socijalista, pozeleo je gradjanima sve najlepse u ovoj godini.
   Novoizabrani predsednik Saveta Socijalisticke omladine Milan Davidovic zahvalio je mladim clanovima SPS-a na ukazanom poverenju i najpre ukazao na aktuelnu situaciju u zemlji i polozaj mladih. On je istakao da je velika drustveno-ekonomska kriza u znjemlji imala negativan uticaj na polozaj mladih.
   - Privreda propada tako da mladi nemaju mogucnosti za zaposlenje kao i njihovi roditelji, koji masovno ostaju bez posla i nemaju uslova da izdrzavaju i skoluju decu - rekao je Davidovic. Takodje, brojni su problemi u funkcionisanju (visokog) skolstva, tako da su mladi sve vise izlozeni mnogim drustvenim posastima, kao sto su narkomanija, alkoholizam, delovanje verskih sekti, delinkvencija i kriminal... Plan i Program Saveta Socijalisticke omladine usmeren je upravo na resavanje navedenih problema mladih.
   - Savet Socijalisticke omladine u Kraljevu planira da angazovanjem i radom sa mladima da doprinos poboljsanju drustvenog polozaja mladih ljudi i poboljsanju situacije u celom drustvu. Ja pozivam sve mlade ljude da se ukljuce u rad SPS-a jer je SPS jedina stranka prave levice koja ima program, zelju i volju da pomogne mladim ljudima da zive bolje. Mi se, dakle, zalazemo za sto vece ucesce mladih ljudi u drustvenom i javnom zivotu i poboljsanje njihovih uslova, pre svega za skolovanje i zaposljavanje, jer je situacija danas takva da je skolovanje sve vise privilegija bogatih a ne pravo svih ljudi - naglasio je Davidovic.
   Savet ce u narednom periodu animirati mlade Kraljevcane da ucestvuju u aktivnostima koje ce Savet SO organizovati u narednom periodu. To ce biti aktivnosti i akcije sportsko-rekreativnog, zabavnog, kulturnog i humanitarnog karaktera. Bice organizovane i brojne tribine o aktuelnim i znacajnim temama i za mlade, i za opstinu Kraljevo, i drustvo, i drzavu u celini, akcije dobrovoljnog davanja krvi, promocije novih knjiga...
   - Mi znamo da dve trecine mladih, prema sprovedenim anketama, zeli da svoj zivot nastavi u inostranstvu, sto je jedan od pokazatelja teske situacije u zemlji. Mi zelimo da se borimo da mladi ostaju u Srbiji i da Srbija bude njihova domovina u pravom smislu te reci, da ovde imaju mogucnosti za zivot i rad, pre svega za osnivanje porodice, jer je jedan od velikih problema nase drzave „bela kuga“. Prema podacima OUN, od ukupno 56 nacija u svetu koje izumiru, Srbija zauzima visoko 22. mesto. Jos jednom bih pozvao mlade u Kraljevu da se ukljuce u nas rad i time daju doprinos razvoju drzave i drustva i stvaranju bolje buducnosti i za nas i za nasu decu - naglasio je Davidovic.
   On je izrazio i spemnost Saveta SO na saradnju i obostranu inicijativu u aktivnostima sa podmlacima svih stranaka i svih mladih, bez obzira na njihovu pripadnost.

RUKOVODSTVO
   Prosle nedelje izabrani predsednik Saveta Socijalisticke omladine Milan Davidovic student je trece godine Pravnog fakulteta i kandidat delegacije mladih SPS Kraljeva za potpredsednika Socijalsticke omladine Srbije na izbornoj konferenciji koja ce biti odrzana sutra (29. januar) u Beogradu. Za potpredsednike Saveta u Kraljevu izabrani su Verica Gera, Vojkan Trajkovic i Stevan Salinic, a za sekretara Bojana Salinic.Povratak na vrh strane


KONFERENCIJA ZA NOVINARE NARODNOG POSLANIKA DR RADOSLAVA JOVICA - pise Boban Rajic
Zakonom protiv izumiranja Srbije

    Ako Srbija nesto hitno ne preduzme u podsticanju nataliteta, preti joj izumiranje i nestajanje, istakao je dr Radoslav Jovic, narodni poslanik u Skupstini Republike Srbije i predsednik opstine Kraljevo, obrazlazuci na konferenciji za novinare, odrzanoj pre dva dana, Predlog Zakona o materijalnoj zastiti materinstva i bioloskoj obnovi stanovnistva, koji je kao poslanik dao u proceduru razmatranja i usvajanja.

SVECA KOJA DOGOREVA
   Dr Radoslav Jovic je, kao jedan od argumenata, naveo knjigu prof. dr Marka Mladenovica „Srbija sveca koja dogoreva“, koja predstavlja „sliku bioloskog odumiranja stanovnistva u nasoj zemlji“.
   - Srbija svake godine zbog negativnog prirodnog prirastaja izgubi grad velicine Gornjeg Milanovca od 25.000 do 30.000 stanovnika, a opstina Kraljevo jednu mesnu zajednicu sa 180-250 stanovnika. Za pet godina Srbija izgubi grad velicine Kragujevca. Prosek zivotne starosti u Srbiji iznosi 40 godina i po svetskim standardima takvo stanovnistvo smatra se starim (prosecna starost Albanaca na Kosmetu je 26 godina, prim. nov.). Srbija bi danas imala oko 27 miliona stanovnika da nije ucestvovala u ratovima i da nije bilo bolesti i drugih stetnih posledica tih ratova. Srbija je izgubila oko cetiri miliona stanovnika u ratovima 20. veka, a danas ima i oko cetiri miliona svojih stanovnika u rasejanju (dijaspori), dok bi prema anketama vise od 80 odsto mladih napustilo Srbiju u potrazi „trbuhom za kruhom“. U dilemi da li da cekamo da se prvo razvije ekonomija ili da preduzmemo odmah i druge mere, odnosno da li da izgubimo deceniju ili da odmah nesto preduzmemo, ja dileme nemam: ako cekamo, nece biti uspeha i Srbija u borbi protiv „bele kuge“ mora odmah da preduzme dramaticne korake!? - istakao je na pocetku svog izlaganja dr Radoslav Jovic.
   Nazalost, mnogi vazni ljudi u Srbiji, koje je dr Jovic kontaktirao u vezi sa ovom temom, slazu se da je „bela kuga“ najveci problem, ali smatraju da sa celovitim resavanjem treba sacekati. Medjutim, po misljenju dr Jovica, Srbija po ovom pitanju nema vremena za cekanje, jer „ako je ovo drustvo bilo sposobno da izdvaja po osnovu solidarnosti za razvoj zeleznice i sanaciju elementarnih nepogoda, onda moze i za ovu namenu - za svoju biolosku obnovu“. On je naglasio da je Predlog navedenog Zakona podneo Skupstini licno, kao poslanik i potpisao kao dr Radoslav Jovic, jer smatra da je Predlog Zakona od nacionalnog interesa i „treba da okupi sve sto je razumno“, a da bi ova inicijativa trebalo da dobije i punu medijsku podrsku.

„PLATA“ ZA MAJKE
   Predlozeni Zakon je kratak (7 clanova) i jasan. Materinstvo i radjanje dece se tretiraju kao stratesko pitanje, pitanje opstanka drzave i nacije i prvi put proklamuju kao nacionalni i drzavni interes. Prema tekstu Predloga, „svaka majka koja rodi cetvrto zivo rodjeno dete i upise ga u knjigu rodjenih, a pod uslovom da je drzavljanka Srbije, stice pravo na nacionalni dodatak za materinstvo, kao i na potpunu zdravstvenu zastitu“. Takva majka do kraja zivota ima pravo na nacionalni dodatak u iznosu mesecne prosecne plate u privredi Srbije koja trenutno iznosi oko 17.000 dinara. Da bi se posebno podstaklo radjanje na selu i nerazvijenom podrucju, koje je ugrozeno sve vecim brojem starackih domacinstava (u selima pored Morave u skole se upise 5-6 djaka, u brdsko-planinskim selima jos manje), dodatak za majke sa tih podrucja se uvecava za 30 odsto. Dodatak bi koristile sve majke koje sada imaju ili koje ubuduce rode cetvrto dete. Majke koje rade nece morati da se opredeljuju, vec ce imati pravo i na zaradu i na dodatak. Na ovaj nacin bi se u startu resio materijalni status oko 100.000 majki, odnosno 400.000 stanovnika Srbije, i to je odjednom znacajno poboljsanje bioloske osnove.
   Za ovu namenu iz budzeta bi se izdvajalo 3-5 odsto sredstava, odnosno 10-15 milijardi dinara, koliko i za zeleznicu, ali bi dobitak za drzavu i naciju bio nemerljiv, jer ako nema radjanja i mladih ljudi, ko ce da izdrzava oko 1,2 miliona invalida i ljudi sa smetnjama!? Sredstva bi bila strogo namenska, a obezbedjivala bi se, pored ostalog, od raznih poreza i akciza, na primer od poreza na benzin, cigarete, alkoholna pica... Naravno, ovaj Zakon bi bio samo prvi korak u borbi protiv „bele kuge“ u Srbiji, a usledile bi i druge mere, materijalno-finansijske pre svega, ali i one iz duhovne sfere.
   - Najveci potencijal svakog drustva jesu zivi ljudi. DZaba nam Vojvodina, Sumadija, Pomoravlje ako tu nema ko da zivi i radi - naglasio je dr Jovic.
Dr Radoslav Jovic je na kraju istakao i da je Predlog Zakona predao predsedniku Skupstine i svim poslanicima, Vladi Srbije i nadleznim skupstinskim odborima, da su moguce i odredjene izmene i dopune amandmanima, ali da nikako nece odustati od jednog zahteva - da majke sa cetvoro dece dobiju nacionalni dodatak u vidu prosecne zarade!?

REPUBLIKA SRBIJA
G O D I N A             1999.      2000.      2001.      2002.      2003.

N A T A L I T E T      72.222    73.764   78.435     78.101    79.025
M O R T A L I T E T 101.444   104.042  99.008    102.785   103.946
PRIR. PRIRASTAJ -  29.222    -30.278  -20.573    -24.684   -24.921

Povratak na vrh strane


ZBOG PRIMENE PDV-A ZAUSTAVLJENA HUMANITARNA POSILJKA - pise Ivan Rajovic
Invalidi blokiraju puteve?

   U Kraljevo je stigla humanitarna pomoc koju je uputila Humanitarna organizacija ,,Kosovka devojka" iz Kopenhagena, a koja je i ranije u vise navrata dopremala pomoc na teritoriju nase opstine, ali i Cacka i Kosova i Metohije. Pomoc koja je ovog puta stigla u Kraljevo, za Hendikep centar, trebalo je da ide za Republiku Srpsku. Medjutim, kako kaze Zivorad Veljovic, predsednik Udruzenja invalida i paraplegicara Raskog okruga, on je Budu Bozovica, predsednika pomenute organizacije, zamolio da kontingent preusmeri u Kraljevo kako bi priveli kraju opremanje Hendikep centra. Drugi deo posiljke bio je namenjen da kao poklon bude ustupljen Zdravstvenom centru ,,Studenica", buduci da u posiljci postoji jedan deo opreme koji Centru nije potreban - operacioni stolovi koji su u mnogo boljem stanju nego oni koje poseduje Zdravstveni centar. Osim toga, u posiljci su i transportna kolica, hirurski instrumenti, ali i jedan sasvim dobar i upotrebljiv pokretni rendgen aparat koji moze da se transportuje od kuce do kuce - za ljude koji nisu u stanju da se krecu i vezani su za krevet ili za invalidska kolica.
   Pomoc je posredstvom spediterske sluzbe ,,Arizona" presla granicu u Batrovcima, gde je ,,Arizona" preuzela posiljku i dala garanciju za sve troskove koji postoje, tako da je posiljka stigla na carinjenje u Cacak, gde se nalazi ispostava kraljevacke Carine. Tamo je posredstvom upravnika Carine Jovice Cukalovica na besplatno koriscenje ustupljen i magacin. Medjutim, onda se ispostavilo, a u skladu sa tek donetim zakonom, da bi Hendikep centar za primljenu a poklonjenu robu, trebalo da plati porez na dodatu vrednost (PDV) od oko 15.000 evra. Naravano, Hendikep centar te pare nema pa se, kako kaze Veljovic, postavlja pitanje: sta dalje? U mecuvremenu su razgovarali sa predsednikom opstine i opstinskim menadzerom, koji je dalje kontaktirao sa ministrom finansija Mladjanom Dinkicem. Ministrov stav je bio da se o ovakvim i slicnim pitanjima pojedinacno donosi odluka, odnosno resenje da li ce posiljka koja stize u nasu zemlju u pomenute i slicne svrhe biti oslobodjena PDV-a. Osim toga, kako naglasava Veljovic, malo je nelogicno da ortopedska pomagala i medicinski aparati podlezu porezu, a ne podlezu, recimo, camci, brodovi i druge stvari koje se smatraju luksuzom. Veljovic kaze da su u Hendikep centru preduzeli odgovarajuce mere, da je ministru Dinkicu upucen dopis kojim se trazi oslobadjenje placanja PDV-a na ovakvu vrstu pomoci i, mada postoji obecanje da ce problem biti resen, ceka se jos nekoliko dana da se to i zvanicno dogodi. Ipak, u slucaju, sto je vrlo moguce, da odgovor iz Ministarstva ne bude pozitivan, zajedno sa ostalim udruzenjima paraplegicara Srbije, bice pokrenuta akcija sirokih razmera, ciji ce cilj biti da u proceduru udje oslobadjanje od poreza invalidskih kolica, sanitetskog materijala, pomoci koja dolazi spolja ovakvim i slicnim organizacijama, a koja je poklon pojedinih ljudi ili organizacija. U Kraljevo bi trebalo da stigne jos jedan sleper sa oko 60 racunara i oko 2.000 kilograma garderobe. Medjutim, citava akcija je zaustavljena dok se prvi slucaj ne resi, mada postoji mogucnost da u medjuvremenu citav kontingent ode na neku drugu stranu, za Republiku Srpsku, Kosovo ili negde drugde. U slucaju da Hendikep centar ne bude oslobodjen PDV-a, postoje dva resenja.
   - Prvo, da bi bila rasterecena firma ,,Arizona", jer Centar nema para da plati porez, roba ce biti poklonjena drzavi. Tada smo oslobodjeni PDV-a. Ili Bolnici u Kosovskoj Mitrovici, ili je eventualno vratiti da ide za Republiku Srpsku, sto je bila i prvobitna namena - kaze Veljovic. - Bilo je i razmisljanja da se uz pomoc opstine ili nekog drugog obezbede pare i porez plati, mada mi nismo bili za to, buduci da bi to onda postala praksa i za sve slicne situacije.
   Pare, koje bi eventualno opstina dala za porez, planiraju da upotrebe za kupovinu neke druge opreme, kao sto je recimo kolor dopler, koji je neophodan, kao i ultra zvuk, kako bi korisnici Centra bili potpuno hospitalizovani i svi njihovi problemi bili reseni.
   U Srbiji trenutno ima 36 paraplegicarskih udruzenja, a vise od 150 onih koja okupljaju obolele od distrofije, multiple skleroze i slicnih oboljenja. Odnosno, ljudi koji su vezani za invalidska kolica ima oko 5.400, a samo u Kraljevu 126. Ako ovo sada prodje, a nadamo se da ce proci, Savez ce zvanicno podneti zahtev da se ovakve vrste pomoci oslobode PDV-a, i ne samo ovoga, vec i da u proceduru oslobadjanja od PDV-a udje placanje ortopedskih pomagala za invalide samo prve i druge kategorije koji su iskljucivo vezani za pomoc drugog lica.
   - Ukoliko zahtev ne bude resen pozitivno i donesene odluke povoljne po clanove Udruzenja parapalegicara, oni ce ponovo blokirati Nemanjinu i Ulicu Kneza Milosa, pa cemo da vidimo sta ce da bude - kaze Zivorad Veljovic.Povratak na vrh strane


,,IBARSKE NOVOSTI" U POSETI ALEKSANDRU VELJOVICU, PROFESORU MARKSIZMA U PENZIJI - pise Ivan Rajovic
Bestidna silikonska golotinja i prazne fraze politicara

   Citav zivot u sluzbi marksisticke ideologije • Profesor Radovan Radovanovic ga je kao pocetnika inspirisao gestom cojstva i prijateljstva
• Agresivnost i malogradjanska carsija koja se mesala u poslove pedagoga • Mnogi nisu uspevali da shvate ,,tocak vremena", pa su ga iz ljutnje prozvali Tocak
• Vreme za neke nove bune

Aleksandar Veljovic, profesor u penziji, rodjen je na samoj medji Crne Gore i Srbije. Kaze da voli zavicajna vrela Ibra i planinu Krstacu, nedovrseni grad Proklete Jerine - Gradinu, koja je, po njegovom misljenju, rodjena za prestonicu. Veljovic je u kraljevackoj Gimnaziji od 1969. godine predavao sociologiju, marksizam i socijalizam, Ustav i filozofiju, a penzionisan je 2001. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i jos tada je, kako tvrdi, obecao da ce raditi da ne obruka mentora, prof. dr Zagorku Golubovic, predsednika Komisije prof. dr LJubomira Tadica i prof. dr Ruzu Petrovic. Kada je otisao u penziju, ucenici su po zidovima lepili plakate, koje i danas cuva kao najvece priznanje, a na kojima je bio ispisan poziv da se vrati.
Kolege u skoli su mu sve draze, cak i Herostrat, dok je bio. Profesor Radovan Radovanovic ga je kao pocetnika inspirisao gestom cojstva i prijateljstva, sto mu ni do danas nije zaboravio. I profesor Dragutin Jovovic, koji je u to vreme bio direktor i koji ga je zadrzao da ostane u Kraljevu.

BIROKRATIJA JE OPAKA KADA JE DIRNES
- Mnogi ne vole Kraljevo pa zure za Beograd, a ja sam dosao i ostao ovde jer je za mene ovo najlepsi grad u Srbiji, mada me mori prokleta nostalgija. Ipak, lako je biti profesor u gradu koji volis, mada je bilo i malo problema sa profesorima i ucenicima, jer zbog temperamenta sangvinika i kolerika brzo reagujem, planem, ali me to brzo i prodje. A djak koji ima pet iz vladanja ne obecava mnogo, bio je Veljovicev stav tokom citavog radnog veka.
Analizirajuci situaciju u kojoj se nalazimo, Veljovic kaze da je birokratija opaka kada je dirnes tamo gde ne treba, kada je kritikujes.
- Ako joj se zadire u interese, ne priznaje ni matematicke aksiome! A drustvena nauka je kritika klasa, grupa, zbog cega ubijaju grupe kriticara, kao i novinara. Partijsko-birokratska kontrola imala je na spisku u CK SKJ u Beogradu profesore MISS (Marksizma i socijalistickog samoupravljanja), ocekujuci da se iz tadasnje krize SFRJ izadje pomocu snazne ideologije i ideologizacije gradjana. Zbog toga smo morali da pazimo na svaku rec u skoli. A tada je Beograd izbacio sociologiju, filozofiju i sl. Problem je bio sto profesor mora na casu da se stidi dok laze gledajuci kako djaci reaguju izrazima lica i podsmehom, pa i dobacivanjem, jer im je istina o SFRJ poznata empirijski, na osnovu licnog iskustva i saznanja preko medija, na sve nacine!
Svaki partijsko-birokratski tip bio je ,,merodavan" da cak od profesora bolje ,,zna" MISS, da na osnovu carsijskih prica i provokacija pokrene u Opstinskom komitetu SKJ preispitivanje podobnosti (MPP) i da profesor izgubi radno mesto i stan. Svaku perspektivu!
- Na primer - seca se dalje Veljovic - ponekad bih na casu ,,svercovao", proturao kritiku, kao: samoupravljanje je anarhisticka ideologija zbog koje ce SFRJ propasti, jer bas nigde u marksizmu nema reci - pojma o samoupravljanju, a onda bih dodao da to govore neprijatelji SFRJ itd. Ali, pored partijsko-birokratske kontrole, agresivna je bila i malogradjanska carsija koja se mesala narocito ako profesor jedinicama (ocenama) izazove mocnijeg tatu da kidise i na skolu. U skoli nadje neke mocnije u skolskim strukturama pa i oni intervenisu da profesor popravlja neke ocene. U to vreme su me upozoravali neki stariji profesori da skinem sa revera Marksa, a ja sam cak i u takvoj sredini jednom prilikom odrzao javno predavanje iz marksisticke etike, pa sam se posle jedva izvukao.
Otkud nadimak Tocak?
- Uglavnom, Gimnazija je skola dece elite, pa i onih koji su skrivenom mrznjom pruzali otpor MISS-u. I zbog toga i njihova deca - djaci reaguju na Marksizam kao na crvenu maramu. Ja sam koristio marksisticke primere: orudja rada odredjuju drustvo. Zovemo: kameno doba, gvozdeno doba, doba TOCKA (parnog i elektricnog) - kapitalizam, ranijih drustava, feudalizma, ropstva imaju pokretacku snagu tocka - vodenu, vetra, kineticku, roba, kmeta; tocak istorije buducnosti pokretace energije okeana, zemljotresa itd. Nema buduceg drustva bez eksploatacije, besklasnog, komunizma, bez novog tocka istorije, koji ce biti konstruisan (tocak) na principu da ga pokrece (kao i mnoga orudja rada) energija akumulirana od plime i oseke, vulkana, gejzira, zemljotresa, solarna, nuklearna i neka nova. Tocak istorije, metaforicno i bukvalno, mnogi nisu uspevali da razumeju i ljutili su se na mene kada dobiju jedinicu, i onda sam ja Tocak. A kada sam otisao u penziju, pozvali su me da se vratim u skolu, ali povratka nema. Na vreme odoh, jer govorio mi je Akso ,,Hristos je jaci od Marksa".
Cujte sta sada kazu za skole od pre nekoliko godina: ,,Vaspitanje ucenika u duhu dijalektickog materijalizma znacilo je potpuno ih odvojiti od hriscanstva i pravoslavne crkve". Sasvim je jasno da su prenaglaseni materijalizam i antireligioznost u obrazovnom procesu morali da izbore samoljublje i sebicnost u ponasanju mladih generacija.
Veljovic, takodje, misli da ima ozbiljnih problema u obrazovanju i vaspitanju i kaze kako je prosveta kao minsko polje.
- Utvrdjen je paradoks: sto je vise obrazovanja - to je gore vaspitanje. Npr. uce neki i po 2-3 fakulteta: medicinski samo da zna da zadavi i pravni - da se brani! Sto ce birokratiji prosvecena raja - lakse vlada! Birokratija i inteligencija su u sukobu: ako birokratija ne moze da platama i svacim pretvori intelektualce u najamne sluge, onda ostaju bez glave! ,,Bolje je saka vlasti nego tona znanja!” Vlast sve moze, i moron na vlasti ima razne privilegije: sve je strasnija eksploatacija i polarizacija na oko 10 odsto milijardera i 90 odsto sve bednijih proletera i sve vise lumpenproletera! Nesreca je sto birokratija sve zna i kad nista ne zna.
Kao penzioner, Veljovic kaze da dosta prati medije i slusa svasta, narocito politicare. Na osnovu toga izvlaci zakljucak da mediji zaglupljuju narod, jer, kako kaze, prenose stalno tone gluposti; npr. o demokratiji - svako prica, kao ceketalo u vodenici, a 99 odsto ne zna taj pojam! Raja hoce hleba, rada i da zivi, a ne parade i glupe fraze o demokratiji, ustavu, Evropi...

BEOGRAD SE GRADI DOK SRBIJA GLADUJE
O nestanku i raspadu jugoslovenskih drzava prica se u svetu, u Srbiji, skoli, porodici - na svim nivoima, pa se moze zakljuciti da je najteze saznati ociglednu istinu. Nauka zna o propadanju drzava i ratovima kroz vekove, sto vazi i kod nas. I NJegos je ucio: ,,Velikasi proklete im duse, na komate razdrobise carstvo"! Zakon klasne borbe je zakon kojim se objasnjava istorija. Rezolucijom IB 1948. g. osam KP je upozorilo sta ceka FNRJ. Rukovodstvo KPJ je poslo putem burzoaskog nacionalizma. Ono se slabo orijentise u medjunarodnoj situaciji. Jugoslavija ce izgubiti nezavisnost i postace kolonija imperijalistickih drzava. Strasna istina! Golootocani stradase bez rehabilitacije.
,,Glavna opasnost za drzavu Srbiju nije na Kosovu i Metohiji, nego u Beogradu (Z. Djindjic u Kraljevu - Vecernje novosti, 16.04.1998).
- Sumadija je imala razloga da napadne Beograd 05.10.2000. Na internetu su 28.03.2000. godine na engleskom i francuskom objavljeni tekstovi ,,Napad Sumadije na Beograd" od dopisnika Miroslava Filipovica. On je u listu ,,Danas" 27.12.1999. godine objavio veci tekst - razgovor sa mnom, cija je poenta bila ,,da krenemo na Beograd"! Na dahije!
Beograd izaziva velikom koncentracijom i centralizacijom kapitala i nejednakom podelom dohotka. Svidja mi se reagovanje predsednika opstine Kraljevo dr Radoslava Jovica na TV KV 29.12.2004. protiv Beograda, u kome je trazio da svi gradjani svuda u Srbiji imaju iste uslove, a ne da u Beogradu autobuske karte budu 18, a u Kraljevu 30 din. Ucenici u Beogradu imaju u dvoristu skole luksuz i bazen, a po Srbiji zidovi skola su napukli i ugrozavaju zivote dece. Beograd se gradi i sladi dok Srbija gladuje!

DA LI SU POSLANICI NARODNI?
- Dr Zoran Djindjic je govorio da je samo Srbija mafijaska drzava... Ko su narodni poslanici koji su tajno u 2004. tri puta sebi povecali plate i privilegije: da li su poslanici ,,narodni"!? Zasto Beograd ne zaustavlja pljackanje Srbije na razne nacine, a posebno privatizacijom, pa Srbiju isterase na ulice kao prosjake i suvisne. Armije nezaposlenih lumpenproletera - nikad toliko nismo sretali, a mediji beogradski i drugi skrivaju tu bedu Srbije tako sto prikazuju bestidnu silikonsku golotinju i prazne fraze politicara!
Kao profesor i gradjanin Srbije, Veljovic i na ovaj nacin protestuje protiv glavnog grada, jer u ovakvoj Srbiji ne moze da bude obrazovanja i vaspitanja dece i ljudi da bi Srbiju izvukli iz haosa, krize, pakla i Golgote. LJudi sa strahom izlaze na ulice ne samo zbog copora lutalica pasa i macaka, vec i lutalica u grupama koji ugrozavaju u stanovima ljude, i danju i nocu.
- Zna se koje su to grupe - ako ih spomenem, tek ce praviti nama razne zulume - kaze i nastavlja - uskoro ce prolece, leto, jesen, pa ni pesice nece lako moci da se ide ulicom, jer privatnici zauzmu trotoare i kolovoze - ugostitelji drze kafanske stolove, stalno se sudaraju noseci pune posude raznih jela iz kafana, drzeci tu kola, praveci bare i prljavstinu, pa cik da prodje zena s detetom u kolicima, ili hendikepirani.
Imamo medije, ali kao da izbegavaju da redovno prikazuju probleme u Kraljevu i da iniciraju njihovo resavanje.
I na kraju, moram da kazem i ovo - zavrsava Veljovic svoje dugo pripremano obracanje svekolikoj javnosti - Ivan Rajovic je postao legenda besedama sa spomenika na Trgu u centru Kraljeva dok je rusio najcrnji rezim u Srbiji, rezim Slobodana Milosevica, koji nas je upropastio. Ali Ivan Rajovic kao knjizevnik odgovoran je sto se ne buni protiv Beograda kad Srbija ponovo prolazi kroz pakao i Golgotu, kad Srbija place i kuka za pesnikom buna protiv dahija. Beograd sa po desetak knjizevnih nagrada potkupljuje kvazipisce oniricke fantastike, somnabulizma, raznih halucinacija mesecara i onanista nad istorijom Srbije. A koga danas slave, sutra ce ga pljuvati
Opet je nevreme i vreme da se opet popne na postolje Milutina na Trgu srpskih ratnika u centru Kraljeva, kao nekada, da poet kaze kuda da krene raja! A do tada, smrt mafiji - sloboda narodu - porucuje rezignirani profesor marksizma u penziji, koji je, kako se cini, za razliku od mnogih drugih, ostao dosledan svom uverenju i u sasvim drugacijim okolnostima od onih u kojima je godinama gimnazijalce ucio i ocenjivao poznavanje ove, kako se pokazalo, na ovim prostorima neshvacene ili neprimenjive ideologije.Povratak na vrh strane


 POZNATI PRIRODNJAK MR ZIVKO SLAVKOVIC TVRDI - pise Predrag Markovic
,,Biznismeni zainteresovani za nasa izvorista”

   Kod naseg sugradjanina Zivka Slavkovica, magistra biologije, u poslednje vreme cesto navracaju neki ljudi zainteresovani za njegov rad, posebno u onom delu koji se odnosi na izvorista zdrave i lekovite vode u ovom kraju. Slavkovic je primetio da se dovoze skupim automobilima, i ne zeleci da kazu svoje ime, nude mu novcanu nadoknadu za analize koje je obavio na pojedinim izvoristima.
   - Zato ih i dozivljavam kao potencijalne kupce vodenih resursa u okolini Kraljeva. Vec su pocela da se obistinjuju upozorenja strucnjaka prirodnjaka i ekologa, da ce ovaj vek obeleziti potraga za izvorima pijace vode. Ukoliko su jos i lekoviti, kao mnogi u nasoj okolini, zainteresovanih biznismena bice na pretek - pretpostavlja Slavkovic.
   Iako mu obecavaju pomoc u daljem naucno-istrazivackom radu, Slavkovic odbija svaku saradnju takve vrste, ostajuci pri stavu da se narodno blago ne prodaje.
   - Boricu se svim snagama da izvorista ostanu svojina narod, i da sa njih svako moze besplatno da zahvati vodu. To je nasa nafta, nase bogatstvo i zato preti opasnost komercijalizacije izvorista zdravih voda - upozorava Zivko.
   Kao los primer, on navodi izvor ,,Dobre vode” na Gocu, gde je proslog leta, zbog velikog broja turista, porasla potreba za vodom.
    - Iskopali su taj izvor, zeleci da ga prosire, a voda im je ,,pobegla”, nestala u zemlji. Zato je celo proslo leto ovaj deo Goca snabdevan vodom iz cisterni. Takva izvorista se moraju postovati. Sve analize o njihovoj lekovitosti godinama sam strucno radio na insitutima i uz pomoc drugih kolega. Odgovorno stojim iza svake analize - kaze mr biologije Zivko Slavkovic.
   Izvori u Kamidzorskim livadama, Sokolji, na Savinom Lazu, Savinoj vodi u Dragosinjcima, ali i u Odmenju, na Djakovackoj planini kod Usca - deo su prirodnog blaga.
   - U okolini Kraljeva ima dosta lekovitih voda. Ove su bakterioloski ispravne i pune minerala. Voda u Kamidzorskim livadama ima PH vrednost kao majcino mleko, ili ljudska suza. Sadrzi veliku kolicinu magnezijuma, drobi kamen u bubregu i besici i smiruje nervnu napetost - kaze mr Zivko Slavkovic.
   On navodi da je dragosinjacka Savina Voda puna kalcijuma, 80 mg u jednom litru. Preporucuje se trudnim zenama i za ublazavanje tegoba u klimaksu. Voda iz Odmenja sadrzi visok procenat bora i vec je izlecila nekoliko slucajeva decje psorijaze. Izvor u Sokolji je pun natrijuma i kalijuma. Voda sa Savinog Laza ubrzava metabolicke procese i leci kozne bolesti.
   - Zar nije sve ovo dovoljno da ljubomorno cuvamo nase vode? Pogotovo mi Kraljevcani, koji muku mucimo za svaku kap u casi, vec dvadesetak godina. Zato, ne dirajmo ova izvorista, jer ih priroda sama stvara i odrzava. Ponekad, najveca pomoc koju mozemo pruziti prirodi ogleda se u tome da joj uopste ne pomazemo. Covek ce joj najvise pomoci ukoliko je postuje onakvu kakva jeste, ne remeteci njen sklad, jer je i sam deo prirode - porucuje mr Zivko Slavkovic.Povratak na vrh strane


FELJTON: ADMINISTRATIVNA PRIPADNOST LADjEVACA I OKOLINE KROZ ISTORIJU (2) - pise Milun M. Simovic
Osnivanje opstina

   Opstine, kao osnovne (samo)upravne i administrativne jedinice drzavne vlasti u Srbiji, osnovane su i uredjene na osnovu tzv. „Turskog ustava“ iz 1838. godine, a Zakonom o ustrojeniju opstina od 13. jula 1839. godine, koji je vazio do 1866. godine. Kao organi drzavne vlasti u opstinama su postojali primiritelni sudovi, koji su pored sudskih obavljali i upravne i policijske poslove. Bez obzira na klasu, sve opstine su imale status pravnog lica. Na celu opstine bio je glavni kmet, odnosno predsednik primiritelnog suda. U pogledu sudskih funkcija, opstine su bile pod nadzorom okruznih sudova, a u pogledu ostalih duznosti - pod nadzorom sreskih nacelnika.

POVRSINA NASELJENIH MESTA (LADjEVCI I OKOLINA)
--------------------------------------------------------
R. BR. S E L O POVRSINA U HEKTARIMA
-----------------------------------------------
1. Ladjevci 1.822 ha - 90 ari - 46 m2
2. Milocaj 1.497 ha - 83 ara - 97 m2
3. Obrva 1.079 ha - 98 ari - 77 m2
4. Popovici 609 ha - 42 ara - 77 m2
5. Tavnik 1.796 ha - 23 ara - 70 m2
6. Cvetke 1.585 ha - 18 ari - 57 m2
7. Katrga 1.428 ha - 58 ari - 99 m2
-----------------------------------------------
(Podaci iz Sluzbe za katastar nepokretnosti u Kraljevu iz 2002. godine, za Katrgu iz iste sluzbe u Cacku, 30.11.2004. godine)

      KMET I PREDSEDNIK
Donosenjem Uredbe o izboru kmetova, njihovoj plati i duznostima od 23. marta 1840. godine, izbor kmetova i njihovih zamenika vrsen je u prisustvu sreskih nacelnika. Od 26. septembra 1848. godine dato je pravo okruznim nacelnicima da mogu zbacivati kmetove i njihove zamenike sa duznosti. Uredbom od 3. aprila 1862. naredjeno je i da se odbornicima biraju zamenici.
Zakon o opstinama iz 1838, uz manje izmene i dopune, vazio je do pocetka 1866. godine, kada je zamenjen potpuno novim Zakonom o ustrojstvu opstina i opstinskih vlasti. Novi Zakon predvidja dve vrste opstina: seoske i varoske. U manjem obimu prosiruje samoupravu opstine. Uspostavlja opstinske organe: opstinski odbor i opstinski zbor. Primiritelni sud je pretvoren u opstinski sud koji resava lokalne sporove i probleme i stara se o lokalnim sudskim i upravno-policijskim poslovima. Dosadasnji „predsedatelj“ postaje „predsednik opstinskog suda“ i najveca je vlast u opstini. Takodje, glavni kmet postaje predsednik opstine i predsedava radom opstinskog suda, odbora i zbora.
   Opstinski odbor sastavljen je od 8 do 32 odbornika, bio je kontrolni organ koji zastupa opstinske interese i vrsi nadzor nad radom opstinskog suda. Birao ga je opstinski zbor, koji su cinili svi punoletni clanovi opstine, odnosno svi gradjani sa pravom glasa. U varoskim opstinama za punovazno clanstvo i ucestvovanje u radu zbora bio je propisan cenzus u vidu tzv. „potpunog poreza“. Drzavna vlast i njeni (visi) organi imali su pravo nadzora nad opstinskom samoupravom, tj. mogli su da zadrze izvrsenje pojedinih odluka opstinskih organa. Takodje, oni su odobravali, odnosno davali saglasnost na izbor opstinskih casnika i celnika i odlucivali o njihovom disciplinskom kaznjavanju ili udaljenju sa polozaja. Zakonske izmene usledile su 1884. godine, kada je propisano da opstina mora da ima najmanje 500 poreskih glava, usled cega dolazi do spajanja vise manjih opstina u jednu. Novi zakon o opstinama donet je posle Ustava iz 1888. godine.

OPSTINA LADjEVCI
   Status Ladjevaca i okolnih sela menjan je i uglavnom je pratio navedene promene u organizaciji opstina u tadasnjoj Knezevini Srbiji. Pisani tragovi o tome postoje iz sezdesetih godina 19. veka.
   Tako je po zakonskim izmena teritorijalne organizacije sudova 27. januara 1861. godine ukinut Primiritelni sud u Oplanicima, koji se do tada nalazio u kuci Bogosava Trisovica, i premesten u selo Sircu. Sirca je tako prvi put u svojoj sredini dobila sediste narodne vlasti - opstinu, koju su sacinjavala sela Popovici, Oplanici i Sirca i zaselak Trgoviste. Istim Zakonom osnovana je i Milocajska opstina, samo za istoimeno selo.
Zakonom od 11. februara, a potom od 24. marta 1866. godine, osnovane su sledece opstine i opstinski sudovi: ladjevacka, koja je obuhvatala sela Ladjevce, Obrvu i Cvetke; tamnicka, koja je obuhvatala Tamnik i Katrgu i milocajska, samo selo Milocaj.
Izmenom Zakona od 24. marta 1866. godine ukinuta je milocajska opstina i selo Milocaj uslo je u sastav opstine ladjevacke koja potom obuhvata cetiri sela (Ladjevci, Cvetke, Obrva i Milocaj).
   Izmenjenim Zakonom o osnivanju opstina od 11. februara 1886. godine ukinuta je i opstina tamnicka. Tamnik je pripojen opstini ladjevackoj, a Katrga prvi put opstini mrcajevackoj. Usledile su zatim nove administrativno-upravne promene.

Opstinski pisar
   Prema zakonskim resenjima iz 1866. godine, veliku ulogu u administraciji i upravi imao je opstinski pisar. On je vodio protokol opstinskog suda i potpisivao ga zajedno sa predsednikom, sastavljao sva pismena koja su izdavana ili slana u ime opstinske vlasti, pisao resenja i sve objave opstinskog suda i vodio brigu o kompletnom knjigovodstvu i opstinskoj arhivi. Radio je i sve druge poslove po nalogu predsednika opstine, a u seoskim opstinama i poslove mesne poste. Svaka opstina imala je jednog ili dva pisara, a njihov izbor, na predlog predsednika suda (opstine), potvrdjivao je okruzni nacelnik (u Beogradu upravnik varosi Beograd). Da bi bio izabran, kandidat je morao da ispunjava posebne uslove, izmedju ostalih i da je odsluzio vojsku. Za opstinske pisare su birani prvenstveno dobro pismeni isluzeni podoficiri.
(nastavice se)Povratak na vrh strane

UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

ODRZANA IZBORNA SKUPSTINA UDRUZENJA LIKOVNIH UMETNIKA KRALJEVA ,,VLADISLAV MARZIK" - pise Jelena Petrovic
Milan Markovic - predsednik ULUK-a

   Najkasnije za mesec dana, plenumska rasprava o konceptu Novembarskog salona


   Uz jednoglasnu podrsku dosadasnjih (22) i vecinsku podrsku novoprimljenih clanova od 2000. godine, kojima je verifikovano clanstvo u Udruzenju (35), usvojen je izvestaj o radu Udruzenja likovnih umetnika Kraljeva za period od cetiri godine, koliko clanstvo nije zasedalo u plenumu, koji je podneo dosadasnji predsednik mr Velimir Zelenovic.
Iako skupstina nije zasedala, u ovom periodu se odvijala ziva aktivnost Udruzenja, ucinjene su znacajne statusne promene i primljen je veliki broj novih clanova. Osnovna, izlozbena delatnost, ni u jednom trenutku nije zapostavljena, tako da je priredjeno oko 110 izlozbi, od kojih je bilo cetrdesetak izlozbi kraljevackih likovnih umetnika. Sem toga, gostovali su peruanski i madjarski likovni umetnici, kraljevacki umetnici gostovali su u Madjarskoj, priredjena je izlozba britanskog plakata, a od znacajnijih imena srpske slikarske scene, kraljevacka publika imala je prilike da vidi ostvarenja Velizara Krstica, Mome Antonovica, Biljane Vukovic, Hilmije Catovica, Obrada Jovanovica, Lojzea Logara, Zeljka Momirova, Djordja Arnauta i drugih. Na cetiri do sada odrzana Novembarska likovna salona ucestvovalo je oko 350 slikara, medju kojima je priblizno cetvrtina izlozenih dela pripadala kraljevackim umetnicima.
- Uz likovnu delatnost, ULUK je bio domacin i sedamdesetak tribina i knjizevnih veceri, tridesetak filmskih veceri, desetak muzickih, kao i drugih manifestacija - istakao je u izvestaju dosadasnji predsednik ULUK-a mr Velimir Zelenovic.
Skupstina je verifikovala i finansijski izvestaj. Broj i sastav pocasnih clanova Udruzenja ostao je isti: Miodrag B. Protic, Moma Antonovic, Mica Mihajlovic, Dragisa Jovanovic i Zvonko Tilic.
Kako je koncepcija i realizacija Novembarskog salona izazvala izvesne primedbe, dogovoreno je da se najkasnije za mesec dana, opet u plenumu, dakle na skupstini, razgovara o toj manifestaciji.
Za novog predsednika Udruzenja likovnih umetnika Kraljeva izabran je akademski vajar Milan Markovic, profesor u Umetnickoj skoli u Kraljevu. Novi Umetnicki savet cine: mr Pavle Popovic, mr Jelena Salinic, mr Milica Antonijevic, mr Milan Otovic i Zvonko Pavlicic, akademski slikar i arhitekta. U devetoclani Upravni odbor izabrani su: Vlastimir Spasojevic Evco, Tatjana Pljakic, mr Boban Bosic, mr Velimir Zelenovic, Jelena Petrovic i Milanko Jemuovic - iz sastava ULUK-a, a naknadno ce biti izabrani clanovi iz sire drustvene zajednice, i to predstavnik Skupstine opstine, Narodnog muzeja Kraljeva, kao i Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljeva.



SVETOSAVSKI KONCERT ETNOMUZICKOG I ETNOMUZIKOLOSKOG ODSEKA MUZICKE SKOLE ,,STEVAN MOKRANJAC"
Muzika otrgnuta od zaborava

   Koncert dostojan vrhunskih profesionalaca, a priredjen posle samo cetiri meseca ucenja • Pravi nacin ucenja muzike starije srpske tradicije - samo u muzickoj skoli, ali potrebno vise uslova za rad


   Svetosavski koncert etnomuzickog i etnomuzikoloskog odseka Muzicke skole ,,Stevan Mokranjac", priredjen u utorak u sali kraljevackog Pozorista, visestruko je izuzetan. Najpre, vanserijskim ga cini veoma visok izvodjacki nivo, ali kao najveca vrednost se namece sam izbor i obrada muzickog nasledja, vekovima zapustanog i unakazavanog u kafani i ,,ispod satre", kao i neznanjem i nekritickim primanjem tudjeg uticaja. Samo ucenje ove muzike, pre svega muzike starije srpske tradicije, predstavlja ,,malu svetlu tacku u inace opstoj kulturnoj trovacini", kako istice mr Aleksandra Jovic Miletic, profesor solfedja i koordinator ovih odseka, za cije uvodjenje je i najzasluznija.
   Na koncertu su se predstavili vokalni i instrumentalni izvodjaci, solisti i grupe, sve do hora, kojim je rukovodio Marko Pesic, profesor dirigovanja. Hor je izveo ,,Himnu Svetom Savi", ,,Ninje otpuscajesci" N. Panamaneva, vizantijski napev ,,Jelici" i splet srpskih pesama.
   Kao izvodjace na guslama culi smo Nikolu Pekovica, Miljana Stanojevica, Slobodana Micunovica, Iliju Tanaskovica i Raska Simovica, svi prvi razred nize muzicke skole, klasa Radovana Pekovica. Na fruli su svirali Uros Veskovic, Dimitrije Denic i Nikola i Marko Maksimovic, svi prvi razred nize skole i svi iz klase Bogdana Rankovica. Oni su izveli pesme ,,Resavo, vodo 'ladna", ,,Djurdjevka", ,,Devojacko kolo" i ,,Oj, Dunave, tija vodo". Na drevnom instrumentu kavalu ,,Goranine, cafanine" izveo je Marko Maksimovic. Iz nize muzicke skole predstavili su se i vokalni izvodjaci iz klase profesora Gordane Kovacevic. Dodolsku pesmu ,,Dobro jutro, domacice", lazaricku pesmu ,,Lastavicicka" i kraljicku pesmu ,,Oj, ubava, mala momo" izvela je zenska grupa u sastavu: Bojana Knezevic, Milica Dragicevic, Aleksandra Kravic, Tatjana Simovic, Natasa Janicijevic, Katarina Dragicevic i Milena Grujicic; ,,Vrbo, vrbicice" otpevale su kao duet Natasa Janicijevic i Katarina Dragicevic, a Katarina Dragicevic se predstavila i u solo numeri, pevajuci pesmu iz Crnorecja ,,Banjale se dve devojke".
   Niza skola je predstavila i pripremni razred, ali kao recitatore, koji su govorili narodnu poeziju: Bojanu Pekovic, Saru Dragicevic i Stojana Sedlarevica, inace iz klase Radovana Pekovica.
   Srednja skola je izvela jos bogatiji program. Kao pevaci solisti predstavili su se Jelena Milosavljevic (,,Sumaj se, goro, listaj se", pesma sa Kosova i Metohije), Borisav Miljkovic (,,Nisnu se zvezda", pesma iz okoline Leskovca) i Ana Zivkovic (,,Nadzinju se Marko i Marija", pecalbarska pesma iz istocne Srbije). Pesmu ,,u glas" iz Rujevca, Azbukovica, ,,Oj, Miljana, milje moje", izveo je duet Borisav Miljkovic i Marko Corbic, a u grupnom pevanju predstvili su se Ana Zivcic, Andrea Popov, Sonja Vukcevic, Neda Copic i Jelena Milosavljevic, pesmom iz Negotinske krajine ,,Oj, ti, Nedo, zuta, bledo" i pesmom ,,u glas" iz Ribasevine, ,,Prioni, mobo, za lada", kao i Marko Corbic, Borisav Miljkovic, Branislav Stevanic, Djordje Popadic i Zivojin Ilic, svadbenom pesmom iz jugoistocne Srbije ,,Kladise se, mori, mome". Svi pevaci su iz klase profesora Gordane Kovacevic.
Instrumentalisti su svirali na fruli, dvojnicama, okarini i kavalu. Tri kosmajska kola na fruli su izveli Borisav Miljkovic, ,,Kolubarka", zatim Djordje Popadic, ,,Prolomka", i Branislav Stevanic, ,,Treskavac", a ritmicku podrsku na tapanu pruzio je Zivojin Ilic. Borisav Miljkovic, vec afirmisan i kao vokalni i izvodjac na brojnim instrumentima, na okarini je izveo kolo iz centralne Srbije, na dvojnicama ,,Rabadzijsku svirku" iz sela Ravni u zapadnoj Srbiji, a na kavalu pesmu iz Krajista, ,,More, na sred selo". Na dvojnicama, pesmu ,,Poji Mile" i kolo ,,Cetvorak", kao i na kavalu ,,Sto ti kose zamrsene", pesmu iz Strpca, izveo je Branislav Stevanic. Na kraju su Borisav Miljkovic, Branislav Stevanic i Djordje Popadic, svi na kavalu, i Zivojin Ilic na tapanu, izveli pesmu iz Krajista ,,Boli Jane", a ucenici etnomuzikoloskog odseka igru iz centralne Srbije ,,Zaplet" i igru iz okoline Nisa ,,Osmoputka". Svi instrumentalisti su iz klase Zivojina Miljkovica.
   Vecina izvedenih pesama je cak i muzicki obrazovanoj publici nepoznata, narocito ako se izvodi na ovakav nacin, kako su to izveli ucenici kraljevacke Muzicke skole. Posebno su bile teske, ali i dragocene, pesme starije muzicke tradicije, ,,u glas".
   Ucenici Muzicke skole ,,Stevan Mokranjac" mogli su da prikazu i sviranje na gajdama, jer su i to ucili, ali nisu imali dovoljno dobar instrument za nastup na pozornici i pred publikom. Sem toga, nedostaje im jos instrumenata, nedostaje im i prostor u skoli za ucenje i vezbanje, a i narodnu nosnju su morali da pozajme. Sve to upucuje na nas uobicajeni stav: sve pohvale, ali pomoci niotkuda. Dobar deo casova nastavnici drze volonterski, bez ikakve novcane naknade. A, kako se radi o muzici, nasem narodnom blagu, koje godinama nije negovano, vec su ga, naprotiv, samo izopacavali nedouceni muzikanti, jasno je koliki je znacaj ovakvog rada u skoli i sa strucnjacima. Mozda ce ovaj koncert biti inicijalna kapisla da se shvati znacaj nase prave narodne muzike i potrebe njenog ocuvanja na strucan nacin i u skoli.




DONACIJA
Japanci obnavljaju tri osnovne skole

   Tri kraljevacke osnovne skole bice ove godine obnovljene ili opremljene savremenim kabinetima, ucilima, skolskim namestajem i sportskim terenima zahvaljujuci donaciji japanske vlade u iznosu od 74.744 dolara.
   U kompletnu rekonstrukciju i opremanje isturenog odeljenja OS ,,Braca Vilotijevic" u Drakcicima Japanci ce uloziti 44.406 dolara.
Specijalna Osnovna skola ,,Ivo Lola Ribar" u Kraljevu dobice 16.000 dolara za rekonstrukciju skolske kuhinje, izgradnju sportskih terena i ogradjivanje dvorista.
   Osnovna skola ,,Vuk Karadzic" u Ribnici dobice 14.338 dolara, koji ce biti utroseni za opremanje kabineta, zamenu skolskog namestaja i izgradnju novog sanitarnog cvora.
   Ugovor o ovom vrednom poklonu potpisali su svecano 19. januara u Vladi Srbije ambasador Japana u Beogradu Rjuici Tanabe, ministar prosvete Slobodan Vuksanovic i predstavnici skola koje su dobile pomoc.
   Novac je zaista otisao u prave ruke, jer neke skole u svojim starim zdanjima nisu imale cak ni sanitarni cvor. Koliko su darodavci iz Japana vodili racuna o tome kome daju pomoc, vidi se i iz cinjenice da su njihovi predstavnici u nekoliko navrata obilazili skole proslog leta, pa tek onda odlucili da pomognu najugrozenijim.
   - Trinaest hiljada evra koje smo dobili utrosicemo na zamenu dotrajalog namestaja u ucionicama, da opremimo kabinet za hemiju i za kompletnu izgradnju sanitarnog cvora u starom delu zgrade.Ova pomoc znaci da cemo pre svega dobiti bolje uslove za rad, savremeniji namestaj - djaci vise nece strahovati da ce pocepati odecu, kao sto je to do sada bio slucaj, i nece morati po kisi i zimi da odlaze u toalete u drugu zgradu, koja se nalazi na drugom kraju dvorista - kaze LJiljana Rakic, direktor Osnovne skole ,,Vuk Karadzic", koja ima 1.300 ucenika u 50 odeljenja i 67 zaposlenih nastavnika, ucitelja i profesora.



IZ NARODNE BIBLIOTEKE ,,STEFAN PRVOVENCANI" KRALJEVO
Preporucujemo
,,Moc ljubavi" Don Miguel Ruis, Mono&Manana, Moc knjige, Beograd, 2004
U ovom interesantnom delu, koje nosi podnaslov Knjiga mudrosti starih Tolteka i prakticni prirucnik za umetnost stvaranja medjuljudskih odnosa, Don Miguel Ruis rasvetljava uverenja zasnovana na strahu i pretpostavke koje podrivaju ljubav i u nasim medjusobnim odnosima stvaraju drame i patnju. Ilustrujuci svoje poruke mudrim i uverljivim pricama, Ruis nam pokazuje kako da iscelimo svoje emocionalne rane, povratimo svoju iskonsku radost i slobodu, kao i vedar duh, koji je od sustinske vaznosti za odnose ispunjene ljubavlju.
Moc ljubavi nam objasanjava: Zasto ,,dresura" i ,,pojam savrsenstva" vode ka samoodbacivanju, zbog cega trazimo ljubav u drugima i kako da otkrijemo ljubav u sebi, kako da konacno oprostimo i prihvatimo i sebe i druge.
- Sreca moze poteci samo od vas, kao posledica vase ljubavi. Kada ste svesni da vas niko drugi ne moze usreciti i da sreca zavisi od vase ljubavi, steci cete najuzviseniju moc - odlomak iz knjige.
Povratak na vrh strane


KOSARKA - ATLAS PILS JUBA LIGA - pise Zoran Bacarevic
Sloga ,,zdravo" gazi, Masinac u moru
 
  • U 4. kolu ocekivani rezultati kraljevackih prvoligasa: Sloga - Zdravlje 81:77, Mornar - Masinac 86:79 • Sutra Masinac domacin OKK Beogradu, Sloga gostuje u Baru

Milan Ilic    Aleksandar Gajic ponovo puni protivnicke koseve posle oporavka od povrede u saobracajnoj nezgodi i glavni je ,,konstruktor” jos jedne pobede starijeg kraljevackog prvoligasa Sloge pred svojim navijacima. U 14. kolu, na utakmici sa tradicionalno neugodnim protivnikom iz Leskovca, Gajic je postigao 22 kosa i bio najefikasniji u pobednickoj ekipi. Kosarkaski veteran u dresu Zdravlja Slobodan Mitic bio je za tri kosa efikasniji (25), ali to nije bilo dovoljno da spreci pobedu Sloge od 81:77 (18:14, 23:21, 14:21, 26:21).
   Najuspesnijeg ,,asistenta" Gajic je imao u Jugoslavu Dasicu, koji je postigao 17 koseva ,,u bekovskom paru", dok je sa 19 poena Tomislav Mijajlovic i te kako doprineo konacnom, pobednickom, skoru domacina. Slogi je to bio drugi trijumf ove sezone nad Leskovcanima, a ostvaren je u penal zavrsnici, u kojoj su domaci igraci imali vise nerava, podarivsi svojim pristalicama devetu prvenstvenu pobedu. Puleni Dragana Kostica jos jednom su pokazali da su na utakmicama sa jakim odbranama i sa relativno malo postignutih koseva - uspesniji od protivnika.
   Kosarkasi Masinca dozivelisu jos jedan poraz ,,u seriji", posto je u Baru domaci Mornar Basket bio uspesniji - 86:79 (24:14, 19:16, 15:14, 28:30). Odlucili su ofanzivni skokovi (pet) igraca Mornara Pekovica, dok je Moris Finli sa ukupno 37 poena i serijom ,,trojki" oduzeo Kraljevcanima pravo na neizvesniju zavrsnicu. Trojkama se u redovima Masinca izuzetni dobro ,,sluzio" Mitar Trivunovic, koji je sa tri uzastopne doveo ,,studente" do izjednacenja u 33. minutu (58:58). Masinac je cak imao minimalno vodjstvo, ali je vec pomenuti Moris Finli novom ,,trojkom" i dodatnim penalom otvorio vrata pobedi domacih kosarkasa. Mitar Trivunovic je sa 27 koseva bio najefikasniji u redovima Masinca, uz pet trojki od devet pokusaja. Trivunovic je bio i jedini igrac koji je zbog pet licnih gresaka morao da napusti parket u opstepoznatoj dvorani OS ,,Jugoslavija", u 39. minutu.
   U narednom 15. kolu Kraljevcani menjaju uloge. Sada ce Sloga gostovati u Baru kod Mornara, zeljna revansa za jesenji neocekivani poraz na kraljevackom parketu. Masinac ce sutra uvece u Hali sportova docekati OKK Beograd sa teretom obavezne pobede, jer bi eventualni poraz ,,studente" bacio u vrtlog samog zacelja tabele vec posle drugog kola drugog kruga takmicenja Atlas Pils JUBA lige.

ODBOJKA - PRVA PILS SAVEZNA LIGA - pise Zoran Bacarevic
Potcenili ,,Puteve", Kraljevcani u smetu
 
   • U 13. kolu autsajder iz Ivanjice slavio u Kraljevu: Ribnica Gradjevinar - Putevi Ivanjica 2:3 • U narednom 14. kolu Kraljevcani gostuju u Pozarevcu

   Ne dogadja se cesto dugogodisnjem izvestacu sa odbo-jkaskih utakmica u Kraljevu da goste proglasi apsolutnim autsajderom, a da im jedini ,,adut" bude to sto se igra 13. (,,baksuzno”) kolo. Dogodilo se ,,to sto se dogodilo": Putevi iz Ivanjice savladali su u Kraljevu Ribnicu Gradjevinar sa 3:2 i nacinili prvo pravo iznenadjenje drugog dela ovogodisnjeg prvenstva DZ SCG. Ekipa koja je sa samo pet bodova posle 12. kola najozbiljniji kandidat za ispadanje odnosno baraz za opstanak, u Kraljevu je osvojila dva boda pobedivsi sa 3:2. U 13. kolu u Kraljevu Ribnica Gradjevinar - Putevi Ivanjica 2:3 (25:22, 22:25, 25:17, 23:25, 11:15).
   Da nesto ,,ne stima" u redovima domacina, videlo se vec u drugom setu koji su gosti, zahvaljujuci pre svega serijskim greskama odbojkasa Ribnice, resili u svoju korist. Ni ubedljivo dobijen treci set (25:17) nije bio dovoljan za konacan ,,nokaut" Ivanjicana, posto su ponovo gosti poravnali rezultat u taj-breku, po nepisanim odbojkaskim pravilima stigli i do dva boda, a domacinu prepustili samo gorku ,,trecinu".
   Radi (nezvanicne) statistike treba reci da je najefikasniji i ovoga puta u Ribnici bio Kemal Seceragic sa 27 poena, dok je Aleksic ,,uknjizio" 14. Pobe-dnickom uspehu Ivanjicana najvise je doprineo Srdjan Jovanovic sa 17 poena, dok je Dangubic utoliko ,,dangubio", posto je osvojio poen manje, ali uz svih 12 gresaka. Opet, nezvanican alibi za poraz domacin moze traziti u cinjenici da je igrao bez tehnicara Milana Ilica, koji je, zbog incidenta na utakmici prethodnog kola u Kragujevcu sa Radnickim, kaznjen jednom utakmicom neigranja.
   Naredno 14. kolo Ribnici donosi gostovanje u Pozarevcu, gde ce joj domacin biti Mladi radnik (Bambi), visenedeljni ,,fenjeras" koji jos nije osetio zadovoljstvo pobede. Trener Ribnice Dragan Djordjevic najavljuje kazne za neocekivan poraz od Ivanjicana, a sve u cilju da predupredi eventualni u gradu na Mlavi.


KOSARKA - PRVA SRPSKA LIGA (JUG)
Derbi Ribnici

   Kosarkasi Ribnice u derbiju 14. kola Prve srpske lige (Jug) ubedljivo su savladali ekipu Zlatibora iz Cajetine sa 90:69 (19:15, 21:16, 32:20, 18:18). Ovom pobedom kosarkasi Ribnice su vise nego uspesno startovali u drugom delu prvenstva i sa ekipom Novog Pazara dele drugo i trece mesto na tabeli. U narednom 15. kolu Ribnica gostuje u Leskovcu, gde ce protivnik Kraljevcanima biti ekipa Zdravlje II.
Ribnica: Terzic, Djokic 2, Stojanovic 17, Mijajlovic 14, Milasinovic 17, Pekovic 12, Aleksic, Ugricic, Kovacevic 13, Sekulic 7, Sikman, Petrovic 7.
Zlatibor: Rakic 15, Lukovic 26, Bodic 3, Peric 2, Nedovic, Didanovic 2, Bozic, Perisic 3, Krsmanovic, Petakovic, Stama-tovic 8, Pantovic 9.



NOVI POMAK U FK SLOGA - pise Stole Petkovic
Uprava podnela ostavke
Dimitrijevic i Tasic
   Na vanrednoj Skupstini FK Sloga dosadasnji clanovi uprave kluba podneli su ostavke.
A sve je pocelo pismom koje su igraci nezadovoljni statusom, pre svega zbog neisplacenih obaveza, uputili medijima. Odmah zatim oglasili su se i ljudi iz najuze uprave kluba, pre svih predsednik Tasic, potpredsednik Dimitrijevic i sekretar Pejic. Priznali su da se igracima duguju po dve stipendije i premije, ali i da su uslovi rada u klubu veoma teski. Zatim su odrzali sastanak sa igracima, a ubrzo posle toga podneli su ostavke:
- Ostavke su moralan cin koji je ova Uprava ucinila - rekao je predsednik Obrad Tasic. - Mi dakle vise nismo u klubu, pa je potrebno da se izabere nova Uprava koja ce igrace voditi dalje.
Skupstina je predlozila nove ljude koji ce u narednom periodu, a najduze za 15 dana, iznaci resenje za sastav nove Slogine vlade.
U Stabu za formiranje nove uprave nalaze se Bozidar Radovancevic (Predsednik FSO Kraljevo), Slobodan Cerkovic (predsednik FS Raskog okruga), Miroslav Tlacinac (privrednik), bivsi igraci Milutin Jakic, Misa Randjelovic i Novak Jovanovic i sadasnji prvotimci Dejan Djokic i kapiten Vladan Pelivanovic.
Dogovoreno je da fudbaleri Sloge vec sutradan pocnu sa pripremama. Tako ce lider na tabeli Sumadijske zone krenuti sa radom pod komandom trenera Mila Vuletica i Zorana Milovanovica.



KRALJEVACKI SRPSKOLIGAS METALAC TRGOVACKI POCEO PRIPREME
Prvo znoj, pa utakmice
   Fudbaleri Matalac Trgovackog, jedinog kraljevackog srpskoligasa, poceli su pripreme za prolecni deo prvenstva. Na okupu je tridesetak igraca, od kojih ce miksovanjem tokom pripremnih meceva koji slede biti odabrani oni koji ce biti u pogonu za nastavak prvenstva.
   - Svi su naravno u istom polozaju. Pripreme su vec poodmakle i za sada su svi odradili svoj deo posla. Radili smo treninge izdrzljivosti sada na brzini, a usledice za koji dan i prve provere na trening utakmicama. Vecina igraca je dosla pripremljena ali i motovisana za rad na pripremama - raportira mladi trener Milutin Marusic.
   Metalac je jesenji deo zavrsio na sestoj poziciji. Jos na samom startu prvenstva u klubu su pravili planove da klub ostane u ligi. Cini se da se od tih planova nije odustalo iako je pozicija na tabeli zavidna:
   - Nas cilj ostaje isti. U nastavku cemo i dalje davati priliku igracima iz okoline Kraljeva. To je politika kluba i od nje necemo odstupiti ni u narednom periodu - dodaje Marusic.
   U klubu ce teziti da se napravi sto bolji rezultat, pa ce i drugi deo prvenstva imati vecu tezinu jer i ostali klubovi zele da naprave sto bolji rerzultat. Neki hitaju ka vrhu, a ostali, ili veci broj njih, ukljuceni su u grcevitu borbu za opstanak.
Povratak na vrh strane


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive