7
Internet izdanje - 11. februar 2005.godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Vise para za novi most
Cene komunalnih usluga na dnevnom redu
Predstavnici SDC-a u Kraljevu
Razvojni programi za izbeglice
„Jesmo li ih zato birali!?”
Lokalnoj vlasti Parking-servis vazniji od „Pekarstva”!
Nova klasa zaljubljenika u Morzeove crte i tackice
U Drinskoj banovini
Strajk se odlaze, pregovori se nastavljaju
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: kosarka, odbojka, skijanje


OPSTINSKO VECE - pise Rajko Saric
Vise para za novi most

    Opstinsko vece dalo podrsku programu Direkcije za planiranje i izgradnju “teskom” 664 miliona dinara, ali nije prihvatilo predlog za povecanje cena usluga iznosenja i trajnog deponovanja smeca, daljinskog grejanja i usluga Predskolske ustanove ,,Olga Jovicic Rita”

   Vece je prihvatilo nacrt programa za uredjivanje javnog i ostalog gradjevinskog zemljista za 2005. godinu, kojim su planirani prihodi od 664.000.000 dinara.
   Ovako ambiciozan program ukazuje na opredeljenje vlasti da ,,zagrize” projekte o kojima se decenijama govori, ali koji, po pravilu, nikako da ,,ugledaju svetlo dana”.
   - Opredeljenje nas, koji cinimo vlast u Kraljevu, jeste da se u 2005. godini konacno pocne sa realizacijom strateskih kapitalnih investicija o kojima se govorilo godinama. Centralno mesto u Programu Direkcije za ovu godinu imaju vodosnabdevanje, obilaznica oko grada, drumski most preko Ibra, gasifikacija i gradska deponija - kaze predsednik opstine i predsedavajuci Opstinskog veca dr Radoslav Jovic.

NOVE CENE BEZ PODRSKE
Samo za resavanje problema vodosnabdevanja planirano je 238.000.000 dinara. U rebalansu budzeta, do koga ce sigurno doci, sav visak sredstava bice, prema recima dr Jovica, usmeren na udarne aktivnosti Direkcije za planiranje i izgradnju.
Zbog jednog uzdrzanog glasa Vece nije dalo pozitivno misljenje o zahtevima za povecanje cena usluga JKP ,,Cistoca”, JKP ,,Toplana” i PU ,,Olga Jovicic Rita”.
JKP ,,Cistoca” je jos 14. januara dostavilo zahtev za davanje saglasnosti na odluku Upravnog odbora ovog preduzeca o povecanju cena usluga iznosenja i trajnog deponovanja smeca u proseku za 37,72 odsto i povecanju cena pogrebnih usluga u proseku za 38,88 odsto. U obrazlozenju se navodi da je poslednja promena cena usluga iznosenja i deponovanja smeca, kao i pogrebnih usluga, izvrsena 1. januara 2003. godine. U medjuvremenu je doslo do povecanja cena goriva, maziva, amortizacije i drugih parametara koji ulaze u ukupne troskove JKP ,,Cistoca”. U navedenom periodu samo rast cena na malo iznosio je 22,57 procenata.
Nije podrzan ni zahtev JKP ,,Toplana” za povecanje cena grejanja u proseku za 13,81 odsto. U predlogu je navedeno da bi za stambeni prostor cena grejanja sa 23 trebalo da poraste na 26 dinara po metru kvadratnom, za povlasceni prostor sa 69,90 na 90,70, a za poslovni prostor sa 128 na 140 dinara po kvadratnom metru. Posebno je naglaseno da su cene grejanja poslednji put povecane krajem novembra 2003. godine resenjem Privremenog organa opstine Kraljevo. U zahtevu za povecanje cene grejanja navodi se i najnovija odluka Upravnog odbora, kojom se, sagledavajuci sve uslove i standard zivota, ali i najminimalnije potrebe preduzeca za obezbedjen kontinuitet u proizvodnji i distribuciji toplotne energije, trazi povecanje cena umesto za 13,81 za 10,50 procenata.

KONACNU REC IMAJU ODBORNICI
Clanovi Opstinskog veca nisu podrzali ni zahtev PU ,,Olga Jovicic Rita” o utvrdjivanju ekonomske cene usluga ove ustanove koja, u ukupno 57 grupa, ima vise od 1.600 dece u celodnevnom boravku i predskolskim grupama. Poslednje povecanje cena utvrdjeno je resenjem Izvrsnog odbora SO od kraja aprila 2002. godine. U medjuvremenu je doslo do velikih povecanja troskova boravka dece, jer su poskupeli struja, voda, ciscenje, gorivo i hrana.
Konacnu rec o zahtevima za povecanje cena usluga jednog broja javnih preduzeca i ustanova, imace odbornici Skupstine opstine na sednici zakazanoj za 18. februar. U svakom slucaju, pitanje je veoma ,,klizavo”. Sa jedne strane, onemogucavanjem povecanja cena usluga javna preduzeca ubrzanim koracima idu ka sigurnom gubitku, jer smo svedoci rasta cena drugih parametara koji ulaze u ukupne troskove, a sa druge strane, odobravanjem povecanja cena, vrsi se jos jedan zestok udar na dzep gradjana, koji je neverovatno osiromasio.

UKLANJANJE PASA LUTALICA PO EVROPSKIM STANDARDIMA
Na poslednjoj sednici Opstinskog veca prihvacen je predlog Odluke o hvatanju, smestaju, cuvanju i humanom uklanjanju pasa i macaka lutalica. Ovom odlukom jasno su propisani nacin i uslovi za organizovano hvatanje, smestaj, cuvanje i humano uklanjanje pasa i macaka lutalica, savremenim metodama na human nacin, kao i uklanjanje zivotinjskih leseva.
Ovi poslovi povereni su JKP ,,Cistoca” Kraljevo, koje ima ovlascenje za sklapanje pojedinacnih ugovora sa organizacijama i ustanovama, koje ce se, uz saglasnost osnivaca, baviti poslovima smestaja, uklanjanja ili unistavanja pasa i macaka lutalica. Finansijska sredstva za ove poslove bice obezbedjena iz sredstava kojima raspolaze Direkcija za planiranje i izgradnju. JKP ,,Cistoca” ima obavezu i da formira i opremi higijenicarsku sluzbu za poslove hvatanja pasa i macaka lutalica, njihov prevoz do prostora za smestaj, kao i prevoz zivotinjskih leseva i njihovo pokopavanje u posebnu jamu.
   Ako odbornici podrze ovakvu odluku, konacno ce se staviti tacka na visegodisnji problem Kraljevcana koji se odnosi na copore, pre svega pasa lutalica. Prestace i sporenja izmedju ljubitelja pasa i gradjana koji nisu blagonakloni prema psecoj populaciji, koja je sve brojnija na nasim ulicama i koja predstavlja stalnu opasnost po bezbednost gradjana.Povratak na vrh strane


SAZVANA 11. SEDNICA SKUPSTINE OPSTINE KRALJEVO - pise Slobodan Rajic
Cene komunalnih usluga na dnevnom redu


   Ako odbornici prihvate predlozeni dnevni red, jedna od najvaznijih tacaka na 11. sednici Skupstine opstine Kraljevo, koja je sazvana za petak, 18. februar, bice davanje saglasnosti na odluke o povecanju cena usluga „Toplane“, „Cistoce“ i Predskolske ustanove u Kraljevu.
   Opstinsko vece nije dalo saglasnost na odluke i predloge o povecanju cena navedenih usluga, vec je prepustilo odbornicima da o tome daju konacnu rec.
   U centru paznje odbornika trebalo bi da se nadje i Predlog Programa uredjenja javnog i ostalog gradjevinskog zemljista za 2005. godinu, popularno nazvanog Program Direkcije za planiranje i izgradnju „Kraljevo“, po predlagacu i nosiocu njegove realizacije. Prema predlogu Programa za 2005. godinu, za ovu namenu planirana su ukupni prihodi od 664 miliona dinara, sto je za 36,9 odsto vise u odnosu na planirani, a za 85,47 odsto vise u odnosu na relizovani prihod u 2004. godini.
   U predlozenom dnevnom redu od 35 tacaka su i predlozi odluka o donosenju plana detaljne regulacije „Centar grada Kraljeva“ i dela urbanistickih zona „Centar“ i „Cibukovac“, o gradjanskom braniocu opstine, stipendiranju studenata, uslovima i nacinu poveravanja prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobracaju, auto-taksi prevozu putnika, radnom vremenu u trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim objektima, priznanjima i nagradama opstine... Predlozeno je i razmatranje predloga resenja o razresenju dosadasnjeg i postavljenju novog direktora JKP „Cistoca“, razresenju i imenovanju zamenika predsednika i clanova upravnih i nadzornih odbora vise javnih i javnih komunalnih preduzeca i ustanova ciji je osnivac Skupstina opstine Kraljevo, kao i vise drugih kadrovskih pitanja.
   Pocetak sednice predvidjen je za 10 sati, uz direktan prenos na Televiziji Kraljevo.Povratak na vrh strane


DONACIJE - pise Predrag Markovic
Predstavnici SDC-a u Kraljevu


   Predstavnici Svajcarske agencije za razvoj (SDC) obisli su u sredu novoizgradjene zgrade na Beranovcu, sa 24 stana za izbeglice i socijalno ugrozena lica, koji ce uskoro biti useljeni. SDC je finansijski podrzala ovaj projekat.
Zamenik generalnog direktora-a SDC-a, Remo Gauci, zajedno sa direktorom SDC-a u Beogradu Karin Salermo i njenim zamenikom Piterom Maurerom, razgovarao je sa predstavnicima kraljevacke opstine o programima koje Svajcarska sprovodi na podrucju opstine Kraljevo i izrazio zadovoljstvo dinamikom ovih radova koji su privedeni kraju.
Menadzer opstine Kraljevo Jovan Nesovic kazao je da ce posle tehnickog prijema objekata za socijalno ugrozene, koji je u toku, tople probe daljinskog grejanja i opremanj namestajem, stanovi na Beranovcu biti useljeni pocetkom marta.
Povratak na vrh strane


SLOBODAN STANISIC, POVERENIK KOMESARIJATA ZA IZBEGLICE O RESAVANJU PROBLEMA IZBEGLISTVA - pise Predrag Markovic
Razvojni programi za izbeglice

    Sve je vece interesovanje vlasnika objekata u kojima su osnovani kolektivni centri u nasoj opstini da se njihovi stanari, bilo da je rec o izbeglicama ili raseljenim licima, sto pre isele, kako bi objekti bili vraceni svojoj prvobitnoj nameni.
   U osam kolektivnih izbeglickih centara na podrucju kraljevacke opstine, u kojoj postoji i osam kolektivnih centara za raseljena lica sa Kosova sa oko 800 stanara, danas zivi 250 izbeglica iz Bosne i Hrvatske, od ukupno 1.076 izbeglica registrovanih tokom nedavnog popisa.
   - Stanarima izbeglickih centara nudjena su resenja za koja ne mozemo da tvrdimo da su najbolja, ali su u ovom trenutku objektivno moguca - kaze Slobodan Stanisic, poverenik Komesarijata za izbeglice. Najcesce koriscena povoljnost za izbeglice koje su odlazile iz kolektivnih centara bila su sredstva italijanske humanitarne organizacije ,,Intersos", po kom osnovu su svi clanovi porodice dobijali pomoc od 33.000 dinara.
Stanisic napominje da ce uskoro, zahvaljujuci brojnim donatorima i opstini Kraljevo, koja je obezbedila lokaciju, i izbeglice dobiti nove stanove na Beranovcu, kao i da su najavljeni stambeni krediti za ljude iz Bosne i Hrvatske koji zele da sagrade sopstvene stanove i kuce.
   - Iako je akcenat stavljen na razvojne programe, problema uvek ima - kaze Stanisic, napominjuci da su starije izbeglice, za koje je procenjivano da bi im umesto kolektivnog centra bolji i stabilniji smestaj bio u Gerontoloskom centru u Mataruskoj Banji, u neznatnom broju prihvatile ovaj predlog.
- Izbeglice se nisu odazvale pozivima da se prijave za odlazak na dvadesetak imanja u Novoj Crnji, ne zanimaju ih ni udaljenija imanja u opstini Kraljevo, vec zele da obradjuju zemlju u prigradskim naseljima - kaze poverenik Komesarijata za izbeglice.
   Slobodan Stanisic istice da je nedavna registracija pokazala da je oko 90 odsto izbeglica iz Hrvatske i Bosne vec integrisano u lokalnu zajednicu u Kraljevu.Povratak na vrh strane


BURNA REAGOVANJA POVODOM NOVIH POSLANICKIH PRIVILEGIJA - pise Slobodan Rajic
„Jesmo li ih zato birali!?”

   Jos se nije stisalo narodno nezadovoljstvo povodom pokusaja da se krajem prosle godine kroz predlog Zakona o Narodnoj skupstini Srbije provuku brojne privilegije republickih poslanika i funkcionera (predlog pod pritiskom javnosti povucen iz procedure), a talas negodovanja ponovo je izazvala proslonedeljna odluka o duplom povecanju poslanickih plata. Naime, posto je donela odluku o povecanju plata premijeru, ministrima i predsedniku Republike, Vlada Srbije inicirala je takvo resenje i za poslanike, a taj predlog prosao je i Administrativni odbor Skupstine.
   Poslanicka plata prema tom predlogu treba da bude duplirana, i sa sto odsto povecanja, umesto oko 35.000, iznosi oko 75.000 dinara mesecno, zavisno od radnog staza. Medjutim, pored ove osnovne plate, poslanici imaju i niz drugih privilegija, kao sto su velike dnevnice, placen prevoz i hotelski smestaj tokom zasedanja, jeftina ishrana u skupstinskom restoranu sa racunima bez PDV-a, kartice za „Metro“, clanske karte biblioteke itd. Sve to im omogucava da se izdignu u „visu klasu“ u odnosu na one koji su ih birali. Tako ce sada poslanici imati evropske plate i druge prinadleznosti.

OBRAZLOZENJE „ZA“
   To je, uostalom, navedeno i u obrazlozenju duplog povecanja poslanickih plata: Priblizavanje standardima Evropske unije u kojoj poslanici takodje imaju mnogo vece zarade od proseka obicnih smrtnika. Jedan broj poslanika takodje je ovakav potez opravdao visokom platom poslanika u Skupstini SCG, „koji su svoje plate odavno povecali na oko 80.000 dinara, a rade samo nekoliko dana godisnje“, kao i plata direktora u najvecim javnim preduzecima, NBS i drugim republickim institucijama, koje su mnogo vece od poslanickih. Kao obrazlozenje navedeno je i suzbijanje korupcije medju poslanicima jer sa „malim“ platama dolazi do trgovine mandatima i drugih vidova korupcije. Poslanici - pobornici povecanja, kazu takodje da u platezni sistem u drzavnim organima i drzavi mora da se uvede red i hijerarhija, kao u drugim normalnim drzavama, i da je protivljenje takvom putu cista demagogija.

OBRAZLOZENJE „PROTIV“
   S druge strane, poslanici - protivnici ovakvog povecanja, isticu da je ono enormno i neuskladjeno sa rastom prosecnih zarada i trenutnim mogucnostima drustva. Podvlace i da sistem poslanickih i svih drugih drzavnih plata treba resiti sistemski, tako da koeficijenti nemaju tako drastican raspon i da prosecna poslanicka plata automatski, primenom koeficijenata, prati rast prosecnih zarada u privredi i vanprivredi u Republici. Najglasniji u takvim zahtevima su poslanici opozicione Demokratske stranke (DS), koji su se suprotstavili predlogu Vlade o duplom povecanju plata.
   - Mi smo u Administrativnom odboru glasali protiv, a takva odluka je doneta u nasem Poslanickom klubu. Predocili smo pismo Borisa Tadica, predsednika Srbije i nase stranke, u kojem on insistira da se najpre povecaju plate administrativnom osoblju u Skupstini, koje su izrazito niske, a da se zatim u skladu sa stanjem u drustvu i rastom standarda povecaju i plate poslanika. Ovo je odluka Vlade preneta na poslanike, Vladine cinovnike i funkcionere. Na Administrativnom odboru, kada je odlucivano o tome, dodat je jedan radikal da bi Odbor imao kvorum i izglasao takvu odluku. Mi smo i ovog puta bili dosledni i usprotivili se takvoj odluci, kao sto smo bili i protiv predloga Zakona o Narodnoj skupstini, koji je predvidjao velike privilegije poslanika, jer smatramo da je to neprimereno u ovom trenutku i nije u skladu sa zivotnim standardom gradjana - istice Slobodan Mihajlovic iz Demokratske stranke, narodni poslanik iz Kraljeva.

REC NARODA
   Mnogo ostrija reagovanja povodom enormnog povecanja poslanickih plata, medjutim, usledila su medju gradjanima, koji sve teze prezivljavaju tranziciju u Srbiji. Kraljevo po tome nije izuzetak, ali su ovde reakcije i zesce, jer je ovaj grad zbog velikog broja izbeglica i unistene privrede, kao i Kragujevac, centar Sumadije, prava „dolina gladi“. U blic anketi medju obicnim Kraljevcanima o povecanju poslanickih plata culi smo ocene kao sto su „bruka“, „katastrofa“, „nemoralno“, „necuveno“, „neverovatno“, „nenormalno“!? Radnik R. S. iz Magnohroma, bivseg privrednog giganta, pita: „Jesmo li ih zato birali!? Dok su nase zarade mizerne, drasticno kasne, o povecanjima da i ne govorimo, oni svoje ionako velike plate povecavaju duplo!? Treba ih hitno smeniti“! Invalidski penzioner S. N. iz Grdice dodaje: „Penzija mi je oko 3.000 dinara, a oni ce da imaju plate 200.000!? Od cega da zivim, platim struju, grejanje, vodu? Gde je tu socijalna pravda“? Ispred oglasne table Nacionalne sluzbe za zaposljavanje zaticemo mladog masinskog inzenjera D. P.: „U Kraljevu ima vise od 16.000 nezaposlenih na evidenciji, medju njima mnogo visokoskolovanih kadrova. Kad vidimo kako se poslanici bahato ponasaju, a nase kolege inzenjeri, lekari, ekonomisti, profesori imaju mizerne plate, kako onda da ne odemo iz ove proklete zemlje“?!
   Inace, prosecna mesecna plata u Srbiji trenutno je, po statistici, oko 17.000 dinara, broj nezaposlenih blizi se cifri od 900.000, oko 400.000 penzionera ima manju penziju od 9.000 dinara, i dalje rade narodne kuhinje, „bela kuga“ hara, a centri za socijalni rad imaju pune ruke posla. U takvim uslovima nije ni cudo sto je odluka o povecanju poslanickih plata naisla na opsti revolt. Da li ce narod i ovog puta spreciti privilegije svojih predstavnika?

PROF. DR PREDRAG STOJANOVIC, BIVSI POSLANIK: Licemerje
   - Mislim da je to povecanje plata poslanika neprimereno trenutku. U pitanju je licemerje jer kad nije prosao Zakon o Narodnoj skupstini, uradili su to na Administrativnom odboru. To pokazuje samo koliko sadasnji sastav Narodne skupstine i te kako misli na sebe. Dobro bi bilo uporediti poslanicke plate iz naseg sastava (prethodni mandat, prim. nov.) i njihova primanja. Treba takodje videti ko je od poslanika platio porez, a ko nije.

KRALJEVACKI POSLANICI
   Opstina Kraljevo trenutno ima cetiri poslanika u Skupstini Srbije i dva poslanika u Skupstini SCG. Republicki poslanici su dr Dragisa Djokovic (DSS), dr Radoslav Jovic (SPO), Miljko Cetrovic (SRS) i Slobodan Mihajlovic (DS), a „savezni“ dr LJubisa Jovasevic (DSS) i Zvonko Obradovic (G 17 plus).Povratak na vrh strane


PRIVATIZACIJA: DP „PEKARSTVO” - pise Dragan Vukicevic
Lokalnoj vlasti Parking-servis vazniji od „Pekarstva”!

   Drustveno preduzece „Pekarstvo” spremno docekuje aukcijsku prodaju zakazanu za 10. mart • Za svega dve godine pocetna cena bice vise nego duplirana, a investiciona obaveza novog vlasnika veca cak pet puta • Lokalna vlast mora da se aktivno unmesa u posao privatizacije, kako bi se izbeglo lose iskustvo Hladnjace, „Keramike”, „Poljoprometa”...

   Po dinamici dosadasnjih aktivnosti Drustveno preduzece „Pekarstvo” u cetvrtak, 10. marta, dobice novog vlasnika. I prema uveravanjima Milentija Campara, direktora preduzeca, ovo bi trebalo da bude jedna od najuspesnijih privatizacija drustvenog preduzeca ne samo u Kraljevu, nego i primer kako treba preduzece pripremiti za novog vlasnika, kako bi se izbeglo dosadasnje (ocajno) iskustvo da se firme najpre dovedu do katanca, a zatim da se kupuju za male pare uz minimalnu investicionu obavezu novog vlasnika, a sve po principu burazersko-kumovske prodaje, a na stetu i drzave i, narocito, radnika.
   - „Pekarstvo” mora da kupi neko ko pre svega ima novac, poznaje ovaj posao i toliki novac hoce da mudro investira - objasnjava direktor Campar - jer ne samo da smo u poslednje dve godine uvecali vrednost preduzeca, nego smo postigli da znatno povecamo i obavezu novog vlasnika da investira u „Pekarstvo”.

U PRIVATIZACIJU „CISTIH RUKU”
A cifre najrecitije gvore. Samo pre dve godine ukupna vrednost preduzeca iznosila je 84 a danas 147 miliona dinara. Tada je pocetna cena trebalo da bude 10,5, danas 26 miliona dinara, a investiciona obaveza buduceg vlasnika, da je tada „Pekarstvo” privatizovano, iznosilo bi svega oko sedam-osam miliona, da bi taj iznos za svega dve godine bio uvecan cak pet puta, tako da ako ovo preduzece 10. marta dobije novog vlasnika, on ce morati da investira cak 35 miliona dinara. Da se ocekuje ozbiljan kupac ilustruju i podaci da novi vlasnik „Pekarstva” unapred mora da obezbedi garanciju u odnosu tri prema jedan i da je obavezan depozit za ucesce na aukciji od cak 160.000 evra! A sve to, kako objasnjava Campar, moze samo neko ko ima cvrste garancije, viziju sta ce sa svojim novcem i da u takvoj privatizaciji „Pekarstvo” moze da ide samo uzlaznom linijom. To, uostalom, ocekuju i 140 zaposlenih, kojima je pre svega dve godine plata iznosila jedva osam hiljada dinara, a danas i do 19 hiljada.
„Pekarstvo” u privatizaciju ulazi „cistih ruku”. U ovom trenutku nema ni dinara duga, plate se isplacuju redovno, kao i sve obaveze prema drzavi. Campar navodi i podatak da je to preduzece postalo primamljivo za zaposlenje, jer, kako kaze, dnevno ima i po deset poziva zainteresovanih da svoju radnu knjizicu „uhlebe” u najstarijoj i najvecoj kraljevackoj pekari.

DUPLIRANA PROIZVODNJA, PLATE, BEZ DUGOVA...
   On istice da sve pekare u Srbiji posluju „na nuli” i da je upravo gradska kraljevacka pekara jedina koja posluje pozitivno. Kada je rec o iskustvu drugih u poslu privatizacije preduzeca ovog tipa, Campar istice kao uspesnu privatizaciju pekare u Ivanjici, koju je kupio biznismen iz Cikaga i gde radnici redovno dobijaju i dividendu. Sva ostala pekarska preduzeca koja su privatizovana, kaze, posluju pod znakom pitanja i uz konstantan pad proizvodnje.
   Kao dobar primer lose privatizacije direktor Campar navodi nama geografski najblizu opstinu - Vrnjacku Banju, u kojoj je tamosnja gradska pekara prodata po pocetnoj ceni od 19 miliona, a investiciona obaveza novog vlasnika procenjena je na svega 1,7 milion dinara.
Posle dugog perioda stagnacije, narocito posle kolapsa trgovinske kuce „Trgopromet”, „Pekarstvo je na uzlaznoj” liniji i spremno da uspesno odgovori izazovu vremena. Tako, samo pre godinu i po to preduzece na vrlo izbirljivo konkurentno trziste Kraljeva plasiralo je oko 10,5 hiljada komada hleba, a danas cak 21,5 hiljada, sto premasuje i uspesan prosek iz perioda gotovo monopola tog preduzeca.
- Dok su druga slicna preduzeca obezvredjivala svoj kapital, mi smo ulagali, pre svega u opremu i proizvodnju - objasnjava Campar. - Prebrodili smo period i kada psenice nije bilo na trzistu, sve investicije obaljali smo iz svojih rezervi i bez ijednog bankarskog kredita. Investirali smo tokom ove dve godine oko deset miliona dinara i kupili dva nova vozila „pik-ap”, kotao i dve savremene pakerice.
Medjutim, Campar, ne bez gorcine, govori o svom iskustvu kako se priprema preduzece za uspesnu privatizaciju, ali i o nemaru lokalne vlasti, „koja se nazalost, uopste ne mesa u taj posao, iako je rec o jednom od najvaznijih poslova dugorocno gledano od interesa za grad”.
- Cilj privatizacije je visina obavezne investicije buduceg vlasnika jer to ostaje radnicima i samom gradu - objasnjava direktor Campar, dok je interes Beograda da te investicije budu sto manje, a da se preduzece proda sto skuplje, jer novac tako odlazi „gore” i bez obzira sto se taj novac isplacuje u periodu od sest godina. Lokalna vlast mora da insistira na tim cinjenicama, da konacno pocne da se mesa u svoj posao, da spreci odliv novca od privatizacije u Beograd, a da se u preduzece nista ne investira. A za to su najbolji primer ovi skandalai oko Hladnjace, „Poljoprometa”, vrnjackog „Autoprevoza”, „Keramike”... Jer, prava vrednost i pravi interes privatizacije je iznos investicija i namera o inovacijama u poslu, jer samo to ostaje Kraljevu i radnicima, a sve drugo ode nepovratno u Beograd!

BEZ PODRSKE LOKALNE VLASTI
- Osim podrske predsednika Opstine Radoslava Jovica, svugde sam nailazio na nerazumevanje i zid - objasnjava Campar. - Ne mogu da shvatim da za ovako vazan posao nacelnik Raskog okruga nema vremena, ni sluha, ni obavezu, ne razumem odbornike u Skupstini opstine koji o ovome uopste i ne razmisljaju a kamoli da deluju, ili recimo narodne poslanike iz Kraljeva koji imaju vaznijeg posla od ovoga!? Ovo je preduzece od starteskog interesa za grad, na koje su grad i stanovnistvo mogli da se oslone i u najtezem periodu, a njima je, od toga kako ce biti „Pekarstvo” privatizovano, pod kojim uslovima i ko ce biti novi vlasnik, vazniji Parking servis!?Povratak na vrh strane


 ,,IBARSKE NOVOSTI" U POSETI RADIO-AMATERIMA U VITANOVCU - pise Ivan Rajovic
Nova klasa zaljubljenika u Morzeove crte i tackice

   Mladi radio-amateri su U Vitanovcu ovladali univerzalnim jezikom koji im omogucava da razumeju svakog radio-amatera na svetu • Ratko Dragicevic, poznati radio-amater profesionalac, osnovao je skolu iz koje je ovih dana izaslo dvanaest mladih, skolovanih radio-amatera

Duze od dve decenije Djulu, jedno od uzvisenja u selu Vitanovac ,,krase" ogromne vitke antene koje se bukvalno dizu u nebo, a kojima retko ko od mestana, a i prolaznika, zna pravi smisao i svrhu. A preko tih antena ovo malo i pitomo mesto nedaleko od Kraljeva, poznato po mnogo cemu, godinama je u radio vezi sa svakom naseljenom i nenaseljenom tackom na zemaljskoj kugli. Antene, a i svi uredjaji koji idu uz njih, pripadaju dr Hranislavu Milosevicu, rodjenom Vitanovcaninu, a sada poznatom biznismenu svetskih razmera i sestostrukom svetskom prvaku u radio-amaterizmu. Izmedju ostalog, zahvaljujuci i pomenutom zaljubljeniku u Morzeovu azbuku i uspostavljanje radio veza sa sebi slicnim i pasioniranim postovaocima ove vestine koja ne retko odlucuje i o zivotima unesrecenih ljudi, Vitanovac je ponovo i, reklo bi se definitivno, postao najznacajniji centar radio-amaterizma u Srbiji. Najzasluzniji za to je Ratko Dragicevic, poznati kraljevacki pisac, humanista, radio-amater profesionalac, oficir u penziji i covek koji je osnovao skolu iz koje je ovih dana izaslo dvanaest mladih, skolovanih radio-amatera.

,DVANAEST VELICANSTVENIH"
Naime, u Vitanovcu, pri Radio klubu YU1AKV, krajem prosle nedelje grupa mladih radio-amatera je izasla na zavrsni ispit - polaganje ,,C" klase za amaterske radio-operatore. Radi se o decacima i devojcicama 7. i 8. razreda, koji su sticajem okolnosti, a za razliku od mnogih svojih vrsnjaka, imali prilike da se upoznaju sa ovom prevashodno vojnom ,,vestinom", koja za one koji ovladaju njome postaje do te mere zanimljiva i inspirativna da u velikoj meri gotovo potpuno zaokupi coveka i postane jedna od najznacajnijih stvari u zivotu. Dalo se to primetiti i na licima i u ponasanju devojcica i decaka, cija je velika trema pred ispitivacima na najbolji moguci nacin potvrdjivala znacaj koji pridaju ovom novom iskustvu, ali i odgovornost pred diplomom koju na ovaj nacin sticu. Ispitu je pristupilo dvanaestoro dece i svi su polozili, a diploma koju su stekli omogucice im da rade na amaterskim radio-stanicama i to na kratkim i ultrakratkim talasima. Zapravo, ovom diplomom stekli su pravo da odrzavaju radio-amaterske veze sa svim radio-amaterima iz celoga sveta. U skoli za radio-amatere naucili su, pre svega, Morzeovu azbuku, da mogu da primaju i otpremaju poruke i saopstenja, da upute i prime signal za opasnost, da mogu da poruce lek, da pruze pomoc ljudima u nevolji. Savladali su odredjene skracenice koje su izvedenice uglavnom iz engleskog jezika, a koje su iste svuda za sve radio-amatere, tako da su ovladali univerzalnim jezikom koji im omogucava da razumeju svakog radio-amatera na svetu. Stekli su i osnovna znanja iz elektro i radio tehnike, ovladali su rukovanjem amaterskim radio-uredjajima i kompjuterima. Savladali su semu radio-amaterske veze radio-telegrafijom i telefonijom.

KOMUNIKACIJA PO KODEKSU
I pored svega, obican covek verovatno i dalje postavlja pitanje: cemu uopste radio-amaterizam pored vec postojecih telekomunikacija i tehnologija?
- Telegraf i radio-telegrafija su - objasnjava Ratko Dragicevic - pionirski zaceci prenosa poruka na daljinu. Mobilnim telefonom moze da razgovara ko god hoce, internet moze da koristi svako ko ima kompjuter, a da bi se bavio radio-amaterstvom uslov je da se nauci Morzeov kod i da se odredjenom brzinom prima i predaje, sto ne moze svako. Pored toga radio-amateri imaju kodeks ,,HAM SPIRIT", gde se tacno zna sta se sme, a sta se ne sme. Radio-amateri u svojim komunikacijama ne govore o politici, naciji, religiji i slicnim temama koje bi mogle da iritiraju sagovornika. Oni se u svojim vezama upoznaju jedni sa drugima tako sto izmenjuju podatke o kvalitetu signala koji primaju, sa svojim mestom i imenom, opisom uredjaja i antena, vremenskih prilika i opisom kraja u kojem zive. Svoje veze pisano potvrdjuju takozvanom QSL kartom preko QSL biroa, sto je osnov za dobijanje raznih diploma iz celoga sveta, cime se radio-amateri narocito ponose. Pored osvajanja dioploma, postoje i razna takmicenja u brzini prijema i predaje i ostvarivanja veza, u cemu smo mi u samom svetskom vrhu.

ZIVOT SA RADIO UREDjAJIMA
Ratko Dragicevic je radio-amater od 1966. godine, a postao je to u istom dobu u kojem su i sadasnji polaznici ove skole. Obucio je do sada na hiljade amatera, sto u vojsci, gde je radio, a sto u osnovnim i srednjim skolama.
- Radio veze i saobracaj na sredstvima veze su moja profesija kojom sam se vise od tri decenije bavio u vojsci, a radio-amaterizmom se bavim 35 godina. Radioamateri ce me poznati po znacima YU2RTV, YU1RTV i YU1RDZ. Odlucio sam se da izvedem ovu grupu radio-amatera sa ciljem da se deca odvoje od ulice, da se usredsrede na upoznavanje drugih sirom sveta i na kraju, da se bave necim lepim i kreativnim, a moze se reci i humanim. Pored Morzeove azbuke i uredjaja ucio sam ih estetici i etici - kaze Dragicevic, naglasavajuci kako i pored svih prednosti koje svakako ima i koje prosto zaokupe mladog coveka, bavljenje radio-amaterstvom ne moze ici na stetu skole, posla i porodice i, sto nije manje vazno, radio-amateri su, u krajnjem, rodoljubi i uvek u sluzbi naroda i drzave.\

Objasnjavajuci kako je doslo do toga da se bas u Vitanovcu oformi jedna ovakva skola, Ratko kaze kako ga je Hranislav Milosevic zamolio, znajuci da ce to uraditi krajnje ozbiljno, da izvede ovu grupu polaznika.
- U toj grupi je - nastavlja Ratko - bilo i jedno moje dete, Milica, sto je rezultiralo narocitim poverenjem ostale dece. Narocito bih zahvalio i javno pohvalio Jovana, predsednika Kluba YU1AKV, koji mi je sve vreme pomagao u radu i brinuo se o materijalnom obezbedjenju.
U Komisiji za polaganje klase bili su predsednik radio-amatera Srbije i Crne Gore Hranislav Milosevic YT1AD, sekratar radio-amatera SCG Srecko Moric YU1DDZ i Ratko Dragicevic YU1RDZ.
   I tako je zahvaljujuci Milosevicu i Dragicevicu Vitanovac postao jedan od centara radio-amaterizma, kada je u pitanju obuka mladih kadrova.
- Milica, Sandra, Jadranka, Jasmina, Nemanja, Nikola, Sava, Nenad, Marko, Ilija, Darko i Bojan su prosli gotovo vojnicku obuku za radio-telegrafiste i njih treba regrutovati u jedninice veze. Po znanju i manipulaciji na sredstvima veze bice ravni svojim komandirima, buduci da su vec davno nadmasili vojnike koji prolaze kroz slicnu obuku - ne bez ponosa istice na kraju njihov ucitelj, ali istovremeno drug i prijatelj Ratko Dragicevic.Povratak na vrh strane


FELJTON: ADMINISTRATIVNA PRIPADNOST LADjEVACA I OKOLINE KROZ ISTORIJU (4) - pise Milun M. Simovic
U Drinskoj banovini

   Prema podacima Odeljenja Republickog zavoda za statistiku i informatiku u Kraljevu, pocetkom dvadesetog veka, 1910. godine, Ladjevci su imali 1.643 stanovnika koji su ziveli u 266 domacinstava. Milocaj je imao 951, Obrva 596, Popovici 304 stanovnika, dok za Tavnik i Cvetke ne postoje podaci (po popisu iz 1895. Tavnik je imao 914, Cvetke 810 stanovnika).

IME         BROJ STANOVNIKA    BROJ DOMACINSTAVA
NASELJA       PO POPISU                PO POPISU
                   1895.    1910.           1895.    1910.
Ladjevci       1.162     1.643           190       266
Milocaj           724         951           140       147
Obrva            475         596             85       111
Popovici         202         304             39         49
Tavnik           914           -              154          -
Cvetke           810           -             141          - •
(• Podaci Odeljenja za statistiku Rep. Srbije u Kraljevu)

      U periodu od 1915. do 1918. godine opstinske uprave u Srbiji, pa i u Ladjevcima i okolini, postavljale su austrougarske okupacione vlasti.

PODELE 1929. GODINE
   Posle Prvog svetskog rata i stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u Srbiji je u pocetku zadrzana predratna administrativno-teritorijalna podela. Medjutim, stvaranjem Kraljevine Jugoslavije 1929. godine dolazi do velikih promena u ovoj organizaciji. Prilikom osnivanja banovina kao upravno-administrativnih jedinica u staroj Jugoslaviji, 3. oktobra 1929. godine, Ladjevci, Obrva, Tavnik, Cvetke i Katrga pripadaju Drinskoj, a Milocaj i Popovici Moravskoj banovini.
Milosav Lazovic, predsednik opstine Cvetke   Drinska banovina je obuhvatala 29.273 kvadratna kilometra. Po popisu stanovnistva iz 1921. u Drinskoj banovini bilo je 1.354.200 stanovnika, od toga pravoslavnih 828.596, rimokatolika 229.179, grkokatolika 5.916, evangelista 10.342, muslimana 268.042, jevreja 11.606 i ostalih 459. Drinskoj banovini su pripadali gradovi-varosi: Sarajevo (sediste banovine), Valjevo, Vinkovci, Vukovar, Sremska Mitrovica, Tuzla, Uzice, Cacak i Sabac. U Drinskoj banovini postojalo je 40 srezova, cetiri sreske ispostave i 533 opstine. U srezu LJubickom, koji je obuhvatao 17 opstina, bile su i opstine Ladjevci, Obrva, Tavnik, Cvetke i Katrga.

UGLEDNI DOMACINI
   Na celu tadasnjih opstina u ovom kraju bili su mnogi ugledni domacini raznih zanimanja. Prema podacima iz zvanicnog „Ilustrovanog Almanhan-kalendara Drinske banovine za prostu 1931. godinu“, u izdanju Kraljevske banske uprave u Sarajevu, opstina Ladjevci je imala predsednika, dva kmeta i delovodju. Predsednik Ladjevacke opstine (sa Postom u Kraljevu) bio je Milosav M. Lazovic iz Obrve, a opstinski kmetovi Milan Vilimonovic iz Ladjevaca za selo Ladjevci i Cedomir Jovandaric iz Obrve za selo Obrvu, dok je delovodja bio Dobrivoje St. Zucovic iz Tavnika.
Stanimir Markovic, predsednik opstine Cvetke   U Tavnickoj opstini predsednik je bio Milivoje Trnavac iz Tavnika, opstinski kmetovi Dobrosav Stevanovic i Radovan Martic, obojica iz Tavnika, delovodja Bogic Katanic iz Becnja kod Mrcajevaca, a biljeznik Sofronije Milivojevic iz Tavnika. U opstini cvetackoj predsednik je bio Stanimir Markovic, opstinski kmetovi LJubisav LJubisavljevic i Bozidar Jankovic, a delovodja Milorad Simovic, svi iz Cvetaka. U opstini Mrcajevci (Posta Preljina) jedan od tri kmeta bio je Vojislav Z. Vidojevic, rodom iz Katrge, predsednik je bio Rajko Eric, opstinski kmetovi pored Vidojevica i Milutin Sekulic i Pavle Jovanovic, a delovodja Savo N. Simovic.
   Moravskoj banovini sa sedistem u Nisu 1930. godine pripadala je Milocajska opstina, u cijem su sastavu bila naseljena mesta Milocaj i Popovici.

SKOLOVANJE ZENSKE DECE
   „Ja mislim da je nemoguce da ovaj clan ostane ovakav kakav je, nego molim Skupstinu da zensku decu oslobodi osnovne skole i da ostane za njih i od sada kao sto je do sada bilo. Jer, sto da svako dete mora da svrsi osnovnu skolu, zar ne moze otici u zanatlijsku skolu i nju svrsiti? Pa sto bi mi tome stajali na put, kad je to dobro.
   Ova obaveza da i musko i zensko dete mora ici u skolu narocito je nezgodna i stoga sto se zna da su do sada mnoga deca silom terana u skolu. Mnoga od njih, kad im dosadi ovo teranje, pobegnu u sumu pa ne mogu ni roditelji da ih nadju. Zato i ne treba unositi u zakon ono sto je nemoguce. Time cemo samo dati mogucnost uciteljima da beleze u prozivniku samo odsustva i da ne odgovaraju za neuspeh. Zato nikako ne treba u ovom clanu Zakona precizirati nego dozvoliti ko hoce da ide u skolu neka ide, a ko nece - ne mora“. (Aleksije Jovandaric, poslanik iz Ladjevaca, na sednici Narodne skupstine Kraljevine Srbije 1898. godine u Nisu)
(nastavice se...)
Povratak na vrh strane
IZVESTAJ STRAJKACKOG ODBORA ,,IBARSKIH NOVOSTI”
Strajk se odlaze, pregovori se nastavljaju

   Razgovarali smo sa pravnom sluzbom Samostalnog sindikata i covekom koji je vodio strajk u RTS-u. Sugerisano je da, posto se radi o sindikalnom strajku, apsolutno ispostujemo Zakon o strajku, kako neki ljudi ne bi stradali, i da insistiramo na socijalnim zahtevima.
   Prema saznanjima onih koji su bili na sastanku Upravnog odbora, odrzanom u ponedeljak, direktor Veroljub Radakovic je rekao da je postignut politicki dogovor da se on smeni.
   Imamo pozitivne signale da se stvari krecu u nasu korist, pa pregovore treba nastaviti. Ne razgovara se samo o novom direktoru, vec i o konkretnim nacinima kako prevazici finansijske probleme. Ali posto je na vlasti u Kraljevu vise partija, potrebno je vreme da se stavovi usaglase.

Jos uvek ne postoje uslovi za legalan strajk, jer:

1. Po clanu sest Zakona o strajku, strajkacki odbor i predstavnici organa kojima je strajk najavljen duzni su da, od dana pojave strajka i za vreme strajka, pokusaju da sporazumno rese problem. Ovo se nije dogodilo. Po clanu 12. strajkacki odbor, poslodavac i predstavnici nadleznog drzavnog organa obavezni su da, u periodu od najave strajka do dana odredjenog za pocetak strajka, ponude predlog za resavanje spora i s tim predlogom upoznaju zaposlene koji su najavili strajk i javnost.
2. Po clanu 10. stav 5. Zakona o strajku, zaposlene koji su duzni da rade za vreme strajka, radi obezbedjenja minimuma procesa rada u smislu stava 1. do 3. ovog clana, po pribavljenom misljenju strajkackog odbora, direktor odredjuje najkasnije pet dana pre pocetka strajka.
3. Nije dostavljen detaljan opis sta podrazumeva minimum procesa rada osim onoga sto je dostavljeno iz opstine, a odnosi se na odradjivanje 70 odsto informativnog i 50 odsto zabavnog programa, bez jasnog definisanja sta to podrazumeva.

Na osnovu ovoga je zakljuceno da strajk nije legalan i da bi izazvao nezeljene posledice.

Zato predlazemo:

1. Da se nastave pregovori
2. Da se dostavi zahtev direktoru i osnivacu da se ispune odredbe Zakona o strajku kako bi strajk bio legalan
3. Osim strajka, potrebno je preduzimati i druge nacine sindikalne borbe jer, s obzirom na ono cime se mi bavimo, moguce je i na drugi nacin ostvariti neke zahteve

Ako se, u narednih deset dana, zakljucno sa 19. februarom, ne postigne zadovoljavajuci dogovor, strajkacki odbor predlozice zaposlenima i drasticnije metode sindikalne borbe.Povratak na vrh strane

UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

VUKOVA NAGRADA GIMNAZIJI U KRALJEVU - pise Bojana Milosavljevic
Skola na pravoj tradiciji naroda

Sa promocije monografije Gimnazije...   Kulturno - prosvetna zajednica Srbije pre dva dana je 41. put dodelila Vukovu nagradu pojedincima i ustanovama koji su dali izuzetan doprinos razvoju kulture u Srbiji i na svesrpskom kulturnom prostoru. Medju nekoliko uglednih kulturnih, javnih i naucnih radnika, Gimnazija u Kraljevu je jedina ustanova koja je ove godine ponela to eminentno priznanje, koje je u predsednistvu Republike Srbije u ime kolektiva primio Milorad Senic, direktor.
   Vukova nagrada je priznanje brojnim sjajnim generacijama ucenika i profesora ove skole, koji su tokom 95 godina cinili i cine cast ne samo Kraljevu, nego i celoj Srbiji, a rec je o ,,armiji" od oko 13 hiljada svrsenih ucenika. U obrazlozenju zirija za dodelu Vukove nagrade ove godine, izmedju ostalog, o kraljevackoj Gimnaziji stoji: ,,Ucenici i profesori Gimnazije u Kraljevu svojim delovanjem i uticajem prozimali su svakodnevni zivot gradjana, negujuci knjizevni jezik svog naroda, kulturne, naucne i umetnicke vrednosti, unoseci ih medju mlade, u porodice, sto je doprinosilo objedinjavanju veoma sarolikog stanovnistva i podsticalo na toleranciju i bolje razumevanje…"
   Posle gotovo veka postojanja (osnovana 1909. godine) Gimnazija u Kraljevu danas ima oko osam stotina ucenika u 29 odeljenja. Osim tri smera klasicne gimnazije, ima i po jedno odeljenje matematicke i filoloske. Danas je nastavnicki kadar podmladjen, a i dalje izuzetno strucan. Predavaci su, pored ostalih, jedan doktor nauka, tri magistra i 19 postdiplomaca. Savesnim odnosom prema profesiji nadoknadjuje se krajnje skroman radni prostor od samo 13 ucionica u zgradi koju Gimnazija godinama deli sa jos dve srednje skole.



GALERIJA ,,MARZIK"
Terakote vajara Mlinara

   U utorak, 8. februara, galerija ,,Vladislav Marzik" ugostila je mladog beogradskog vajara Mihaila Mlinara, koji se i u narednim danima predstavlja domacoj likovnoj publici izlozbom u terakoti ,,Unutrasnja arhitektura". Radeci u materijalu poznatom i primenjivanom od pradavnih vremena, umetnik nastoji da terakotu prezentuje kao poetiku obnavljanja i trajanja, pri cemu se realni oblik preobraca u praoblik i samo u naznakama dopusta posmatracu pronicanje u samosvojno.
   Mlinar je zavrsio Akademiju lepih umetnosti u Beogradu i do sada je izlagao na nekoliko desetina kolektivnih izlozbi. Posebno je bio zapazen na Novembarskom likovnom salonu u Kraljevu 2003. godine. Umetnik je dva puta izlagao samostalno. Pretprosla godina Mlinaru je bila narocito uspesna, zbog tri znacajne nagrade na izlozbama u Beogradu. U ,,Marziku" je postavka ,,Unutrasnja arhitektura" otvorena uz propratnu rec starijeg kolege Djordja Arnauta, takodje iz Beograda, koji je potvrdio da je mladi umetnik vajar modernog senzibiliteta koji terakotom stvara simbolicke oblike, od geometrijske do organoidne formalne strukture.
   Izlozba, koja ce u galeriji ,,Marzik" trajati do 20. februara, ima i propratni katalog za koji je prikaz napisala Natalija Cerovic.


IZ NARODNE BIBLIOTEKE ,,STEFAN PRVOVENCANI" KRALJEVO
Preporucujemo
Lazar Ristovski ,,Kako sam dobio Oskara", Narodna knjiga/Alfa, 2004
U svojoj novoj knjizi ,,Kako sam dobio Oskara", popularni glumac, reditelj i scenarista Lazar Ristovski, citaoce sa dosta ironije vodi kroz svoje snove, ali i stvarnost u kojoj zivi. U pocetku, ti snovi deluju zbunjujuce, komplikovani su i tmurni.
Autor istice da snovi mogu biti spas, utociste od surovog i sve bezumnijeg sveta, od nemilosrdne stvarnosti, ali samo za onog ko ume da uziva, ,,ko to ne ume, snovi znaju da budu pakleno mesto".
   - Ja sam u knjizi otvorio svoje snove citaocu bez straha da cu biti pogresno protumacen. Svoje intimne dozivljaje sam stavio na uvid svima koji umeju da ih prepoznaju, ili da se, mozda, poistovete sa njima. Ja sam godinama vezbao da sanjam i na javi, o cemu sam takodje pisao u knjizi.
Duhovit i provokativan roman govori o jednoj naizgled glamuroznoj avanturi u ,,gradu snova" - Holivudu, gde se zapravo preplicu americki san i nas zivot na Balkanu. Pisac istice da je u romanu opisao svoj karakter, onako kako ga je video u snovima.
   Sta je Ristovski u knjizi stvarno proziveo, a sta sanjao, ostaje nam da sami razlucimo, sto nece biti jednostavno, jer autor naglasava da su njegovi snovi takodje njegov zivot.
Povratak na vrh strane


KOSARKA - ATLAS PILS JUBA LIGA - pise Zoran Bacarevic
Keks umalo slan, led na Dunavu tanak
 
  • Sloga se mucila da savlada Vrscane (77:70), Masinac porazen u Novom Sadu od Vojvodine (76:92) • Sutra u Hali sportova u 17. kolu Masinac docekuje Ergonom, Sloga gost OKK Beograda

Milan Ilic    Odavno se Sloga nije mucila na sopstvenom parketu kao u prvom poluvremenu subotnje utakmice sa novajlijom iz Vrsca. U predvecerje februarskih jakih mrazeva (nedenja je u Kraljevu osvanula na minus 15), u subotu uvece u prvih 20 minuta tako da su se domacim igracima zaledile ruke, za dvadeset minuta postigli su samo 26 koseva, gresili su na svakom delu parketa, a serija od 4-3 u pokusajima za tri poena Svislajonsu je donela znacajnu prednost, koja je u 17. minutu iznosila 14 poena (21:35). Na poluvremenu je rezultat glasio 37:36 za goste, posto su iskusni Djogo i Rajkovic znali da iskoriste sve greske domacih kosarkasa.
U nastavku susreta Sloga se konacno zagrejala, sansu su dobili Belojica i Bajic, a ovaj drugi ju je posebno uspesno iskoristio, sto je omogucilo da Sloga anulira prednost Vrscana. Konacno je proradio i Jugoslav Dasic (bez poena u prve dve deonice), skocila je i publika kao dugogodisnji Slogin sesti igra, i rezultat je preokrenut u korist domacina. U jednom trenutku Sloga je imala i sest poena prednosti, ali se ipak uslo u neizvesnu zavrsnicu. Posle prekrsaja nad Gajicem u poslednjem minutu reagovala je klupa Vrscana predvodjena trenerom Baleticem, a tehnicke greske gostiju omogucile su Slogi da susret mirno privede kraju za konacnih Sloga - Svislajons Takovo 77:70 (11:18, 15:19, 29:14, 22:19). Aleksandar Gajic je i ovoga puta, u utakmici sa malo koseva, bio najefikasniji u pobednickoj ekipi, dok je Djogo (Svislajons) sa 29 poena bio najefikasniji igrac susreta.
   Kosarkasi Masinca otputovali su u Novi Sad u zelji da ,,uknjize" pristojan poraz i u tome su uspeli. Vojvodina je zabelezila ocekivanu pobedu od 92:76 (26:28, 27:16, 25:16, 14:16). Koristeci opustenost domacina u uvertiri meca za osam minuta postigli su 21 kos i imali prednost od 21:24. Vec na poluvremenu sve je ,,bilo na svom mestu", a konacnih plus 16 za domacina pravi je odnos snaga aktuelnog lidera i ekipe koja se bori za opstanak. Najefikasniji u ekipi Masinca bio je vec iskusni Marko Dimitrijevic sa 21 poenom, a kod pobednika Kojadinovic sa ,,samo" 18 poena.
   Naredno 17. kolo Slogi donosi jos jedno gostovanje u Beogradu, a ovoga puta je u pitanju OKK Veograd, koga je samo pre dve nedelje Masinac ubedljivo savladao u Kraljevu. Kako kraljevackim ekipama ,,padaju trenerke" cim predju milocajski most odnosno Kamidzoru, sanse za eventualni uspeh Sloge nisu nimalo ,,opipljive". Masinac ce opet, ove subote biti domacin, a u seriji obavezujucih pobeda ovog puta mu je rival niski Ergonom.

ODBOJKA - PRVA PILS SAVEZNA LIGA - pise Zoran Bacarevic
Repriza Budvanskog polufinala
 
  • Novosadska Vojvodina i u prvenstvu slavila nad Ribnicom Gradjevinar sa 3:1 • U 16. kolu ovog vikenda Kraljevcani gosti Crvene zvezde • Kako do 4. mesta na kraju ligaskog takmicenja?

   Odbojkasi Ribnice Gradje-vinar sedmim porazom usli su u finalnu seriju od cetiri utakmice na kraju ligaskog takmicenja sa ekipama koje su se od pocetka prvenstva drzale u ,,gornjem domu". Novosadska Vojvodina i drugi put ove sezone trijumfovala je nad Kraljevcanima u prvenstvu, a proslog petka u Hali sportova dogodila se rezultatska repriza poslednjeg meca starih poznanika koji je odigran u decembru u polufinalu Kupa SCG u Budvi. U 15. kolu Prve A Pils lige Vojvodina je savladala Ribnicu u Kraljevu sa 3:1, a zahvaljujuci neocekivanom porazu Buducnosti u Kragujevcu (2:3), ,,lale" su ponovo zasele na pocasni tron, sa velikim izgledima da u plej-ofu startuju sa pocetne pozicije.
   Mec u Kraljevu poceo je u znaku cete Radovana Dabica, koja je uvodni set lako dobila, da bi se u drugom vodila zestoka borba, a ,,lale" do ubedljivog vodjstva u setovima (2:0) dosle na razliku. Sa jos nedovoljno oporavljenim Kemalom Seceragicem (istegnuce ligamenata je glavnog kraljevackog korektora odvojilo od parketa desetak dana) Ribnica Gradjevinar je u spela da osvoji treci set, relativno ubedljivo, da bi u cetvrtom puleni Dragana Djordjevica potpisali ,,bezuslovnu kapitulaciu" za konacnih Ribnica Gradjevinar - Vojvodina 1:3 (19:25, 24:26, 25:20, 25:17).
   Poraz od Novosadjana zadrzao je Ribnicu na visokoj cetvrtoj poziciji na tabeli, posto je Crvena zvezda slavila u Budvi. Tako Kraljevcani u poslednja tri kola ulaze sa tri boda vise od Budvanske Rivijere, a tri od kragujevackog Radnickog, koji se ,,probudio" u zavrsnici prvenstva savladavsi dojucerasnjeg lidera Buducnost iz Podgorice. Preostala tri kola treba da pokazu da li je Ribnica kadra da se zadrzi na toj cetvrtoj poziciji, tim pre sto u preostala tri kola dva puta gostuje (C. zvezda, Buducnost), a jednom igra na svom parketu (Budvanska rivijera). Teoretski pobeda nad Budvanima bi bila dovoljna za konacan plasman na cetvrtu poziciju, ali u finisu nisu iskljucena iznenadjenja kada i ,,veliki " gube utakmice. Najsveziji primer je pobeda Radnickog nad Buducnoscu, a Kragujevcani jos svasta mogu uraditi do kraja prvenstva. Ovu poslednju konstataciju deli i prvi covek struke Ribnice Gradjevinar Dragan Djordjevic.
   U narednom 16. kolu Ribnica Gradjevinar je gost Crvene zvezde koja je u prvom krugu ubedljivo pobedila u Kraljevu sa 3:0.


KOSARKA
Ribnica juri Jablanicu

   Kosarkasi Ribnice su u 16. kolu Prve srpske lige - Jug savladali na svom terenu tim Prve petoletke sa 78:68 (25:10, 9:17, 21:20, 23:21). Najefikasniji u pobednickoj ekipi bili su Pekovic (26) i Milasinovic (22), a kod gostiju Egeric (sa 23 poena). Ovom pobedom Ribnica se ucvrstila na drugoj poziciji. Vodeca Jablanica iz Medvece ima bod, odnosno pobedu vise (28-27).
   U narednom 17. kolu Ribnica je ponovo domacin, ovoga puta ugostice ekipu Bora.



ZIMSKA TURISTICKA SEZONA NA GOCU U PUNOM JEKU
Igre na snegu i skijaska takmicenja

  Goc je ove zime, zahvaljujuci obilnom snegu, dobro uredjenim stazama, pristupacnim cenama i drugim povoljnim uslovima, postao hit zimske turisticke sezone u Srbiji. Najlepsa kraljevacka planina ovih dana je, prema recima Mise Milenkovica, predsednika Smucarskog kluba „Goc“, prebukirana i prosto opsednuta ljubiteljima prirode u zimskom pejzazu. Trenutno, delom i zbog skolskog raspusta koji je u toku, u smestajnim kapacitetima Smucarskog doma, hotela „Dobre vode“, Decjeg odmaralista i Sumarskog fakulteta (oko 500 lezajeva) ne moze da se nadje nijedno slobodno mesto i tako ce najverovatnije biti do kraja skolskog raspusta (16. februara). Razumljivo, zbog blizine, na Gocu je najvise Kraljevcana, ali tu su i gosti iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Cacka, Nisa, Paracina i drugih gradova i krajeva Srbije. Najvise je mladih, ali je ova planina otvorena za sve „od 7 do 77 godina“, tako da ima svih generacija. Pored gostiju na visednevnom pansionu, veliki je broj i jednodnevnih posetilaca i „vikendasa“. Na Goc stizu svim mogucim prevoznim sredstvima, autobusima, privatnim automobilima i dzipovima. Dolaze pojedinacno, porodicno i u organizovanim grupama, pa je tako proslog vikenda bila zapazena velika grupa Nislija, koja je na Goc stigla autobusima.

SLALOMOM DO PEHARA
U okviru brojnih sadrzaja koji se na Gocu nude posetiocima, ove zime se ponovo odrzavaju i skijaska takmicenja. U organizaciji Smucarskog kluba „Goc“ proslog petka je odrzano takmicenje u alpskom skijanju. Na prelepoj, kvalitetno uredjenoj stazi pored Smucarskog doma mogli su da se takmice svi posetioci koji se prijave organizatoru.
U disciplini veleslalom drugi put su se takmicili cicibanke i cicibani, pioniri i pionirke, seniori i seniorke iz mnogih krajeva Srbije. Takmicenje je uspesno organizovano, bez ijedne povrede ili drugog incidenta, po istim kriterijumima za sve, a pobednici su dobili pehare i diplome, koji ce ih uvek podsecati na lepo zimsko druzenje, takmicarskog karaktera.
Saobracaj od Kraljeva do Goca funkcionise besprekorno. Zahvaljujuci vrednim putarima iz Kraljeva i Novog Pazara i radnicima MUP-a, SK „Goc“ i lokalne samopuprave, ovaj putni pravac je prohodan tokom celog dana, a svi parkinzi ocisceni i uredjeni da prime motorizovane posetioce.

SKOLA SKIJANJA
I ove zime na Gocu je organizovana skola skijanja. Instruktori SK „Goc“ se trude da sve vecem broju zainteresovanih, pre svega mladih „ucenika“, prenesu pocetna i osnovna skijaska znanja, a „polaznici“ po zavrsenom „skolovanju“ dobijaju diplome.
Nocno skijanje pod reflektorima, od 18 do 22 sata, stice sve vecu popularnost, posebno medju mladima koji dzipovima i kolima sve cesce dolaze na ovu vrstu igara na snegu. Ski-servis pri Smucarskom domu radi non-stop i moze se iznajmiti oprema po pristupacnim cenama. Posetioci mogu da koriste dve staze, veliku sa zicarom i malu, sa ski-liftom.
Ove zime ima i dosta sportista na Gocu kojima je, pored skijanja, na raspologanju balon-hala za razne vrste sportova (mali fudbal, kosarka, rukomet, tenis), ali i pripadnika nase Vojske (Vazduhoplovci), Zandarmerije i staresina i vojnika Skolskog centra u Ribnici.
U Smucarskom domu na Gocu, prema recima Mise Milenkovica, trenutno boravi i nekoliko lekara iz Kraljeva, Beograda i drugih gradova, koji su uvek spremni da ukazu pomoc eventualno bolesnim ili povredjenim posetiocima.
Sve u svemu, na Gocu je uvek kao u Raju i za ovu planinu i u jeku ovogodisnje zimske turisticke sezone i dalje vazi poziv „Svi na Goc“.

Pobednici
Na 2. takmicenju u alpskom skijanju, disciplina veleslalom, pobednnici po kategorijama bili su sledeci takmicari:
CICIBANKE (11 takmicara): 1. Marija Kovic, 2. Jovana Djurdjevac, 3. Visnja Nestorovic.
CICIBANI (6): 1. Matija Nesovic, 2. Bobo Milosevic, 3. Bogdan Zlatojevic.
PIONIRKE (11): 1. Masa Nestorovic, 2. Nevena Sredojevic, 3. Tatjana Matovic.
PIONIRI (26): 1. Miljan Djurdjevac, 2. Veljko Trifunovic, 3. Nikola Radosavljevic.
SENIORKE (2): 1. LJilja Milosevic, 2. Milica Krcakovic.
SENIORI (10): 1. Nenad Nestorovic, 2. Bojan Utvic, 3. Aleksandar Milic.
Povratak na vrh strane


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive