Internet izdanje - 30. septembar 2005. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Tražiću zaštitu i od međunarodnog suda
Predloženi profesor Baltić i Žerar Šarije
Veliki broj pristalica Ravnogorskog pokreta
„Elektrosrbija” posluje po tržišnim principima
Mandić predsednik
Hrani se pravilno, vežbaj redovno
Sto evra - ponižavajuća otpremnina!
Ako hoćemo u Evropu, moramo uvesti njihove standarde
Telefonski stub privremeno
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: fudbal, odbojka, atletika


DR RADOSLAV JOVIĆ URUČIO PRIGOVOR OPŠTINSKOJ IZBORNOJ KOMISIJI - piše Rajko Sarić
Tražiću zaštitu i od međunarodnog suda

   • Posle nekoliko meseci upornog rada, kraljevački radikali tvrde da su prikupili 11.777 potpisa birača koji podržavaju njihovu inicijativu za opoziv predsednika opštine dr Radoslava Jovića • Opštinska izborna komisija je u utorak, 27. septembra, prihvatila kao validne prikupljene potpise iako pre toga, kako to zakon nalaže, nije propisan novi obrazac za prikupljanje potpisa, kao ni obrazac ovlašćenja za lica koja potpise prikupljaju • Jović uručio prigovor OIK i od državnih organa zatražio zaštitu zakonitosti preteći i tužbom Međunarodnom sudu • Eventualni referendum opštinu bi koštao minimalno dvadeset miliona dinara

   Predsednik opštine Kraljevo dr Radoslav Jović u sredu je Opštinskoj izbornoj komisiji uručio prigovor na njenu odluku da u načelu prihvati inicijativu kraljevačkih radikala za opoziv predsednika opštine. Uručujući prigovor sekretaru OIK Zoranu Tucakoviću, predsednik Jović je podsetio da je apelovao na OIK da se drži isključivo slova zakona, na šta je, u krajnjoj liniji, bila obavezna po članu 15. Zakona o lokalnim izborima.
- U članu 54. istog Zakona jasno stoji da se na proceduru za opoziv predsednika opštine primenjuju odredbe Zakona o izboru odbornika Skupštine jedinice lokalne samouprave. Imajući to u vidu, smatram da ste donošenjem Odluke prekršili odredbe Zakona koje jasno propisuju način sprovođenja procedure za opoziv predsednika opštine. Naime, u Zakonu o lokalnoj samoupravi jasno stoji da izborna komisija propisuje obrasce i organizuje tehničke pripreme za sprovođenje izbora za odbornike, pa ste, shodno tome, bili u obavezi da, pre prihvatanja bilo kakvih spiskova sa potpisima građana za opoziv predsednika opštine, propišete obrazac na kome će se potpisi prikupljati - kaže se, između ostalog, u prigovoru predsednika opštine dr Radoslava Jovića upućenom OIK.
   U dopisu se precizira da se uvidom u dokumentaciju OIK jasno može videti da, pre prikupljanja potpisa, nije propisan oblik i sadržaj obrasca za potpise birača koji podržavaju inicijativu radikala. Dalje, navodi predsednik Jović, OIK je bila u obavezi da propisani obrazac dostavi učesnicima u proceduri opoziva OO SRS i predsedniku opštine.
   - Pošto to niste učinili, prihvatili ste nametnuti obrazac od jednog učesnika u procesu opoziva, a to je OO SRS. Moje pravo, kao učesnika procesa, da se upoznam sa obrascem pre prikupljanja potpisa, potpuno ste zanemarili, čime ste se i politički opredelili i pogazili moja osnovna građanska i ljudska prava. Takođe, prema članu 23. stav 3. navedenog Zakona, bili ste u obavezi da budete upoznati koja su to lica od SRS ovlašćena da prikupljaju potpise. Uvidom u dokumentaciju OIK došao sam do saznanja da nikada niste ni doneli odluku o načinu provere autentičnosti potpisa. Vašom odlukom od 27. septembra 2005. godine, vi ste na samoj sednici doneli odluku da autentičnost potpisa proverite metodom slučajnog uzorka i to putem telefonskih poziva. Na taj način OIK se stavila u ulogu zakonodavca jer je mimo važećih zakona ,,proveravala” autentičnost potpisa - smatra Jović i naglašava da se na ovaj način OIK svrstala na jednu političku opciju kršeći njegova ljudska i građanska prava.
   U daljem tekstu prigovora OIK predsednik Jović naglašava da je komisija morala biti u stalnom zasedanju, te da je u njenom proširenom sastavu morao biti i predstavnik predsednika opštine. Dakle, SRS je, po zakonu, trebalo prvo da donese odluku na svom organu za opoziv predsednika opštine, da takvu odluku preda OIK na verifikaciju, i da se na taj način uđe u proceduru opoziva predsednika.
   - Pošto ništa od ovoga niste uradili, čitava procedura prikupljanja potpisa koju je uradio OO SRS pravno je ništavna, a vi ste, donošenjem vaše odluke, prekršili član 15. stav 1. Zakona koji vas obavezuje da se starate o zakonitosti sprovođenja izbora odbornika, odnosno opoziva predsednika opštine. Vašom odlukom, vi ste, praktično, verifikovali, odnosno naknadno utvrdili, sve radnje koje je obavila jedna strana u postupku opoziva predsednika opštine i pri tome ste prekršili i član 27. Zakona o lokalnim izborima, koji vas obavezuje da, od trenutka podnošenja inicijative za opoziv, pa do samog referenduma, preko javnih glasila blagovremeno, istinito i nepristrasno građane obavestite o svim aktivnostima učesnika izbornog postupka. Nažalost, o inicijativi za opoziv građane je izveštavala samo SRS lažnim i politički promišljenim informacijama - poručuje predsednik Radoslav Jović i naglašava da danas nije ista situacija kao 1999. godine, kada je podneo ostavku na mesto predsednika Skupštine opštine. Ovoga puta radi se o principu koji će, kako kaže dr Jović, braniti do kraja. Ali, to ne može sam da radi, kaže, i očekuje pomoć svih onih kojima je stalo do toga da Srbija bude pravno uređena država.
   Jović sumnja u validnost svih 11.777 potpisa, prikupljenih na obrascu koji je 2003. godine služio za izbor predsednika opštine, koliko su radikali prikupili u kampanji ,,od vrata do vrata” vođenoj nekoliko meseci, i podseća da su u Ušću radikali sakupljali potpise građana sa izgradnju srednje škole, a kasnije ih upotrebili za smenu rukovodstva mesne zajednice.
   - Zbog toga i smatram da nije sve čisto, te me iznenađuje odluka OIK koju čine sve političke grupacije, dakle i vlast i opozicija. Radikalima sledi i tužba zbog kleveta iznetih u biltenu Opštinskog odbora te stranke koji se ovih dana građanima deli na ulicama našeg grada, a gde se moja ličnost dovodi uvezu sa kriminalnim grupama. U tom pogledu tražiću maksimalno obeštećenje - poručuje dr Jović.
On naglašava da je legitimno pravo radikala da pokrenu inicijativu za njegov opoziv, ali ga zaprepašćuje postupak OIK koja, kako kaže, krši sve zakone i popušta nameri radikala.
   Ako bi OIK ostala pri prvobitnoj odluci, sledilo bi raspisivanje referenduma za opoziv predsednika. Njegovo sprovođenje koštalo bi opštinsku kasu najmanje deset miliona dinara. Toliko bi bilo potrebno i za eventualni izbor novog predsednika, bez dodatnih troškova kampanje. Svakako, usledi li drugi izborni krug, poreznici Kraljeva bi morali da obezbede dodatnih deset miliona dinara. Sve u svemu, trideset miliona dinara koštao bi izbor novog predsednika. O ovako značajnim sredstvima trebalo bi svi da porazmisle.

OBAVESTIO SAM SVE
   Dr Radoslav Jović je o svim poslednjim događajima vezanim za inicijativu radikala za opoziv predsednika opštine upoznao i predsednika Srbije Borisa Tadića, predsednika Vlade Vojislava Koštunicu, predsednika Narodne skupštine Predraga Markovića, potpredsednika Vlade Srbije Miroljuba Labusa, ministra inostranih poslova Vuka Draškovića, ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića, ministra za državnu i lokalnu samoupravu Zorana Lončara, Tomislava Nikolića, predsednika SRS i Ivicu Dačića, potpredsednika SPS.
   U dopisu Jović kaže da će tražiti zaštitu od svih pravosudnih institucija u Srbiji, ali i kod Međunarodnog suda pravde.
   - Ovo ne činim da bih bio predsednik opštine, već da bih građanima Srbije i Međunarodnoj zajednici stavio do znanja u kakvoj to mi državi živimo. Obavezan sam kao čovek pred današnjim i budućim generacijama da pružim otpor pravnom nasilju - navodi se u dopisu.
   Dopis slične sadržine upućen je i opštinskim odborima DS, DSS, SPO, G 17 plus, SPS, DHSS i NS, strankama koje imaju odbornike u SO Kraljevo.
Povratak na vrh strane


PRIZNANJA I NAGRADE OPŠTINE KRALJEVO - piše Rajko Sarić
Predloženi profesor Baltić i Žerar Šarije


   Predsednik Skupštine opštine, Dejan Milović za 6. oktobar sazvao je petnaestu sednicu opštinskog parlamenta na kojoj će se odbornici izjasniti o predlogu odluke o dodeli priznanja i nagrada opštine Kraljevo za 2005. godinu i predlog odluke o usvajanju programa obeležavanja 14. oktobra i Dana odlobođenja Kraljeva od fašističkog terora.
   Za zvanje počasnog građanina opštine Komisija za nagrade i priznanja, predložila je prof. dr Vladimira Baltića, dugogodišnjeg direktora Instituta za onkologiju u Sremskoj Mitrovici, nosioca ordena ,,Sveti Sava” i Žerara Šarijea, zamenika gradonačelnika Sen Foa - Lion, kao izraz posebnog poštovanja za angažovanje na uspostavljanju partnerskih odnosa Kraljeva i Sen Foa.
   Diploma zaslužnog građanina opštine dodeljuje se prof. Dušanu Boškoviću, dr Oliveri Radojković - Čolović, prof. dr Predragu Stojanoviću, i Dragoslavu Šaliniću.
   Diploma zaslužne organizacije dodeljuje se Odbojkaškom klubu ,,Ribnica” za dugogodišnji rad i izuzetne rezultate u oblasti sporta i doprinos u razvoju i unapređenju fizičke kulture.
   Zahvalnica se dodeljuje Miodragu Miši Jovičiću za učinjena humana dela, ispoljenu hrabrost i samopregor u spasavanju života ljudi u najtragičnijim događajima u istoriji Kraljeva, oktobra 1941. godine i Vladimiru Vasiću, učeniku IV razreda Šumarske škole iz Kraljeva za postignute rezultate i uspehe u radu i afirmaciji Šumarske škole van granica naše zemlje.
   Komisija je donela odluku da se Oktobarska nagrada za 2005. godinu ne dodeli iako su nedavno rešenjem predsednika opštine odobrena sredstva od 40.000 dinara na ime pojedinačnog novčanog iznosa Oktobarske nagrade.
Povratak na vrh strane


GLEDIĆKI SABOR
Veliki broj pristalica Ravnogorskog pokreta


   Pomenu ratnicima poginulim za otaybinu, koji je prošle nedelje služen kod vodenice - štaba kapetana Vasića, prisustvovalo je nekoliko stotina poštovalaca nacionalne istorije. Među prisutnima je bilo i preživelih ravnogoraca Žičkih brigada.
   - Iako je celog dana padala kiša, odziv je bio izuzetan. Veliki broj posetilaca dokazuje da je ova ideja zdrava i da će da traje, nadam se, još dugo - istakao je organizator Vladan Pejković.
Posetioci sabora takođe su podržali ovu ideju.
- Kad mogu Hrvati njihovo da slave, što ne možemo i mi naše?
- Vodenica treba da bude spomenik, ali bi bilo dobro i da ponovo proradi.
   - Sabor treba omasoviti, jer to je jedina stvar koju srpski narod stvarno ne može i ne treba da zaboravi.
Prostorije u kojima se nalazio štab su renovirane, a početkom sledeće godine vodenica će početi da radi.    Time će Gledić imati jedan kulturno-istorijski spomenik koji će spajati daleku prošlost sa bliskom budućnošću.Povratak na vrh strane


RODOLJUB MARKOVIĆ, DIREKTOR JAVNOG PREDUZEĆA „ELEKTROSRBIJA" , POVODOM TRI I PO DECENIJE RADA OVE USPEŠNE FIRME - piše Dragan Vukićević
„Elektrosrbija” posluje po tržišnim principima

   • Dobri radnici i dobri stručnjaci uvek će biti potrebni i traženi, a restrukturiranje neće doneti nezaposlenost već racionalizaciju, ali o egzistenciji ljudi će se voditi računa. Naravno, za neke navikle na dugogodišnju „hladovinu" neće i ne može biti kao do sada

   - Sam po sebi, jubilej 35 godina postojanja je nešto što je i te kako za slavljenje. Uspešno poslovati sve ove godine u uslovima koji u određenim periodima zaista nisu bili laki, veliki je uspeh. Ako imamo u vidu da je „ES" sada jedna zaokružena tehničko-tehnološka celina, među prvima u naplati, primeni novih tehnoloških rešenja sa energetski stabilnim sistemom napajanja čitavog konzuma koji je dosta specifičan, može se reći da su to dovoljni razlozi za slavlje - kaže Rodoljub Marković, direktor JP „Elektrosrbija” u intervjuu „Ibarskim novostima” povodom jubileja tog preduzeća i konstatuje:
   - Uvođenjem sistema kvaliteta LjMS biće samo zaokružena forma pravila koja se dobrim delom već primenjuje u, recimo, sistemu prodaje i naplate električne energije, izdavanja energetske saglasnosti, praćenju potrošnje goriva i troškova održavanja vozila, evidentiranju i praćenju dokumentacije, sistemu nabavke materijala i zaliha, interne prezentacije dokumentacije, pravilnika i odluka u „ES" intranet sistemima, praćenja nabavke električne energije i gubitaka električne energije.
• Možete li da napravite poređenje, kako izgleda „Elektrosrbija” danas, a kako je izgledala nekada, s obzirom na to da ste dugo zaposleni u njoj?
- Ogromna je razlika! Naši počeci sežu u vreme odmah posle masovne „prve" elektrifikacije koju obično zovemo „za potrebe radio aparata i sijalice". To je bilo vreme kada smo još mogli ponegde sresti improvizovani priključak od bodljikave žice i grlića flaša. Oskudno u tehničkim sredstvima - počev od vozila do uređaja, sami smo nadoknađivali entuzijazmom i uspevali da potrošačima uredno obezbedimo električnu energiju. Kada se to uporedi sa ovim što danas imamo i čime radimo, onda se najbolje vidi napredak koji često previđamo. Na desetine traktora koji transportuju betonski stub do mesta ugradnje, kopaju rupu i podižu stub u odnosu na mukotrpan ručni prenos teških bagremovih stubova, ručni iskop i „o-ruk" podizanje stubova, desetine dizalica - korpi koje eliminišu penjanje električara i omogućavaju komforan i siguran rad, ispitivanje i nalaženje kvarova najsavremenijim uređajima (merna kola, ispitni uređaji raznih vrsta termovizije, kamere i dr. opreme), u poređenju sa ,,pešačkim” i vizuelnim u najboljem slučaju, sa dvogledom pregledom objekata, samo su neka karakteristična poređenja nekad i sad. Sada je ovo preduzeće uređena distributivna kompanija, za koju slobodno mogu da tvrdim da je sposobna čak i za slobodno tržište, na kome bi mogla da posluje profitabilno.
• Na ovom putu dugom tri i po decenije, prošli ste kroz različite periode. Koji su za Vas najupečatljiviji?
- Često zaboravljamo kroz šta smo sve prošli, pa je ovo baš pravo pitanje. Posle „prve" elektrifikacije ušli smo u period intenzivnog industrijskog razvoja gradova i naglog skoka standarda sela, što je zahtevalo obezbeđenje novih elektro-energetskih objekata, takozvanih čvornih TS naponskog nivoa 110 kV, i poboljšanje NN mreže skraćenjem dužina NN izvoda izgradnjom novih TS 10/0,4 kV i povećanje preseka NN provodnika. To je bio period velikih ulaganja u elektro-energetske objekte kada je zaista mnogo urađeno, rekao bih zlatno doba „Elektrosrbije”. Prošli smo, zatim, period inflacije i obezvređene cene struje, u kome nismo prestali da stanovništvo snabdevamo električnom energijom. Iako smo u svemu oskudevali, dešavalo se nebrojeno puta da negde krenemo kolima, i to na najnepristupačnije terene, kakvih je jako puno na našem konzumu, i da na pola puta produžimo pešice, jer nije bilo goriva. Onda onaj period sulude redukcije, koja nam je nametnuta i pored toga što smo upozoravali na njenu opasnost i činjenice da to neće rešiti tadašnji problem. Pamtim, lično, kad me je policija sprovodila kao kriminalca da masi ljudi objasnim zbog čega nemaju struje po nekoliko sati. I tu redukciju smo izdržali, mnogo objekata smo doslovno upropastili i uništili, i nakon toga ih obnovili i nastavili redovno snabdevanje. Strašan je bio i period sankcija, kada smo morali da se dovijamo na najrazličitije načine, kada smo krpljenjem i raznim improvizacijama morali da prevazilazimo nestašicu svega. Zamislite da smo u to vreme, jednom, morali da damo šleper cementa za samo jednu kutiju licni za repariranje osigurača?! To je sve prevaziđeno zahvaljujući požrtvovanosti i, pre svega, profesionalizmu svih zaposlenih koji su znali samo jedno - potrošač mora da ima struju. Možda smo zahvaljujući tome i opstali i nismo propali kao mnogi veliki sistemi u to vreme. Posle toga - rat... Ne smemo to da zaboravimo, tukli su nas najsavremenijom tehnologijom - grafitnim bombama. Isprobali su to na nama, misleći da se nećemo snaći, ali smo i to uspeli i, opet, u najkraće vreme, ponovo stabilizovali sistem. I ne samo to, nego smo i posle rata izvršili brži opravak sistema i uspeli da se prilagodimo sasvim novoj konfiguraciji opterećenja.
• U kojoj meri potrošači znaju za te teškoće i u kojoj meri imaju razumevanja za objektivne probleme?
- Ranije smo imali mnogo bolji odnos sa potrošačima. Nije bilo ove zategnutosti zbog čestih prinudnih isključenja, krađe struje i teškoće plaćanja električne energije ekonomski osiromašenih potrošača. A taj nezahvalan posao „ceđenja suve drenovine" pripada distribucijama, pa otuda i taj ugled nije onakav kakav bi realno trebalo da bude.
• U toku je restrukturiranje preduzeća. Koji su najkrupniji izazovi tog posla u svetlu nove perspektive „Elektrosrbije”?
- Zakon o energetici je osnova za restrukturiranja EPS-a i na osnovu tog zakona osnovane su dve kompanije - EPS i EMS. EMS je nekadašnji „Elektroistok”, a EPS podrazumeva proizvodnju, distribuciju i trgovinu. U skladu sa tim zakonom izvršene su i dalje promene u javnim distributivnim kompanijama, a prvenstveno u pogledu izdvajanja takozvanih sporednih delatnosti. U okviru tog izdvajanja izvršeno je i izdvajanje i „Elektromontaže” pre godinu dana, kao zavisno preduzeće čiji je osnivač „Elektrosrbija” Kraljevo. U okviru tog izdvajanja, „Elektromontaža” imala je i ugovor sa „Elektrosrbijom”, koja je obezbeđivala punu zaposlenost i likvidnost, ali i garantovala potrebnu dokapitalizaciju. „Elektrosrbija” je ispunila sve obaveze iz tog ugovora, u pogledu dokapitalizacije, pune zaposlenosti i obezbeđenju posla. „Elketromontaža” je takođe sa svoje strane odradila uspešno svoj deo posla i odrađen je planirani obim poslova, tako da je u izveštaju za prvih šest meseci ove godine pozitivno poslovala, što govori da je „Elektromontaža” osposobljena da posluje po tržišnim principima i uspešno i u uslovima normalne konkurencije.
Istina, imala je privilegiju obezbeđenih poslova, naročito mogućnost da neposredno ugovora poslove za koje je „Elektrosrbija” dala saglasnost. razlika između takvog načina poslovanja i čisto tržišnog, jeste u mogućnosti dobijanja posla i rešavanja problema pri naplati tih poslova. „Elketromontaža”, međutim, nije imala problema ni za dobijanje poslova, ali ni pri naplati. Važno je naglasiti da je „Elketromontaža” dokapitalizovana na pravi način i tako zaokružena kao organizaciona celina i za sada može da istupa na tržištu ravnopravno. Izdvajanjem „Elketromontaže” u septembru, na sednici Upravnog odbora „Elektrosrbije” Kraljevo, takozvanim prenosom udela „Elektrosrbije” iz „Elektromontaže” na Republiku Srbiju, „Elketromontaža” je postala državno preduzeće sa tendencijom da se obavi privatizacija. Sledeći korak je predavanje dokumentacije Agenciji za privatizaciju i sama privatizacija. Taj korak je bio prema ugovoru predviđen posle tri godine, ali počev od trenutka početka procesa privatizacije, ali i poštujući činjenicu da se na to čeka i po godinu i po dana, budući da je toliki period čekanja u Agenciji za privatizaciju zbog velikog broja zahteva. To je uplašilo i uznemirilo radnike, jer je na jedan način izvršeno kršenje potpisanog ugvora.
Međutim, ja mislim da je to nepotreban strah, jer „Elektromontaža” treba da usmeri pažnju na način privatizacije. Tu mislim eventualno na mogućnost privatizacije kroz konzorcijum radnika, koji bi otkupio ovako osposobljenu „Elketromontažu” za tržišno poslovanje, ili da se pronađe strateški partner, odnosno pravi kupac, koji bi nastavio sadašnju delatnost i uposlio sve radnike, a po mojoj proceni postoji prostor za zapošljavanje jednog broja novih radnika, čak i 50 novih radnika u montaži, s obzirom na postojeće procene „Elketrosrbije” o razvoju poslova. Problem je, takođe, način organizacije takvog načina privatizacije, jer nije jednostavno objediniti ljude i ići tako na aukciju, jer aukcijski može da se dostigne cena koju konzorcijum ne bi mogao da „isprati”. A pogotovo treba imati na umu da je „Elektromontaža” privlačna za kupovinu. Ono što je „Elektrosrbija” mogla da učini u ovom prelaznom periodu, jeste da zadrži obavezu ispunjenja svih preuzetih obaveza iz ranijeg ugovora, dakle i likvidnost i obezbeđenje poslova i dokapitalizaciju koju nije u manjem obimu završila. U nekim razgovorima radnicima su zamerili što je „Elketromontaža” zaokružena celina i tako postala privlačna za kupovinu. Moj stav od početka je bio da ne može da se igra sa državom, jer je država opredeljena čvrsto da se ide u privatizaciju, a da li će da usledi kroz godinu ili tri - manje jer važno, jer i dalje radnicima stoji mogućnost napuštanja preduzeća uz otpremninu, dok ostali moraju da prihvate tržišne uslove. Ali, mora se opet naglasiti da postoji velika mogužnost za poptuno upošljavanje i preduzeća i radnika. I moja je sugestija da se radnici kroz konzorcijum izbore za svoju firmu i uđu u tržišnu utakmicu, pogotovo što je „Elektromontaža” i u ranijem periodu poslovala u tržišnim uslovima i opstajala. A tada, podsećam, nije imala takve tehničke uslove kao danas.
• U okviru ovog jubileja i procesa restrukturiranja, kakva je perspektiva zapsoelnih?
- Dobri radnici i dobri stručnjaci uvek će biti potrebni i traženi, a restruktuiranje neće doneti nezaposlenost već racionalizaciju, ali o egzistenciji ljudi će se voditi računa. Naravno za neke navikle na dugogodišnju „hladovinu" neće i ne može biti kao do sada.
- Zakon o energetici je osnova za restrukturiranja EPS-a i na osnovu tog zakona osnovane su dve kompanije - EPS i EMS. EMS je nekadašnji „Elektroistok”, a EPS podrazumeva proizvodnju, distribuciju i trgovinu. U skladu sa tim zakonom izvršene su i dalje promene u javnim distributivnim kompanijama, a prvenstveno u pogledu izdvajanja takozvanih sporednih delatnosti. U okviru tog izdvajanja izvršeno je pre godinu dana i izdvajanje „Elektromontaže”, kao zavisnog preduzeća čiji je osnivač „Elektrosrbija” Kraljevo. U okviru tog izdvajanja, „Elektromontaža” je imala i ugovor sa „Elektrosrbijom”, koja je obezbeđivala punu zaposlenost i likvidnost, ali i garantovala potrebnu dokapitalizaciju. „Elektrosrbija” je ispunila sve obaveze iz tog ugovora, u pogledu dokapitalizacije, pune zaposlenosti i obezbeđenju posla. „Elektromontaža” je takođe odradila uspešno svoj deo posla i odrađen je planirani obim poslova, tako da je u izveštaju za prvih šest meseci ove godine pozitivno poslovala, što govori da je „Elektromontaža” osposobljena da posluje po tržišnim principima, uspešno i u uslovima normalne konkurencije.
Istina, imala je privilegiju obezbeđenih poslova, naročito mogućnost da neposredno ugovara poslove za koje je „Elektrosrbija” dala saglasnost. Razlika između takvog načina poslovanja i čisto tržišnog, jeste u mogućnosti dobijanja posla i rešavanja problema pri naplati tih poslova. „Elektromontaža”, međutim, nije imala problema ni za dobijanje poslova, ali ni pri naplati. Važno je naglasiti da je „Elektromontaža” dokapitalizovana na pravi način, i tako zaokružena kao organizaciona celina, i za sada može da istupa na tržištu ravnopravno. Izdvajanjem „Elektromontaže” u septembru, na sednici Upravnog odbora „Elektrosrbije” Kraljevo, takozvanim prenosom udela „Elektrosrbije” iz „Elektromontaže” na Republiku Srbiju, „Elektromontaža” je postala državno preduzeće sa tendencijom da se obavi privatizacija. Sledeći korak je predavanje dokumentacije Agenciji za privatizaciju i sama privatizacija. Taj korak je, prema ugovoru, bio predviđen posle tri godine, ali počev od trenutka kada je počeo proces privatizacije, ali i poštujući činjenicu da se na to čeka i po godinu i po dana, budući da je toliki period čekanja u Agenciji za privatizaciju zbog velikog broja zahteva. To je uplašilo i uznemirilo radnike, jer je na jedan način izvršeno kršenje potpisanog ugvora.
Međutim, mislim da je to nepotreban strah, jer „Elektromontaža” treba da usmeri pažnju na način privatizacije. Tu mislim eventualno na mogućnost privatizacije kroz konzorcijum radnika, koji bi otkupio ovako osposobljenu „Elektromontažu” za tržišno poslovanje, ili da se pronađe strateški partner, odnosno pravi kupac, koji bi nastavio sadašnju delatnost i uposlio sve radnike, a po mojoj proceni, postoji prostor za zapošljavanje jednog broja novih radnika, čak i 50 novih radnika u montaži, s obzirom na postojeće procene „Elektrosrbije” o razvoju poslova. Problem je, takođe, način organizacije takvog načina privatizacije, jer nije jednostavno objediniti ljude i ići tako na aukciju, jer aukcijski može da se dostigne cena koju konzorcijum ne bi mogao da „isprati”. A pogotovo treba imati na umu da je „Elektromontaža” privlačna za kupovinu. Ono što je „Elektrosrbija” mogla da učini u ovom prelaznom periodu, jeste da zadrži obavezu ispunjenja svih preuzetih obaveza iz ranijeg ugovora, dakle i likvidnost i obezbeđenje poslova i dokapitalizaciju koju nije u manjem obimu završila. U nekim razgovorima radnicima su zamerili što je „Elektromontaža” zaokružena celina i tako postala privlačna za kupovinu. Moj stav je od početka bio da ne može da se igra sa državom, jer je država opredeljena čvrsto da se ide u privatizaciju, a da li će da usledi kroz godinu ili tri - manje je važno, jer i dalje radnicima stoji mogućnost da napuste preduzeće uz otpremninu, dok ostali moraju da prihvate tržišne uslove. Ali, mora se opet naglasiti da postoji velika mogućnost za potpuno upošljavanje i preduzeća i radnika. I moja je sugestija da se radnici kroz konzorcijum izbore za svoju firmu i uđu u tržišnu utakmicu, pogotovo što je „Elektromontaža” i u ranijem periodu poslovala u tržišnim uslovima i opstajala. A tada, podsećam, nije imala takve tehničke uslove kao danas.
• U okviru ovog jubileja i procesa restrukturiranja, kakva je perspektiva zaposlenih?
- Dobri radnici i dobri stručnjaci uvek će biti potrebni i traženi, a restrukturiranje neće doneti nezaposlenost, već racionalizaciju, ali o egzistenciji ljudi će se voditi računa. Naravno, za neke navikle na dugogodišnju „hladovinu" neće i ne može biti kao do sada.

ODMARALIŠTA
- Mora se reći da su odmarališta ,,Elektrosrbije” izgrađena iz sredstava zajedničke potrošnje koja nismo primali, nego smo ulagali u njih. Ta odmarališta omogućavala su da letuju ili zimuju i radnici sa najnižim primanjima, a pri tome nismo bili zatvoreni, već smo omogućavali da objekte ,,Elektroprivrede” koriste i drugi građani, po nekad čak i više nego naši radnici. U toku su pregovori između sindikata i Vlade, očekujem da će se naći kompromis i uveren sam da će se i u pogledu odmarališta doneti najpravičnija odluka - kaže Marković.Povratak na vrh strane


IZBORNA SKUPŠTINA MATICE ISELJENIKA OPŠTINE
Mandić predsednik

   Na jučerašnjoj izbornoj skupštini Matica iseljenika naše opštine za predsednika je izabran Milutin Mandić. Zahvaljujući se na ukazanom poverenju on je istakao da jse u ostvarivanju saradnje sa iseljeništvom moraju uključiti svi društveni faktori.
   -Ovo je je jedinstvena društvena organizacija od posebnog društvenog interesa za ostvarivanje i razvijanje svestranih veza sa iseljenicima. Da bi saradnja sa iseljeničkim organizacijama i iseljenicima-privrednicima, kulturno i naučnim radnicima i stručnjacima bila još uspešnija ona treba da postane sastavni deo redovne aktivnosti lokalne uprave, društvenih organizacija, kao i mesnih zajednica, privrednih organizacija, škola, biblioteke, kilturnih, sportskih, turističkih i drugih organizacija i udruženja građana.
   Matica iseljenika Opštine Kraljevo u nizu zadataka nastojaće da u saradnji sa Maticom iseljenika Srbije, stvori sve preduslove da se značajni industrijski potencijali ove opštine i svi njeni oblici ekonomskog života uključe u moguću saradnju sa našim iseljenicima u svetu. U najrazvijenijim industrijskim zemljama mnogi naši iseljenici kao stručnjaci u različitim tehnologijama imaju vodeću ulogu. Evidencija takvih ljudi mogla bi da bude prvi zadatak ove Matice ka tom cilju, a kontakti i povezivanje sa njima, bio bi sledeći zadatak - naglasio je Mandić.
   Sa skupštine je upućen zahtev da se u opštini što pre nađe rešenje za finansiranje delatnosti Matice u skladu sa njenom društvenom ulogom.
Povratak na vrh strane


SVETSKI DAN SRCA - piše Anđelka Milošević
Hrani se pravilno, vežbaj redovno

   • Bolesti srca i krvnih sudova bolesti su broj jedan na našim prostorima, pokazuju zvanični podaci stručnih službi
• Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, uz pomoć EU i Evropske agencije za rekonstrukciju, u okviru projekta ,,Podrška razvoju javnog zdravlja Srbije", pokrenulo je nacionalnu kampanju za promociju zdravlja ,,Ti si moje srce..."


   Nacionalna kampanja za promociju zdravlja ,,Ti si moje srce" pokrenuta je u 25 domova zdravlja u Srbiji. Među njima je i Kraljevo. Značaj ove kampanje je izuzetno veliki jer, prema podacima sa terena, bolesti srca i krvnih sudova ubice su broj jedan na našim prostorima.
- Posebno brine podatak i činjenica da se smrtnost i obolevanje od bolesti srca i krvnih sudova pomeraju od starijeg ka mlađem uzrastu - ističe dr Radmila Novaković, načelnik Službe za kućno lečenje i polivalentne patronaže.
   Nacionalna kampanja ,,Ti si moje srce" sprovodiće se u tri faze. Jedna je već odrađena u mesnim zajednicama Sirča i Centar. Uz veliki odziv građana, obavljeni su lekarski pregledi u cilju prevencije kardiovaskularnih oboljenja.
   - Možemo potrošiti milione dinara i otvoriti stotinu angio sala i stotinu hirurških sala za kardiovaskularne operacije, mi nećemo rešiti nacionalni problem kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti. Moramo da promenimo svest o očuvanju zdravlja - naglašava dr Dragan Arsić, direktor ZC ,,Studenica”.
   Gojaznost, pušenje, fizička neaktivnost - najveći su faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. U celom svetu, pa i u našoj zemlji, beleži se epidemija gojaznosti, i to gotovo u svim životnim dobima. Procenjeno je da će se broj osoba sa prekomernom telesnom težinom udvostručiti tokom naredne decenije. Zabrinjavajući su podaci da je gojaznost zastupljena kod 22 miliona dece mlađe od pet godina i kod 300 miliona odraslih. Povećana telesna težina u dečjem uzrastu povećava rizik od pojave infarkta posle 65. godine života za tri do pet puta. Zato je ove godine Svetski dan srca obeležen 25. septembra u više od 100 zemalja sveta i pod sloganom ,,Hrani se pravilno, vežbaj redovno". Tim povodom održana je konferencija za novinare, na kojoj su, osim predstavnika kraljevačkog zdravstva, prisustvovali doktor Brajan Poter i doktor Gerhard Lot, u ime EPOS projekta, koji finansijski podržava nacionalnu kampanju. Ciljevi kampanje su između ostalog - podizanje svesti o srčanim oboljenjima, faktorima rizika za njihov nastanak, promocija zdravih stilova i života itd.
Povratak na vrh strane


RADNICI „MAGNOHROMA” NE PRIHVATAJU SOCIJALNI PROGRAM
Sto evra - ponižavajuća otpremnina!

   • Sindikati takođe strahuju i da će nakon privatizacije „Magnohroma“ radnike „najverovatnije dočekati još jedan socijalni program”

   Posle odluke o tenderskoj privatizaciji „Magnohroma”, Samostalni sindikat tog društvenog preduzeća istakao je da „ne stoji” iza socijalnog programa koji je direktor firme ponudio radnicima. Nakon odluke da to preduzeće do sredine oktobra bude ponuđeno na tendersku prodaju, poslovodstvo „Magnohroma” ponudilo je radnicima socijalni program.
   Prema rečima direktora „Magnohroma” Rodoljuba Petrovića, novi socijalni program napravljen je na osnovu zahteva zainteresovanih firmi za kupovinu, a u sebi sadrži i uslove pod kojima se radnici mogu otpuštati, što znači da su prilikom njegove izrade kontaktirani i sindikati i Vlada.
Predsednik Samostalnog sindikata „Magnohroma” Đorđe Anđelković rekao je novinarima da taj sindikat ne stoji iza ankete sprovedene u preduzeću i socijalnog programa koji je ponudio direktor sa saradnicima. Predsednik Nezavisnog sindikata „Magnohroma” Zlatko Korać istakao je da primedbe koje su date na socijalni program „mogu da se prihvate, ali i ne moraju”, dodajući da, zbog te neizvesnosti, Nezavisni sindikat „neće učestvovati u nečemu o čemu ne odlučuje”.
   Primedbe sindikata „Magnohroma” su i da je do tendera preostalo malo vremena, kao i da je otpremnina od sto evra po godini staža „ponižavajuća ponuda”. Sindikati takođe strahuju i da će nakon privatizacije te firme radnike „najverovatnije dočekati još jedan socijalni program”. Predsednici oba sindikata izrazili su sumnju da će u republičkom budžetu biti para za otpremnine.
   Prema procenama poslovodstva, „Magnohrom” bi na osnovu novog socijalnog programa trebalo da napusti između 400 i 500 radnika.


VATROSTALNA GRADNJA ,,MAGNOHROMA''
Uspešno završeni remonti u Boru

   Na remontu agregata u Topionici RTB ,,Bor'' učestvovalo je i dvadesetak vrsnih i iskusnih vatrostalnih zidara iz Vatrostalne gradnje kraljevačkog ,,Magnohroma''.
   Kako saznajemo od direktora Vatrostalne gradnje Slobodana Stevanovića, majstori i inženjeri iz ,,Magnohroma'' remontovali su kompletnu liniju za proizvodnju anodnog bakra u borskoj Topionici.
   Posao je završen u rekordnom roku zahvaljujući velikom angažovanju majstora - zidara, i radu u sve tri smene. Na taj način trajno su osposobljeni vitalni agregati za nesmetani rad Topionice u narednom periodu. Ostvaren je, naravno, i dobar finansijski efekat, a što je još važnije, čelni ljudi iz RTB-Bor izrazili su veliko zadovoljstvo zbog kvalitetno obavljenih remonta i najavili nove poslove za vatrostalce ,,Magnohroma''.
   Vatrostalni zidari završili su i remonte na pećima za termičku obradu u kragujevačkoj ,,Zastavi'' i elektropeći u smederevskoj „Železari“.
Povratak na vrh strane


RAZGOVOR SA POVODOM: IVANA DULIĆ - MARKOVIĆ, MINISTAR POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE U VLADI SRBIJE - piše Sonja Cvetković
Ako hoćemo u Evropu, moramo uvesti njihove standarde

• Nedavno je usvojena Strategija poljoprivrede Srbije. Šta će to praktično značiti za Srbiju i njene poljoprivrednike?
- Kao što smo obećali pre šest meseci, mi smo u Ministarstvu napravili strategiju, predložili, i Vlada je usvojila. Ta strategija govori praktično u kom pravcu treba da se kreće naša poljoprivreda. To znači da je naš prvi cilj da postanemo konkurentniji nego što smo bili do sada, da bismo mogli da stignemo do tržišta koja su mnogo veća od ovog tržišta u Srbiji koje sada imamo. Dakle, da dođemo do toga da imamo 450 miliona potrošača koji imaju dovoljno novca da plate naše proizvode. da poljoprivreda bude jedna jaka ekonomska privredna grana. Sa druge strane, naš cilj je i da zadržimo ljude na selu i pokušamo da vodimo politiku prema ruralnom razvoju na isti način kako to radi EU i kako je to u njihovim programima definisano.
• Da li je strategija dugoročnog karaktera i koliko smo sa ovim dokumentom bliži Studiji izvodljivosti i EU?
- strategija nije ograničena ni oročena vremenom, nego količinom dobrog posla. Znači, ako vi možete da uradite nešto za godinu dana, ne morate to da planirate pet godina. Ali, ako ste nesposobni, za to će vam trebati deset godina. Mislim da ćemo biti bliži onog trenutka kada shvatimo da se od prošlosti ne živi i da moramo sve činioce koji su danas bitno vezani sa poljoprivredom da objedinimo kako bi više resursa zajednički funkcionisalo.
• U Srbiji ima 4.600 sela, što čini polovinu ukupnog stanovništva, a prosek starosti je 62 godine. Da li vam se čini da selo, kao takvo, izumire i da radno aktivnog stanovništva na selu ima sve manje? Kako animirati mlađu generaciju da se zadrži na selu, ako imamo konstantno nezadovoljne poljoprivredne proizvođače? Sa druge strane, imamo armiju od milion nezaposlenih.
- Opšta stvar je da se i poljoprivreda shvati kao jedan ekonomski posao, da se odvoji poslovnio deo od socijalnog. Mi smo započeli sa programom registrovanja gazdinstava, da se registruju u komercijalnom smislu kako bi imala pristup različitim merama pomoći iz budžeta. Nekomercijalna staračka domaćinstva, ona koja ne mogu da se snađu u toj tržišnoj utakmici, dobijala bi umesto subvencija kroz savezni budžet podršku dohotku jednom godišnje. Neću da kažem da bi to bila socijalna pomoć, nego neka podrška, kako bi oni ostali da žive na selu i nastavili da proizvode ono što im je potrebno za njihovo domaćinstvo. Dakle, merama agrarne politike mi želimo da odvojimo robne proizvođače koji će moći da izađu na tržište od onih koji će samo živeti na selu.
- da bismo unapredili stvari, moramo da imamo manji broj, ali dobrih proizvođača, i takvih će sigurno biti. Ovo govorim sa sigurnošću, jer i sada imamo dobrih primera u različitim selima gde mladi ljudi preuzimaju inicijativu. Jako su dobro informisani, jako puno uče i sami prave planove i način plasiranja svojih proizvoda.
• mladost jeste prednost, međutim, koliko će ostali subjekti doprineti razvoju, mislim na povoljnu kredinu politiku, garante? Bojim se da prilično zaostajemo i u okruženju, a svet da i ne pominjemo.
- Prednost mladih jeste znanje, energija, edukacija, jer u svakom poslu je znanje preduslov dobrog napretka. Samo takvi moći će da uđu u tržišnu utakmicu. Sa druge strane, mi moramo da razvijamo druge grane privrede, da napravimo brži obrt kapitala, kako bi sa više novca mogli da subvencionišemo poljoprivredu, na način kako to rade zemlje u okruženju. To je važno, i zbog toga ljudi moraju biti svesni stanja u kome se nalazimo, jer jako puno kasnimo. Mi smo otprilike tamo gde je Poljska bila 1992. godine. da smo tada krenuli da gradimo sistem ka Evropi, sada bismo bili sa Slovencima, Mađarima, Poljacima i u ravnopravnoj ulozi konkurisali za podršku i pomoć EU. U ovom trenutku kada su Bugari, Rumuni i Hrvati korak ispred nas, mi moramo da pravimo mnogo veće, smelije i brže korake.
• Poljoprivredni proizvođači su već duže vreme nezadovoljni. veliki broj nije registrovao svoja domaćinstva, jer se boje da bi država ovom registracijom uvela nove namete i dažbine seljacima. Oni koji nisu registrovani, ne mogu da dobiju subvencije, ali ni kredit od banke. Da li sa mesta na kome se nalazite možete da obećate da ova registracija neće imati za cilj upravo ono što većina seljaka misli i koliko je do sada domaćinstava pozitivno odgovorilo na ovu akciju?
- da bismo mogli da napravimo poljoprivredni budžet, da bismo mogli da osmislimo mere i da platimo direktno proizvođačima, a da ne ulazimo u te odnose prerađivač - proizvođač, nama je potrebna direktna saradnja sa poljoprivrednicima. Zbog toga smo započeli sa programom registracije. Onog trenutka kada budemo bliže EU, registar će biti obavezan. Mi sada ne planiramo da bilo koga obavezujemo da se registruje, ali želimo da pokažemo onima koji su se registrovali da je to zaista za njihovo dobro i da država sada zaista nema zadnje namere o kojima vi govorite. Ja, ipak, ne mogu obećati da neko u narednim godinama neće to zloupotrebiti, napraviti izmene ili naknadno oporezovati. za sada ovaj posao nije u službi nove poreske politike. Do sada je registrovano 130.000 poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji i ja sam više nego zadovoljna. Po statistici, u Srbiji ima oko 700.000 poljoprivrednih gazdinstava, ali svako koje ima 0.1 hektar zemlje, vodi se kao poljoprivredno, pa zbog toga računamo da je gotovo pola posla obavljeno.
• Kakve su prednosti registracije?
- Prednosti su višestruke. Svi oni koji žele da imaju bilo koje prinadležnosti iz budžeta i koriste namenski račun budžeta poljoprivrede moraće da se registruju. To se pokazalo kod isplata premija pšenice (prvi put ove godine) da smo kao država bili sposobni da u jednom danu isplatimo pšenicu na sve račune. Tako mi zamišljamo funkcionisanje sistema u poljoprivredi - bez prevara, malverzacija, čekanja, posrednika između države i proizvođača i svega što je do sada pratilo jedan ovakav posao. Moram da kažem da potpuno razumem poljoprivrednike, koji su nebrojeno puta do sada bili prevareni, zašto imaju otpor prema celom programu.
• Ulaskom u EU dobija se pomoć. Različite su informacije da ćemo rasprodati zemljište ulaskom u EU. Pominje se i čuvenih 300 evra po hektaru. Da pojasnimo o čemu se zapravo radi?
- Ulaskom u EU stičemo pravo na subvencije države koje će važiti do kraja 2007. godine. To je u proseku 300 evra po hektaru - negde je to 40, negde 1.500 evra i sve zavisi od plana i predloženog programa poljoprivrednika, ali i različitih mera koje prilagodi određeno domaćinstvo. Da biste to pravo dobili, morate biti zakonski potpuno regulisani (registracija, katastarski potrebni papiri, gde će svaka parcela, svaki potok i šumarak biti uknjiženi). Tek na taj način će na osnovu predloženog plana proizvodnje domaćinstva i sve neophodne dokumentacije moći da dobiju ova sredstva plus različite mere koje može da koristi. Ove mere će biti sprovedene kroz program unapređenja sela. Zašto je sve ovo povezano sa cenom zemljišta? Verovatno što oni koji imaju para kupuju zemljište, jer su svesni da će pomoć biti po hektaru. Dakle, u Vojvodini ljudi koji su na različit način došli do para kupuju deset, dvadeset, pa čak pedeset hektara, svesni su da će vremenom doći do velike količine novca, jer tu zemlju u ovom trenutku plaćaju jeftino.
• Oko 800 preduzeća se u zemlji, na različite načine, bavi poljoprivredom. Postoji veliki broj manjih firmi koje kao prerađivači nastupaju na tržištu i prodaju svoj proizvod. Od 1. januara 2006. godine bez certifikata iz Srbije neće moći da se izveze ništa. Kakav je kvalitet proizvioda koji mi konzumiramo ako ovaj standard ispunjava svega 12 firmi u našoj zemlji?
- Mi očekujemo da će od 1. januara ovaj broj biti mnogo veći, jer se Ministarstvu do sada za uvođenje ovog sistema prijavio veliki broj firmi, tačnije nešto više od 200. Uvođenje standarda nije novina i mi, ukoliko želimo konkurentnost i kvalitet van granica naše zemlje, moramo uvoditi standarde koji važe u svetu. Ovo se posebno odnosi na preduzeća koja imaju već ugovorene poslove sa inostranstvom. U Mađarskoj su za dve godine u ovaj program uveli 7.000 preduzeća i sve to funkcioniše. Znači da je to izvodljivo i da smo mi za tako nešto sposobni. Ne mislim da će to biti otežavajuća okolnost u našem izvozu.
Što se tiče izvoza hrane animalnog porekla, za nas je vrlo bitno da se što pre završi akcija obeležavanja goveda, da uspostavimo dobre veterinarske službe kako bismo komisiji iz Brisela mogli da pokažemo da smo odgovorni i da vodimo računa o bezbednosti hrane, kako za nas, tako i za ino tržište.
• Mi inače važimo za jednu od zemalja koja na tržištu nudi izuzetno zdravu i kvalitetnu hranu?
- To je tačno, ali mi ne možemo sami sebe da hvalimo, nego moramo da imamo jedan sistem koji je opet povezan sa nizom zakona koji moraju što hitnije da se donesu, a oni koji su doneti da se sprovode. Kada je reč o hrani, govorim i o hrani koja se koristi za ishranu stoke, dakle i o biljnoj proizvodnji. Kad pokažemo da imamo sistem koji neće zavisiti od stranačkih lidera ni pojedinačnih imena, da takav sistem funkcioniše, ljudi će nam verovati i sarađivati sa nama.
• Koliko smo daleko od EU?
- Po mojoj oceni, nalazimo se tamo gde su zemlje u tranziciji bile 1992. Imamo šansu da se učimo na njihovim lošim primerima i sam proces skratimo. Kada bi bio napravljen konsenzus da mi, kao Srbija, kao vlada i kao društvo u celini, odlučimo da nam je cilj priključenje EU zato što tamo možemo naš proizvod bolje da prodamo, mislim i ubeđena sam da će to biti mnogo brže.
• Da li se ovo odnosi samo na poljoprivredu ili uopšte?
- Govorim uopšteno. U nekim zemljama je vlada pala sa prvim danom ulaska u EU, ali su znali zašto to rade. Čak mi se čini i da poljoprivrednici sve više razumeju o čemu govorimo. Toliko ima dobrih primera u Srbiji, da mi je ponekad žao zašto se bavimo ponavljačima koji svake godine seju isto - jer je to radio i njihov deda. Ja, kao ministar, ne mogu reći šta će ove godine sejati niti im obećati cenu.
• Ove godine imali ste puno problema od kalemara, setve koja je bila skupa, lošeg vremena, poplava, žetve pšenice i berbe malina. Niste baš bili popularni?
- Moj zadatak je da sa svojim saradnicima napravim najbolji mogući plan da pokušamo da živimo kao sav normalan svet. Na mestu na kome se nalazim i ne očekujem da budem popularna niti voljena. Naš budžet je toliki i ja ne želim da obećam ljudima nešto što je nemoguće, da bih bila tu gde jesam. Koliko para, toliko i želja.
Problem sa malinarima i pšenicom je nastao kada smo odlučno rekli da o ceni od 100 dinara za malinu nemamo šta da pričamo, jer nema para da platimo koliko svima treba. Poljoprivredom će se ljudi baviti i posle odlaska ove ili sledeće vlasti, ali treba biti realan i predočiti ljudima šta ih očekuje. Naravno, i nekim novim rešenjima biće uključena i lokalna samouprava, ali pre svega poljoprivrednici moraju sami odlučiti šta je njihov interes i da se pojedinačno ne može opstati. Uz zajedničko rešenje nauke, ekonomije, planiranja, edukovanja i plasmana, može se očekivati napredak. Kada budu svi funkcionisali i razmišljali u tom smeru, bićemo i bliži cilju.

KVALITETAN PROIZVOD
- Problem u poljoprivredi jeste da stvorimo proizvod koji će biti konkurentan, dakle jeftiniji, ali kvalitetan da bismo ga prodali na tržištu. Kvalitet određuje cenu, ali cenu opet plaća krajnji potrošač, koji kod nas nije veliki platiša, jer ekonomski nismo dovoljno jaki da bismo priuštili čak ni osnovne životne potrebe. Da pretpostavimo da čak u Srbiji i ima novca, naša proizvodnja premašuje potrošnju, tako da je šansa u izvozu, gde bi se postigla odgovarajuća cena koja bi zadovoljila proizvođača. prvi put ove godine imamo suficit u razmeni sa inostranstvom.

PENZIJE
- Sada je u Skupštini zakon koji trebna da dovde do toga da oni koji plaćaju poljoprivredno osiguranje dobijaju penziju redovno, a dug, koji iznosi 20 penzija, od februara naredne godine bude isplaćen u pet rata. Problem penzija je taj što u tom budžetu nedostaje oko tri milijarde i mi ćemo zajedno sa osiguranjem pokušati da uspostavimo sistem po kome će oni koji uplaćuju osiguranje imati povratnu informaciju i povrenje da će i taj fond ubuduće funkcionisati.Povratak na vrh strane

OBJAŠNJENA GRAĐEVINSKA ,,ATRAKCIJA”
Telefonski stub privremeno

   Telefonska bandera, koja prolazi kroz terasu stambeno-poslovnog objekta u izgradnji, u Obilićevoj ulici broj 5, ovih dana je bila meta znatiželjnika, medija, ali i opštinskih inspekcija. Razjašnjenje kako je, i zašto, došlo do ove građevinske ,,atrakcije”, dobili smo od izvođača radova, Građevinskog preduzeća ,,Lešević”.

   Suština je u tome da je telefonski stub apsolutno privremenog karaktera. Prema uslovima PTT ,,Srbija”, dato je stalno rešenje da se ove instalacije, o kojima je reč, izmeste podzemnim vodom u dvorište zgrade koja se gradi. Za sada, tvrdi izvođač radova, niti objekat smeta funkciji stuba, niti stub smeta izgradnji objekta, tako da će u sklopu spoljnog uređenja zgrade biti izvedeni i radovi u vezi sa izmeštanjem telefonske instalacije. Mesto na terasi, kroz koju je prolazio telefonski stub, biće, naravno, ispunjeno betonom. Time će sadašnja ,,atrakcija” biti završena i - zaboravljena. A toliko buke!Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

SUSRET KRALJEVAČKIH GIMNAZIJALACA I OPŠTINSKE DELEGACIJE
Zajedno na zejtinliku

   Delegacija Opštine, koja je nosila pomoć Hilandaru, susrela se na Zejtinliku sa kraljevačkim gimnazijalcima koji su se vraćali sa ekskurzije. Zajedno su odali poštu srpskim junacima palim na Solunskom frontu. Susret je zabeležio naš fotoreporter Milisav Radovanović.



MATURANTI KRALJEVAČKE GIMNAZIJE IZ 1955. GODINE
Generacija uspešnih

   Generacija maturanata kraljevačke Gimnazije iz 1955. godine proslavila je prošle nedelje 50 godina mature. Školskom času u zgradi Muzeja, gde je nekada bila njihova škola, prisustvovalo je 50 maturanata, što je zavidan broj, jer su u vreme njihovog školovanja u Gimnaziji postojala četiri mešovita odeljenja sa ukupno 143 učenika. Ova generacija je dala četiri doktora nauka, veći broj magistara, 36 prosvetnih radnika, 22 inženjera i 21 lekara.

   Na malom školskom času slavljenike je pozdravio direktor Gimnazije i upoznao uh sa sadašnjim uspesima škole. nakon prozivke, svoja sećanja iz gimnazijskog života maturanti su evocirali u restoranu ,,Ženeva”.
Povratak na vrh strane


U SIRČI KRAJ KRALjEVA OTVOREN MINI-PIČ TEREN SA VEŠTAČKOM TRAVOM - piše Stole Petković
Za fudbalski podmladak

   Među tridesetak gradova Srbije i Crne Gore u deobi terena za fudbal sa veštačkom travom uvršteno je i jedno selo. Sirča kraj Kraljeva je dobila mini-Pič teren dimenzija 30 x 18 metara. Igralište je locirano u dvorištu Osnovne škole ,,Jovan Cvijić" u ovom pomoravskom selu.
Na okupu je bio veliki broj meštana, osnovaca, bivših i sadašnjih fudbalera iz Kraljeva i okoline.
   Najdraži gost je svakako bio selektor reprezentacije SCG Ilija Petković, zatim predsednik Radisav Bata GvozdenovicFSS Zvezdan Terzić i čelnici FS regiona Zapadne Srbije Miroljub Rajić i Predrag Teofilović.
   - Drago mi je da sam ovde gde su deca dobila svoj sportski kutak. Sirča je, kako sam čuo, fudbalsko mesto, gde postoje čak dva fudbalska kluba. Sada je tu i ovaj teren, što samo kazuje kakva su opredeljenja meštana - rekao je Petković.
   Teren je urađen prema projektu UEFE, a ukupna ulaganja u fudbalski teren iznose 30.000 evra.
Za početak, dve ekipe pionira odigrale su meč pred oko 500 ljubitelja fudbala. Početni udarac izveo je Ilija Petković.
   Tom prilikom potpisan je i ugovor između FSS i osnovne škole u Sirči. Potpisnici su bili Zvezdan Terzić, čelnik Saveza i Dragan Nikolić, direktor škole.

Gvozdenovići
Radisav - Bata Gvozdenović najveći je ,,krivac” što je prelepi fudbalski teren, prekriven veštačkom travom, došao u Sirču. Kada je ova porodica u pitanju, puno je simbolike. Bata je osnovnu školu završio u svom selu - Sirči, a njegov otac je bio prvi direktor ustanove koju će ubuduće, uz uzoran rad u vaspitanju mladih, krasiti i fudbalski tepih.


ODBOJKA - MEĐUNARODNA UTAKMICA
Preokret pa pobeda
   Ribnica Građevinar - Rabotnički (Skoplje) 3:2 (25:21, 25:23, 19:25, 23:25, 15:10)
Kraljevo Hala sportova. Gledalaca 300. Sudije: Kovačević i Veljović (Kraljevo).
   Ribnica: Bojović, Popović, Zekavica, Tomić, Todorović, Mijović, Jović (libero), M. Simović, Ilić, Aleksić, D. Simović, Radević.
   Rabotnički: Ristoski, Milkov, Bajić, Geogeski, Josifov, Trajčeski, Mađarević (libero), Simovski, Despotovski, Ginov, Modev, Mitev.
Prvi set dobili su domaćini posle stalnog vođstva tokom ovog dela igre. Najpre su imali minimalnu prednost koju su na kraju pretvorili u siguran dobitak. U drugom setu gosti su imali vođstvo (10:7), ali je do kraja anulirano i ,,prevedeno” na stranu domaćina. Naredna dva seta pripala su Skopljancima, treći dosta ubedljivo, jer je posle dobrog početka Rabotničkog trener domaćina Đorđević ubacio na parket mlađi sastav sa pristiglim novajlijama, dok je četvrti deo igre, sve do samog završetka, bio neizvestan, ali su gosti izborili taj brek. U doigravanju Skpljanci su više grešili, domaćini bili precizniji u napadu, a neprelazni u bloku. Lepa odbojkaška predstava pred novi početak takmičenja u Prvoj saveznoj ligi.


SRPSKA LIGA
Vruće kod Ložionice
METALAC TRGOVAČKI - MLADOST (L) 0:1 (prekid u 66. minutu)
   Strelac: Zukić u 13. minutu. Sudija: Željko Gajić (Loznica). Pomoćnici: D. Stepanović (Šabac), M. Bahinović (Valjevo). Stadion kod Ložionice. Gledalaca 500. Žuti kartoni: Zornić i Dragićević (Metalac Trgovački), Tadić, Zajić i Ćirković (Mladost).
Metalac Trgovački: Vulićević, Belopavlović, Vlasić, Ivanović, Zornić, Dragićević, Mladenović (Barjaktarević), Markićević, Lekić, Pelivanović, Otašević.
Mladost (L): Dunjić, Četrović, Redzić, Stojakanović, Tadić, Milošević (Plazinić), Nikolić, Zajić, Avramović, Zukić (Ćirković), Račić.
U Kraljevu neslavan kraj derbija ovog kola. Na stadionu veliki broj gledalaca, a na teškom terenu uglavnom fer i korektna borba. Prvo veće uzbuđenje bilo je u 13. minutu i odmah je i postignut pogodak. U sumnjivoj poziciji, iza svih odbrambenih igrača bili su Zajić i Zukić. Ovaj prvi je prihvatio loptu upućenu iz dubine igrališta koje pripada gostima, pošao nekoliko metara, uposlio Zukića, a ovaj matirao golmana Vulićevića - 0:1.
Već tada sudija Gajić se našao na tapetu. Ipak, prvi deo igre završen je iako je bilo puno prekida na terenu. U drugom poluvremenu domaćini su u dva navrata uputili topovske udarce na gol Mladosti - Vlašić i Markićević, a glavni detalj desio se u 66. minutu, kada je u prodoru bio Plazinić, koji je zajedno sa Dragićevićem ušao u kazneni prostor, a onda pao. Sudija je bez razmišljanja pokazao na belu tačku. Odmah je bio opkoljen gotovo svim igračima domaćina, a u nastaloj gužvi Gajić je pao na travu. Posle dužeg razgovora na sredini terena sa delegatom Nebojšom Davidovićem i predstavnicima obe ekipe napustio je teren za igru.

Delegat ,,častio” jedinicama
Sudija utakmice Gajić i njegpov prvi pomoćnik Stepanović, kako saznajemo, dobili su nezadovoljavajuće ocene od delegata Nebojše Davidovića iz Čačka. Razlog - previdi koji su bili ključni detalji susreta.

LOZNICA - SLOGA 0:0
Neprecizni Mikić
   Fudbaleri Sloge vratili su se iz Loznice sa osvojenim bodom. To što nisu inkasirali ceo plen - tri boda, najveći krivac je Branislav Mikić, odbrambeni fudbaler belih, koji u 83. minutu nije realizovao kazneni udarac. Povoljnu priliku propustio je i mladi Dragićević, kada je u prvom poluvremenu bio neprecizan sa svega tri metra od gola protivnika.


ATLETIKA - PRVENSTVO SCG - MLAĐE SELEKCIJE
Andrijani dve medalje
   • Na prvenstvu SCG za starije pionire takmičarka AK Kraljevo prva u skoku uvis, druga u trci na 80 metara sa preponama

   U završnici ovogodišnje sezone atletičari Kraljeva minulog vikenda imali su izuzetno uspešan nastup na Pojedinačnom prvenstvu SCG za mlađe kategorije, koje je održano u Kragujevcu. Na opštepoznatom stadionu ,,Čika Dača” u srcu Šumadije mladi kraljevački takmičari su u konkurenciji starijih pionira (pionirki) osvojili četiri medalje - jednu zlatnu, dve srebrne i jednu bronzanu.
Najuspešnija je bila Andrijana Nešić, koja je u Kraljevo donela dve medalje, postigavši u dve discipline lične rekorde, ali i rekord AK Kraljevo. Andrijana se okitila zlatom u skoku uvis preskočivši 165 centimetara, dok je srebrnu medalju osvojila u trci na 80 metara sa preponama, sa rezultatom 12,71.
   Preostala dva takmičara AK Kraljevo takođe su osvojila medalje postigavši svoje najbolje rezultate (lične rekorde), pokazavši najbolju formu u finišu sezone. Srebrna medalja pripala je Jeleni Aksentijević u trci na 300 metara sa preponama (51,43 sek.). Bronzanu medalju osvojio je Aleksandar Rančić u trci na 2.000 metara - rezultat 6:13,33.
   - Ovo je jedan od najvećih uspeha na pionirskim takmičenjima saveznog ranga, a mogao je biti i veći, jer su takmičari AK Kraljevo bili nadomak još dve medalje. Nažalost, osvojene su četvrte pozicije - procenjuje nedeljni nastup u Kragujevcu učitelj mladih kraljevačkih atletičara Predrag Cvijović.
U konkurenciji mlađih pionira (u ponedeljak) nastupila je ,,četvorka” mladih Kraljevčana i ostala bez medalja. Najbliža medalji bila je Anica Marinković (600 metara - 1:47,29), zauzela je četvrto mesto i ostvarila svoj najbolji rezultat.
   - U konkurenciji mlađih pionira (do 13 godina) u Kragujevcu posebno se istakla mlađana Natalija Adnan. Ona je nedavno napunila osam godina, atletikom se bavi tek godinu dana, a u Kragujevcu je nastupila u dve discipline. Na 300 metara bila je 17. sa 49,41 sekundom, a na 60 metara plasirala se na 23. mesto. I u jednoj i u drugoj trci bilo je više od 30 takmičarki koje su po godinama dosta starije i na stazi iskusnije. Inače, oba njena rezultata spadaju među nejbolje u svetskim razmerama, posebno onaj na 300 metara - komentariše sa ponosom Cvijović.



POSLEDNJE PROVERE ODBOJKAŠA RIBNICE GRAĐEVINAR PRED ZVANIČAN POČETAK NOVE SEZONE - piše Zoran Bačarević
Kraljevčani drugi u Mariboru

   • Pobednik trodnevnog turnira ekipa Lajpciga, Ribnici izmakao pehar zbog jednog seta • Večeras ,,otvaranje sezone" u Velikom Gradištu

   Prema odavno utvrđenom ,,rasporedu časova", odbojkaši Ribnice Građevinar poslednji septembarski vikend ,,odra-dili" su gostovanjem u Mariboru i učešćem na tradicionalnom međunarodnom odbojkaškom ,,Škrebernjikovom memorijalu". U konkurenciji nemačkih, slovačkih i slovenačkih ekipa, Kraljevčani su osvojili drugo mesto, a od pobedničkog pehara delio ih je samo jedan set. Ribnica je na startu poražena od Lajpciga 1:3, zatim je savladala Bratislavu sa 3:1, a u najboljoj utakmici turnira pobedila domaćina, ekipu Maribora, sa 3:1. Pobednik je, inače, Lajpcig, sa takođe dve pobede i set razlikom 7:5, a Ribnica je bila druga sa učinkom 7:6 u setovima.
   - Bio je ovo izuzetno jak i kvalitetan turnir, koji će nam mnogo koristiti pred start u novoj sezoni. Posle poraza na početku turnira od Nemaca, u ravnopravnoj borbi, i pobede nad Bratislavom od 3:2, sa domaćinom Mariborom vodili smo 2:0 u setovima. Međutim, dosta loše smo odigrali treći set, napravili tačno 11 direktnih grešaka i taj set nas je koštao pobedničkog pehara jer, da smo Mariborčane dobili maksimalnim rezultatom, bili bismo pobednici turnira. Korist je, ponavljam, od ovog turnira velika, videli smo gde ,,škripi", i na tome ćemo raditi u narednom periodu - kaže po povratku iz Slovenije trener Ribnice Građevinar Dragan Đorđević.
   Turnir u Mariboru poslužio je za ,,uigravanje" novog korektora Ribnice Tomislava Popovića koji je, iako već iskusan odbojkaš, prvi put igrao na ovom mestu. Popović, kako kaže Đorđević, nije još fizički spreman, jer je imao dužu pauzu i sada treba da se uklopi u novu ulogu. Za njega, kao i za ostale igrače, biće još kontrolnih utakmica do početka prvenstva sredinom oktobra.

DANAS KUP UTAKMICA - SA VGSK U GOSTIMA
   Ove sedmice Kraljevčani su imali još dve prijateljske utakice (sa Budućnošću u Beogradu i Rabotničkim u Kraljevu), a večeras će imati i prvu zvaničnu utakmicu u novoj sezoni. Protivnik Kraljevčana je stari poznanik i nekadašnji prvak SFRJ - VGSK iz velikog Gradišta, a u pitanju je Kup DZ SCG. VGSK je, inače, trenutno član Prve B savezne lige, a Kraljevčani bi pobedom u Gradištu trebalo da opravdaju dugogodišnji uspeh u Kup takmičenju i prošlogodišnje učešće na finalnom turniru najmasovnijeg odbojkaškog takmičenja..
Povratak na vrh strane




IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing).
Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Delta banke” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “Blic print”, III Bulevar 29, Beograd.Generalni distributer: “HIT- KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive