Internet izdanje - 4. mart 2005.godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Taksi prevoz uskoro pod kontrolom
Profesionalac
Kraljevacka obilaznica - prioritet broj jedan
Sud sa najmanje prituzbi
Srbija ubrzano propada
Jedinstvena podrska Glavnom odboru
Necemo primati uvecane plate
Pismo iz Varsave
More, Miljko, ne ori, drumove, more Sljivo...
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: kosarka, odbojka, fudbal


TRECI NASTAVAK JEDANAESTE SEDNICE SKUPSTINE OPSTINE KRALJEVO - pise Slobodan Rajic
Taksi prevoz uskoro pod kontrolom

   • Odluka o auto-taksi prevozu putnika u opstini Kraljevo nije usvojena, uz zakljucak da se za narednu sednicu pripremi novi tekst predloga sa pravno mogucim poboljsanjima koja se odnose na uslove i kontrolu obavljanja ove delatnosti • Donete odluke o uslovima i nacinu poveravanja i uredjenju linijskog prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobracaju: ugovori sa autoprevoznicima po konkursu na rok od dve godine
• Bez saglasnosti na povecanja cena usluga u Predskolskoj ustanovi i „Cistoci”, a ubuduce i bez izgradnje privremenih objekata • Usvojen Eticki kodeks ponasanja opstinskih funkcionera i zakljucak da se takav kodeks donese za zaposlene u javnim preduzecima, bez podrske srpskih radikala • Veca ovlascenja predsedniku opstine u dodeli opstinskih priznanja i nagrada • Izvrsen veci broj kadrovskih promena: razresen dosadasnji i postavljen novi direktor JP „Ibarske novosti” • Montazna bina u centru Kraljeva bice demontirana


   U prekjucerasnjem nastavku 11. sednice Skupstine opstine Kraljevo koja je zapocela 18. februara nije usvojena Odluka o auto-taksi prevozu putnika na podrucju opstine Kraljevo. Istovremeno je zakljuceno da se za narednu sednicu pripremi novi tekst predloga Odluke sa pravno mogucim poboljsanjima, koja se pre svega odnose na uslove obavljanja ove delatnosti u Kraljevu i kontrolu taksi prevoza.
Naime, pored tri amandmana na prvobitni predlog Odluke koji je podnela Odbornicka grupa Srpske radikalne stranke (OG SRS), odbornik ove stranke Vojislav Janicijevic Janez predlozio je i deset zakljucaka kojima bi se tekst predloga Odluke poboljsao. On je predlozio da taksi vozac ima najmanje pet godina radnog iskustva u delatnosti, da taksi vozila ne mogu biti starija od sest godina, da se taksisti najmalje jednom godisnje podvrgavaju obaveznom lekarskom pregledu (uz eventualni test na drogu) i da se tehnicki pregled vozila vrsi na svakih sest meseci i uz obaveznu registraciju vozila u Kraljevu (reg. tablice „KV“). Janicijevic je takodje izneo predlog da se dozvola za rad u taksi prevozu moze izdavati samo za vozila prijavljena za tu delatnost, uz naknadu u protivdinarskoj vrednosti 500 evra (od cega bi se 200 evra izdvojilo za sportske klubove), da se broj bozila ogranici na 15-20 po prevozniku, da se saobracajnoj policiji nalozi ucestalija celodnevna kontrola, a saobracajnoj inspekciji da na svakih 12 meseci kontrolise enterijer i eksterijer taksi vozila i neispravna vozila iskljucuje iz saobracaja, kao i da se posebnom odlukom obezbede taksi stajalista u gradu.
   U raspravi, predstavnici Opstinske uprave istakli su da su neki od Janicijevicevih predloga pravno moguci, a drugi ne, i da ih sve treba usaglasiti sa vazecim zakonskim propisima da bi onda u formi amandmana, uz izglasavanje u Skupstini, mogli da budu sastavni deo Odluke. Sef OG SPO-NS Milomir Sljivic obavestio je prisutne i da su upravo u toku pregovori udruzenja taksista u Beogradu sa Vladom Srbije o uslovima taksi prevoza i da se ocekuju novi propisi, da bi na predlog Milana Vukovica, sefa OG DS, Odluka bila odbijena, a navedeni radni zakljucak usvojen. Drugim recima, do usvajanja nove, uskladjene Odluke, taksi prevoz u Kraljevu ostaje po starom.

UGOVORI NA DVE GODINE
Za razliku od Odluke o taksi prevozu, odbornici su velikom vecinom glasova izglasali odluke o uslovima i nacinu poveravanja i uredjenju linijskog prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobracaju na teritoriji opstine Kraljevo. Iz samih naziva ovih odluka vidi se materija koju one regulisu, s tim sto je na predlog prve Odluke usvojen amandman OG SRS, kojim se menja clan 5. stav 1. i propisuje da se „poveravanje prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobracaju vrsi putem javnog konkursa na period od dve godine“ (umesto na pet godina). Prihvacenim amandmanima OG SRS na tekst Odluke o linijskom prevozu putnika (na clan 19. stav 1. i 3), pak, predvidjeno je da predlog za otvaranje novih autobuskih stajalista moze podneti „i grupa gradjana od najmanje 10 lica“, a opravdanost zahteva procenjuju nadlezni organi „najkasnije 30 dana od dana podnosenja zahteva“. Osnovna primedba srpskih radikala, inace, bila je da je do sada opstinski javni prevoz umesto „Autotransportu“ u velikom delu poveravan privatnim autoprevoznicima, bez potrebne kontrole i ravnomernog rasporeda (ne)rentabilnih autobuskih linija.
   Odbornici su jednoglasno odlucili da se stavi van snage Odluka o izgradnji privremenih objekata na teritoriji opstine Kraljevo. Ubuduce, dakle, nece biti izgradnje ovih objekata, jer je, kako je obrazlozeno, donosenjem novog Zakona o planiranju i uredjenju prostora i naselja, od 13. maja 2003. godine ukinuta takva mogucnost (ranije nije postojao ni termin „privremena dozvola“). Odbornicka grupa SRS, kritikujuci zakasnjenje u donosenju ove Odluke, zatrazila je od Opstinske uprave izvestaj o dosadasnjoj izgradnji i daljoj sudbini privremenih gradjevinskih objekata, posebno tzv. „Zute kuce“ u Ribnici i dela ribnickog naselja levo od mosta na Ibru, ali o tome nije bilo izjasnjavanja.

KODEKS I GUBARI
Skupstina je vecinom glasova donela i dva zakljucka kojim je usvojen Eticki kodeks ponasanja funkcionera lokalne samouprave u Srbiji, donet na Stalnoj konferenciji gradova i opstina 22. decembra prosle godine i obavezuju lokalna javna preduzeca i ustanove da donesu odgovarajuce kodekse ponasanja svojih radnika. Kodeks je, kako je obrazlozeno, novina u Srbiji, jer se prvi put donosi u pisanoj formi i sadrzi sva pravila ponasanja javnih funkcionera i sluzbenika u jednom dokumentu. Eticki kodeks je naisao na ostro protivljenje jedino odbornika SRS, koji su istakli da se preko Stalne konferencije gradova i opstina Srbije nepotrebno trose sredstva gradjana, da je ta konferencija „eksponent Soros fondacije i njenih nevladinih organizacija koje zele da svojom propagandom srpskom narodu ispiraju mozak“. Uz primedbu da se najveci deo odredbi u Kodeksu vec nalazi u pozitivnim zakonskim propisima, predlozili su da se oba zakljucka skinu sa dnevnog reda, sto odbornici skupstinske vecine nisu prihvatili.
Na sednici je jednoglasno doneta Odluka o koriscenju sredstava stalne budzetske rezerve na ime ucesca opstine Kraljevo u avio-tretiranju gusenica gubara. Ovom Odlukom, iz stalne rezerve budzeta opstine Kraljevo za 2005. godinu izdvojice se 10 miliona dinara za avio-tretiranje gusenica gubara, a blizi uslovi ucesca opstine u tom poslu bice definisani ugovorom sa Republickim Ministarstvom poljoprivrede, sumarstva i vodoprivrede Srbije. Naime, kako stoji u obrazlozenju predloga Odluke, dopisom Staba Raskog okruga za suzbijanje gubara, predocena je velika opasnost od najezde ove opasne stetocine, locirana su najugrozenija podrucja i predlozene mere za njeno suzbijanje.
Na podrucju kraljevacke opstine, prema tom dopisu, najugrozenije su katastarske opstine Krusevica (Zica), Tavnik, Ladjevci, Vitkovac, Vitanovac, Trgoviste, Stubal, Dragosinjci, Petropolje, Milavcici i Gledic. Sumsko gazdinstvo „Stolovi“ na sumama kojim gazduje vec je sprovelo naredbu resornog Ministarstva i od gubara ocistilo 974 hektara, ali je mehanicko ciscenje gubara u privatnim sumama do sada zanemarljivo. Zbog toga se ovom odlukom predlaze avio-tretiranje gusenica gubara preparatom „Forej“ na 12.928 hektara privatnih i 6.680 hektara drzavnih suma na podrucju opstine Kraljevo, za sta treba ukupno da se izdvoji oko 62 miliona dinara. Deset miliona iz lokalnog budzeta upotrebice se za avio-tretiranje iskljucivo privatnih sumskih poseda, a preostali veci deo bi trebalo da izdvoji Republika iz svog budzeta za ovu namenu. U raspravi je ukazano na dosadasnje velike stete od gubara, upozoreno na jos vecu opasnost od ove stetocine, predlozeno da se po mesnim zajednicama i kroz medije povede kampanja i akcija mehanickog unistavanja legala gubara, a nije prihvacen radni zakljucak OG SRS da se za ovaj posao formira posebna skupstinska komisija.

„AZIL“ ZA SEST MESECI
Skupstina je jednoglasno donela Odluku o humanom hvatanju, smestaju, cuvanju i unistavanju pasa i macaka lutalica i uklanjanju zivotinjskih leseva na podrucju opstine Kraljevo. Osnovna novina u ovoj Odluci, u odnosu na raniju, jeste poveravanje ove komunalne delatnosti JKP „Cistoca“, koja je obavezna da formira i opremi posebnu Higijenicarsku sluzbu za poslove hvatanja pasa i macaka lutalica i njihov prevoz do prostora za smestaj, kao i za uklanjanje i pokopavanje zivotiskih leseva na stocnom groblju. Takodje, prema tekstu Odluke zabranjeno je mucenje (zlostavljanje) i maltretiranje zivotinja na bilo koji nacin, a „za poslove smestaja (u tzv. „azilu“), cuvanja i humanog unistavanja pasa i macaka lutalica, JKP „Cistoca“ sklopice pojedinacne ugovore sa ovlascenim ustanovama i organizacijama, uz saglasnost osnivaca“. Regulisani su i mnogi drugi poslovi i obaveze i propisane novcane sankcije koja su za pravna lica od 5.000 do 250.000 dinara, a za odgovorna od 500 do 25.000 dinara.
Jednoglasno je prihvacen i amandman OG DS na clan 15. prema kojem „ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja i opstina je duzna da obezbedi sve uslove za obavljanje ove komunalne delatnosti u roku od sest meseci od dana objavljivanja, sto ce utvrditi posebna komisija“.

OSTALE ODLUKE
U nastavku rada odbornici su usvojili novu Odluku o priznanjima i nagradama opstine Kraljevo kojom su, u skladu sa Zakonom, data veca ovlascenja predsedniku opstine u ovim poslovima, a zbog kolizije dva usvojena amandmana, uzdrzavanjem od glasanja, nisu prihvatili predlog Odluke o radnom vremenu u trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim objektima. Na predlog OG DS doneta je odluka o uklanjanju montaznog objekta bine sa Trga srpskih ratnika u Kraljevu.
U vecoj grupi kadrovskih odluka, od kojih je vecina usvojena „u paketu“, najvise polemike izazvali su predlozi za rezresenje dosadasnjeg i postavljenje novog direktora i glavnog i odgovornog urednika JP za informisanje „Ibarske novosti“ u Kraljevu. Posle zucnih replika i donosenja odluke da se ove duznosti razresi Veroljub Radakovic, a na nju postavi Dragan Rajicic, a zatim i o uklanjanju bine sa Trga srpskih ratnika, polemika izmedju sefova odbornickih grupa SPO-NS i SRS je nastavljena i u skupstinskom holu, zbog cega je pozvana i milicija, da intervenise i smiri strasti.

IZ CETIRI DELA
Jedanaesta sednica Skupstine opstine Kraljevo po mnogo cemu bila je „istorijska“. Odrzana je u cetiri dela (cetiri „radna dana“), uz tri nastavka. Zapocela je u 18. februara, a zbog vremenskih razmaka izmedju zasedanja, zavrsena 1. marta. Rasprava o predlogu dnevnog reda trajala je dva sata, uz vise od 40 predloga za izmene i dopune. Imala je 38 tacaka dnevnog reda, vise od 60 amandmana na predloge odluka, cesta glasanja prozivkom, povremene nedostatke kvoruma, koliziju (kontradikciju) u usvojenim amandmanima, odlaganja rasprave uzdrzavanjem od glasanja, povremene konsultacije, incident na kraju, uz pozivanje milicije...

GLASANJE
Resenje o razresenju Veroljuba Radakovica duznosti direktora, glavnog i odgovornog urednika JP za informisanje „Ibarske novosti“ doneto je jednoglasno sa 51 glasom „za“ i bez glasova „protiv“ i „uzdrzanih“. Za predlog Resenja o postavljenju Dragana Rajicica na tu duznost glasalo je 30 odbornika, uz 19 „uzdrzanih“ i bez glasova „protiv“.Povratak na vrh strane


„SKICA ZA PORTRET“ NOVOG DIREKTORA IBARSKIH NOVOSTI - pise Slobodan Rajic
Profesionalac


   „Dragan Rajicic je rodjen 1962. godine u Kraljevu. Novinarstvo je diplomirao na Fakultetu politickih nauka u Beogradu, 1989. godine, da bi pocetkom 90-ih godina poceo sa profesionalnim radom.
   Novinarsku karijeru zapoceo je u Dopisnistvu RTV Srbija u Kraljevu, gde je proveo cetiri godine u statusu stalnog honorarnog saradnika. U tom periodu novinarski je angazovan u gotovo svim redakcijama ove nacionalne informativne kuce: redakciji Srbije danas, Dnevniku, kulturnoj, sportskoj i ostalim redakcijama. Potom prelazi u novoformiranu privatnu radio-stanicu - „M radio“, gde je dve godine radio na mestu glavnog i odgovornog urednika.
   Od 1996. godine zaposlen je u JP ,,Ibarske novosti“, u kojem i sada radi. Pored novinarskog rada u informativnoj redakciji TV Kraljevo, u vise navrata je obavljao funkciju odgovornog urednika ove televizije. Trenutno je urednik politicke rubrike TV Kraljevo“. (iz obrazlozenja predloga o postavljenju)


Smena uz „varnice”

   Posto je procitan predlog Komisije za izbor i imenovanja za razresenje Veroljuba Radakovica duznosti direktora i glavnog i odgovornog urednika JP ,,Ibarske novosti”, pri kraju 11. sednice SO Kraljevo, obrazlazuci ovaj svoj predlog, odbornik Milos Babic (NS) je rekao: „Postujuci volju, pre svega, zaposlenih u Ibarskim novostima i volju ove drustveno-politicke zajednice, a u cilju smirivanja nastalih tenzija u JP za informisanje Ibarske novosti, predlozili smo da se razresi direktor ovog JP Veroljub Radakovic, a da se za direktora postavi Dragan Rajicic, ciju smo biografiju dostavili u materijalu. Misljenja smo da je Veroljub Radakovic radio u interesu grada i ovog JP i da ne snosi svu odgovornost za nastale tenzije koje su pre svega posledica teske materijalne situacije u kojoj se nalazi ova firma i nasledjenih problema iz proslosti“.
   Babicevo obrazlozenje izazvalo je burnu polemiku odbornika Srpske radikalne stranke, na jednoj strani, i odbornika vladajuce lokalne koalicije i DS, na drugoj. U najkracem, odbornici SRS optuzili su vladajucu koaliciju da je losim kadrovskim resenjima, neracionalnim poslovanjem i velikim iznosom gubitaka, nepostovanjem skupstinskih zakljucaka o zamrzavanju prijema novih radnika i povecanom trosenju budzetskih sredstava (primljeno 30 novih radnika), losom organizacijom rada i uredjivackom politikom dovela Ibarske novosti na rub propasti i pada kvaliteta, kao i da je uskratila informativni prostor SRS i gradjanima Kraljeva (nepostojanje okruglih stolova, neizvestavanje o posetama predstavnika SRS Srbima na Kosmetu), dajuci prostor „Glasu Amerike“, „VIN“-u i raznim agencijama za propagandu protiv Srbije i Kraljeva. Odbornici SRS uputili su i primedbu na stavljanje patronata vladajucih stranaka nad javnim preduzecima i zatrazili jos jednom da bude smenjen i Upravni odbor Ibarskih novosti zbog odgovornosti za lose stanje u ovom preduzecu.
   Odgovarajuci na optuzbe, odbornici vladajuce koalicije i DS-a su podsetili srpske radikale na period kada su oni u koaliciji sa SPS-om i JUL-om bili na vlasti, pre svega na republickom nivou, kada je donet najrestriktivniji Zakon o informisanju u Srbiji, uvodjena cenzura i novinari proganjani na razne nacine, pa i novinari Ibarskih novosti izvodjeni pred sud, a predajnik TV Kraljevo oduzet, zbog cega su gradjani Kraljeva u znak protesta i odbrane slobode informisanja masovno izasli na centralni gradski trg u Kraljevu. Za razliku od tog vremena, u oblasti informisanja u Kraljevu od 1997. godine vlada demokratija i sloboda informativnog izrazavanja, po evropskim i svetskim standardima, u kojoj ima mesta i za stranke iz bivse vlasti, pa i za SRS (naveden primer TV-odbrane SRS i Vojislava Seselja od kradje glasova na Kosmetu u korist Milana Milutinovica), a dokaz demokraticnosti je i smena „sopstvenog“ direktora i postavljenje stranacki neopredeljenog novinara-profesionalca iz same informativne kuce na to mesto, sto bi cesce morala da bude praksa i putokaz svim strankama.
   U raspravi su izmenjene mnoge teske reci, „varnice“, koje su pretile da izazovu „pozar“, a polemika se prenela i na raspravu o poslednjoj, 38. tacki dnevnog reda (predlog Odluke o demontazi bine na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, „demontazi i bine i mine“, kako je rekao sef OG DSS Misa Milosavljevic). U diskusijama su pominjani „politicki komesari“, „strana propaganda“, „Vukovar-Bec“, „nemoral“, „nepristojnost“, „diktatura“, „govor mrznje“, „borba Davida i Golijata“ (i obrnuto), „ucenje radu“ (i redu i pameti), „lupanje ko otvoren prozor“, „plagijat“, „lazi“, „oranje drumova“, „klevete“, „odlazak na sud“...!?
   Rasprava o predlogu za postavljenje Dragana Rajicica na mesto direktora Ibarskih novosti protekla je u blazim tonovima, uz obostrane pohvale, i trajala desetak minuta, dok se o smeni Radakovica raspravljalo pedesetak minuta. Tenzije su se iz skupstinske sale, kao sto smo konstatovali u izvestaju sa sednice, po zavrsetku zasedanja, prenele u skupstinski hol, gde izmedju sefova OG SPO i SRS umalo nije doslo i do fizickog obracuna.Povratak na vrh strane


SASTANAK MINISTRA VELIMIRA ILICA SA GRADONACELNICIMA KRALJEVA, KRAGUJEVCA, CACKA I VRNJACKE BANJE - pise Slobodan Rajic
Kraljevacka obilaznica - prioritet broj jedan


   Pored obilaznica oko Kraljeva i manastira Zice, medju prioritetima u 2005. godini je i regionalni putni pravci Kragujevac - Kraljevo, Kraljevo - Raska - Kopaonik, Cacak - Kraljevo i lokalni putevi na brdsko-planinskom podrucju, zatim elektrifikacija pruge Kraljevo - Cacak, ski-centri na Gocu, vodosnabdevanje, gasifikacija, socijalni stanovi, telekomunikacije... - obecao ministar Velimir Ilic • Radovi na kraljevackoj obilaznici pocinju na prolece, sa prvim danima gradjevinske sezone • Decentralizacija i regionalna saradnja, odnosno veca koordinacija i podrska u kapitalnim investicijama Vlade Srbije i lokalne samouprave, temelj buduceg rada i razvoja • Kraljevo, Cacak, Kragujevac, Vrnjacku Banju i druge krajeve Sumadije i zapadnog Pomoravlja povezuju mnogi prirodni, zajednicki interesi

    - Nas cilj jeste sto vece regionalno povezivanje, pre svega u oblasti infrastrukture, i vreme je da se ti poslovi urade - istakao je Velimir Velja Ilic, ministar za kapitalne investicije u Vladi Srbije. Na sastanku sa predsednicima opstina Kraljevo, Cacak i Vrnjacka Banja i gradonacelnikom Kragujevca, odrzanom krajem prosle sedmice (petak, 25. februar) u Kraljevu, ministar Ilic je naglasio da ce apsolutni prioritet u ovoj godini imati radovi na kraljevackoj obilaznici (Kamidzora - Ratina) i nastavak radova na obilaznici oko manastira Zice. Ovi radovi, uz podrsku Republike i lokalne samouprave, pocece sa prvim danima proleca - gradjevinske sezone i bice prioritet nad prioritetima. Medju prioritetima su, takodje, i neki drugi putni pravci u kraljevackom kraju koji povezuju cetiri opstine.
   - Ove godine prednost ce imati i put od Kragujevca, preko Ravnog Gaja i Gruze, do Kraljeva, zatim put Cacak - Kraljevo i Kraljevo - Vrnjacka Banja. U tom sklopu zelimo da gradimo obilaznicu oko Kraljeva, o cemu je „gradonacelnik“ Jovic govorio - tome dajemo prioritet. Zatim put Kraljevo - Kopaonik, odnosno put Kraljevo - Raska, gde su radovi vec u toku - istakao je ministar Ilic.
   U planu za 2005. godinu je i niz drugih projekata u oblasti putne privrede, telekomunikacija i stanogradnje, kao sto su „socijalni“ stanovi za izbeglice i ostalo socijalno ugrozeno stanovnistvo u okviru „Habitat“-programa, za koji je italijanska Vlada vec uplatila 15 miliona evra. Takodje, Republika ce podrzati i projekte elektrifikacije pruge Cacak - Kraljevo (radovi stigli iz pravca Cacka do Slatine), obezbedjivanje pruznih prelaza, rekonstrukciju i ulepsavanje zeleznickih stanica, vodosnabdevanja Kraljeva, Cacka i drugih gradova, kao i ostale znacajne projekte.
   - Ministarstvo za kapitalne investicije podrzace veliki deo ovih projekata, iz putne mreze prvenstveno. Ovo sto sam nabrojao radice se sigurno u ovoj godini, ali je obilaznica oko Kraljeva prioritet u ovom momentu i radovi pocinju odmah na prolece. Zato se sada i pripremamo, da vidimo danas sta fali od dokumentacije, da to spremimo i da odmah krenemo u realizaciju projekata. Za jubilej manastira Zice zelimo da damo veliki doprinos, i grad Kraljevo i Ministarstvo koje finansira ceo ovaj projekat, da se izgrade parkiralista, da se napravi most, cija izgradnja je u toku, i da se resi dugogodisnji problem kao sto je obilaznica oko manastira Zice - kazao je Ilic, dodavsi da ne moze da obeca da ce svi ovi radovi biti zavrseni ove godine, osim obilaznica, puta Kraljevo - Kragujevac i Kraljevo - Raska, regionalnog puta preko Studenice, koji povezuje Raski i Moravicki okrug, i prilaza prema Gocu.
   On je tokom razgovora najavio i podrsku gasifikaciji Kraljeva i Vrnjacke Banje, razvoju ski-turizma na Gocu sa kraljevacke i banjske strane, radovima na starom putu Kraljevo - Cacak, ali i nekim lokalnim projektima na seoskom podrucju.
   - Podrzacemo lokalne vlasti u sve cetiri sredine na izgradnji prvenstveno puteva u brdsko-planinskom podrucju, za sta mi izdvajamo sredstva u poseban fond, da bismo pomogli da u ta bespuca dodju putevi i da zadrzimo stanovnistvo da zivi na tom podrucju - podvukao je ministar Ilic.
Predsednik opstine Kraljevo dr Radoslav Jovic upoznao je ministra Ilica sa prioritetima u Kraljevu u ovoj godini, medju kojima su, pored obilaznice, i vezni vodovodni cevovod, most na Ibru, gasifikacija i sanacija gradske deponije i ukazao na znacaj pocetka ozbiljnijeg regionalnog povezivanja u Sumadiji i Pomoravlju, koje je do sada bilo zapostavljeno zbog cega je Srbija zaostajala u razvoju.
   - Zelja ove garniture ljudi jeste da se Srbija konacno decentralizuje, da drzava otvori svoje oci i prema drugim regionima u Srbiji, da pomogne njihov razvoj - naglasio je dr Jovic i zatrazio pomoc i za izgradnju regionalnih puta Kraljevo - Kamenica - Goc - Vrnjacka Banja (povezivanje dve strane ove planine), „Starog“ puta Kraljevo - Cacak, regionalnog puta i glavne ulice (Zicka) u Mataruskoj Banji, koja je postala veliki izbeglicki centar, i regionalnog puta koji povezuje Ivanjicu sa studenickim krajem.
   Ucestvujuci u razgovoru, gradonacelnici Kragujevca Veroljub Stevanovic, Cacka Velimir Veljo Stanojevic i Vrnjacke Banje Rodoljub Dzamic izneli su podatke o planiranim kapitalnim investicijama u svojim opstinama, dajuci punu podrsku regionalnoj saradnji i razvoju.

AERODROM LADJEVCI
Odgovarajuci na pitanje novinara ,,Ibarskih novosti” da li je pretvaranje vojnog aerodroma Ladjevci u mesoviti vojno-civilni objekat jos uvek aktuelno i dokle se sa time stiglo, ministar Velimir Ilic je rekao da su Ministarstvo odbrane SCG i ministar Davinic dali saglasnost, ali da treba da se donese odluka o vrsti aerodroma i letova sa njega, pa da se krene u projekat i realizaciju. Ucesnici sastanka su se slozili da bi civilni deo aerodroma Ladjevci imao ogroman znacaj za razvoj privrede i turizma (Kopaonik, Goc, banje) i ukupnog regiona u ovom delu Srbije. Ministar Ilic je rekao i da bi izgradnja posebnih gradskih deponija bila skupa investicija, ali da bi izgradnja zajednicke deponije za vise gradova, sa fabrikom reciklaze (kao u razvojenim evropskim gradovima), uz dogovor o lokaciji, bila najbolje i jedino pravo resenje.

PUT KROZ DRAGOSINJCE
Sastanku je prisustvovao i Milan Stevanovic (NS), odbornik u SO Kraljevo, koji je podsetio ministra Ilica na obecanje da pomogne asfaltiranje dela puta kroz Dragosinjce u duzini od sest kilometara (po tri kilometra u kraljevackoj i vrnjackoj opstini) cime bi se se putovanje ka V. Banji skratilo za sest kilometara, a sadasnji glavni put Kraljevo - Podunavci - Vrnjacka Banja znatno rasteretio.Povratak na vrh strane


JUBILEJ OKRUZNOG SUDA - pise Predo Markovic
Sud sa najmanje prituzbi

    Povodom obelezavanja pedesetogodisnjice rada Okruznog suda u Kraljevu, proslog utorka je u rekonstruisanoj, velelepnoj zgradi ovog suda odrzana skromna svecanost. Na njoj su pored radnika suda bili i ministar pravde u Vladi Republike Srbije Zoran Stojkovic, v.d. predsednika Vrhovnog suda Srbije Janko Lazarevic, nekadasnji predsednici ove pravosudne institucije, predsednici opstina Kraljevo, Raska i Vrnjacka Banja, nacelnik SUP-a Kraljevo, predstavnici advokature i dr.
   Predsednik Okruznog suda Biljana Nikolic, govoreci o radu Okruznog suda, podsetila je na vreme kada je Narodna skupstina Republike Srbije na sednici Republickog veca 10. februara 1955. godine donela odluku o osnivanju ovog suda u Kraljevu za podrucje sreskih sudova u Trsteniku, Raskoj i Kraljevu.
   - Odlukom drzavnog sekretara za pravosudnu upravu, Okruzni sud u Kraljevu i Okruzno javno tuzilastvo poceli sa da rade 1. marta 1955. godine, tacno pre pedeest godina - rekla je Nikoliceva, dodavsi da je sud u vreme formiranja pokrivao podrucje sreskih sudova u Kraljevu i Raskoj, a kasnije, od 1969. godine, kada je osnovan Opstinski sud u Vrnjackoj Banji, Okruzni sud u Kraljevu je dobio teritorijalnu nadleznost i nad njim.
Biljana Nikolic je naglasila da su u skladu sa promenama do kojih ce doci primenom Zakona o uredjenju sudova (koja je odlozena do 2007. godine), kada ce okruzni sudovi postati prevashodno prvostepeni sudovi, u Okruznom sudu u Kraljevu vec pocele neophodne pripreme.
   U okviru obelezavanja jubileja Okruznog suda u Kraljevu, iz stampe je izasao i prvi broj biltena sudske prakse, ciji je urednik sudija Bozidar Vujicic.
Ministar pravde u Vladi Srbije Zoran Stojkovic istakao je da je ovaj sud jedan dobar sud koji traje pola veka i spaja dva veka.
   - Imajuci u vidu stanje u pravosudju, koje nije bas najbolje, vi ste jedan od sudova na koje je bilo najmanje prituzbi, jer se od 13.500 zahteva za pravo nadzora, koje smo dobili, na vas sud odnosilo 16 ili 17 zahteva, sto govori o dobrom stanju koje vlada u sudu - kazao je ministar pravde obracajuci se sudijama Okruznog suda u Kraljevu.
   Povodom pedesetogodisnjice rada Okruznog suda u Kraljevu, predsednik opstine Kraljevo Radoslav Jovic je kolektivu Okruznog suda urucio zahvalnicu Skupstine opstine Kraljevo. Povratak na vrh strane


PROMOCIJA RESORNIH ODBORA DS - pise Rajko Saric
Srbija ubrzano propada

   Proteklog cetvrtka u velikoj sali Skupstine opstine, pred oko 300 clanova i simpatizera, Demokratska stranka je promovisala resorne odbore i njihove programe za izlazak zemlje iz krize u kojoj se nasla.
   Dusan Petrovic, potpredsednik stranke i predsednik poslanickog kluba DS u Skupstini Srbije, LJiljana Lucic, predsednik Odbora za socijalna pitanja, Zoran Lutovac, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava, Aleksandar Todorovic, predsednik Odbora za zakonodavstvo i Srdjan Milivojevic, clan GO i IO DS dotakli su se tema kao sto su rad parlamenta, delovanje frakcije, a prenete su i odluke GO i predsednika stranke Borisa Tadica.
   Demokratska stranka, i pored zestokih pritisaka koje trpi od sadasnje vlasti, ostala je jedina reformska snaga ciji je sastavni deo solidarnost koju je razvila do nivoa savremenih zemalja. Demokrate su za donosenje novog Ustava, receno je, ali se insistira na ljudskim pravima, i da ga ne donosi sadasnja koalicija na vlasti, koja bi ga ,,skrojila” po svojim interesnim sablonima.
   Od visokih zvanicnika DS culo se i to da nam je pravosudje otislo korak unazad u depolitizaciji i efikasnosti, a da DS nudi konkretne programe reformi. Upravo zbog efikasnosti rada u periodu koji je pred nama, i izbora na svim nivoima, koji ce, prema oceni DS, biti skorijeg datuma, u ovoj stranci se vrsi stalna revizija clanstva i jacanje stranacke infrastrukture po opstinama i mesnim odborima.Povratak na vrh strane


RASKI OKRUZNI ODBOR I OPSTINSKI ODBOR SPO KRALJEVO - pise Ivan Rajovic
Jedinstvena podrska Glavnom odboru

   Povodom najnovijih zbivanja u Poslanickom klubu SPO-NS u Skupstini Srbije juce su Raski okruzni odbor i Opstinski odbor SPO u Kraljevu odrzali konferenciju za novinare na kojoj su saopstili svoje stavove u vezi sa tim.
   - Podrzavamo sve odluke Glavnog odbora stranke koje idu u cilju pripremanja Sabora, a posebno inicijativu za formiranje poslanickog kluba SPO u republickom parlamentu. Verujemo da ce svi poslanici SPO ucestvovati u ovom klubu i u skladu sa Statutom stranke i odlukama organa stranke sprovoditi politiku koja Srbiju i zajednicu SCG vodi iz izolacije ka integracijama u Evropsku uniju i ostale svetske saveze, a posebno u Partnerstvo za mir i NATO. Verujemo da su poslanici SPO visokomoralni ljudi i da ce, ako se ne budu slozili sa ovakvim odlukama, vratiti mandate stranci koja ih je i delegirala u parlament - istaknuto je pored ostalog na konferenciji za novinare predstavnika dva odbora SPO.
Povratak na vrh strane


 KRALJEVACKI ODBOR DEMOKRATSKE STRANKE - pise Rajko Saric
Necemo primati uvecane plate

   Poslanici Demokratske stranke u Skupstini Srbije, na svojoj poslednjoj sednici, doneli su odluku da ne primaju uvecane plate. Vec pocetkom iduce nedelje DS ce objaviti tehniku, nacin na koji ce se to neprimereno uvecanje zarada dodeliti u humanitarne svrhe - rekao je Slobodan Mihajlovic, predsednik Opstinskog odbora DS u Kraljevu (OO DS) na redovnom brifingu za novinare u sedistu ove stranke u Kraljevu.
   Prilikom uskladjivanja zarada sa zaradama predsednika Republike, premijera i zaposlenih u republickoj Vladi, u administrativnom odboru Skupstine Srbije, kako je rekao Mihajlovic, poslanici DS bili su jedini protiv ovakve odluke.
   - Odluku je donela vecina u republickom parlamentu, tako sto je jedan poslanik Srpske radikalne stranke (SRS) napravio kvorum. Na ponovnom glasanju skupstinska vecina je potvrdila svoju prethodno donetu odluku. DS je od samog pocetka bila protiv velikog povecanja svih plata u drzavnoj upravi, koje je u potpunom neskladu sa standardom nasih gradjana. Predsednik Republike je odmah reagovao, a pre dva dana i poslanicki klub DS u republickoj Skupstini. Dakle, poslanici DS nece primati uvecanu zaradu, a moj predlog je da se ta sredstva podele u sredinama u kojima je poslanik DS i dobio mandat - rekao je Mihajlovic i naglasio da ce doslednost, principijelnost i solidarnost DS u potpunosti biti izlozena javnosti preko medija i biti dostupni svakom zainteresovanom gradjaninu, cime ce demokrate podeliti sa narodom sudbinu, koja je u ovom trenutku neizvesna i beznadezna, jer je ,,u rukama nesposobne i antireformske vlade”.
   Na pitanje sta o visokim platama poslanika misle drugi poslanici, koje je, kao i poslanike DS, birao narod koji zivi bedno, jedva krpeci kraj s krajem, novinarima je odgovorila Ivana Andric, portparol OO DS.
   - Pre samo nekoliko dana ponovo smo imali problem sa vodom, po ko zna koji put, a najavljuju nam i nove, sa otapanjem snega. Vodosnabdevanje je verovatno najveci problem Kraljeva, samim tim, i njegovo resenje je najskuplje. Kraljevo, kao opstina, nikada to nece uspeti da resi bez pomoci drzave. A za to zastupanje pred drzavom i lobiranje za lokalne projekte zaduzeni su upravo skupo placeni poslanici, kojih iz Kraljeva ima iz nekoliko stranaka, a koji, sem poslanika iz DS, za svoje gradjane nisu uradili bas nista. Iz drzavnog fonda za razvoj infrastrukture nema ni nagovestaja nekih sredstava za resavanje problema vodosnabdevanja u nasem gradu. Prema saznanjima, koja su dostupna javnosti, ta sredstva odlaze u druge gradove, ciji su problemi sa vodom daleko manji - rekla je Andriceva i postavila pitanje ,,zasto uopste ti poslanici primaju plate, pa jos tako velike?”
   Portparol OO DS je podsetila da je ova stranka pre skoro dve godine zapocela bitku za snabdevanje Kraljeva zdravom, pijacom vodom, ali je DSS opstruirao svaki napor u tom pravcu. Aktuelna lokalna vlast pokusava da sa velikim zakasnjenjem nastavi tamo gde su demokrate stale, sto cine aljkavo i neuspesno, do granica bezobrazluka i dobrog ukusa.
   - Javnosti Srbije, pa tako i Kraljeva, potpuno je jasno da je DS ona politicka snaga, ona politicka stranka koja resava probleme i koja je u stanju da se suoci sa najvecim teskocama koje tiste nase gradjane - rekla je Ivana Andric i podsetila na 25.000.000 dolara od Svetske banke koji su otisli za probleme Nisa i Novog Sada, dok u Kraljevo nije stigao ni cent.
   U OO DS podsecaju da su poslanici republickog parlamenta, njih 250, plate povecali tek nedavno, a da su poslanici saveznog parlamenta, kojima je istekao mandat to ucinili nekoliko meseci ranije.Povratak na vrh strane


DR LJUBISA JOVASEVIC
Pismo iz Varsave

   S obzirom na zasedanja politickog Komiteta saveta Evrope od 28.02. do 03.03. ove godine u Varsavi, kome prisustvujem kao predstavnik drzavne zajednice Srbije i Crne Gore i stalni clan toga tela, molim Vas da objavite ukratko osnovnu problematiku ove sesije, a to je pitanje referenduma, sto je od posebnog znacaja za Republiku Srbiju i njenu buducnost s obzirom na stranacke i politicke probleme u kojima se nalazimo.
   Referendum je zapravo demokratski instrument koji daje ili uskracuje podrsku centralnim vlastima a katkad i lokalnim. Cesto je prisutan u modernim politickim sistemima, ali rezultati nastali kao posledica raspisivanja referenduma variraju od drzave do drzave. S obzirom na razlicite pristupe sprovodjenja i vrednovanja referenduma, Savet Evrope preko politickog Komiteta odlucuje da pristupi uniformisanju referenduma, otpocev od raspisivanja, preko validnosti, u zavisnosti od odazivanja gradjanstva, pa do postupanja po odlukama referenduma.
   Prvi referendumi su odrzani krajem 17. veka na podrucju bivsih britanskih kolonija u Severnoj Americi. Razmatralo se raspisivanja referenduma povodom Ustava tokom Francuske revolucije, ali se tom prilikom od toga odustaje. Tokom 19. veka referendum se vise puta raspisuje u svajcarskoj Konfederaciji. Posle Drugog svetskog rata cesto se raspisuje u zemljama Zapadne Evrope, a posle rusenja Berlinskog zida odigravaju se referendumi i u zemljama Istocne Evrope. Procesi evropskih integracija daju posebnu dimenziju. Ne treba zaboraviti da je referendum predvidjen u prvom pisanom Ustavu Nove Engleske, a zbog nepoverenja u parlament Masacusets prihvata referendumsko izjasnjavanje u periodu parlamentarne krize 1778-1780. godine. Zapravo ovaj primer referenduma primenjen je u vidu proste kopije februara 1793. u Francuskoj, na osnovu Dotonovog zahteva od 21. septembra prethodne godine, po kome nacionalna Skupstina Francuske donosi deklaraciju da nijedan Ustav ne moze biti prihvacen dok ne bude odobren od naroda. Nazalost, institucija referenduma nije zazivela tokom Napoleonove vladavine. Svajcarski Ustav od 25.05.1802. godine je zapravo prvo glasanje, narodno, u Evropi i izjasnjavanje o Ustavu, a potom se referendum raspisuje 1860. radi definisanja kljucnih stvari, politickih inicijativa baziranih na tekovinama Francuske revolucije, a primenjenih u svajcarskim Kantonima, sto rezultira federalnim Ustavom iz 1884. godine. Iz severnozapadnih drzava Amerike ideja referenduma prelazi u Svajcarsku i mnogi politicki analiticari toga vremena u Britaniji, SAD-u, Svajcarskoj ukazuju na demokratske tradicije. Krajem Prvog svetskog rata referendum se raspisuje u Lihtenstajnu, Danskoj, Irskoj, Italiji, a posle Drugog svetskog rata i u Francuskoj. Pravne osnove referenduma se uglavnom pronalaze u ustavima i prestavljaju zapravo transformaciju naroda u organima drzave utemeljujuci se na osnovnom zakonu na kome postoje Parlament i Vlada. Referendumi su razliciti, nekada su oni po osnovnom pitanju ti koji zadiru u pitanje Ustava, a nekada su iskljucivo administrativne prirode. Mogu se naravno raspisati i po stvarima koje zadiru u opste nacionalne interese sa internacionalnim posledicama.
   Najveci broj referenduma odrzan je u Rumuniji, Bosni i Hercegovini, Estoniji, Litvaniji, Rusiji, Poljskoj - odnosio se na Ustave u tim zemljama. Katkad se raspisuje radi unosenja amandmana, resenja u pojedine Ustave, a cesto zadire u pitanje suvereniteta, sto podrazumeva promene teritorije jedne drzave, dakle i promene granica. U slucajevima kada postoji izrazena decentralizacija vlasti, referendum se moze raspisati po onim pitanjima koja se odnose na internacionalne organizacije, kao sto je na primer clanstvo u NATO-u ili Evropskoj uniji. Referendum, po efektu i rezultatu trajanja, moze biti ogranicen na odredjeni vremenski period, a referendum ciji rezultati zahtevaju obavezno izvrsavanje je referendum koji rezultira donosenjem definitivne odluke, dok onaj koji nije obaveza za vlasti, pripada takozvanom konsultativnom referendumu. Procedure su veoma razlicite, dogadja se da protivnici referenduma pozovu na apstinenciju, sto sigurno, ukoliko ona uspe, nije referendum donet verifikovanom vecinom. Shodno demokratskim principima, glasanje je jedina opcija i samo iz tih glasova moze rezultirati odluka za nesto i protiv necega. Pitanje je ko moze raspisati referendum. U Francuskoj je to na primer predsednik Republike, a u Velikoj Britaniji referendum raspisuje Vlada. U mnogim zemljama, kao sto su Ceska, Danska, Grcka, Malta, Norveska, Poljska, Slovenija itd. Referendum raspisuje parlament, u Italiji, svajcarskoj Konfederaciji inicijativu daju gradjani i u odnosu na referendum, Ustavni sudovi imaju vaznu ulogu, sto rezultira legitimnoscu referenduma.
   Teoretski, demokratske Vlade izabrane od naroda, preko naroda, ili za narod, mogu pristupiti razlicitim formama referendumskog izjasnjavanja. To su direktni oblik i reprezentativni oblik. Direktna forma podrazumeva ucesce gradjana, a reprezentativni oblik ucesce odabranih predstavnika. Treba imati u vidu da narod ne moze vladati takav kakav je bez usaglasavanja sa sopstvenim organima, a vrhovni organ jedne drzave proizilazi iz Ustava. Uloga naroda u drzavnoj upravi, na primer Vladi, u osnovi je definisana postojanjem pravnog sistema i bez toga niko ne moze dati nikome, pa ni narodu, neogranicenu moc. Jos pre 200 godina Ruso je proklamovao da je sloboda predmet prava. To podrazumeva da neustavna upotreba referenduma, kao instrumenta, ne moze biti znacajna u onoj drzavi u kojoj postoji vladavina prava. Na taj nacin narodom se upravlja jedino onim ogranicenjima koja proizilaze iz Ustava. U praksi vrlo tesko mozemo razlikovati referendum od plebiscita. Cesto se desava da se referendum pretvori u plebiscit, a pitanja koja se postavljaju mogu biti delfanskog karaktera, gde svako izjasnjavanje odgovara vlastima. Jos uvek je sporno pitanje referendumskog izjasnjavanja u mnogim bivsim republikama SFRJ, ukljucujuci tendenciozno referendumsko pitanje uoci bombardovanja Srbije i Crne Gore, bez prethodnih objasnjenja, na primer, o dogadjaju u Rambujeu. Mi ipak ne mozemo zaboraviti znacaj referenduma u smislu njegovih simbolickih vrednosti, posebno od kada se dramatizuje kolektivni opstanak, a zapravo je takvo izjasnjavanje bilo 1998. u Srbiji.
Referendum u sustini ima jos jednu dimenziju, koja podrazumeva jacanje politicke uloge gradjana. Posmatrajuci gradjansko drustvo, referendum dobija posebnu ulogu u segmentima koji se odnose na crkvu, sindikat, porodicu, voluntarizam. U savremenim drustvima referendum omogucava kontrolu Vlade, predstavljajuci istovremeno Demaklov mac nad onim aktivnostima Vlade po kojima se referendum raspisuje. Referendum podrazumeva i snagu poslednje reci ili poslednje zelje naroda na cijoj se teritoriji raspisuje. Katkad on omogucava vlastima da skinu odgovornost sa sebe, posebno u slucajevima kada je donosenje odluke otezano a odgovornost prevelika. Uslovi za odrzavanje demokratskog referenduma su slobodno izjasnjavanje misljenja uz prethodno adekvatno pruzanje bitnih informacija i posledica koje izglasavanje ili neizglasavanje na referendumu nose. Pitanje referenduma ne sme biti slozeno, ono mora biti formulisano precizno, jasno i tacno. Drugim recima, glasanje na referendumu je pravo izjasnjavanja a ne obaveza. Da bi se gradjanstvo odazvalo i izaslo na raspisani referendum, isti ne moze biti raspisivan cesto. Elektronsko glasanje predstavlja mogucnost novih informacionih tehnologija. Mogucnost razumevanja, bez efekata marketinga, osnovni su preduslovi za prihvatanje rezultata referendumskog izjasnjavanja.
   Poseban problem predstavlja pitanje tiranije koju sprovodi vecina nad manjinom. Manjina ne sme da bude ignorisana, a fundament prava i slobode moraju da opstanu. Principi demokratije koji se iskazuju referendumom uz klasicne i moderne mehanizme koji princip drzave bazira na vladavini prava omogucava decentralizaciju, federalizaciju, davanje podrske parlamentarnoj demokratiji. Ipak moramo priznati da izmedju demokratskog i slobodnog izjasnjavanja naroda i prava manjina moze biti konfliktno i zapravo je jedno od najdiajalektickih zadataka Ustava, da zastiti demokratske tekovine, osnovna prava uz postovanje narodne volje. Referendum katkad moze i da blokira mehanizme uprave, sto rezultira gubitkom kontrole nad politickim dogadjajima u odnosu na cenu raspisivanja referenduma, vreme koje prolazi od raspisivanja pa do odrzavanja, jeste cena koju radi legitimnosti treba podneti.
   Direktni efekti referenduma dolaze do izrazaja na nivou evropskog referenduma, a posebno u drzavama Evropske unije. Po pitanju prihvatanja evropskog Ustava odluka o eventualnom Ustavu mora biti doneta na teritoriji svake drzave clanice Evropske unije. Pitanje referenduma je posebno bitno za odnose medju drzavama clanicama u SCG. Snazni marketing i solidna propagandna masinerija vladajuce strukture u Crnoj Gori u znatnoj meri postavlja pitanje validnosti buduceg referenduma o opstanku Crne Gore u drzavnoj zajednici, sto s obzirom na krsenje ustavne Povelje, kada su u pitanju neposredni izbori za parlament drzavne zajednice, predstavlja posebnu tezinu. Takodje se postavlja pitanje intencije postojecih institucija u Republici Crnoj Gori. Sa jedne strane definise se proklamativno nastojanje ulaska u Evropsku uniju, ali se pri tom najbrzi i najbezbolniji nacin, a to je celoviti i zajednicki ulazak, negira. U nacelu, izbori koji su omogucili koalicije u obe clanice drzavne teritorije, s obzirom na izborno obecanje koje je podrazumevalo ubrzanje procesa integracije u Evropsku uniju, moze biti prihvaceno kao svojstveni oblik referendumskog izjasnjavanja. Naravno, buduci referendum o samostalnosti moze biti i svojevrsna politicka manipulacija, jer ne treba zaboraviti da od onih koji su obecali ubrzanje integrativnih procesa, danas imamo one koji su transformisani u predstavnike, manje-vise utemeljenog separatizma sopstvenih autisticnih stremljenja.

Poslanik Savezne Skupstine
Srbije i Crne Gore

LJubisa JovasevicPovratak na vrh strane
KOMENTAR S POVODOM - pise Ivan Rajovic
More, Miljko, ne ori, drumove, more Sljivo...

   Maratonska sednica SO Kraljevo okoncana je tako sto su odbornici iz cetiri puta presli skoro 40 tacaka dnevnog reda, postavili novog direktora ,,Ibarskih novosti" i, kako nezvanicno saznajemo, potukli se na kraju. Za novog direktora, sedmog za nepunih osam godina od uvodjenja visestranacja, postavljen je Dragan Rajicic, novinar TV Kraljevo, koja posluje u okviru JP ,,Ibarske novosti". Rajicic je na to mestao dosao na predlog NS, kojoj je u preraspodeli javnih preduzeca posle lokalnih izbora pripalo ovo, a posle smene Veroljuba Radakovica, koji se na mestu direktora nije zadrzao ni punih godinu dana pre nego sto je smenjen, na insistiranje zaposlenih, ali i svojih stranackih kolega. Zanimljivo je pomenuti da je za novog direktora glasalo 30, od sedamdeset odbornika, a protiv je bilo 13, s tim sto su, za razliku od demokrata, socijalisti bili za ovu varijantu, dok su radikali bili uzdrzani. I na ovoj sednici culo se, pored ostalog, mnogo kritika na racun ove informativne kuce, pre svega od radilkala, po cijoj je tuzbi svojevremeno sudjeno listu ,,Ibarske novosti", i to u vreme kada je Aleksandar Vucic bio ministar informisanja, a na snazi takozvani Šeseljev zakon o informisanju.
   Verbalni sukob odbornika Miljka Cetrovica (SRS) i Milomira Šljivica (SPO) zapocet pri kraju sednice po okoncanju se pretvorio u pravi fizicki obracun o kojem, opet, svako ima svoju verziju, sto ne umanjuje zadovoljstvo gradjana ovim incidentom. Cetrovic je, inace, republicki poslanik, dok Šljivic vazi za jednog od celnika u OO SPO, ali vec niz godina i najaktivnijeg ucesnika celokupnog politickog zivota kraljevacke opstine.
   Kako je doslo do ovog obracuna, niko nije u stanju da objasni, mada prve izjave ocevidaca idu u tom pravcu da je Cetrovic fizicki nasrnuo na Šljivica. Sukob je prekinut posle intervencije policije, ciji izvestaj jos nije obelodanjen, ali se s paznjom ocekuje. I Šljivic i Cetrovic su vec gotovo dve decenije prisutni u politici, mada reklo bi se, ne uzivaju bas neku narocito pozitivnu reputaciju Kraljevcana, kao u ostalom ni vecina aktuelnih politicara. Cetrovic, poznat kao pripadnik stranke (SRS) koja je pred birace izasla sa originalnom idejom da se na Ibru napravi luka koja bi Kraljevo povezivala sa Dunavom, a onda i sa celim svetom, posle svog visegodisnjeg angazovanja u republickom parlamentu nista nije uradio za ovaj grad, a poznat je po tome sto je u svakom trenutku, a u skladu sa imidzom svoje stranke, spreman da kritikuje sve i svakoga, sa razlogom ili bez ikakvog raloga. Na poslednjim lokalnim neposrednim izborima Cetrovic je bio kandidat za predsednika opstine, ali je dobio malo poverenje gradjana i ispao jos u prvom izbornom krugu.
   Milomir Šljivic, privatni preduzetnik iz Adrana, sef je Odbornicke grupe SPO - NS, clan GO SPO, nedavno je postao clan Upravnog odbora JAT-a, a nalazi se i na mestu predsednika Skupstinske komisije za borbu protiv korupcije.
   Sljivic tvrdi da je, zapravo, sve pocelo tako sto je on prozvao Cetrovica zbog toga sto se, kako kaze, a o cemu postoji i dokumentacija, protiv njega vodi spor zbog zauzeca katastarske parcele 757, ciji je korisnik opstina Kraljevo, a koja predstavlja po kulturi nekategorisani put. Tuzeni je, kako stoji u dopisu Opstinskog javnog pravobranilastva, na navedenoj parceli sagradio deo objekta, o cemu ce uskoro i sudski vestaci imati sta da kazu. Zbog svega toga, kako tvrdi Sljivic, Cetrovicev napad na njega je bio potpuno neosnovan, zbog cega je on i izasao za govornicu i svog oponenta nazvao velikim plagijatorom. Inace, verbalni sukob ove dvojice kraljevackih politicara nije nista novo, s tim sto Sljivic tvrdi kako Cetrovic odavno ima ,,pik" na njega i koristi svaku priliku da to i javno demonstrira, a pogotovu sada, kada je ocigledno da radikali ,,dizu glavu" vracajuci nas u 1999. godinu, zbog cega bi sve demokratski orijentisane snage u zemlji trebalo da se ozbiljno zamisle i nesto preduzmu. Inace, konflikt koji je razdrmao ucmalu carsiju i o kojem svako ima svoje misljenje i sud, jedan od prvih ljudi ovdasnjeg SPO okarakterisao je kao uobicajeni verbalni duel, negirajuci da je bilo fizickog kontakta.
   Medjutim, i radikali imaju sopstveno vidjenje citavog slucaja o kojem kazu da nije u pitanju sukob, vec nasrtaj. A u saopstenju, koje je tim povodom izdato, a koje je potpisao Predrag Fakin, zam. sefa Odbornicke grupe SRS, dalje se kaze:
   „Na kraju jedanaeste sednice nije doslo do verbalnog duela izmedju sefa odbornicke grupe SPO Milomira Sljivica i sefa odbornicke grupe SRS Miljka Cetrovica, kako je to objavljeno u drugom dnevniku informativne emisije Danas TV Kraljevo, vec je prilikom zakljucivanja sednice doslo do fizickog nasrtaja Milomira Sljivica na Miljka Cetrovica. Verbalni nasrtaj uz vredjanje, izazivanje i trazenje fizickog obracuna Sljivic je nastavio i u holu, pa je to bio razlog da predsednik Skupstine opstine u cilju zastite odbornika zatrazi intervenciju pripadnika Sekretarijata unutrasnjih poslova u Kraljevu.
Svako proizvoljno davanje komentara i kvalifikacija dogadjaja mimo nadleznih organa cini zloupotrebu TV Kraljevo, pa vas u tom smislu upozoravamo da se taj dogadjaj dogodio u Velikoj sali Skupstine opstine u toku trajanja sednice, a isti nasrtaj je ponovljen prilikom izlaska iz sale, a ocevici su vecina odbornika Skupstine opstine."
   U svakom slucaju, i bez obzira ko je u pravu, nesto slicno se davno moglo ocekivati, ako se ima u vidu ko nas i na kakav nacin zastupa za skupstinskom govornicom, ne samo ovde, vec i na visim nivoima. To se najbolje vidi i na primeru ,,Ibarskih novosti" i zivotima novinara koji nikada nisu bili u gorem polozaju, a o cijem statusu neretko odlucuju i pojednci koji se u novinarstvo razumeju koliko i nesrecna Marica u, znamo vec sta. Uostalom, ovo je sasvim normalan sled dogadjaja, a imajuci sve okolnosti u vidu, u ovoj zemlji se uskoro ne moze ocekivati neki boljitak, tako da niko nema razloga da se nesto narocito raduje danima koji dolaze. Dakle, i oranja drumova, a i gazenja oranja, tek ce biti u ogromnim kolicinama. Ali, sve je to Srbija, u tranziciji, dakako.Povratak na vrh strane

UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

ZASTITA KULTURNIH DOBARA - pise Bojana Milosavljevic
Prica o carskim dverima

   U konzervatorskim ateljeima Zavoda za zastitu spomenika kulture - Kraljevo odnedavno se nalazi vredan i zanimljiv primerak srpske sakralne umetnosti - carske dveri koje je u Kraljevo, stupajuci na duznost, doneo vladika Hrizostom i koje su, dakle, vlasnistvo Srpske pravoslavne crkve. Cekajuci restauraciju i zastitu, koja je uveliko pocela i manje-vise protice bez problema, direktor Zavoda gdja Marina Lukic - Cvetic, po struci istoricar umetnosti, objasnjava u cemu je vrednost ovog dela obaveznog ,,dekora" pravoslavnih hramova.
   Po njenim recima, dveri poticu iz sredine 19. veka ili, takozvanog, perioda obnovljene Srbije, a autor je Zivko Pavlovic, jedan od vodecih i dvorskih slikara kneza Milosa Obrenovica. Tragovi rada ovog priznatog umetnika nalaze se u jos nekim crkvama u okolini Kraljeva, kao i crkvama u Cacku, Studenici, Trsteniku, Gornjem Ribniku, Aleksandrovcu, Krusevcu i manastiru Sretenju u ovcarsko-kablarskoj klisuri.
   - Nije poznato da li su ove carske dveri pripadale ikonostasu crkve u Kraljevu - kaze gospodja Cvetic i dodaje - U pitanju je, medjutim, i sa umetnickog aspekta vredno slikarsko delo. U Zavodu smo napravili elaborat i opstini uputili zahtev za dodelu sredstava - 40 hiljada dinara za restauraciju i zastitu ovog lepog primerka, buduci da su dveri donete u veoma losem stanju, delimicno polomljene, crvotocne, boje ostecene vlagom. One su sada obnovljene i zasticene, a u planu nam je da se, posto budu dodati novi delovi, carske dveri izloze u manastirskoj riznici u Zici, jer zaista vrede.
   Direktorka kraljevackog Zavoda, koja je, inace, jedan od autora elaborata o revitalizaciji, napominje da ce o eventualnom izlaganju ovog Pavlovicevog dela (na kojem dominira uobicajeni motiv ,,Blagovesti" i portreti starozavetnih careva Davida i Solomona) konacnu odluku doneti sam vlasnik, odnosno crkva.




NARODNI MUZEJ KRALJEVA - pise Bojana Milosavljevic
Izlozba plakata

   U galeriji Narodnog muzeja veceras u 20 sati bice otvorena izlozba pod nazivom ,,Prvi srpski rat plakatima", ciji je autor Dejan Vukicevic, bibliotekar Narodne biblioteke Srbije. NJegova postavka je reprezentativan odabir materijala iz Fonda starog plakata i letaka nase nacionalne Biblioteke u Beogradu, koja je i jedan od organizatora ovog dogadjaja.
   Zanimljivo je da ce sa Vukicevicevom izlozbom, od narednog cetvrtka, 10. marta, u 19 casova, veoma efektno da se dopuni postavka Silvije Krejakovic, kustosa - istoricara kraljevackog Muzeja. Ona, naime, takodje tematski izlaze ,,Plakat(e) u okupiranom Kraljevu 1941-1944", koji su iz zbirke nase muzejske ustanove.


DOM KULTURE ,,RIBNICA"
Izlozba samoukog vajara
   Velisav Djurdjevic, vajar - amater iz Milavcica, veceras u Domu kulture ,,Ribnica" priredjuju drugu samostalnu izlozbu skulptura u drvetu. Postavka ce biti otvorena u 19 casova. Organizatori ovog dogadjaja, osim ,,Ribnice", jesu Intelektualni klub ,,Sveti Djordje" i Umetnicka galerija ,,Pecovic". Djurdjevic se vajanjem u drvetu i duborezom bavi vec 15 godina, a prvu samostalnu izlozbu imao je u beogradskom Domu kulture ,,Vuk Karayic" pre 13 godina. Vecerasnju postavku prati katalog sa propratnim tekstom vajara Milana Markovica.
Povratak na vrh strane


ODBOJKA - PRVA PILS SAVEZNA LIGA - pise Zoran Bacarevic
Bod iz Podgorice, Zvezdi na beleg
 
  • U poslednjem kolu ligaskog takmicenja Buducnost - Ribnica Gradjevinar 3:2 • Sinoc u 1. kolu plej-ofa Kraljevcani gostovali kod Crvene zvezde, druga utakmica u nedelju u Hali sportova (19 casova)

   Odbojkasi Ribnice Gradj-evinar okoncali su ligaski deo takmicenja u sezoni 2004/2005. ocekivanim porazom od Budu-cnosti iz Podgorice. Poslednje kolo i cinjenica da je poredak u vrhu vec bio poznat ucinili su da se igra pet setova, a pobeda je pripala domacinu, koji je bio u stalnoj prednosti a na kraju ,,slavio" na razliku. Konacan rezultat u susretu 18. kola Prve A Pils lige za odbojkase Buducnost Podgoricka banka-Ribnica Gradjevinar glasio je 3:2 (25:12, 20:25, 25:18, 21:25, 15:13). Mogao je u tom rulet-setu rezultat da bude i obrnut, odnosno da Kralje-vcanima pripadnu dva a domacinu jedan bod, ali to nista ne bi drasticnije pro-menilo. Istina, sa tim bodom Ribnica bi bila stepenicu vise u konacnom poretku na tabeli, ali bi i parovi 1. kola plej-ofa izg-ledali drugacije.
Posle 18. odigranih kola Ribnica Gradjevinar je ligaski deo takmicenja zavrsila na sestom mestu na tabeli, sa 27 osvojenih bodova, isto koliko i novajlija Radnicki iz Kragujevca, koji ima dve pobede vise. Osam pobeda i deset poraza je ucinak sa kojim rukovodstvo kluba i trener Djordjevic moraju biti zadovoljni, a ostade zal za (ne)ocekivanim porazom od Budve u Kraljevu u finisu prvenstva, bez koga bi taj ucinak bio jos bolji. Ovako, Ribnica je prve martovske sedmice startovala u plej-ofu, a protivnik Kraljevcana bice Crvena zvezda, koja je zauzela trece mesto na tabeli. Prva utakmica odigrana je sinoc u sali na beogradskoj Marakani, a revans je u nedelju uvece u Hali sportova. Eventualna ,,majstorica" igrace se 8. marta, na terenu bolje plasirane ekipe odnosno u Beogradu. Drugi par prvog kola plej-ofa je Budvanska rivijera - Radnicki, a ,,princip" je isti kao i u paru Crvena zvezda - Ribnica Gradjevinar. U ovoj sezoni Zvezda je dva puta slavila - 3:0 u Kraljevu i 3:2 u Beogradu.



KOSARKA - PRVA SRPSKA LIGA (JUG) - pise Zoran Bacarevic
Masinac otpisao Niksicane, Sloga na trecem stepeniku
   • U 18. kolu ,,studenti" slavili u gostima protiv Niksicana (101:97) • Sloga bolja od Spartaka u Kraljevu (90:84) • U 19. kolu Vojvodina - Sloga ( ), Masinac - Atlas ( ) • Ovog vikenda Sloga domacin Borcu, Masinac gostuje u Leskovcu

Milan Ilic    Nedeljno 18. kolo Atlas Pils JUBA lige donelo je dvostruki uspeh kraljevackim ligasima. Vise je, uslovno receno, ucario Masinac, koji je u Niksicu nastavio tradiciju dobrih partija i uspeha. Protiv domacina ,,studenti" su slavili posle utakmice u kojoj su vecim delom bili u vodjstvu, u zavrsnici domacin stigao i stekao minimalnu prednost, a neizvestan finis ponovo je pripao gostima. U susretu 18. kola Niksic - Masinac 97:101 (28:33, 25:21, 23:26, 24:18), cime su Niksicani prakticno vec otpisani iz trke za opstanak (pet ekipa morace na kraju sezone stepenicu nize). Mitar Trivunovic je bio najefikasniji u ekipi Masinca sa 22 poena, a kod Niksica je Prekovic nanizao cak 25 poena.
   Stariji kraljevacki prvoligas Sloga osvojio je nove bodove jos jednom na krilima prepunog gledalista u Hali sportova. Spartak Sinalko iz Subotice takodje je ovim porazom sve blizi samom zacelju tabele i samo ga cudo moze spasiti od ispadanja. Istina, gosti su prvi ,,otvorili" utakmicu stekavsi prednost u 9. minutu od devet poena (16:25), a do ,,velikog odmora" Sloga je uspela da nadoknadi minus i stekne prednost od tri poena - 43:40 za domacina. Pocetak treceg kvartala ponovo je pripao ,,golubovima" sa severa Backe, a u poslednjih 10 minuta uslo se u znaku cetiri ,,sestice" - 66:66. Gosti su ,,pretili” do poslednjih trenutaka, ali je konacan rezultat bio u korist domacina: Sloga - Spartak 90:84 (18:25, 25:15, 23:26, 24:18).
   Aleksandar Gajic zaustavio se na ,,koti 22", a drugi po efikasnosti u pobednickoj ekipi bio je Novakovic sa 14 poena. U ekipi Spartaka LJubotina je zadavao muke domacinu, posebno u trecoj cetvrtini, i sa 19 poena bio najefikasniji u porazenoj ekipi.



NESLAVAN KRAJ VANREDNOG KOLA
Porazi na oba fronta
   Masinac - Atlas 73:82 (12:23,15:22,21:23,25:14) / Vojvodina Sloga 95:88 (25:25,22:19,26:17,23:25)

   Kosarkasi Masinca porazeni su u mecu sa beogradskim Atlasom. Gosti su od samog pocetka krenuli silovito, bili precizni u sutu i skoku a obilato su iskoristili i pocetnicke greske svojih domacina. Holand i Bolic bili su neresive enigme. Prvi je zabelezio 19 a drugi 22 poena. kod Masinca Knezevic sa 15 i Markovic sa 13 poena.
   Sloga je u Novom Sadu pretrpela poraz od Vojvodine. Istina imali su kraljevacki kosarkasi prednost u pocetku susreta ali su kasnije popustili pred naletom razigranih domacina koji su se tako revansirali za poraz u prvom deu prvenstva.




KOSARKA -PRVA SRPSKA LIGA (JUG)
Preskocili i ,,Atlantik"

   Kosarkasi kraljevacke Ribnice zadrzali su celnu poziciju na tabeli Srpske lige posle 19. kola posto su u nedelju uvece u Hali sportova savladali ekipu Maraton Atlantik iz Jagodine sa 74:67 (13:23, 17:10, 25:14, 19:20). Najefikasniji u pobednickoj ekipi bio je Kovacevic sa 21 kosem. Posle 19. kola Ribnica je na celu tabele sa 33 boda, koliko ima i drugoplasirana Jablanica iz Medvedje. U narednom 20. kolu Ribnica gostuje u Bajinoj Basti, gde se sastaje sa istoimenom ekipom.



ODRZANA KONFERENCIJA KLUBOVA SUMADIJSKE ZONE - pise Stole Petkovic
“Prolece” pocinje 19. marta

   Kraljevacka Sloga bila je domacin konferencije klubova Sumadijske zone. Na skupu su bili predstavnici 15 (od 18) klubova ove najbrojnije Zone. Razmatran je najpre izvestaj o proteklom delu prvenstva. Na jesenju trku za bodove nije bilo nikakvih primedbi, ako se izuzme tradicionalno negodovanje klubova zbog ponasanja sudija i delegata i trskova takmicenja. Stoga je i potekla inicijativa da ubuduce utakmice sude arbitri sa podrucja koje pokriva Sumadijska zona. Bilo je naravno i samokritike. Tako su predstavnici Goca rekli da dosta toga negativnog potice iz klubova, a ljudi iz FK Ibar (Leposavic) puni su hvale za protekli deo prvenstva. Zato su savetovali ostalima da ne dizu nepotrebnu tenziju pred nastavak prvenstva.
   Konferenciji je prisustvovao i Predrag Teofilovic, predsednik FS Regiona zapadne Srbije.
   - Ucinicemo sve da u Zoni, koju cine cetiri saveza, bude sve na zavidnom nivou. Raduje vasa ozbiljnost i velika zelja za prosperitetom i takmicenja i regularnosti kompletnog prvenstva. Na sudjenje ce uvek biti hajke, ali ne treba zaboraviti da smo pred pocetak ove sezone ostali bez cak jedanaest najboljih delilaca pravde koji su presli na Srpsku ligu. I to treba razumeti, jer adekvatne zamene se ne mogu stvoriti preko noci - rekao je Teofilovic.
Prolecni deo prvenstva pocinje 19. marta. U raspored su uvrstena tri vanredna kola. Troskovi sluzbenih lica bice veci za 1600 dinara po utakmici, a poslednja tri kola bice igrana istog dana u isto vreme.
   A u 18. (prvom prolecnom) kolu sastaju se: Omladinac - Goc, Erdoglija - Sloga, Stanovo - Kraljevo Hajduk, Karadjordje Mladost - Buducnost, Slavija - Tutin, Ibar (MB) - Ibar (L), Sumadija (A) - Sumadinac, Kolonija - Vodojaza, Josanica - Trepca.

   Fudbal u Topoli
Na Konferenciji klubova u Kraljevu potvrdjeno je da je doslo do fuzije dva kluba sa podrucja Kragujevca. Mladost (Saranovo) i Karadjordje (Topola) ubuduce ce disati jednim plucima. Novi klub ce se zvati Karadjordje Mladost i utakmice ce, kao domacin, igrati u Topoli subotom popodne.



PARAGLAJDING - pise Stole Petkovic
Petrovic u Brazilu

   Poznati kraljevacki para-glajdista i drzavni reprezentativac Zoran Petrovic Gugi (43) ,,punom kupolom" ulazi u novu takmicarsku sezonu. Nista manje nego nastupom na SP u daljinskom preletu, koje se od 9. do 27. marta odrzava u dalekom Brazilu.
   Na skupu svetskih majstora paraglajdinga u daleki Brazil Petrovic polazi u ponedeljak, da bi u konkurenciji 140 letaca iz celog sveta pokazao sve vrednosti ovog sporta u Srbiji i Crnoj Gori. Drugi clan u reprezentaciji DZ SCG je Zeljko Ovuka (PK Ares, Beograd). U kakvoj ce konkurenciji nasi takmicari startovati govori i podatak da aktuelni svetski sampion u preletu, Svajcarac Aleks Hofer, nije uspeo da obezbedi mesto u nacionalnoj selekciji za ovaj svetski skup ,,nebeskih orlova".
   Zoran Petrovic je zavrsne pripreme imao na Kopaoniku (dve nedelje), a u Brazilu ce ga docekati temperaturni sok - sa minus 20 na srpskoj planinskoj lepotici, morace da se prilagodi na brazilskih plus 40 u hladu.
Povratak na vrh strane
Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive