Internet izdanje - 22. april 2005.godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Nastavak i produbljivanje saradnje
Prigodno obeležen imendan grada
Rezultati poslovanja javnih preduzeća
Prestrojavanje ili pad
Dužnici zaustavljaju smećare
„Srbija” na kolenima?
Dragocena iskustva Kraljeva u razvoju lokalne samouprave
Cveće za uživanje i - žuljeve
Sa „Sabora mladih’’ na „Staze istorije’’
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, fudbal, kajak, šah


DELEGACIJA GRČKE OPŠTINE I GRADA TIVA POSETILA KRALjEVO - piše Slobodan Rajić
Nastavak i produbljivanje saradnje

   • Potpisan protokol o saradnji dveju opština koji treba da verifikuju lokalne skupštine • Konkretni razgovori i dogovori privrednika u Regionalnoj privrednoj komori u Kraljevu • Posete Muzeju, Eparhiji žičkoj, manastirima Žiči i Studenici i Goču i dogovori o kulturnoj i sportskoj saradnji, razmeni turističkih poseta, posebno dece dva grada • Obostrano zadovoljstvo posetom, slede novi susreti i praktična saradnja, pre svega ekonomska

   - Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem, posle trodnevnog boravka predstavnika opštine Tive sa gospodinom mitropolitom Jeronimusom u Kraljevu, da smo imali vrlo uspešne razgovore i verujem na pravi način predstavili Kraljevo i njegove mogućnosti. U petak smo razgovarali u Privrednoj komori u Kraljevu, u subotu smo obišli studenički kraj, da bi danas videli i našu turističku destinaciju Goč. Verujem da oni o svemu tome nose lepe impresije i da će o tome mnogo bliže da vam sami kažu - istakao je Darko Vilotijević, zamenik predsednika opštine Kraljevo, na konferenciji za novinare povodom završetka posete delegacije grčke opštine i grada Tiva kraljevačkoj opštini.

Darovi od srca: direktor kraljevačkog muzeja Dragan Drašković poklanja monografiju ovog muzeja mitropolitu JeronimosuGOSTOPRIMSTVO I RAZGOVORI
Grčka delegacija boravila je u Kraljevu od 14. do 17. aprila, a konferencija za novinare održana je u nedelju, 17. aprila, u hotelu „Dobre vode“ na Goču. Novinari su tom prilikom upoznati sa rezultatima posete i o planovima dalje saradnje dveju opština. Iznoseći utiske o poseti, gospodin Atanasios Skumas, predsednik grčke opštine Tiva i šef delegacije, pored ostalog je rekao:
- Najpre bih hteo da zahvalim opštini Kraljevo i predsedniku opštine Kraljevo gospodinu Joviću za najsrdačnije i toplo gostoprimstvo u vašoj opštini. Meni je drago da sam mogao da povedem sa sobom i g. Jeronimusa, koji je mitropolit naše opštine i naše eparhije. Napravili smo dosta kontakata i sa Skupštinom opštine Kraljevo. Naši privrednici i ekonomski savetnici i predstavnici Privredne komore našeg grada i regiona imali su prilike da se sastanu sa privrednicima Kraljeva i na taj način uspostave kontakt i na ekonomskom nivou. Potpisali smo i protokol o saradnji dveju opština, kako na ekonomskom, tako i na kulturnom i sportskom nivou. Privrednici koji su se sastali već su razmenili informacije o potencijalnoj saradnji i vrlo brzo će ponovo da se sretnu da o svemu detaljnije razgovaraju. Istovremeno smo se bliže upoznali i sa ovdašnjim kulturnim manifestacijama, posetili smo i Muzej Kraljeva, i videli mogućnosti saradnje na kulturnom nivou. Bilo nam je jako drago što smo mogli da se sastanemo sa episkopom žičkim Hrizostomom, koji nas je vrlo srdačno ugostio, na obostrano zadovoljstvo. Takođe smo imali priliku da posetimo dva vizantijska manastira - Žiču i Studenicu, i jako smo zadovoljni njihovim održavanjem i razvojem kroz vekove. Danas smo se divili ovoj prelepoj planini Goč, šetali smo, i nosimo vrlo lepe utiske sa ove planine: priroda je divna, kao i sportski centri i objekti za odmor. Nadam se da ćemo što pre ponovo doći ovde.

RAZMENA POSETA DECE
Odgovarajući na novinarsko pitanje, g. Atanasios Skumas, predsednik opštine Tiva, rekao je da je njihova delegacija sa domaćinima u Kraljevu razgovarala o razmeni poseta dece, odnosno da deca iz Tive dođu na zimovanja ili letovanja na Goč, a kraljevačka deca da odlaze na iste takve turističke posete u Tivu i budu gosti više dana. Radi se na tome da se takva razmena pokrene. Takođe je dodao da metroplolit Jeronimos i njegova eparhija imaju odmaralište na planini Parnapsos, koje bi moglo da ugosti Kraljevčane, decu i odrasle, koji bi želeli možda da posete okolne manastire ili ceo region.
Mitropolit Jeronimos posebno je izneo utiske o posetama manastirima Žiči i Studenici, i tom prilikom naglasio:
- Najpre bih hteo da zahvalim našem predsedniku opštine gospodinu Skumasu i predsedniku opštine Kraljevo i njegovim saradnicima što sam imao priliku da dođem u Kraljevo i vidim ovaj prelepi grad i prelepi predeo u kome se on nalazi. Posetio sam episkopa Hrizostoma i razmenili smo informacije i utiske o Kraljevu i našoj istoriji, a zatim sam imao priliku da posetim Žiču i Studenicu i da se divim njihovim istorijskim lepotama. Danas ćemo da posetimo i patrijarha Pavla u Beogradu, da i od njega dobijemo blagoslov i porazgovaramo. Odlazim odavde vrlo zadovoljan, pun prelepih utisaka i uradiću sve što je u mojoj moći da pomognem saradnju ovih dveju opština.

Gradonacelnik Atanasios SkumasSLEDI PRIVREDNA SARADNjA
Prijateljstvo dveju opština započelo je u junu 2004. godine. Tada je u Tivi, u Grčkoj, održan sastanak g. Darka Vilotijevića i g. Atanasiosa Skumasa, na kome se razgovaralo o početku saradnje. Jesenas je kraljevačka sportska delegacija, koju su činili članovi košarkaških klubova „Sloga“ i „Mašinac“, boravila u Tivi i učestvovala na tamošnjim košarkaškim turnirima.
- To su bili prvi koraci naše saradnje i zaista sam srećan da evo već početkom ove godine, pored političke i sportske, prelazimo i na ekonomsku saradnju. Sastanak u našoj Privrednoj komori je otvorio dobar put za bilateralnu saradnju između našeg regiona i regiona kome pripada Tiva. Ekonomski savetnik njihove Privredne komore g. Vasilis Cagalas, na mnogobrojne zahteve privrednika Grčke da sarađuju sa Srbijom, nije mogao da pribavi svojevremeno prave podatke, da dobije kvalitetnu ponudu. On je sada prijatno iznenađen, posle sastanka u kraljevačkoj Komori, prošlog petka, i sa svim podacima koje će naša Komora da im prosledi u narednom periodu, sa kompletnom privrednom ponudom Kraljeva Tivi, on garantuje da će vrlo brzo uspostaviti kvalitetne kontakte. Naravno, sve zavisi sada od naših privrednika i ljudi iz finansija. Ja verujem u njih, takođe i u preduzimljivost grčkih kompanija, tako da se nadam da će doći period gde praktično politika više neće imati obaveze, nego da se više usredsredimo na saradnju dece, škola, sporta itd., a da će ekonomska saradnja biti okosnica naših odnosa - zaključio je Darko Vilotijević.

„LIČNA KARTA“ TIVE
Grčki grad Tiva ima oko 30.000 stanovnika. Nalazi se na 90 kilometara severno od Atine, u pokrajini Viotia, koja ima 2.952 kvadratna kilometra površine i 131.129 stanovnika po popisu iz 2001. godine. Tiva ima 5000 godina dugu istoriju na istom mestu i zbog toga dosta arheoloških nalazišta iz antičkog i vizantijskog doba, veliki broj kulturno-istorijskih spomenika, crkava i manastira.
Opština i region, prema rečima g. Atanasiosa Skumasa, imaju razvijenu poljoprivredu, industriju (od srednjih do velikih industrijskih preduzeća), trgovinu, bankarstvo... i čitav taj region je jedan od najvećih industrijskih regiona u Grčkoj. Tiva se nalazi pored glavnog autoputa E75 koji spaja jug i sever Grčke, Atinsku i Viotijsku regiju, a duž koga se, na relaciji od Atine do Tive, nalazi velika industrijska zona, sa industrijskim kompleksima i pogonima, dok u samom gradu Tiva nema takvih pogona.
Što se tiče turizma, sam grad Tiva ne izlazi na more, ali se ceo taj region nalazi između Korintskog i Evojskog zaliva, koja su na 15-25 minuta udaljena od Tive, a u blizini su i jezera. Razvijen je i arheološki turizam, i pored Tive (Tebe), kao arheološkog centra, u blizini se nalaze i čuveni Delfi. Takođe je razvijen i crkveno-manastirski turizam jer ima dosta crkvenih objekata u celom regionu, a zaštitnik Viotie je evanđelista Luka, svetac u celom Pravoslavlju, čiji manastir sa moštima uvek može da se poseti (lokalni zaštitnik je sveti Luka). Poznat je i vizantijski manastir Sagmata iz 12. veka, na 10-ak minuta od grada. U samom gradu na dosta mesta se nalaze vizantijski muzeji, ostaci vizintijskih skulptura i druga arheološka nalazišta.
Tokom boravka u Kraljevu, članovi delegacije Tive naišli su na puno gostoprimstvo i dobili skromne poklone koji će ih podsećati na nezaboravne, prijateljske susrete u gradu na Ibru i Moravi. Do sledećeg viđenja.

DELEGACIJA IZ GRČKE
Pored gradonačelnika Tive g. Atanasiosa Skumasa i mitropolita g. Jeronimosa, u delegaciji Tive u poseti Kraljevu bili su i Atanasios Frusios, potpredsednik opštine Tiva i šef za kulturu, Aristidis Vulgaris, potpresednik Komore regiona Viotia, Vasilis Cagalas, ekonomski savetnik Komore regiona Viotia i šef programa za ekonomsku saradnju, privrednik Konstatinos Gelis, potpredsednik Udruženja privrednika Tive, i Georgia Pljaca, sekretarica Komore regiona Viotia.

PROTOKOL O SARADNJI
Protokol o saradnji opština Tiva i Kraljevo potpisan je u Episkopiji žičkoj, u petak, 15. aprila. Potpisali su ga gradonačelnici g. Atanasios Skumas i dr Radoslav Jović. „Protokol će ići na verifikaciju u Skupštinu opštine Kraljevo i očekuje se da dobije podršku i bude i formalni, zvanični osnov za saradnju i bratimljenje dvaju grada“ - istakao je Darko Vilotijević.

DIPLOMSKI RAD O STUDENICI
Mitropolit Tive i Livadie g. Jeronimos svojevremeno je 1962. godine diplomirao na Teološkom fakultetu sa temom „Manastir Studenica“. Poseta Kraljevu bila je prilika da lično vidi i razgleda istorijski manastir koji je bio predmet njegovog diplomskog rada. Zanimljiv je i podatak da član delegacije g. Konstatinos Gelis, potpredsednik Udruženja privrednika Tive, već 35 godina posluje sa privrednicima iz bivše Jugoslavije i Srbije i da odlično govori srpski jezik.Povratak na vrh strane


U ORGANIZACIJI ZAVIČAJNOG DRUŠTVA ,,KRALJEVO"
Prigodno obeležen imendan grada


   Povodom obeležavanja 200 godina oslobođenja Karanovca u Prvom srpskom ustanku, 123 godine imendana našeg grada i dana Zavičajnog društva održane su višednevne manifestacije kulturno-zabavnog, umetničkog i sportskog sadržaja. Na svečanoj akademiji Zavičajnog društva dodeljene su nagrade Milanu Matijeviću za naučni, društveni i sportski doprinos gradu, a posebno radu Zavičajnog društva i Bratislavu Banjancu, direktoru novosadske ,,Mlekare" za razvoj mlekarske industrije i nesebičnu pomoć Kraljevu i razvoju Zavičajnog društva. Održan je šahovski turnir, otvorena izložba slika, organicovan kviz na temu ,,Koliko znaš svoj grad". Delegacija Zavičajnog društva položila je cveće na humke streljanih rodoljuba i Spomenik srpskim ratnicima, a zatim predala poklone prvorođenoj bebi (Nedeljka Oreščanin, izbeglice iz Hrvatske, rodila sina) i Borisu Bakiću (sinu Marije i Bobana) za prvi rođendan. Uspešan organizator svih manifestacija bilo je Zavičasjno društvo Kraljevo.
Povratak na vrh strane


OPŠTINSKO VEĆE - piše Rajko Sarić
Rezultati poslovanja javnih preduzeća


   Za danas je zakazana dvadeseta sednica Opštinskog veća na kojoj će, pored ostalog, biti razmotreni i eventualno usvojeni finansijski izveštaji o poslovanju javnih i komunalnih preduzeća u 2004. godini i planovi njihovog poslovanja u ovoj godini. Prema materijalu koji će se naći pred članovima Veća, a u koji su ,,Ibarske novosti” imale uvid, biće razmotreni izveštaji o poslovanju JKP ,,Čistoća”, JP ,,Ibarske novosti”, JKP ,,Toplana”, JKP ,,Vodovod”, JKP ,,Pijaca”, JKP ,,Putevi”, JP Direkcija za planiranje i izgradnju ,,Kraljevo”, JP za stambene usluge ,,Kraljevo” i drugih preduzeća i ustanova.
   Veće će se izjasniti i po pitanju programa rada svih javnih i javno komunalnih preduzeća za ovu godinu, kao i o zahtevima ,,Čistoće” i ,,Vodovoda” da im se odobri povećanje cena komunalnih proizvoda i usluga. Ovakvi zahtevi razmatrani su u više navrata, ali su uvek odbacivani uz obrazloženje da nisu usklađeni sa rastom cena na malo. Odnosno, neodobravanjem rasta cena usluga javnih komunalnih preduzeća čuva se socijalni mir stanovništva pritisnutog besparicom i nedostatkom radnika, ali, sa druge strane, preduzeća su prinuđena da svesno ,,proizvode gubitak” i na taj način ugrožavaju i svoje poslovanje i egzistenciju svojih radnika.
   Veće će razmotriti i zaključak stručno-tehničkog tima za vodu LEAP-a sa predlogom mera za zaštitu sliva reke Ribnice na osnovu Elaborata o snimljenom stanju. Pored izveštaja Zavoda za zaštitu zdravlja ,,Kraljevo” o higijenskoj ispravnosti vode za piće i izvršenim merenjima imisije za februar, članovi Opštinskog veća razmotriće i Nacrt odluke o izmenama i dopunama Odluke o vodovodu i kanalizaciji, kojom se ovlašćenja davanja saglasnosti na propisivanje i preduzimanje potrebnih mera za štednju vode za vreme nestašice vode, sa Izvršnog odbora, prenose na predsednika opštine kao izvršni organ.Povratak na vrh strane


DEMOKRATSKA STRANKA UKAZUJE NA RASKOL U VLADAJUĆOJ KOALICIJI - piše Rajko Sarić
Prestrojavanje ili pad

   Poslednja sednica Skupštine opštine održana je 18. februara i prema Poslovniku o radu lokalnog parlamenta, krajnji rok za zakazivanje nove sednice je 18. maj. S obzirom na to da smo na poslednjoj sednici bili svedoci preglasavanja među koalicionim partnerima, da je, u međuvremenu, došlo do raskola između predsednika opštine i njegovog zamenika (po političkoj liniji), smatramo da se odbornička većina nalazi na raskrsnici - prestrojavanje ili prepuštanje vlasti opoziciji, rečeno je na poslednjoj konferenciji za novinare OO DS u Kraljevu.
   Predsednik OO DS Slobodan Mihajlović zatražio je da se na prvoj narednoj sednici opštinskog parlamenta u dnevnom redu mora naći izveštaj o radu opštinskih preduzeća i ustanova.
   - Zbog slabe komunikacije među opštinskim čelnicima, načelnicima odeljenja i službi, direktori javnih preduzeća ostali su na vetrometini, sami povlače poteze verujući da ako neće doneti koristi, povučeni potez neće naneti ni štetu. DS, kao opoziciona stranka u SO Kraljevo, upozorava i opominje sve učesnike u vlasti da skoro ništa nisu uradili, da ništa ne preduzimaju da reše bilo koji problema koji pritiska grad - rekao je Mihajlović i podsetio da se nalazimo u drugom kvartalu ove godine, kada bi trebalo najviše raditi i trošiti sredstva iz budžeta.
   Nasuprot tome, kaže Mihajlović, svedoci smo opšteg nejedinstva u strankama na vlasti, njihovog nerada i neodlučnosti da probleme pokrenu sa mrtve tačke, zbog čega je Kraljevo zapalo u apatično stanje sa puno nerešenih problema.
   - Neki lokalni funkcioneri i političari drže reč, neki je lako pogaze, a veliki broj njih, u manirima ,,visoke politike”, jedno priča a drugo radi. ,,Prljavi” političari, politikanti, komesari, visoki i sposobni, ne rešavaju probleme ovog grada, već svoje i probleme svojih partija. Zbog svega toga i rejting političara pao je na najniže grane - tvrdi Mihajlović ne navodeći imena pojedinaca i političkih stranaka na koje se ovakve trvdnje odnose.
   Demokrate smatraju, tvrdi Mihajlović, da Kraljevu trebaju odlučni i preduzimljivi ljudi, ,,ljudi iz komšiluka”, koji će se svojim radom, a ne ,,visokom politikom”, uhvatiti u koštac sa problemima. Zbog ideološke i programske razlike, DS nikada ne može, niti hoće, da sarađuje sa radikalima i socijalistima, dok su sve druge stranke, demokratske i evropske orijentacije, dobrodošle za sve razgovore.
   Kraljevačke demokrate su najavile da će na sledećoj konferenciji za novinare imenom i prezimenom prozvati sve pojedince iz lokalne vlasti koji su izneverili očekivanja birača na poslednjim izborima i koji su doprineli da se grad nađe u nezavidnijem ekonomsko-socijalnom i razvojnom položaju nego pre vanrednih lokalnih izbora.
Povratak na vrh strane


JKP ,,ČISTOĆA” - piše Rajko Sarić
Dužnici zaustavljaju smećare

   • Zbog smanjenja sredstava iz opštinskog budžeta, JKP ,,Čistoća” smanjila obim poslova na čišćenju i pranju ulica • Zbog toga što dve godine nisu povećane cene pogrebnih usluga, ,,Gradsko groblje” prvi put iskazalo gubitak • Za nabavku 300 kontejnera, koliko nedostaje u užim zonama Kraljeva, Mataruške Banje, Ušća i Studenice, potrebno obezbediti 6,6 miliona dinara

   Kraljevo je godinama među gradovima sa najčistijim ulicama, trgovima, najuređenijim parkovima i travnjacima. Građani, ali i brojni turisti koji su posećivali grad na Ibru, to su izuzetno cenili, pa se o JKP ,,Čistoća” govorilo sa punim uvažavanjem. Ali, prošla su ,,dobra stara vremena”, turista je sve manje, ulice i trgovi znatno su prljaviji, a parkovi neuređeniji i zapušteniji. Grad se proširio prilivom desetina hiljada izbeglih i raseljenih, kultura je pala na niske grane, a problemi se gomilaju iz dana u dan. Povrh svega, politika je uplela svoje prste u sve segmente života, pa se tako, zbog očuvanja socijalnog mira, uporno odbija zahtev ,,Čistoće” da se povećaju cene nekih usluga ovog preduzeća. Tu je, svakako i skupštinski zaključak kojim se ograničava rast cena.

UTUŽIVANJE DUŽNIKA
   Pored dispariteta cena, Javno komunalno preduzeće ,,Čistoća” u ovom trenutku, za razne vidove svojih usluga, potražuje više od 48.000.000 dinara. Na dug nesavesnih građana za iznošenje i deponovanje smeća odlazi oko 30.000.000 dinara.
- Zbog toga smo ovih dana utužili više od 3.000 dužnika. To je nužna i krajnje nepopularna mera zbog koje imamo dodatne troškove. Dužnici moraju da shvate da su računi za iznošenje i deponovanje smeća iste težine kao računi za telefon, utrošenu električnu energiju i grejanje. Da sve bude još žalosnije, cene naših usluga su daleko ispod cena koje važe u susednim gradovima - kaže direktor JKP ,,Čistoća”, Milan Tufegdžić.
,,Čistoću” su pritisli brojni problemi, kaže direktor Tufegdžić. Od deponije čiji je vek korišćenja produžen za maksimalno tri i po godine, nedostatka više stotina kontejnera u užim zonama Kraljeva, Mataruške Banje, Ušća i Studenice, do nedostatka alata i mehanizacije i zastarelosti postojeće.
- U Gradskom zelenilu, koje brine o zelenilu i parkovima u gradu, objektivan problem je nedostatak mehanizacije - traktora, ali i najobičnijih kosilica za travu. Rasadnik i cvećare, koji se naslanjaju na ovaj segment poslovanja, kroz četiri maloprodajna objekta u gradu, samo održavaju tekuću likvidnost. Nikakva zarada nije moguća zbog cveća iz uvoza koje je preplavilo naše tržište, a koje je daleko jeftinije od cveća iz naših rasadnika. Proces proizvodnje cveća je skup, a period prodaje i naplate dug - tvrdi prvi čovek kraljevačke ,,Čistoće”.
   Već pola godine u okviru ,,Čistoće” posluje Parking servis koji je u protekla tri meseca inkasirao dobit od svega 40.000 dinara. Ukoliko bi inkasanti Parking servisa, trenutno angažovani preko Omladinske zadruge, dobili stalno zaposlenje, kroz visoke poreze i doprinose državi, istopilo bi se i tih 40.000. Kao jedan od najbitnijih segmenata lošeg poslovanja Parking servisa, direktor Tufegdžić navodi nedostatk sankcija prema građanima koji izbegavaju da plate parkiranje. Dakle, pojačan rad saobraćajne policije i kupovina ,,Pauka” poboljšali bi naplatu samog parkiranja i uveli više reda u saobraćaj u gradu.
   Prvi put otkako postoji, Radna jedinica ,,Gradsko groblje” prošlu kalendarsku godinu poslovala je sa gubitkom, najviše zbog odluke osnivača da se cene pogrebnih usluga zadrže na nivou od pre dve godine.
   Rukovodilac Javne higijene JKP ,,Čistoća” Goran Trifunović kaže da je zbog povećanog obima posla, na održavanju higijene u gradu, proteklih godina na određeno vreme primljeno tridesetak radnika.
   - Stupanjem na snagu novog zakona o radnim odnosima, u obavezi smo da sva takva lica, starija od 30 godina, primimo u stalni radni odnos. Radi se uglavnom o licima srednjeg doba koja su godinama bila angažovana na teškim poslovima pranja i čišćenja ulica, radovima na groblju i održavanju gradskog zelenila - kaže Trifunović i naglašava da o higijeni ulica grada od sto hiljada stanovnika brine stotinak radnika, od kojih 12 obavlja poslove pranja ulica i trgova.
   Objektivan problem je zastarela mehanizacija i nedostatak više od 300 kontejnera. Cena jednog kontejnera je oko 22.000 dinara, tako da sredstva od minimalno 6,6 miliona dinara ,,Čistoća” sama ne može da obezbedi.
   - I pored ogromnog zalaganja 198 zaposlenih, glavna teškoća je mehanizacija koja je u proseku stara 18 godina. Teškoća je, takođe, što tokom svake grejne sezone zbog nemara građana ostanemo bez 150-200 kontejnera, što nadležne inspekcije ništa ne čine da vlasnici novootvorenih lokala i drugih radnji ispune zakonsku obavezu i obezbede sudove za smeće, već kartonsku i drugu ambalažu bacaju u naše kontejnere, zatrpavaju ih i na taj način onemogućavaju stanarima okolnih zgrada adekvatno odbacivanje smeća - tvrdi Trifunović.

SAMO ČETIRI KOŠENJA
Zamenik direktora i finansijski rukovodilac u JKP ,,Čistoća” Ljiljana Janić dodaje da sredstva od 41.000.000 dinara, koliko je Skupština opštine projekcijom budžeta za ovu godinu za održavanje javnih zelenih površina odobrila, nisu dovoljna, zbog čega je obim poslova manji od prvobitno planiranog. Kruševac je, na primer, za prošlu godinu za ovu namenu potrošio 60.000.000 dinara!?
   - Za ručno čišćenje gradskih ulica odobrena su 44.000.000, dok je za njihovo pranje odobreno svega 13.000.000 dinara. I za jednu i za drugu stavku sredstva su nedovoljna. Prošle godine travnjake smo kosili u proseku jedanaest puta. Sa postojećim sredstvima ove godine moguće je obaviti samo četiri košenja. Odnosno, parkovske i druge zelene površine u gradu naprosto će zarasti u travu ukoliko budemo imali kišnu godinu. Samo za održavanje gradske higijene tražili smo 35.000.000, a dobili deset miliona manje - podseća Janićeva.
Prevedeno u brojke, to znači da se glavni prilazi gradu, ulice Dositejeva i Karađorđeva, Vojno i Boračko naselje, Higijenski zavod i druga veća naselja, umesto nedeljno, peru jednom mesečno. Sam centar grada pere se tri puta nedeljno, umesto, kao što je to potrebno, posebno tokom letnjih meseci, svakodnevno, uključujući i nedelju.

REGIONALNA DEPONIJA
   Gradskoj deponiji, posle velikih napora za njenu sanaciju, produžen je vek upotrebe za maksimalno tri i po godine. Za ove namene potrošeno je 16.000.000 dinara. Prema rečima Gorana Trifunovića, rukovodioca Javne higijene u JKP ,,Čistoća”, za to vreme mora biti izgrađena nova deponija, regionalnog karaktera.
   - Do sada je urađena sva projektna dokumentacija. Obezbeđen je i deo sredstava, ali je ova skupa investicija dodatno opterećena problemom Vrnjačke Banje, koja već sada nema gde da odlaže i deponuje smeće. Sredstva za modernu regionalnu deponiju ne može obezbediti ni ,,Čistoća, ali ni opštine Kraljevo i Vrnjačka Banja same, bez pomoći Republike. Mi takođe imamo problem skupog dopremanja i deponovanja smeća iz Ušća i Studenice, te nedostatak teške mehanizacije na samoj deponiji. Trenutno imamo buldožer, koji se često kvari, a za nabavku novog treba više od 10.000 evra. Da bi deponija radila nesmetano, potrebno je nabaviti i ,,kompaktor”, specijalni valjak koji vrši presovanje smeća - kaže Trifunović i dodaje da planove gde i koliko puta treba čistiti neki deo grada donosi Direkcija za planiranje i izgradnju, a da je ,,Čistoća” samo izvršilac tih planova.
   Podsećamo da je prošle godine organizovana velika akcija uklanjanja divljih deponija, da je otvoren i tzv. ,,zeleni telefon”, ali da sve to nije doprlo do svesti jednog broja građana koji, ne samo da smeće bacaju gde im je to najlakše, već postojeće kontejnere pale ili pune građevinskim materijalom, šutom i polomljenim ciglama.

POSLOVANJE SA GUBITKOM
   Služba iznošenja smeća, u okviru RJ ,,Komunalna higijena”, svoje usluge pruža na teritoriji Kraljeva, Ušća, Mataruške i Bogutovačke Banje i Studenice. Pored toga, uslugom je obuhvaćen i jedan broj ruralnih naselja: Lopatnica, Vitanovac, Vitkovac, Šumarice i Sirča.
   Uslugom iznošenja smeća obuhvaćeno je 20.960 korisnika u stambenim i porodičnim zgradama i stanovima, 770 privrednih i vanprivrednih korisnika i 2.169 privatnih radnji.
   Služba pranja i čišćenja pokriva 54 ulice, ukupne površine od oko sto hiljada kvadratnih metara. Služba za promet pogrebnom opremom, koja posluje u okviru RJ ,,Gradsko groblje”, tokom 2004. godine obavila je 582 sahrane i 1.100 prevoza posmrtnih ostataka. Služba građevinske operative, koja posluje u okviru iste RJ, uradila je 320 nadgrobnih okvira, 12 grobnica i 953 kvadratna metra staze oko grobnih mesta na Novom groblju.
   Ukupna nenaplaćena potraživanja od privrede i vanprivrede, zaključno sa 31. decembrom 2004. godine, iznosila su nešto više od 18.000.000 dinara. Među najvećim dužnicima su Industrija ,,Magnohrom”, sa dugom od 3,1 milion dinara, ,,Magnohrom” Feropromet, sa dugom od 2,1 milion, koliko iznosi i dug ,,Vagonogradnje” - FV. I pored svih objektivnih okolnosti, poput fiksnih cena usluga iznošenja smeća i pogrebnih usluga, nedovoljnih sredstava ugovorenih na ime održavanja higijene javno-prometnih ulica i zelenih površina, JKP ,,Čistoća” je uspelo da gubitak od 7.000.000 dinara, iskazan u prvoj polovini prošle godine, svede na razumnih 3.725.000 dinara.
Povratak na vrh strane


PRIVATIZACIJA U KRALJEVU: UTRO „SRBIJA” (3) - piše Dragan Vukićević
„Srbija” na kolenima?

   • Od privatizacije smo očekivali mnogo, pogotovo što se kao kupac pojavio neko koga u našoj sredini prati glas kao uspešnog biznismena sa razgranatom infrastrukturom u različitim oblastima privređivanja. A pogotovo što je reč o našem sugrađaninu i firmi koja se bavi građevinarstvom, što je nama davalo nadu da ćemo i objekte da adaptiramo na moderan način. Danas, šesnaest meseci od prodaje, naše razočarenje je potpuno i definitivno

   Ovim rečima za „Ibarske novosti” Mihajlo Tripković, predsednik organizacije Samostalnog sindikata AD „Srbija”, najsažetije objašnjava atmosferu u najvećem nekada društvenom ugostiteljsko-turističkom preduzeću u Kraljevu posle privatizacije krajem 2003. godine.
   A tog 26. decembra 2003. godine na aukcijskoj prodiji, Građevinsko preduzeće „Građevinar” AD Beograd (pun naziv), čiji je vlasnik Miloš Radenković, kupilo je 70 posto društvenog kapitala „Srbije” za 81 milion 503 hiljade dinara i taj iznos uplaćen je u jednoj rati. Kupac se obavezao i na investiciona ulaganja u iznosu od četiri miliona 979 hiljada dinara. „Srbija” je tada zapošljavala 195 radnika, a danas za oko sto manje.
   No, pođimo redom.

VLASNIK - ORGANIZATOR ŠTRAJKA
   Nagoveštaj da neće biti kako su radnici očekivali, ukazao se već polovinom marta, kada je kao akcionarsko društvo, „Srbija” suprotno kupoprodajnom ugovoru registrovana u Trgovinskom sudu. Naime, kontrola Agencije za privatizaciju obavljena početkom oktobra prošle godine ustanovila je da je firma registrovana bez priložene bankarske garancije i bez sazivanja skupštine „Srbije” u određenom roku, čime nisu ispunjeni uslovi za registraciju.
   – I gotovo od samog početka kupac krši kupoprodajni ugovor - kaže Tripković. - Optužuje nas da smo pokrali firmu, čime vrši strahovit pritisak na zaposlene, žali se kako je kupio „očerupano” preduzeće, mada je i pre aukcije bio upoznat u kakvom je stanju „Srbija”. Na radnike svaljuje krivicu što je pravni status pojedinih objekata, restorani „Pariz”, „London” i Šumadija”, neregulisan i što je zemljište „Studenice” vlasništvo crkve i države, a ne preduzeća. On krivicu svaljuje na nas zaposlene a ne na prodavca. Uz to, ubrzo zatvara pojedine objekte čime narušava preuzetu obavezu da se zadrži kontinuite osnovne delatnosti.
   Tripković navodi i podatak (a ilustruje dokumentom) da u ime radnika novi vlasnik naređuje štrajk (18. mart prošle godine) i tako zatvara sve lokale i hotel „Turist”. Radnike upućuje na neplaćeno odsustvo i sve poslovne aktivnosti zamrzava na neodređeno vreme.
   – Zatim - kaže Tripković - zaposleni su čak bili primorani da protestuju ispred zgrade Skupštine opštine kako bi se rešio problem koji je imao on - Radenković, a reč je o zakupu „Konti-investa” u delu objekta „Ibar menze”!
   S obzirom da su upućeni na neplaćeno odsustvo bez svoje saglasnosti i na činjenicu da sa takvim statusom nisu mogli da ostvaruju pravo na zarade u tom periodu, radnici „Srbije” radi zaštite prava koja proističu iz zakona o radu obraćaju se Odeljenju inspekcije rada u Kraljevu, a u tome ih zastupaju Opštinsko sindikalno veće i Republički odbor ugostiteljstva i turizma. Na osnovu te inicijative kontrola je obavljena odmah, ali do danas zapisnik i rezultat te kontrole radnicima nije dostavljen.

KATANCI I LANCI
   Hronološki posmatrano, novi vlasnik, pod izgovorom izvođenja radova adaptacije, zatvara najpre „Ibar menzu”, i taj lokal i dalje nije u funkciji, a radovi renoviranja nisu još završeni. Zatim slede: „Šumadija”, „Burence” i adaptacija „Kasine”, koja ubrzo menja naziv u „Srpski domaćin”.
– I u ta tri restorana - objašnjava Tripković - uz objašnjenje da ih je adaptirao, a zapravo reč je o običnom „friziranju”, Miloš Radenković opravdava i stavku iz kupoprodajnog ugovora o obaveznoj investiciji.
   Zatim sledi katanac i za kafanu - restoran „Morava” na Autobuskoj stanici, restorani „London” i „Ibar bašta”, a onda i hotel “„Jugoslavija”. Ujedno, novi vlasnik otkazuje dotadašnje zakupe pojedinih objekata i kioska, tako da „Srbija” ostaje i bez prihoda od kirije.
   U te objekte uvodi kao korisnika, ali ne i kao zakupca, firmu „Raketapromet” iz Užica, koja se bavi prometom robe na malo, a čiji je Radenković takođe vlasnik. Istovremeno, bez naknade ustupa ekskluzivni prostor u „Turistu” turističkoj agenciji „Raketaturs” iz Užica, a angažuje radnike „Srbije” u periodu od maja do oktobra, tako da ni sami nisu znali čiji su radnici.
   Ubrzo, protivno ekonomskoj logici, preduzeću „Miloščić” iz Niša, daje u zakup uz minimalnu naknadu osam kioska - u „Londonu”, po dva u „Turistu” i na Autobuskoj stanici i po jedan kod „Srpskog domaćina” („Kasine”) i u Studenici.
   – Po našem mišljenju svi ti neshvatljivi postupci novog vlasnika „Srbije” - komentariše Tripković - učinjeni su svesno kako bi se smanjio promet i dohodak preduzeća, a što je najslikovitije u „Gradskoj kafani” hotela „Turist” u kojoj je zabranjeno pružanje ugostiteljskih usluga. Da apsurd bude veći, to je upravo sala u kojoj se održava redovno tombola, dakle objektivno postoji ekonomski interes, a svega dva radnika, po mojoj proceni, u dve sale samo od pića firmi mogu da donose i do sedam hiljada dinara. Kupac, dakle, sračunato namerava da ne poštuje kupoprodajni ugovor, odnosno želi da prekine kontinuitet ne samo delatnosti nego i same proizvodnje!?

PLATE NA RATE
   Pri kupovini „Srbije”, Miloš Radenković se obavezao da prihvata i tri zostale plate zaposlenih. Međutim, usledile su neredovne isplate ličnih dohodaka, tako da u ovom trenutku, posle 15 meseci od privatizacije, radnicima duguje deset ličnih dohodaka. Za to vreme nisu uplaćeni ni doprinosi, a Tripković tvrdi da doprinosi nisu uplaćeni ni za isplaćene plate. Poslednja isplata (za maj) bila je pre šest meseci (6. okotobra prošle godine), istog dana kada je zabravljena i „Ibar bašta”. Naš sagovornik kaže da su i takve plate u iznosu ne samo suprotno kupoprodajnom ugvooru, nego niže i od zakonskog minimuma, a da su poslednji put doprinosi na zarade uplaćeni dalekog oktobra 2003. godine.
   Upravo stoga, objašnjava on, radnici napuštaju preduzeće i po osnovu tehnološkog viška, ili pod drugim osnovama, ali uvek tako da ne mogu da ostavre prava na prinadležnosti na birou rada.
   Tripković navodi da se na taj način vršio svojevrstan ekonomski i psihološki pritisak, tako da radnici „svojevoljno” napuste preduzeće i da se odreknu naknada i prava na otpremninu.
   – I sve to - veli on - u suprotnosti je sa zakonom o radu koji jasno predviđa da na dan prekida radnog odnosa zaposlenom moraju da se isplate sve zarade i otpremnina. Tako, bez posla su ostali radnici kojima se duguje po pet - šest plata i četiri - pet otpremnina, i oni ne mogu da ostvare nikakvo pravo na materijalnu nadoknadu na tržištu rada. I mi smo dovedeni u najgori položaj, zbog dugova preti nam se sudskim utuženjima i prekid distribucije električne struje, vode, čistoće...
   Stoga su radnici u redovnom sudskom postupku zatražili zaštitu svojih prava iz radnog odnosa, ali, kako kaže naš sagovornik, zbog neefikasnosti pravosuđa i ti postupci kasne skoro pola godine.
   Zaposleni (bivši i sadašnji) u AD „Srbija” zatražili su od Agencije za privatizaciju da utvrdi činjenično stanje poštovanja kupoprodajnog ugovora i da se preduzmu mere predviđene ugovorom i zakonom o privatizaciji.
   – Zahtev smo uputili 22. februara - kaže Tripković - a na osnovu naloga Agencije ovlašćena filijala u Kraljevu obavila je nadzor i kontrolu 7. marta. Rezultati kontrole nisu nam dostavljeni, ali saznajemo da je Agencija 16. marta obavestila Odbor za privatizaciju Narodne skupštine Srbije da je donela odluku da se raskine kupoprodajni ugovor, da je kupac obavešten 22. marta o raskidu ugovora i da je pokrenut postupak u Trgovinskom sudu. Prema našim saznanjima, Trgovinski sud zahtev je uvrstio kao predmet u parničnom postupku.
   – Imajući u vidu činjenicu da smo poslednju zaradu primili 6. oktobra prošle godine, sve aktivnosti zaposlenih usmerene su ka jednom cilju, a to je da nam se isplate zaostale zarade u skladu sa pojedinačnim kolektivnim ugovorom, kako je i regulisano kupoprodajnim ugovorom. Takođe, od nadležnih zahtevamo da se utvrdi da li su investiciona ulaganja obavljena u skladu sa preuzetom obavezom, na kom je nivou kontinuitet delatnosti i kakav je status zaoposlenih. U protivnom, da bismo zaštitili svoj materijalni položaj i radna mesta, bićemo prinuđeni da se organizujemo i preduzmemo mere u skladu sa zakonom, a ako budemo primorani i drastičnije mere - kaže za „Ibarske novosti” Mihajlo Tripković.

’LEB ZA SRPSKOG DOMAĆINA
   – Jedna od prvih mera koje ćemo preduzeti jeste da ćemo da obustavimo svakodnevnu isporuku dve vekne hleba za porodicu Radenković. Naime, svakog dana, na štetu nas zaposlenih, našim vozilom iz „Kasine” („Srpski domaćin”) u Ratinu, na porodičnu adresu vlasnika Radenkovića odvoze se dve vekne hleba, a subotom četiri, pošto hleb ne trebujemo nedeljom - upozorava Tripković.

SVE PO ZAKONU
   – Dokle ide samovolja vlasnika ilustruje i podatak da su pet radnika dobili otkaz bez prethodnog upozorenja i bez mišljenja sindikata. Naime, oni su rešenje dobili 4. maja prošle godine, sutradan je zvanično zatraženo mišljenje sindikata, a mi smo ga predali dva dana kasnije, dakle 7. maja! Sve po zakonu!? Zato su pojedini radnici poveli radni spor - kaže Tripković.

(U sledećem broju: „Hladnjača”)
Povratak na vrh strane


 DR STEVAN LILIĆ, PROFESOR UPRAVNOG PRAVA - piše Slobodan Rajić
Dragocena iskustva Kraljeva u razvoju lokalne samouprave

    • Dr Stevan Lilić, redovni profesor Upravnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u ponedeljak, 18. aprila, bio je gost Kraljeva, gde je učestvovao na seminaru o izradi statuta opština koji su organizovali švajcarska nevladina organizacija MSP i Evropski pokret u Srbiji, u saradnji sa Skupštinom opštine Kraljevo. Profesor Lilić, inače veliki borac za demokratske promene i donedavni narodni poslanik u Skupštini Srbije, pored profesure, trenutno je i predsednik profesionalnog udruženja Pravnici za demokratiju, a aktivno je uključen i u rad Evropskog pokreta u Srbiji, koji je sa MSP direktno odgovoran za projekat podrške razvoju lokalne samouprave u Srbiji. Autor je brojnih knjiga i publikacija iz oblasti prava i jednog broj reformskih zakonskih projekata

    IN: Profesore Liliću, Vi ste bili jedan od koautora sadašnjeg, novog Zakona o lokalnoj samoupravi, donetog 14. februara 2002. godine. Kakva su iskustva u dosadašnjoj primeni ovog Zakona?
   - Ja sam bio u ekspertskom timu koji je izradio model Zakona o lokalnoj samoupravi koji je trebalo da nas izvede iz prethodnog stanja. Naime, raniji zakoni o lokalnoj samoupravi, naročito zakon koji je donet 1999. godine, bili su veoma restriktivni. Zakon iz 1999. praktično je pod firmom „lokalne autonomije“ ugušio lokalnu samoupravu, naročito što je lokalnu (samo)upravu lišio finansijskih izvora samostalne delatnosti, izvornog delokruga itd.
   Kad govorimo o iskustvima novog Zakona, ovaj današnji razgovor u Kraljevu bio je izuzetno kvalitetan. Razlog je što je Kraljevo, sticajem okolnosti, bilo prva opština koja se organizovala po novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, donetom februara 2002. godine, a koji je rađen po najvišim svetskim i evropskim standardima. Zato je današnji razgovor bio „klinički“, kako mi to kažemo. Znači, nema više „pričam ti priču“, već sagledavamo tačku po tačku, vrlo konkretna pitanja. Recimo, kada se i kako raspisuje referendum, kada je on obavezan, koji procenat građana-birača može da ga inicira... Zatim, kakav je položaj predsednika opštine u odnosu na raspolaganje imovinom opštine, koja trenutno ne postoji jer je sve to državna svojina, da li će predsednik u vezi sa raspolaganjem tom imovinom da se obrati Vladi, recimo, kad je u pitanju prodaja, ili može samo da da predlog, a Skupština je ta koja se obraća Vladi Srbije.
   Zatim, pitanje rezidualnih nadležnosti, odnosno kome pripada nadležnost koja sada nije propisana da postoji: kada se otkrije nešto novo, što treba da se radi - ko to treba da radi, da li je to predsednik opštine ili je to skupština opštine. Tu su izneti vrlo ozbiljni argumenti u prilog tome da to bude predsednik opštine, zbog hitnosti najčešće, a drugi je ozbiljan politički argument, znači ne argument efikasnosti, nego težine kontrole, da to bude skupština. Postoji i kompromisno rešenje, koje sam ja predložio, da to bude opštinska skupština, a da predlog s tim u vezi daje predsednik opštine i da bude jedna vrsta „skretničara“, usmerivača, da kaže šta treba da ide opštinskoj upravi, šta opštinskom veću, šta skupštini, dakle ne da automatski to bude njegovo pravo, nego da on automatski mora brzo da reaguje... Znači, iskustva u primeni Zakona su u celini dobra.

   IN: Da li postoje neke loše strane, mane tog Zakona?
   - Više ne možemo govoriti o manama. To je kao kada proizvedete jedan mehanizam, mašinu, recimo automobil, pa je nakon 10.000 kilometara ponovo pregledate. Dakle, mi sada imamo te elemente za reviziju Zakona o lokalnoj samoupravi, da vidimo koje elemente treba pojačati, koje „popustiti“. Recimo, stalna je dilema vezana za opštinsko veće. Tu stalno postoji trvenje i s tim u vezi postoje određene opcije. Na primer, možeš da ostaviš stvari kako jesu i ono „ne talasaj“, a možeš da pokreneš inicijativu da se promene, revidiraju odredbe o opštinskom veću, ili inicijativu da se opštinsko veće kompletno ukine. Dakle, tu treba proceniti šta se dobija, šta se gubi, šta je najefikasnije. Jer, očigledno je da je relacija između predsednika opštine i skupštine jasno Zakonom utvrđena, dok opštinsko veće nije bilo ni predviđeno inicijalnim modelom Zakona, već uvedeno kao posledica amandmana, intervencijom u Skupštini Srbije, ali ja ga ne isključujem.

   IN: A kako su u praksi primenjeni ostali instituti, poput građanskog branioca, opštinskog menadžera, glavnog arhitekte, od kojih neki u Kraljevu već funkcionišu?
   - To se uvodi postepeno, ali to nije prioritet ovog Zakona. Prioritet Zakona o lokalnoj samoupravi je zapravo dvojak. Jedno je da se na nivou opštine obezbedi odgovarajući modalitet principa podele vlasti, a ne skupštinski sistem vlasti, da se stvori sistem podele u kojem postoji konstruktivna tenzija interesa između predsednika opštine i opštinske skupštine. I drugo je još nerešeno pitanje svojine, jer, kao što znate, još 1995. godine je donet jedan Zakon o sredstvima u svojini Republike. To je zapravo jedna vrsta nacionalizacije društvene svojine, republičke, opštinske, lokalnih zajednica, svih, i sve je pretvoreno u državnu svojinu kojom raspolaže Vlada Republike Srbije. Tu postoji još jedan problem - što državna svojina automatski ne podrazumeva da je to svojina Republike, nego, po svojoj prirodi, ta svojina ima barem dve stavke: opštinsku i republičku svojinu. To se nije u tom Zakonu razlikovalo i to je sada veliki problem i smatramo da je to ključno pitanje o kome treba da se raspravi na relaciji između centralne vlasti i „lokala“. To moraju sve opštine da učine, ne samo Kraljevo.

   IN: Kakav je Vaš utisak, da li je za ove tri godine došlo do nekog stepena decentralizacije vlasti i sa ovim Zakonom o lokalnoj samoupravi?

   - Malo je, ipak, preuranjeno pitanje. Zašto? Ovaj Zakon o lokalnoj samoupravi jeste donet u februaru 2002. godine, ali tranzitorna klauzula Zakona kaže da se on „primenjuje počevši od prvih redovnih lokalnih izbora“, što je bilo u jesen 2004. godine, osim Kraljeva i još 12-13 opština koje su imale prevremene izbore i imaju dužu primenu. Mi imamo praktično šest meseci realne implementacije ovog Zakona u Srbiji. To je kratko vreme, ali ja ga ocenjujem kao veoma pozitivno, posebno na osnovu današnjeg skupa i razgovora, jer su danas pitanja u raspravi bila „klinička“, ne politička, ne načelna, principijelna, nego kako da se problemi rešavaju. Recimo, pored ovog pitanja raspolaganja državnom imovinom, imamo i problem kako zatvoriti sednicu za javnost, po kojim tačkama i kakve su zakonske formulacije itd. Dakle, sagledavaju se vrlo praktična pitanja. Zbog toga sam ja više nego zadovoljan jer vidim da po prirodi stvari nema mesta velikim političkim pričama i teorijskim razglabanjima, da budem malo grub.

   IN: Kao profesor Upravnog prava, koliko ste zadovoljni stepenom modernizacije lokalne i državne uprave u Srbiji, i u organizacinom, i u materijalno-tehničkom smislu, i u pogledu načina rada i efikasnosti u funkcionisanju?

   - Na lokalnom nivou imamo pretpostavke za brži i bolji razvoj koji se već pokazuje. Zato što je Zakon o lokalnoj samoupravi već takav kakav jeste. Za razliku od tog nivoa, po važećem Zakonu o državnoj upravi, organizacija uprave na nivou Republike je izuzetno loša!? To je jedan prevaziđen, arhaičan, hijerarhijski, konzervativan, represivan Zakon i sistem („Nedemokratski“, prim. nov.). Nedemokratski, tako je, gde je ta uprava definisana kao instrument vlasti, a ne kao javna služba!? Zato je u toku postupak da se i Zakon o državnoj upravi izmeni i eliminiše nesimetričnost dve uprave na dva nivoa.

SOCIJALISTIČKI DINOSAURUSI
IN: Kakvo je trenutno stanje na beogradskom Univerzitetu i Pravnom fakultetu?
- Sve u svemu, ja bih rekao da je to stanje jako loše. Iz više razloga. To su, u stvari, preživeli socijalistički dinosaurusi. Tranzicija, reforma, kakva-takva, ušla je i u politički sistem, i u privredni sistem, i u Vojsku, ako hoćete, ali na Univerzitet još nije ušla. Ni na Akademiju nauka!? To su jake tvrđave. Univerzitet mora da se prilagodi evropskim standardima, tom Bolonjskom procesu, a u okviru toga posebno moraju da se prilagode i Pravni fakultet i Fakultet političkih nauka. Moje je mišljenje da Pravni fakultet, nažalost, moja Alma mater (na latinskom, prim. nov.), moja „duhovna majka“, najviše tu kaska i ima jako mnogo ideološko-političkog u sebi, dakle, nečega što potpuno nema veze sa pravnom naukom i pravnim standardima i vrednostima. Ali, to je proces kroz koji moramo proći!Povratak na vrh strane


LUKOVIĆI IZ KRALJEVA RAZVILI BIZNIS U RODNOM SELU - piše Miloš Milišić
Cveće za uživanje i - žuljeve

   • Miloš i Snežana Luković, poznati uzgajivači cveća u kraljevačkom i čačanskom kraju, ove godine odnegovali 50 hiljada cvetnih biljaka

    I ovog proleća zamirisaće mnoge terase i vrtovi, širom Srbije, na cveće iz plastenika Snežane i Miloša Lukovića, poznatih uzgajivača iz Kraljeva. Vredni bračni par krenuo je pri kraju godine u ovaj biznis, ne sluteći kakva ga iskušenja čekaju. Posao je, dakako, isplativ, ali dug je put do punog novčanika i zasluženog odmora.
   Dugo su Lukovići ,,dumali" šta im je činiti. Primanja mala, posao na pijačnoj tezgi neizvestan, a obaveze se moraju namirivati. Sin Slobodan, jedan od najtalentovanijih mladih Kraljevčana, stigao je do postdiplomskih studija na beogradskom Fakultetu primenjenih umetnosti, valja ga podržati...
- Odlučili smo da na imanju Snežaninih roditelja, u selu Kačulicama, podignemo više plastenika i krenemo sa proizvodnjom cveća. Istina je da se cveće ne može uzgajati bez dobre volje i raspoloženja, ali prilično je i muka. Ove zime recimo, mrazevi su bili toliko jaki da je pretila opasnost da sve biljke uginu. To bi se desilo da je samo jedne noći u januaru ili februaru nestalo struje - kaže Miloš Luković.
   Ipak, zahvaljujući kaloriferima, cvetne biljke su izdržale ovogodišnje mrazeve i sada su petunije, lepi Jova, kadife, surfinije, muškatle, vinke... u punom cvatu. Kupci su već počeli da opsedaju vrt Lukovića, a telefonom cveće ,,bezecuju" stalni kupci iz Čačka, Kraljeva, Kragujevca, Beograda, Podgorice...
   - Ma, da vidiš, sinko, bude u ovo doba ovde i zanimljivo. Naleću snaše svaki čas, htele bi nešto i jeftinije, pa se pogađamo i šalimo - zadovoljan je Snežanin otac Mićo Vujović, a njegova supruga, vredna i na šalu uvek spremna Milijana, odbrusi: ,,Ćude, more, dedurino, ako uzmem ovu motku, daću ti snaše..."
   Cvetno dvorište se ori od smeha, naročito Milijaninog, pa još kad navrati komšinica Zorica, šale se utrostruče. Ilija, Miloševa ,,desna ruka" u plasteničkim poslovima, kradom pogleduje i smeška se.
   - Da nije smeha i šale, sve bi bilo mnogo teže. Ovo je prilično težak, riskantan posao, ali posao koji ispunjava čoveka. Nešto se, naravno, i zaradi. Potrebno je dosta znanja, truda i strpljenja - kaže Snežana Luković.
   Svake jeseni Lukovići se spakuju, pa na Mediteran. Da se odmore, okrepe i ,,poleče" žuljeve. Nežni cvetovi traže jake ruke.Povratak na vrh strane
JUBILEJ DRUŠTVA „JOVO KURSULA“ U KRALJEVU - piše Slobodan Rajić
Sa „Sabora mladih’’ na „Staze istorije’’

   Društvo za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije „Jovo Kursula“ u Kraljevu ove godine obeležava 85 godina postojanja i rada. Čitava ova godina je u znaku tog velikog jubileja, a prva veća manifestacija tim povodom biće organizovana u subotu, 23. aprila, na Lazarevu subotu - Vrbicu, na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu.
   - Lazarevu subotu - Vrbicu obeležavamo šesti put, ali nam je glavna preokupacija Sabor mladih, koji ćemo tog dana održati prvi put. Budući da je Vrbica praznik najmlađih, na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu 23. aprila, sa početkom u 11 sati, očekujemo da će u izvođenju prigodnog kulturno-umetničkog programa učestvovati oko 1.000 mladih. Pre svega učenika osnovnih škola i školskih folklornih i kulturno-umetničkih društava, zatim crkvenog hora itd. Očekujemo da na taj način omasovimo i podmladimo naše društvo sa novih 500-600 članova, pre svega mladih koji treba da nastave negovanje istorijskih, kulturnih i običajnih tradicija srpskog naroda - najavljuje Milijan Živković, predsednik Društva „Jovo Kursula“.
Prema njegovim rečima, svi mladi koji tog dana postanu članovi Društva, poći će na tradicionalno putovanje i druženje pod nazivom „Stazama srpske istorije“, koje se organizuje u saradnji sa Aktivom nastavnika istorije u Kraljevu. Mladi će tom prilikom posetiti više kulturno-istorijskih spomenika u okolini Kraljeva.
   Sutradan, u nedelju, 24. aprila, Podružnica Društva „Jovo Kursula“ u Samailima i Lascu organizovaće tradicionalnu, desetu po redu, manifestaciju posvećenu Drugom srpskom ustanku, pod nazivom „Cveti 2005. godine“. Time će biti obeležen još jedan jubilej: 190 godina od podizanja Drugog srpskog ustanka. Taj dan je, inače, i slava navedene Podružnice, a domaćin će ove godine biti porodica Milomira Lukovića iz Bapskog Polja. Na ovom lepom druženju očekuje se najmanje stotinak članova Društva i drugih gostiju.Povratak na vrh strane

UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

MUZIČKA ŠKOLA U KRALJEVU OVIH DANA - piše Bojana Milosavljević
Hronika novih uspeha

   Svako proleće, po tradiciji - takmičarsko, u ,,Stevanu Mokranjcu" dočeka se više nego spremno, a nizu vrednih priznanja učenika i, naravno, njihovih profesora, doda se sijaset ,,svežih" nagrada. Mali i mladi muzičari iz niže i srednje škole u Kraljevu mogli bi da postignu i više, samo da je u našem školstvu i opštini manja besparica. U prošlim brojevima lista objavljeni su uspesi ,,Stevana Mokranjca" na takmičarskim scenama do pred sam kraj prošlog meseca. Poslednji dani marta posrećili su se prof. Jeleni Gvozdenović, koja je svoje osnovce iz četvrtog razreda pripremala za ,,Treći susret mladih solfeđista" u Požarevcu. Tatjana Kaličanin i Ema Pandrc osvojile su prve nagrade, a Tanja Bogojević - treću.
   Tih dana Kragujevac je bio domaćin Međunarodnog takmičenja harmonikaša ,,Zvezdane staze". Učenici prof. Marije Stevanović opet su blistali zvezdanim sjajem: za njih petoro - pet prvih nagrada. Tatjana Kaličanin (iz niže škole) još je i - pobednik kategorije, a prva mesta osvojili su i: Miloš Avramović, Nikola Peković i srednjoškolci Miloš Beljaković i Aleksandar Paunović. Nikola Obradović, takođe profesor harmonike, ostvario je izvanredan rezultat sa svoja dva učenika: osnovac Stefan Beloica osvojio je prvo mesto, a srednjoškolka Bojana Belošević - drugo.
   Republičko takmičenje muzičkih škola u Beogradu obeležilo je prvu polovinu aprila. Na ovom najvećem skupu talenata iz Srbije opet su vrlo primećeni bili Kraljevčani. Biljana Mirjanić, nastavnik klavira maloj Mini Ćurčić (takmičar u pretkategoriji), sa svih sto poena osvojila je titulu ,,laureat". Bojana Peković, takođe u pretkategoriji klavira, osvojila je drugu nagradu (klasa prof. Tatjane Jakovljević). Učenik niže škole, Ilija Lazarević, dobio je drugu nagradu (klasa prof. Marka Goloskokovića), a pohvala je pripala srednjoškolki Marijani Drenovaković, koja klavir uči kod prof. Marije Ostojić. Kategorija solo pevanje imala je dvoje uspešnih u Beogradu: Robert Marković - prvo mesto, a Nevena Projović - drugo. Oboje su učenici niže škole u klasi prof. Dragane Đokić. Isti uspeh postigli su i flautisti: Sandra Kovačević - pobednik (iz niže škole i klase prof. Vanje Azanjac), a Ivana Ilić, takođe osnovac, ali u klasi prof. Snežane Kovačević - drugonagrađena. Darko Perčević, učenik klarineta u srednjoj školi, iz klase prof. Dejana Ostojića, osvojio je treće mesto. Malu reprezentaciju trubača iz klase prof. Srđana Radosavljevića sačinjavali su osnovci Ranko Janković, Vladimir Klem i Nikola Mirosavić - sva trojica osvajači prvog mesta, a njihov vršnjak Vlade Luković, kao drugi u kategoriji, takođe se smatra pobednikom, budući da prva nagrada nije dodeljena. Solo pevače i duvače klavirskom pratnjom pomagali su Suzana Sajić i Slobodan Novaković. Kamerni ansambl srednjoškolaca, iz klase Anuške Jončić, profesora - Tijana Mladenović (violina) i Filip Lukić (harmonika) dobili su drugu nagradu na takmičenju u Beogradu.
   Sredinom meseca u Nišu je održano Drugo takmičenje gudača. U kategoriji violončela Anđela Damjanović, učenica niže škole, u klasi prof. Predraga Mihajlovića, osvojila je drugo mesto. ,,Violinisti" iz kraljevačkog ,,Mokranjca" bili su neuporedivo brojniji, a isto tako uspešni. Osnovci Nikola Ćuković i Marta Petrović, u klasi prof. Vesne Dimitrijević, osvojili su drugu (Nikola) i treću (Marta) nagradu. Učenici prof. Roksande Vujanac (niža škola) imali su ovaj poredak: Marija Tošić - prva nagrada, Aleksandra Neranyić - druga i Milica Jovanović - pohvala. U pobednike se upisala i profesor Jelena Ćurčić sa svojim učenicama iz niže škole: Tijanom Ćurčić, koja je osvojila prvu nagradu i Aleksandrom Jeremić, kao trećenagrađenom. Sve ove takmičare u Nišu je na klaviru pratila Suzana Sajić.

KRALJEVČANI U PULI
   Prekjuče je mala odabrana grupa učenika ,,Mokranjca", posle više godina odsustvovanja, otišla na međunarodno takmičenje u Pulu (Hrvatska), koje će trajati do nedelje. Izlazak ,,u svet" bio je povod javnom času harmonika i dva kamerna ansambla, održanom sredinom prošle sedmice u    Narodnom muzeju, kao generalna proba pred važan nastup. O tome kako je došlo do toga da mali Kraljevčani sviraju pred hrvatskom publikom, objasnila je profesor Marija Stevanović:
   - Na takmičenju ,,Zvezdane staze" u Kragujevcu, pre oko mesec dana, bio je jedan član žirija koji je iz Hrvatske, a inače je i jedan od organizator tog takmičenja u Puli. Ljubazno nas je pozvao da učestvujemo na njihovom festivalu i mi smo odlučili da se odazovemo. Lično se radujem, jer sam u ovom gradu poslednji put bila kao đak 1989. godine. Oni su nas i kasnije pozivali, ali zbog poznate situacije, mi se nismo odazivali. Sada su prilike, kako smo čuli, sasvim drugačije.
   U lepom istarskom gradu, na prestižnom međunarodnom takmičenju, pojaviće se: Stefan Projović, Miloš Avramović, devojčice istog imena i prezimena - Natalija Marinković, Nikola Peković i Nevena Projović. Nastupiće i dva kamerna ansambla. Sa decom su otputovali profesori: Marija Stevanović, Anuška Jončić, Jovanka Petrović i Darko Ružičić.


PROMOCIJA KNJIGE ,,VELIKANI KRALJEVAČKE MEDICINE” - piše Ivan Rajović
Dobar čovek uvek je i dobar lekar

   Povodom dvestagodišnjice bitke za Karanovac, 133 godine Srpskog lekarskog društva i 123 godine imendana Kraljeva, ali i 30 godina od osnivanja, u izdanju Udruženja distrofičara Kraljevo za Raški okrug, izašla je knjiga ,,Velikani kraljevačke medicine", čiji je autor prim. dr Nikola Krpić.
   Ovom nevelikom, ali svakako i te kako značajnom publikacijom, Krpić je, kako tvrdi dr Ljubiša Jovašević, recenzent knjige i organizator njene promocije, pokušao da nam prikaže, kroz rad Srpskog lekarskog društva u Kraljevu, razvoj zdravstvene službe, razvoj Sekcije SLD i prihvatanje i širenje novih tehnologija i dostignuća u najkritičnijem periodu razvoja države. Ono što nam je prikazao ukazuje na altruizam bez rezervi, što omogućava učvršćivanje poverenja prema esnafu koji je nosilac i profesionalne prakse i edukacije.
   Ovaj rad dr Nikole Krpića, povodom 200 godina od Prvog srpskog ustanka, kada je 1805. godine oslobođen Karanovac, daje kratak prikaz srednjovekovne medicine na ovim prostorima i prve bolnice formirane u manastiru Studenici, čija je izgradnja zaavršena 1208. godine. U drugom delu knjige dat je kratak istorijat razvoja podružnice Srpskog lekarskog društva i, ne samo što je istaknuta uloga jedne stručne asocijacije, već je kroz njen rad objašnjen i razvoj zdravstvene službe uopšte, na području bivšeg Karanovca, koji je od 1882. godine Ukazom kralja Milana Obrenovića dobio ime Kraljevo. Mnogobrojni problemi i događaji na svetskoj i unutrašnjoj sceni nisu mimoišli ni Kraljevo. Zahvaljujući velikom požrtvovanju svih zdravstvenih radnika, u kriznim periodima spaseni su mnogi životi i umanjene patnje obolelima, povređenima i unesrećenima.
   Svojom knjigom, držeći se gesla da je dobar čovek uvek dobar lekar, i obrnuto, Krpić je, kako sam smatra, uspeo da sudu javnosti prikaže malo svedočanstvo o istoriji i razvoju Srpskog lekarskog društva i Sekcije SLD Kraljevo. O kraljevačkim lekarima koji su već decenijama prisutni u životima meštana ovog podneblja, ali i radu pomenutog udruženja, malo je toga ili gotovo ništa predstavljeno javnosti na ovakav način, što je bio i jedan od osnovnih motiva priređivača da se lati ovog obimnog i mukotrpnog posla.
   Nikola Krpić je osnovnu školu i Gimnaziju završio u Kraljevu. Studije na Stomatološkom fakultetu u Beogradu završio je 1978. godine. Pored redovnih poslova koje je obavljao, bio je i aktivni član Jugoslovenske sekcije lekara za saradnju sa UNICEF, član republičke komisije za zdravstveno vaspitanje, predsednik Udruženja distrofičara regiona Kraljevo, član Predsedništva Udruženja distrofičara SR Srbije, bio je član Matice iseljenika Srbije, predsednik Sekcije za međunarodne odnose i odbornik u SO Kraljevo. Dobitnik je diplome i plakete ,,Dr Dragiša Mišović" 1990. godine, Zlatne značke KPZ Republike Srbije, Srebrne plakete za rad na zaštiti čovekove okoline Republičke konferencije SSRN Srbije. Krpić je do sada objavio 28 stručnih radova. Pored ostalog, danas je predsednik Fondacije ,,Dr Obren Jović" i predsednik Upravnog odbora Zavoda za rehabilitaciju ,,Agens" u Mataruškoj Banji.
   U velikom holu tog istog zavoda prošlog ponedeljka je, u prisustvu velikog broja zvanica i gostiju, u organizaciji dr Ljubiše Jovaševića, direktora pomenute ustanove, uz prigodan zabavni program upriličena promocija knjige ,,Velikani kraljevačke medicine". O knjizi su, pored recenzenta dr Ljubiše Jovaševića i samog autora dr Nikole Krpića, govorili dr Branko Paštar i predsednik Udruženja distrofičara Raškog okruga.
O svom delu, na samom početku, autor kaže: ,,Ovo je plod mojeg traganja za humanistima lekarima Srpskog saniteta. One koji su još živi do danas, saslušao sam. O nekima saznao sam iz kazivanja njihovih kolega ili potomaka, a o nekiima nisam uspeo da saznam ništa. Ostavljam u amanet u budućem vremenu kolegama da dopune ovu knjigu. Znanjem, čašću i ljubavlju prema zavičaju, voljenom gradu Kraljevu, naši lekari to zaslužuju."


IZLOŽBA SLIKA DRAGOLJUBA BOSIĆA - piše Ivan Rajović
Veliki majstor po sećanju

   • U organizaciji Intelektualnog kruga ,,Sveti Đorđe” i Umetničke galerije “Pecović”, u Restoranu ,,Grand” je prošlog četvrtka, uz prigodan kulturno-umetnički program u kojem su učestvovali Zoran Savković Džeri, Dragana Marković, Goca Gavrilović, Jelke i kraljevačke devojke, upriličena izložba slika ženskih aktova Dragoljuba Bosića

   Otvarajući ovu izložbu, Dragan M. Pecović je, pored ostalog, rekao kako je Dragoljub Bosić u svom velikom iskustvu uspeo da ovlada likovnim tehnikama i tehnologijama i da svoj temperament i karakter likovnog jezika pretvori u stvarno umetničko delo. Bosić je po ubeđenju ekspresionista koji do svog izražaja nije došao teoretskim analizama, već svojim slikarskim bićem. On je, kako tvrdi Pecović, slikar boje i forme, slikar koji ruši granice između stvarnosti i sveta velikim slikarskim umećem. Oslobođen akademskih stega, on stvara nešto novo, nešto što se može uočiti u neukrotivim ritmovima boja koji definišu samu strukturu njegove umetnosti. U funkciji svog temperamenta kod Bosića crtež ima direktan, snažan i neposredan karakter, koji nije čista linija, ni kontura, ali je u stalnom kontrastu svetlog i tamnog, dramatičnog i smirenog. Koloritnost dominira potpuno njegovim slikama, dok razigrana forma i crtež koji ne ulepšava predmete daje prepoznatljivi pristup Bosićevom slikarstvu.
   Međutim, govoreći o motivima i samoj izložbi kojom je, kako tvrdi organizator, Veliki majstor u saradnji sa kraljevačkim kolekcionarom slika Draganom M. Pecovićem, došao do ekspresionističke ode lepoti pokreta žene, Bosić kaže kako mu je ovo 25. samostalna izložba i da se ovog puta odlučio za pomalo zaboravljen, ali veoma zahtevan motiv - ženski akt.
   - Ovom izložbom - kaže Bosić - želeo sam da uveličam lepotu ženskog tela i da ženu kao takvu podignem na pijedestal. U svom ateljeu, nastavlja on, ja imam aktova koji su rađeni ranije i koji su apstraktniji. To su uglavnom slike žena kakve je opisivao Jesenjin, kafanske, ulične i njima slične. U ovom slučaju žensko telo je idealizovano, a žene to zaslužuju svojom lepotom i oblikom tela od kojeg nema ničeg lepšeg.
   Aktovi su, kako tvrdi autor, rađeni po sećanju iz Pariza, Honolulua, sa drugih mesta i raznih muzeja, mada je neposredno slikanje akta veći doživljaj, i pored toga što postoji mogućnost da se dogodi i promašaj ukoliko je slikar zaista preokupiran lepotom svog modela.
   Sve slike su zapravo ulja na platnu istih formata, a zanimljivo je da su sve nastale za samo osam dana, rađene brzo, hitro, i po dve do tri dnevno, zbog čega odišu spontanošću i svežinom. Svaki akt ima svoj pokret i može da se nazove po tom detalju, a na svakom su naročito istaknuti atributi žene koji podstiču sva ljudska čula, a naročito čulo vida, tvrdi slikar, mada se po reakciji posmatrača može zaključiti da ni ostala čula ne ostaju nenadražena. A na pitanje da li se radi o lažnom stidu, zbog čega slikari retko pristupaju ovakvim poduhvatima, Bosić kaže kako smatra da onim što je uradio nije nikoga povredio, već je doprineo da se tabu golog ženskog tela razbije, ako ga ima, a ima ga.
   - Žena je biće koje rađa, donosi novi život, i kao takvu bi je trebalo poštovati, jer ona oplemenjuje ovaj svet - kaže Bosić.


OBELEŽENA DODELA ,,VUKOVE NAGRADE” KRALJEVAČKOJ GIMNAZIJI - piše Ivan Rajović
Svečana akademija u “Kvartu”

   Povodom dodeljivanja ,,Vukove nagrade”, koju Kulturno prosvetna zajednica Srbije svake godine dodeljuje institucijama i pojedincima za najveći doprinos u kulturi, umetnosti i obrazovanju, a koju je ove godine dobila i kraljevačka Gimnazija, održana je Svečana akademija u bioskopu ,,Kvart”. U programu, koji je tom prilikom izveden, nastupili su učenici škole koji su predstavili svoje domete u različitim oblastima, čime su na najbolji mogući način opravdali dodeljeno im priznanje.
   Pored hora Gimnazije, dramske sekcije, plesnih klubova ,,Spektar” i ,,Kalipso”, u programu su učestvovali učenici Ana Savić, Višnja Dugalić i Mina Bošković, a kao gosti, svojim vrhunskim umećem predstavili su se pijanista Dušan Trbojević i glumac Nebojša Dugalić. Umetnički sadržaj ove svečanosti činila su dela pesnika Ljubomira Simovića, Miodraga Pavlovića, Slobodana Rakitića i Matije Bećkovića, delovi dramskih ostvarenja Oskara Vajlda, Branislava Nušića i Dušana Kovačevića, a u muzičkom delu, pored Himne Svetom Savi, izvedene su kompozicije Hačaturijana i Kornelija Stankovića.
   Obraćajući se prisutnim predstavnicima Crkve, lokalne samouprave i brojnim gostima iz najrazličitijih oblasti javnog života, među kojima je bila i delegacija grčkog grada Tive, koja se tom prilikom zatekla u Kraljevu, direktor škole Milorad Senić istakao je značaj ove škole tokom devedeset pet godina njenog postojanja, istakavši kako je zahvaljujući mnogim generacijama profesora i učenika Gimnazija uspela da postane svojevrsni hram obrazovanja, mudrosti, humanosti i tolerancije i na taj način najbolje reprezentuje svoj grad i Republiku, što dokazuje i priznanje koje je zasluženo dobila.


IZ NARODNE BIBLIOTEKE ,,STEFAN PRVOVENCANI" KRALJEVO
Nove knjige
   Laš Svensen, ,,Filozofija dosade", Geopoetika 2004.
   Mladi norveški docent na Institutu za filozofiju Univerziteta u Bergenu, Laš Svensen, rođen 1970. godine, napisao je ovo delo, kako stoji u uvodu, kada je hteo da se prepusti dokolici: ,,Pošto sam završio jedan dugotrajan istraživački projekat, hteo sam da se opustim i da ne radim ništa, ali se pokazalo da je to apsolutno nesprovodivo. Prosto nisam bio u stanju da ne radim ništa. Tako sam shvatio da moram da radim nešto, a to nešto jeste ovaj esej".
   Autor ovaj pojam posmatra kao fenomen modernosti koji predstavlja središnji problem savremenog života. Svensen kaže da od problema dosade pati deset procenata stanovništva bar jednom u životu i da je ona prisutnija kod muškaraca nego kod žena. U istraživanje su uključeni radovi iz književnosti, filma, umetnosti, teologije, sociologije i filozofije; pominje se roman Breta Istona Elisa ,,Američki psiho", slikarstvo Endija Vorhola, film Dejvida Kronenberga ,,Sudar", citati iz Ničea, Hajdegera, Beketa, Siorana, Pesoe i mnogih drugih. Svensen kaže da se opisi koji podsećaju na dosadu javljaju još u Bibliji, a ekspanzija ovog fenomena javlja se u doba romantizma. Početkom 19. veka ona se najpre uočavala kod bogataša i sveštenstva, da bi se tokom tog i sledećeg veka sve više javljala kod običnih ljudi. Autor veruje da dosada nastaje zbog nedostatka ličnog mišljenja, jer savremeni čovek traga za trenutnim zadovoljstvima, i tako se sve više otuđuje i doprinosi da taj problem bude još veći.Povratak na vrh strane


KOŠARKA - PRVA SRPSKA LIGA (JUG) - piše Zoran Bačarević
Ribnica u B diviziji
 
  • Plasman u Prvu B ligu (grupa Srbija) Kraljevčani obezbedili tek posle nastavka od pet minuta savladavši Goč u gostima sa 73:67

   Kraljevo će od jeseni imati čak tri ekipe u prvoligaškoj konkurenciji (muškarci) - ako drugačije ne bude odlučilo rukovodstvo KK Mašinac. Košarkaši Ribnice (,,prateći klub" Mašinca) izborili su direktan plasman u Prvu B saveznu ligu, posle upravo završenog takmičenja u Prvoj srpskoj ligi (grupa Jug). Zahvaljujući boljem skoru u međusobnim susretima sa Jablanicom iz Medveđe, košarkaši Ribnice izborili su pravo da se od jeseni ogledaju u drugom po snazi košarkaškom rangu u SCG.
   Do konačnog hepienda u grupi Jug Ribnica je došla u minut posle 12, tačnije, tek pošto je u gostima u produžetku od pet minuta savladala ekipu Goča iz Vrnjačke Banje. Konačan rezultat susreta 26. kola Goč - Ribnica glasio je 67:73 (11:17, 22:15, 17:15, 11:14, 6:12). Važnost susreta kao da je vezala ruke učenicima Radenka Varagića koji su, posle solidnog starta, narednih 20 minuta igrali uz seriju početničkih grešaka, da bi tek u poslednjoj četvrtini uspeli da izbore produžetak od pet minuta i stignu do konačne pobede.
   - Ribnica je mogla da plasman u viši rang obezbedi i pre poslednjeg kola i nastavka utakmice sa Gočom, ali se konačnom trijumfu ne gleda u zube. U prvenstvu smo startovali bez ambicije za najviše mesto, ali kada se na polovini lige ukazala šansa, rešili smo da jurišamo na počasni tron. Dolazak iskusnog Zorana Petrovića dao je ovoj mladoj ekipi potrebnu sigurnost, posebno u gostima, što nas je dovelo do plasmana u viši rang. Kako je Ribnica praktično prateći klub prvoligaša Mašinca, konačnu odluku o budućnosti sada već zvaničnog B ligaša sa Ibra doneće rukovodstvo ovog kluba. Kako su Ribnica i Mašinac jedno drugom uz bok, sada neće biti ,,pozajmljivanja" po dva igrača. Sada su igrači na zasluženom odmoru, a do jeseni je još daleko - kaže posle nedeljne promocije Ribnice u novog B ligaša trener Radenko Varagić.

TAMIŠ UZ RIBNICU
Iz Srpske lige u Prvu B ligu, pored Ribnice, plasirala se i ekipa Tamiša iz Bečeja, dok će se za preostala dva mesta boriti drugoplasirane i trećeplasirane ekipe sa ,,Severa" i sa ,,Juga" - Jablanica, Novi Pazar, Partizan iz Ušća. U niži rang su ispale po četiri najslabije plasirane ekipe, a među njima i Goč iz Vrnjačke Banje.


NA STARTU SUPER LIGE U BEOGRADSKOM ,,PIONIRU"
Složno brukanje protiv Zvezde
   • U 1. kolu Crvena zvezda - Sloga 128:73 (32:24, 36:24, 28:13, 32:12) • Najteži poraz Kraljevčana u prvenstvenim okršajima • U 3. kolu ovog vikenda Sloga gost Hemofarma u Vršcu

Milan Ilic    Rezultat iz podnaslova sve govori, pa o prvom startu Sloge u Super ligi (prošle sezone stariji kraljevački prvoligaš izostao je iz ovog takmičenja zbog manjka od svega dva koša) ne treba previše trošiti reči. Ipak, bio je to najteži poraz u istoriji kluba na prvenstvenim utakmicama, a koji trenutak pre završetka utakmice u beogradskom ,,Pioniru" rezultat je na semaforu glasio 128:70 za ,,crveno-bele". Više je nego očigledno da se mlada ekipa Sloge već ,,ispumpala" u minulih 26. kola u Atlas Pils YUBA ligi (okončana porazom u lokalnom derbiju sa Mašincem), pa od susreta sa Crvenom zvezdom niko nije previše očekivao. Previsok je samo poraz za ekipu koja, posebno kada je iskusni košarkaški stručnjak Dragan Kostić na njenom čelu, prima relativno malo koševa. Ovako se na prvom gostovanju Kraljevčana u Beogradu našlo skoro dvostruko više lopti u odnosu na neku ,,normalnu kvotu", posebno na ,,tvrdim" utakmicama. Statistika je samo, na kraju, potvrdila priču o takoreći ,,gimnazijskom" učinku Kraljevčana - ukupan šut od 37 odsto (54-20), ukupno 14 skokova u odnosu na Zvezdinih 39, šut za dva poena od 41 odsto (Crvena zvazda svih 87)... Kada je u pitanju efikasnost, samo su Gajić sa 18 i Mijajlović sa 17 postigli dvocifren broj koševa.
   - Poraz od 55 koševa se dešava, ali to ne sme da nas demorališe. Narednim protivnicima ćemo prepustiti ulogu favorita, a na ovoj mladoj ekipi je da sazreva - kratak je u komentaru subotnjeg poraza trener Sloge Dragan Kostić.
   Posle premijere pred svojim navijačima sa Atlasom u sredu uveče, Sloga će ovog vikenda na gostovanje u Vršac, gde je očekuje domaći Hemofarm. Zbog završnice Gud jier lige, utakmice 4. kola Super lige na programu su 4. maja.



Super liga - Drugo kolo

Sloga - Atlas 99:95 (28:27, 28:26, 20:15, 23:27)
Hala sportova. Gledalaca 2000. Sudije: Belošević (Beograd), Maričić (Kraljevo), R. Vojinović (Nikšić).
Sloga: Avalić 17 (2-1), J. Dašić 21 (6-4), Gajić 24 (14-13), Stefanović 4 (3-2), Brkić 12 (6-5), Beloica, Lučić, Bajić 7 (2-1), Atanacković 2 (2-2), N. Dašić, Mijajlović 12 (5-4), Novaković (2-0)
Atlas: Ratkovica, Holand 31 (18-12), Kovaš, Dojčin 21 (2-2), Šubara 9 (2-2), Bojović 5, Bolić 11 (6-4), Obradović 13 (5-3), Mišković 3, Lekić 3 (1-1), Peković, Velimirović.



KAJAK NA DIVLJIM VODAMA
Ključalo podno Magliča

   • Održan Kup gradova u slalomu (izborno takmičenje za reprezentaciju) • Ibar ispred Studenice

   Na startu nove kajakaške sezone takmičari iz šest klubova okupili su se u nedelju na stazi u Magliču da osvoje prve bodove na Kupu gradova (1. kolo) i istaknu svoju kandidaturu za reprezentaciju SCG, pošto je ovo nadmetanje kajakaša u slalomu bilo izborno. Najuspe-šniji su u generalnom plasmanu bili takmičari KK Ibar iz Kraljeva, koji su osvojili 75 bodova, druga je Studenica sa Ušća sa 50. Slede niški Gusar (43,5), Vrbas iz Banjaluke (38,5), Mataruge sa 19,5, a na začelju je ,,Konstantin Veliki” iz Niša - bez bodova.
   U K1 (juniori) prvih sedam mesta ,,podelili” su takmičari Ibra i Studenice, a pobedio je Stefan Stojanović (Ibar), ispred Predraga Pavlovića (Studenica). Kod seniora u K1 najbolji je Igor Kuzmanović (Vrbas), a slede Ivan Milosavljević (Gusar) i Bogdan Planojević (Studenica). Kod juniorki Milica Kožović (Mataruge) osvojila je drugo mesto, iza Olje Lazarević (Gusar).
   U disciplini C1 kraljevački tandem Goran Jovanović - Zoran Krumov plasirao se ovim redosledom, dok je Goranu Pašiću (Vrbas) pripalo treće mesto. Kajakaši Ibra trijumfovali su i u timskoj trci (3H K1) za seniore, ispred Vrbasa i prve postave niškog Gusara. Uspeh su Kra-ljevčani pon-ovili i u 3H K1 juniori, s tim što se na drugo mesto plasirala ekipa Stud-enice, a na treće Vrbas.


FUDBAL - ŠUMADIJSKA ZONA - piše Stole Petković
Goleada u Jarčujku

Kraljevo Hajduk - Tutin 4:2 (2:0)
Strelci: 1:0 G. Štavljanin u 3, 2:0 Marković u 27, 3:0 Marković u 48, 4:0 Miličić u 51, 4:1 Milinković u 59. (jedanaesterac), 4:2 Čuljević u 66. Stadion Hajduka. Gledalaca 150. Sudije: Nenad Jovanović (Guča) 7, pomoćnici: G. Čađenović i I. Vujičić (oba Kragujevac). Žuti kartoni: Anrić, N. Nikolić i Jakšić (Kr. Hajduk) Emrović, Sinanović i F. Prelić (Tutin).
Kraljevo Hajduk: B. Štavljanin 7, Gazikalović 6,5, Andrić 6,5, Kuč 6,5, G. Štavljanin 7 (Tanasković -), Čingelić 7, Miličić 7 (Tasić -), Marković 8, M. Nikolić 6,5, Jakšić 6,5, N. Nikolić 6 (Radović 7).
Tutin: Mladenović 6, Đerlek 6 (Sinanović 6,5), Kajević - (Barjaktarević 6), J. Prelić 6,5, Emrović 6,5, Radišić 6,5, Milinković 6,5, Čuljević 6,5, Hidović 6, Islanović 6,5, (Hazić -), F. Prelić 6.
Igrač utakmice: Dejan Marković (Kraljevo Hajduk).


SVAKOME PO POLUVREME
Sloga - Goč 2:1 (0:1)

Strelci: 0:1 Grozdanović u 24. (jedanaesterac), 1:1 Ivezić u 50, 2:1 M. Marković u 54. Gradski stadion. Gledalaca 200. Sudija: Branko Jovanović (Guča) 7,5, pomoćnici: B. Obradović (Guča) i I. Gavrilović (G. Milanovac). Žuti kartoni: Jevtović, Levajac i Šiljković (Sloga), Popović (Goč).
Sloga: Samardžić 7, Jevtović 6 (Radetić -), Banjac 7, Mikić 6,5, Đokić 7, Miletić 6,5, Markićević 6,5, Despotović 7, Ivezić 6,5 (I. Marković -), M. Marković 6,5,Levajac 6 (Šiljković -).
Goč: Ćirica 7, Pravdić 6 (Dimić -), Gajović 6,5, N. Radenković 6,5, Minić 6,5, Vesić 6,5 (Popović 6), Stojković 6,5, Stanković 7, Grozdanović 7 (Milojević -), Tomović 6, D. Radenković 7.
Igrač utakmice: Darko Despotović (Sloga).



AKTIVNOSTI ŠK SLOGA AMIGA
U Banji sigurno, Herceg Novi neizvestan!

U okviru proslave Dana Zavičajnog društva u Kraljevu je organizovan tradicionalni pojedinačni brzopotezni turnir u šahu. Partije su igrane pod vedrim nebom u bašti hotela ,,Turist”.
Konačan plasman:
1. Slavoljub Đošić 10
2. Vladimir Tašić 8,5
3/4. Aleksandar Simonović i Srđan Miletić 8
5. Aleksandar Semić 6,5...

   Šahovski savez Srbije i Crne Gore od 25. aprila do 4. maja organizator je festivala mladih igrača igre na 64 polja. Takmičenje se održava u Vrnjačkoj Banji, a šahisti će biti raspoređeni u pet starosnih kategorija. Iz svake grupe prvaci stiču pravo da učestvuju na Evropskom prvenstvu.
Iz ŠK Sloga na prvenstvu će se pojaviti braća Maksimilijan i Miloš Bošković.
    Od 15. do 22. maja u Herceg Novom se igra finale kupa ŠS Srbije i Crne Gore. Učestvovaće 12 prvoligaških ekipa, odnosno svi pobednici Kupa sa svih područja Srbije, među njima i Sloga Amiga.
   - Mi želimo da učestvujemo jer spadamo u red kvalitetnih klubova, ali materijalna sredstva su prevelika i ništa nećemo moći da uradimo bez pomoći pre svega grada - kaže Aleksandar Semić, predsednik ŠK Sloga Amiga.
Povratak na vrh strane


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive