Internet izdanje - 4. novembar 2005. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Ogromna šteta od kampanje radikala
Ekonomski interes - ključ pregovora
Kosmetu ni nezavisnost, niti povratak na staro
Nema šanse da pucamo jedni na druge
Završna stranica jedne tužne priče
Pola veka u službi građana
Rodni grad nije zaboravljen
Još jedan izvor na Goču
Život sa pogledom na kućnog ljubimca
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, fudbal, odbojka, šah


OPŠTINSKI ODBOR SPO KRALJEVO O AKTUELNOJ SITUACIJI U OPŠTINI I DRŽAVI - piše Slobodan Rajić
Ogromna šteta od kampanje radikala

   • Mirko Vuković: „Kampanja SRS za opoziv predsednika opštine nanosi veliku štetu pre svega građanima Kraljeva” • Milomir Šljivić: „Mi sigurno nećemo podržati politiku SRS ni na lokalnom ni na republičkom nivou” • Srđan Srećković, potpredsednik SPO: „Svaka svađa unutar demokratskog bloka ide naruku snagama bivšeg režima i zato je naša obaveza da pokažemo državotvornost i sprečimo povratak Srbije u prošlost”

   - Kampanja Srpske radikalne stranke za opoziv aktuelnog predsednika kraljevačke opštine dr Radoslava Jovića, izabranog na demokratski način, nanosi veliku i nenadoknadivu štetu demokratskom bloku i vladajućoj koaliciji, ali pre svega građanima Kraljeva - istakao je Mirko Vuković, predsednik Opštinskog odbora Srpskog pokreta obnove (OO SPO) Kraljevo, na konferenciji za novinare tog Odbora, održanoj 1. novembra.
   - Šteta je utoliko veća što je kampanja SRS došla u toku građevinske sezone koja je sada na izmaku, a poznato je da je ova vladajuća koalicija do sada učinila izuzetno mnogo na realizaciji planova i programa razvoja opštine. Pokrenute su najveće investicije u kraljevačkoj opštini, kao što su vodosnabdevanje, početak izgradnje obilaznice, gasifikacija, sanacija deponije i niz drugih u oblasti infrastrukture, sa dubokim ubeđenjem da sve to radimo u interesu građana ovoga grada - naglasio je Vuković i dodao da su kampanja SRS, ali i uskogrudost aktuelnog „gradonačelnika“ i pojedinih demokratskih snaga skrenuli pažnju sa ovih kapitalnih investicija.
   Odgovarajući na novinarsko pitanje, Vuković je istakao i da to znači da „kampanja za opoziv predsednika opštine sigurno ne doprinosi pripremi i donošenju dobrog budžeta opštine i programa uređenja građevinskog zemljišta za 2006. godinu i da je to još jedan razlog zašto SPO smatra da za takvu kampanju nije podesan ni trenutak ni način njenog organizovanja”.
   - Mi sigurno nećemo podržati politiku SRS ni na lokalnom ni na republičkom nivou - istakao je Milomir Šljivić, predsednik Okružnog odbora SPO. On je podsetio da su Opštinskom javnom tužilaštvu i SUP-u podnete krivične prijave zbog zloupotrebe potpisa građana. - Ako navodi iz prijava budu tačni, SPO očekuje da krivci budu kažnjeni, ali ako se dogodi referendum, očekujemo da će sve demokratske snage da stanu na stranu demokratskih procesa i da ćemo nastaviti tim putem - rekao je Šljivić i dodao da je dobro što aktuelna lokalna vlast u Kraljevu ima dobru saradnju sa Vladom Srbije, tako da štete od kampanje SRS ipak neće biti tako velike.

GLAVNI CILjEVI
   Srđan Srećković, potpredsednik Srpskog pokreta obnove, učestvujući na pres konferenciji, rekao je da će „centrala SPO iz Beograda u vezi sa kampanjom SRS za opoziv predsednika opštine Kraljevo podržati svaku odluku Opštinskog odbora SPO u Kraljevu”. On je zatim govorio o aktuelnoj situaciji u Srbiji, naglasivši da je „pred nama veoma teška godina u kojoj će se rešavati problemi koji će odrediti međunarodnu poziciju Srbije za dugi niz godina”. Kao najvažnije i najpreče ciljeve Srbije Srećković je naveo potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju i dobijanje statusa kandidata za ulazak u EU, iznalaženje rešenja za Kosmet u granicama Srbije. Rekao je i da ,,ovako važna pitanja zahtevaju najbližu i najiskreniju saradnju DSS, DS, SPO, G 17 plus i ostalih stranaka demokratskog bloka”.
   - Mi u ovu saradnju verujemo, ne zato što se slažemo sa svim pitanjima, već zato što samo ove snage mogu da grade evropsku budućnost Srbije i zato su obavezne da nađu zajednički jezik kada se rešavaju pitanja od strateškog značaja za budućnost zemlje. Svaka svađa unutar demokratskog bloka ide naruku snagama bivšeg režima i zato je naša obaveza da pokažemo državotvornost i sprečimo povratak Srbije u prošlost - upozorio je Srećković.

SRS - MALIGNO TKIVO
Po njegovim rečima, „Srpska radikalna stranka predstavlja glavnu prepreku izgradnji moderne Srbije i tačku okupljanja retrogradnih snaga koje žele da vrate Srbiju u period izolacije, totalitarizma i ekonomskog propadanja”.
- Sve demokratske snage imaju istorijsku obavezu da politički izoluju maligno tkivo Srbije koje se zove Srpska radikalna stranka. Ako se maligno tkivo na vreme ne izoluje, postoji opasnost da oboli ceo organizam. Na njihovu mržnju i primitivizam moramo odgovoriti jedinstvom u izgradnji demokratskih institucija i politici evroatlantskih integracija. Radikali su svesni da u Srbiji nasmejanih i srećnih ljudi, Srbiji članici Evropske unije, Partnerstva za mir i NATO, za njih nema mesta i zato pokušavaju da na svaki način opstruiraju integracione procese. I pored terora poslanika SRS uveren sam da će Skupština Državne zajednice ratifikovati sporazum sa NATO i demonstrirati odlučnost Srbije da za vojne saveznike imamo najmoćnije zemlje sveta, koje potpisivanjem ovog sporazuma mogu da reaguju u roku od 24 sata i zaštite Srbe na Kosovu u slučaju nasilja albanskih ekstremista - kazao je Srećković.

BORBA PROTIV TAJKUNA
U nastavku izlaganja, on je ukazao i na poguban uticaj tajkuna (ekonomska mafija) u Srbiji koji sve više pokušavaju da kreiraju i političku scenu:
- Finansijska moć i politički uticaj tajkuna koji su se obogatili pljačkom društvene i državne imovine i švercom akcizne robe tokom devedesetih godina predstavlja glavni izvor korupcije i prepreku izgradnji efikasnog ekonomskog sistema. Svaki grad u Srbiji ima svoje tajkune, a građani Srbije su očajni kad pogledaju oko sebe i vide da su današnji tzv. „biznismeni“ najčešće oni koji su se nelegalno bogatili dok je Srbija propadala. Borbu protiv tajkuna moraju da vode stranke i ljudi koji imaju čiste ruke, nisu opterećeni hipotekama iz prošlosti i nemaju nikakvu vrstu obaveze prema ovim strukturama. Tajkuni se, osim u retkim slučajevima, ne uključuju direktno u politiku, ali kroz finansiranje pojedinih političkih stranaka kupuju politički uticaj da bi zaštitili kapital i sprečili donošenje zakona koji bi ugrozili njihovo bogatstvo. Zato je potrebna izmena izbornog zakona i bolje je da stranke raspolažu mandatima nego tajkuni koji kupuju poslanike da bi zaštitili svoje imperije. Srpski pokret obnove ima čiste ruke i zato smo jedina stranka koja se zalaže za donošenje Zakona o otvaranju dosijea, nakon čega bi situacija bila mnogo jasnija.

IZBORI I STRATEGIJA
Srđan Srećković je upozorio i da je Srbija jedina država u Evropi koja u procesu tranzicije nije donela zakone o otvaranju dosijea i političkoj rehabilitaciji, ali da će to morati da učini ako želi da bude članica Evropske unije.
Svoje izlaganje na pres konferenciji OO SPO Kraljevo Srećković je završio osvrtom na mogućnost novih parlamentarnih izbora i strategiju demokratskih snaga.
- Svima je jasno da parlamentarni izbori u ovom trenutku nisu aktuelni. Ipak, vreme je da demokratski političari polako počnu sa pripremanjem izborne strategije demokratskih snaga za nastup na narednim izborima bez obzira kada će biti održani. Priprema izborne strategije podrazumeva razgovore o predizbornim koalicijama proevropskih snaga koje će motivisati na masovan izalazak demokratski opredeljenih birača na izbore i premoć u odnosu na birače bivšeg režima koji su disciplinovani i uvek izlaze na izbore. Cilj je veoma jasan: rezultat narednih izbora mora biti formiranje demokratske vlade punog kapaciteta koja će trajati četiri godine i uvesti Srbiju u predvorje Evropske unije. Da budem veoma jasan, u toj vladi nema mesta za SRS, SPS, PSS i stranke koje će nastati kao produkt interesa, struktura i novca bivšeg režima. Do tada, ova vlada koja nije savršena i bezgrešna, ali je nesumnjivo proevropska i demokratska, mora tražiti najširu podršku javnosti i svih demokratskih stranaka za rešavanje problema koji su pred nama.
Povratak na vrh strane


KOSOVO KROZ EKONOMSKE NAOČARE - piše Rajko Sarić
Ekonomski interes - ključ pregovora


   • Analitičari smatraju da ključ pregovora o Kosovu treba da bude ekonomski aspekt

    Treba se baviti ekonomskim potencijalima Kosova i Metohije cenom koju Srbija plaća na ime otplate dugova Pokrajine, smatraju analitičari. U pričama o Kosovu, ono se najčešće pominje u istorijskom i teritorijalnom kontekstu, ali retko se čuje kakav ekonomski interes Beograd ima na Kosovu.
   Ekonomski potencijal Kosova su rudna bogatstva, pre svega Trepča, i rezerve od 17 milijardi tona uglja, dovoljne za narednih 200 godina. Tu je i poljoprivreda s dva izgradena sistema za navodnjavanje. Na Kosovu radi 540 preduzeća, od kojih je 120 agencija Trast Kosovo prodala, uprkos protivljenju vlasti Srbije.
   Slobodan Milosavljević, direktor Privredne komore Srbije, kaže da zaštita ekonomskih interesa na Kosovu znači zaštitu ekonomskih interesa Srbije.
"U tom kontekstu, uputili smo dopis privrednim komorama u svetu, da kažu svojim poslovnim ljudima da se ne uključuju u proces privatizacije na Kosovu jer to može da bude predmet sporenja", kaže Milosavljević.
   Većina firmi na Kosovu izgrađena je novcem iz Fonda SFRJ za nerazvijene, a u koji je najviše ulagala Srbija. Međutim, kada su poslednjih godina te firme prodavane ili izdavane u najam na 99 godina, albanski radnici dobili su novac, a srpski radnici ništa.
   Analitičar Milivoje Mihajlović kaže da vlasti Srbije mogu da koriste svoj novac i svoje vlasništvo kao ozbiljan argumet u pregovorima.
"To je ono čega se Albanci plaše jer nemaju nikakva prava nad vlasništvom", kaže on.
   Kosovo je na ime starih kredita Međunarodnom monetarnom fondu i Svetskoj banci dužno 1,4 milijardi dolara, a Srbija godišnje za njihovu otplatu izdvaja 250 miliona dolara.

ANK PRETI POSLANICIMA KOSOVA
Odmah usvojite deklaraciju o nezavisnosti


   Samoproglašena Armija za nezavisnost Kosova preti poslanicima Skupštine Kosova odmazdom ukoliko ne proglase nezavisnost Kosova.
U saopštenju koje je elektronskom poštom prosleđeno medijima u Prištini, ANK zahteva od čelnika političkih partija i institucija Kosova da se usvoji i proglasi Deklaraciju o nezavisnosti Kosova.
   "Ako članovi parlamenta ne budu delovali u skladu sa njihovim mandatom koji su dobili od glasača suočiće se sa veoma teškim periodom", navodi u saopštenju koje je potpisao izvesni "komandant Luiđi".Povratak na vrh strane


ZVONKO OBRADOVIĆ, POSLANIK SKUPŠTINE DRŽAVNE ZAJEDNICE SCG - piše Dragan Vukićević
Kosmetu ni nezavisnost, niti povratak na staro


   • U svetu ne postoji nekakav apriori, unapred postavljen negativan stav prema Srbiji. Srbija ima demokratsku vlast i situaciju da se u poslednjih pet godina Srbija promenila. Političari na Kosovu se, međutim, nisu promenili, to su i dalje isti ljudi, vrlo često ljudi koji su opterećeni prošlošću, na prvom mestu Haradinaj, koji je i sam napisao knjigu o svojim nedelima. Dakle Srbija se promenila, red je da se promene i drugi. Kada je Kosovo u pitanju mora da se traži kompromis, što znači da obe strane moraju da nastupe značajno fleksibilnije i nema pregovora ako obe strane ne ulaze u razgovore ravnopravno i ako jedna strana striktno insistira na pojmu nezavisnosti, a druga na povratak pod vlast Beograda

   Moje poslaničke obaveze su veoma obimne, pošto sam član nekoloko vrlo značajnih odbora i delegacija u Skupštini Državne zajednce (DZ). Pored ostalog, jedan sam od trojice članova stalne delegacije u Skupštini SCG u Parlamentarnoj Skupštini NATO-a, zatim član sam Komisije za kontrolu službe bezbednosti na nivou Parlamenta DZ. Reč je o dve vojne službe bezbednosti i dve diplomatske službe bezbednosti. Upravo jer u toku razmatranje izmene Zakona o demokratskoj civilnoj kontroli službi bezbednosti. To je u proceduri i nadam se da će vrlo brzo doći na usvajanje. Ovim zakonom se reguliše kako Parlament kontroliše u ime društva rad u ovoj službi, a što se tiče Parlamentarne skupštine nato-a, u aprilu prošle godine Parlament DZ jednoglasno je izabrao sve delegacije, pa i one za Savet Evrope. Sve partije su glasale za, apsolutno niko nije bio protiv, tako da je izabrana i delegacija koja nas predstavlja u jednoj značajnoj parlamentarnoj skupštini koja okuplja sve zemlje članice nato-a, kao i zemlje kao posmatrače, koje su pridruženi članovi. Tu su, recimo, Izrael, Rusija, Japan... - kaže u intervjuu „Ibarskim novostima" poslanik u Skupštini Državne zajednice SCG Zvonko Obradović, odgovarajući na pitanje koje su njegove konkretne obaveze kao poslanik, kome je ovo prvi intervju za „Ibarske novosti", što je presedan, budući da je četiri godine (1997-2000.) bio prvi demokratski predsednik opštinske Vlade u vreme Koalicije Zajedno, i to sa svega 29 godina...
S obzirom na kritiku da savezni poslanici „malo rade" Obradović navodi:
- Parlament Državne zajednice Srbija i Crna Gora ima vrlo važnu ulogu da predstavlja zemlju u inostranstvu. U mom slučaju, Parlamentarna Skupština NATO-a je jedino telo na svetu koje okuplja poslanike iz najznačajnijih zemalja današnjice, kongresmene, senatore, tako da imam prilike da jednom u tri meseca sedim blizu Džordža Vojnoviča, američkog kongresmena koji predvodi delegaciji USA. U tom telu se raspravlja o svim svetskim pitanjima i iznalazi način da se uspostavi politički okvir nad svim kriznim situacijama koje se u svetu dešavaju. Nas se ovo tiče zbog Kosova i Metohije i odnosa u DZ. Nato ima i podkomitet koji se bavi pitanjem Kosova i važno je da naša zemlja bude uključena u rad ovih tela i organa. Prošle godine smo kao DZ usvojili strategiju odbrane u kojoj je definisana državna politika, u kojoj se navodi da smo mi usmereni ka evrointegracijama, ali i evropskim integracijama, odnosno ka Partnerstvu za mir i u NATO u kasnijoj fazi, a pitanje članstva u NATO će se kroz referendum postaviti pred građane Srbije.
• Koliko ima naših predstavnika u Parlamentu NATO-a?
- Iz Parlamenta DZ osim mene je Aleksandar Pravdić iz DSS-a i iz Crne Gore iz DPS-a poslanik Aleksandar Zurić.
Parlamnetarna skupština nato-a zaseda plenarno dva puta godišnje, na kojoj se svi okupljaju, a to je 400 poslanika, kongresmena, senatora, i na njoj se podnosi odgovarajući izveštaj i mi kao zemlja imamo status posmatrača. U međuvremenu, na svakih 15-20 dana se održavaju seminari, konferencije, okrugli stolovi, na kojima se tematski radi. To su grupe od po 70 poslanika, gde ide po jedan član delegacije i gde naša delegacija nastupa koordinirano sa organima DZ, Savetom ministara i ministarstvima za spoljne poslove i ministarstvom odbrane naročito, ali i sa vladama država članica. Imamo uvek pripreme pred ove susrete i nastupamo sa vrlo jasnom državnom politikom sa jedne, a sa druge strane prate nas sa odgovarajućim informacijama i sve nadležne institucije u zemlji koje nam daju sve potrebne podatke koje možemo upotrebiti radi pojačavanja argumenata koje iznosimo. U aprilu prošle godine prvi put smo se pojavili u Bratislavi. U maju, na prolećnom zasedanju, dočekali su nas poprilično crni izveštaji nato-a o stanju na Kosovu i ukupnoj situaciji o proceni politike Srbije. U poslednjih godinu i po dana imamo situaciju gde su ovi izveštaji sve povoljniji za Srbiju, dali smo tome određeni doprinos i za poboljšanje klime prema DZ. I ovi procesi, koji su se dešavali u ovih godinu dana, to su procesi započinjanja pregovora sa Evropskom unijom u procesu pridruživanja, kao i ispunjenje značajnog broja obaveza prema haškom tribunalu, vrlo jasno definisanje pozicija države u kojoj ipak političke stranke, lideri i ljudi koji su na čelu institucija u ovoj zemlji sve češće govore jednim glasom kada pričamo o Kosovu, kada pričamo o tome kako će se razrešiti budućnost republika unutar Državne zajednice. Dakle, sve više sazrevamo u ovom procesu i kao zemlja i kao političari i naravno iskušenja tu ima jako puno.
• Kakav je stav Pralamenta NATO-a o Kosmetu?
- Važno je reći da ne postoji nekakav apriori, unapred postavljen negativan stav prema Srbiji. Srbija danas ima demokratsku vlast i situaciju da se u poslednjih pet godina Srbija promenila. Političari na Kosovu se, međutim, nisu promenili, to su i dalje isti ljudi, vrlo često ljudi koji su opterećeni prošlošću, na prvom mestu Haradinaj, koji je i sam napisao knjigu o svojim nedelima. Dakle Srbija se promenila, red je da se promene i drugi. Kada je Kosovo u pitanju mora da se traži kompromis, što znači da obe strane moraju da nastupe značajno fleksibilnije i nema pregovora ako obe strane ne ulaze u razgovore ravnopravno i ako jedna strana striktno insistira na pojmu nezavisnosti, a druga na povratak pod vlast Beograda. Od povratka pod vlast Beograda svi znamo da neće biti isto kao do 1999. godine, tako da preostaje da se nađe forma da se sa jedne strane zadovolji državni interes Srbije, a sa druge strane da Kosovo zadrži institucije predsednika, Vlade i svega onog što predstavlja njegovu nadležnost na toj teritoriji nad Albancima i stanovništvom, da građani na Kosovu upravljaju svojom sudbinom. Traženje izlaza nije nimalo lako, Srbija ima dosta jake argumente kada govori o tome kako vidi novu budućnost. Predloženi plan više od autonomije manje od nezavisnosti otvara čitav korpus tema o kojima se može razgovarati, postoje i odgovarajući modeli kao što su Tirolski, Kiparski model, i oni mogu da znače to da se prizna najšira moguća autonomija i to nije kočnica da neko ide u Evropu. Ako čitav region ide u Evropu onda pitanje granica postaje potupuno bespredmetno. Svi moramo da budemo svesni (Srbi, Crnogorci, Albanci, Makedonci) da ulaskom u evropsku uniju 70 posto svog suvereniteta prenosimo na Brisel, na neki novi centar, tako da nam preostaje da snagom argumenata učestvujemo i prikupljamo saveznike i nadam se da ćemo kao zemlja imati sve više saveznika. U proceduri pred Parlamentom DZ je sporazum sa nato-om i u petak (danas, prim. D.V.) imamo nastavak te sednice, gde imamo opstrukciju SRS, ali taj sporazum će ipak biti usvojen, iako znamo da prošlost opterećuje i ne smemo da kao odgovorni ljudi tu pristupiomo sa emocijama. Identične odredbe ovog sporazuma koji se zove Sporazum o linijama komunikacija, tojest o tranzitu kroz SCG, identične odredbe se nalaze i u Dejtonskom sporazumu i Kumanovskom i u Rezoluciji 1244.
• Da li bi to moglo da padne u vodu ako bi SRS došla na vlast?
- Ne! Garantujem vam da bi bilo koja vlast sutra dobro razmislila pre nego što bi i pokušala da pokvari jedan ugovor, savezništvo sa najačom vojnom silom na svetu. Svi naši istorijski saveznici - Francuska, Engleska, Italija, Grčka... su u nato-u, tako da ne traeba da se ponašamo kao da ne treba da budemo deo toga.
Radi se o interesu zemlje, a interes je da prestane da bude jedina u Evropi, sa izuzetkom Bosne i Hercegovine, koja nije u Partnerstvu za mir, koja ne teži da uđe u nato. Treba da zaboravimo političku nesvrstanost i da gledamo kakvu ćemo korist izvući iz svega toga. Volim da pomenem Mađarsku, koja je u trenutku kada je postala članica Prtnerstva za mir, u roku od tri meseca direktne strane investicije u Mađarskoj su porasle četiri puta, što govori o tome da jedna zemlja koja je u okviru određenih bezbednosnih integracija stiče i garancije za bezbedna strana ulaganja.
• Kada bi građani Srbije mogli da očekuju da sa svojim pasošem slobodno putuju u Evropu i svet, bez viza i maltretiranja pred ambasadama?
- Očekujemo da za godinu i po dana SCG, a možda i za kraći period, bude stavljene na belu šengen listu, što znači ukidanje viza za putovanja i to je perspektiva za sve nas. Naši državni organi treba da u sledećem periodu realizuju nekoliko određenih tehničkih koraka. Prvi korak je izrada novih isprava i to predstoji početkom naredne godine. To su isprave koje je gotovo nemoguće falsifikovati, zatim potrebno je da organi unutrašnjih poslova preuzmu nadležnosti nad granicama od ministarstva odbrane, što se u Crnoj Gori već dogodilo a u Srbiji nije, što bi učinilo da se na granicnim prelazima uspostavi adekvatna kontrola protoka ljudi i roba. Zatim, potrebno je da se zadovolje evropske norme, na osnovu čega ćemo biti sigurni da ispunjavamo te bezbednosne standarde. Kada budemo na beloj šengen listi sa našim pasošem će moći da se putuje, ali neće moći da se boravi u zemljama Evropske unije duže od 90 dana neprekidno. Dakle, ovde govorimo o vraćanju elementarnog dostojanstva nasim građanima, prestanku onih beskonačnih redova pred ambasadama i konzulatima u Srbiji.
• Vratimo se pregovorima o Kosmetu. Da li će Priština posle ovih pregovora o budućem statusu Kosmeta da da šalje novac u Beograd od poreza, EPS-a, Telekoma, privrede..?
- To je pitanje koje je otvoreno za razgovor. Ako budemo u istoj državi, Albanci moraju da dobiju svoje političke predstavnike, u Parlamentu, Vladi... To je demokratsko pravilo u kome će se u okviru toga ako se uđe u zakonodavni organ donositi zakoni, a koji će se odnositi i na ubiranje poreza. Jako važno je to da zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju biti u Prištini, moraju tamo imati svoje organe bezbednosti, policiju ali i multietničnost koja će biti primenjena i u Vojvodini, a ne samo na Kosovu i Metohiji.
• Vi ste član i Odbora za bezbednost DZ. Kada će se otvriti dosijei?
- Najpre mora da se donese odgovarajuća zakonska regulativa. Savezna skupština u ovom trenutku ne može mnogo, ali moći će više da se učini kada se raščisti ključno pitanje u aprilu - da li ima Državne zajednice ili ne.
• Pa, da li je ima?
- Perspektiva DZ je dosta neizvesna, ima je u meri u kojoj eliti u Crnoj Gori to odgovara. G17 plus je otvorio pitanje odgovornosti ministra Davinića, način funkcionisanja DZ u kojoj je jedan vrhovni izvršni organ koji se zove Savet ministara, kojim predsedava Svetozar Marović i ima pet članova od čega su dva člana iz Srbije, telefonskim putem održava sednicu i donosi odluku o tome da se 300 miliona evra u narednih pet godina investira u kupovinu 68.000 šlemova i isto toliko pancira. To je telefonska odluka Marovića na predlog ministra odbrane.Tu se otvara pitanje kako funkcionišemo kao DZ u kojoj se donose takve političke odluke, gde jedna elita, u ovom slučaju iz Crne Gore, govori da će u martu ili aprili napustiti DZ i u isto vreme na stavlja toliki teret na građane Srbije, jer ona finasira 96 posto DZ, i donosi dugoročne odluke do 2010. godine. To se svodi na jedan sistem otimačine u prelaznom periodu, što je u ovom slučaju sprečeno zahvaljujući informaciji ministra finasija Dinkića, koji je inicirao pokretanje krivičnog postupka koji je otvoren i koji je u toku, tako da ne treba da se vodi neka dalja polemika oko ovog pitanja. Interes građana zaštićen je tako što je angažovanjem ministra finansija sprečen nekontrolisan odliv novca građana Srbije. Znam da je radikalima žao zbog toga što nisu oni pokrenuli ovo pitanje i da sada na svaki način pokušavaju da „praznim" pričama popune praznine u svojoj politici.
Problem funkcionisanja DZ je i taj što u Parlamentu DZ za svaku odluku moramo da imamo 46 poslanika iz Srbije i 18 iz Crne Gore. Dovoljno je da od tog broja jedan delegat napusti salu i čitava jedna odluka propada. Svaka odluka može da se blokira, jer je uspostavljen odnos punog pariteta između dve članice DZ od kojih je jedna, a to je Srbija, devet puta veća od druge, ali u političkom odlučivanju paritet je 1:1.
• Kakav je Vaš stav prema dešavanjima u opštini Kraljevo i inicijativi SRS za smenu predsednika opštine Jovića?
- Na ovo pitanje mogu da odgovorim iz dva ugla posmatranja. Prvi je kao funkcioner G17 plus koja je učestvovala na lokalnim izborima, a drugi kao neko ko je bio kandidat za predsednika opštine. Ako sam bio na izborima u vrhu liste odmah iza Jovića, Jovaševića, šta bih tek ja trebalo da radim u odnosu na gospodina Četrovića koji je bio u dnu te liste? Ako je on skupio 10.000 potpisa znači da bih ja trebalo da skupim 40.000 potpisa. Time hoću da kažem da je taj predlog nemoralan, jer Jović je pobedio na izborima i treba mu ostaviti dovoljno vremena da realizuje određena predizborna obećanja. Mi smo svedoci da stranke koje su formirale koalicionu vlast u Kraljevu među kojima je i G17 plus realizuju svoja predizborna zalaganja i to sa ljudima koji učestvuju na vrlo konkretan način u lokalnoj vlasti. Na prvom mestu pomenuću gradskog menadžera, Nešovića. Sve te stranke - SPO, DSS, G17 plus, NS, apsolutno rade na tome da se realizuju te kapitalne investivije o kojima se priča godinama, a tek u ovih godinu i po dana su krenule neke stvari da se realizuju i mi kao koalicija imamo komunikaciju u vezi projekata kapitalnih investicija. Danas je budžet opštine Kraljevo oko milijardu i sto, dvesta miliona dinara, a nivo investicija Republike u Kraljevu je takođe gotovo jednak ovom iznosu. Kraljevo je, dakle, u situaciji da ga, konačno, Beograd prati u investicijama i projektima. Otuda, potpuno je besmisleno da neko, iz čistog hira, želi da građane Kraljeva izloži trosku od 30 miliona dinara da bi realizovao svoje promašene političke ambicije. Zato je taj predlog nemoralan i neracionalan, jer se taj novac može pametnije potrošiti.
G17 plus je prva od stranaka u Kraljevu koja je saopštila stav da će svu svoju infrastrukturu staviti na raspolaganje Radoslavu Joviću sa ciljem da on ostane predsednik opštine. Govorim o referndumu o opozivu krajem novembra, ne govorimo šta će biti posle toga, jer će se o tome zauzeti odgovarajući politički stav. Mi smo ljudi koji jako drže do elementarnog političkog morala i pristojnosti.Povratak na vrh strane


INTERVJU: MIRKO JOVIĆ, OSNIVAČ I LIDER SRPSKE NARODNE OBNOVE I INICIJATOR SVESRPSKOG KONGRESA - piše Ivan Rajović
Nema šanse da pucamo jedni na druge

   „Mediji su manje slobodni nego pre ’90. godine. Od Josipa Broza do danas mediji u Beogradu nikada nisu bili manje slobodni. Sve televizije u glavnom gradu prave političke emisije tipa šoua i cirkusa, bez direktnih rasprava o temama kao što su nezaposlenost, nedostatak slobode medija, pitanje Kosova ili bilo koje drugo pitanje. Za protekle predsedničke izbore nije organizovan nijedan okrugli sto gde bi se najuticajnijim političarima postavila bitna pitanja”

   IN: Dugo Vas nije bilo na javnoj političkoj sceni, u medijima. Čime ste trenutno preokupirani i da li radite na nekom novom političkom ili društvenom projektu?
Sa svojim prijateljima pokušavam da objedinim i animiram srpsku dijasporu ili emigraciju koju čini polovina našeg naroda, uglavnom u slobodnom svetu. da ta dijaspora proba da napravi svoju globalnu mrežu, svoje globalne institucije, a da to ne budu samo folklor i samo crkva. Kao narod, imamo crkvu koja je globalno organizovana, ali to u ovom trenutku nije dovoljno da bi naša narodna organizacija bila delotvorna u okviru svetskih procesa koji će se odvijati, a reč je o ujedinjavanju, pravljenju raznih saveza i širenju globalizma kao jednog pokreta koji je pobedio u svetu. Mi kao narod treba da imamo taj odgovor.
   Zato sada i učestvujem u stvaranju jedne mreže koja se zove Svetski srpski kongres i koja je registrovana u Londonu. Moj osnovni zadatak je da u Beogradu koordiniram rad starih i novih društava koja prihvataju i razumeju taj i takav proces. Već sledećih meseci trebalo bi da se održi Prvi svetski srpski kongres, koji bi bio delotvorna organizacija, a ne puko ime poput nekoliko organizacija koje u svom imenu imaju naziv kongres. Naš narod je, nažalost, poznat po tome da voli da daje zvučna imena svojim organizacijama, a da iza toga ne stoji ništa ili nešto sasvim drugo. Ovo bi bila istinska srpska svetska skupština koja bi bila popunjena na bazi tri principa.
Najpre od starih i novih organizacija u Srbiji i svetu, od tri-četiri generacije emigranata koje imaju svoje klubove, udruženja i pokrete i pokazuju volju da imaju vezu sa Srbijom i da se bave narodnim poslovima.
Drugi princip su pojedinci koji su se istakli kao rodoljubi koji žele da rade u korist svog naroda. Reč je o ozbiljnim javnim ličnostima koje imaju kredibiltet.
Treći je regionalni, jer imamo brojne zajednice koje su veoma uključene u dešavanja u Srbiji, ali se malo zna da u Južnoj Africi živi oko sto hiljada Srba koji uopšte nisu uključeni u naše narodne tokove. Taj treći princip geografske zastupljenosti bi bio veoma važan u svemu ovome. probaćemo da postavimo makar temelje organizacije koja neće biti puko ,,slovo na papiru", koja neće biti ni folklor ni dekor, niti će se svoditi na neki egzibicionizam, kakav je postojao i u Srbiji, posebno u redovima naših emigrantskih klubova. Očekujem da će Prvi kongres biti održan u Sremskim Karlovcima.
IN: A na unutrašnjoj političkoj sceni, da li pripremate neki novi vid organizovanja i delovanja?
Ljudi sa kojima sam proteklih petnaestak godina sarađivao u Srbiji ubeđuju me da u zemlji šablonski nedostaje jedna organizacija konzervativaca-narodnjaka, među brojnim socijaldemokratskim, socijalističkim, radikalskim, liberalnim, demokratskim i drugim političkim opcijama. Ja sam po onome čime sam se bavio u politici uvek pripadao ideji narodnjačkoj, konzervativnoj.
Sledećih meseci nastojaću da se ovdašnjoj političkoj sceni predstavi nova politička zvezda. To je gospođa Svetlana Petrušić, koja je jedina Srpkinja koja u isto vreme može da predstavi ,,tvrdu" Srbiju, ali i moderan svet bez koga nema ulaska u Evropu. Smatram da sada, kada je u trendu da žene dobijaju istaknuta mesta, kao u Nemačkoj, ovakva ličnost ima veliku šansu na političkoj sceni. Napisala je tri knjige i snimila dva filma o stradanju Srba u Bosni i na Kosovu.
IN: Vi ste relativno mlad čovek, ali sa petnaest godina opozicionog delovanja, iz kojeg ste izašli nekompromitovani, neokaljani, ali sa puno energije. Kako danas gledate na burno vreme iza nas?
Imao sam 28 godina kada sam ušao u političke vode. Nikada u tom periodu nisam osetio žaljenje što zbog dnevno-političke koristi nisam skrenuo sa zacrtanog pravca političkog delovanja. Zbog toga sam nailazio na nerazumevanje kod prijatelja. U ovom trenutku glavni problem u Srbiji je što ne postoji autentična demokratija. Već u dva-tri navrata imamo koncentrisanu vlast oko jedne ličnosti. Najpre oko Miloševića, sa pet-šest surogat stranaka, na silu stvorenih, koje su ga prihvatale kao nesumnjivog lidera (JUL, Nova demokratija, SPS, SRS…). Posle toga došao je pokojni Zoran Đinđić, koji je težio modernoj Srbiji, ali je ostao u ,,mreži" jednog broja stranaka. Trenutno imamo koncentraciju vlasti oko Koštunice, kojeg su prihvatile za vođu razne grupacije, čak i radikali. To je za njega veliko priznanje, ali ja moram da kažem da je to loše za Srbiju, jer ne postoji linija razgraničenja između vlasti i opozicije.
Dalje, nemamo slobodno tržište. To je, takođe bitan preduslov. Nema ni slobodnih medija, i to moram da kažem. Mediji su manje slobodni nego pre ’90. godine. To posebno važi za Beograd, gde mediji nemaju nikakve slobode, a u unutrašnjosti je situacija nešto drugačija. Od Josipa Broza do danas mediji u Beogradu nikada nisu bili manje slobodni. Sve televizije u glavnom gradu prave političke emisije tipa šoua i cirkusa, bez direktnih rasprava o temama kao što su nezaposlenost, nedostatak slobode medija, pitanje Kosova ili bilo koje drugo pitanje. Još devedesetih godina imao sam priliku na državnoj televiziji da tri sata pisce Miloševićevog ustava preslišavam u direktnoj emisiji (Štambuk, Vučetić i Marković). Sada za takvu emisiju na državnoj televiziji nema nikakvih šansi. Za protekle predsedničke izbore nije organizovan nijedan okrugli sto gde bi se najuticajnijim političarima postavila bitna pitanja.
Devedesete godine stvoreno je pet političkih stranaka koje su bile potrebne ovoj političkoj sceni. Sve drugo posle toga nastalo je nasiljem i podvalama. Radikali bi danas, da su pravi radikali, bili na ulicama, a ne u kohabitaciji sa vlastima. Radikali su danas umereniji nego Građanski savez ili stranka Čede Jovanovića.
IN: Kakva je po Vašem gledištu slika Srbije, ne samo na političkom, već i na socijalnom i svakom drugom planu?
Ne može se reći da nema pozitivnih stvari u promenama koje su se desile. Bilo kako bilo, političari demokratske opozicije približili su Srbiju modernim procesima, nepovratno su je doveli na put modernih integracija, što je veliki dobitak. Greška je što se nije krenulo u stvaranje moderne državne uprave, što se nije radilo na vraćanju dostojanstva državnim činovnicima, jer se nijedna promena ne može izvesti na papiru. Promene ne mogu izneti samo poslanici u Skupštini, već i državni činovnici. Oni to danas nisu u stanju, jer nisu organizovani, nisu stimulisani niti podučeni za takvo nešto. Svima je jasno da su mnogi segmenti života u samom srcu države kriminalizovani, tako da imamo začarani krug koji je nemoguće probiti. Naš savezni aparat ima oko 25.000 činovnika na maloj teritoriji, u državi koja ne funkcioniše. To je poražavajuće.
IN: Koliko Svesrpski kongres može da pomogne u tranzicionim procesima i ulasku naše zemlje u red modernih država?
Mislim da može mnogo. Naš narod treba da razume taj proces, treba da poentira i profitira kao i svi drugi, da iskoristi priliku jer mi prvi put u istoriji imamo šansu da budemo u okviru istog političkog i vojnog sistema. Uvek smo do sada bivali podeljeni na političke, vojne ili ideološke blokove, često smo ratovali na dve ili tri strane, a sada imamo šansu da budemo deo istih političkih i vojnih integracija. Dakle, nema šanse da pucamo jedni na druge. Prvo, sve zemlje bivše Jugoslavije biće pod istom vojnom komandom. Naši emigranti su bili među osnivačima NATO-a, o čemu se nažalost malo zna. U Evropi su jedino Srbi i Poljaci preko svoje emigracije učestvovali u osnivanju NATO-a. Sa svojim jedinicama Kraljevske vojske u Italiji, Nemačkoj, Kanadi i Americi, mi smo zvanično prisustvovali ceremoniji osnivanja tog pakta. To su činjenice. Nekoliko decenija kasnije mi bivamo jedini narod koji ulazi u otvoren sukob sa njima.
I.N. Šta nas čeka u nekoj bližoj budućnosti?
   Ja znam da je Srbija stara čekalica, neko od naših pesnika je rekao da je velika nepoznanica. Za mene nije i znam da će ona da uhvati svoj pravac, svoj put, ali nije dobro da mi kao njena deca dozvoljavamo da se toliko muči, i da toliko držimo zatrpane vrednosti koje karakterišu naš identitet, građanski, državni i narodni, da nama treba 17 godina da, recimo, obnovimo himnu , a da to još nismo uradili. Mislim da su neki smišljeno, a neki i nesvesno, radili na tome da se upravo srpski nacionalni identitet proglasi za najveće zlo i da čovek sa ovih prostora neke ključne tačke tog svog identiteta mora da briše na silu , da ih se stidi, da se čak bori protiv njih. Ja čak mislim da su osamdesetih godina oni koji su razmišljali da Srbi možda i ne bi tebalo da postoje kao narod i koji su radili sve da budemo asimilovani ili proterani negde u jednom trenutku mislili da je taj posao završen. Bili su jako iznenađeni koliko se Srba pojavilo odjednom krajem osamdesete godine. Mislim da je to bio najveći šok za sve one koji su decenijama sve ulagali u to da budemo asimilovani u nekim tuđim državnim projektima.Povratak na vrh strane


ŽIVOT STOPOSTOTNOG INVALIDA IZ ŠUMARICA I LJUDSKA SOLIDARNOST KOJA GA JE ODVRATILA OD SAMOSPALJIVANJA - piše Marko Slavković
Završna stranica jedne tužne priče

   • Mića Pavlović iz Šumarica optimizmom je, četvrt veka, pobeđivao zlu sudbinu. Ovih dana bije presudnu bitku • Hendikep centar i donatori, revitalizacijom njegove kuće i nabavkom pokućstva, odvratili su ga od samospaljivanja

   U jednom trenutku, Žika Veljović, predsednik Udruženja paraplegičara i upravnik Hendikep centra u Kraljevu, upozoravajućim, čak pretećim glasom, rekao je:
- Mićo, čoveče, da li ti shvataš situaciju u kojoj se nalaziš? Tebi se stopalo raspada, čoveče! Oseća se neprijatan miris, shvati, i ukoliko odmah ne pođeš u bolnicu, tebi će odseći nogu, a gangrena će te dotući. Uozbilji se, ej!
Tek posle tih reči razumeo sam ono što sam do tada samo osećao u Mićinoj sobi, a pretvarao sam se kao da sam, maltene, u nekoj od parfimerija.
Mića Pavlović, dakle, bije presudnu bitku. Tu tešku bitku bije iznenada, i upravo u trenutku kad je, zahvaljujući humanitarnim ustanovama, firmama i dobrodušnim pojedincima, dobio podnošljive životne uslove. To je, zapravo, i bio povod da Miću posetimo u sasvim drugačijem ambijentu - renoviranoj kući i novom pokućstvu.

,,TEŠKAŠ” ZA PRIMER
Milorad - Mića Pavlović rođen je u Šumaricama, kod Kraljeva, početkom 1949. godine. Invalid prve kategorije, sa stopostotnim telesnim oštećenjem, postao je pre dve i po decenije. Te dane tuge, bola i životnog beznađa lakše je podnosio do pre dve godine, dok mu je majka bila živa. A onda, kao da je život naglo počeo da kopni, da se ruši i pretvara u stalni nespokoj. Jedva se duhom uspravio, iako je, inače, bio poznat po vedrini i optimizmu. Ali, samo optimizam i vedrina nisu mogli da mu olakšaju dane samoće i, realno, jedva podnošljive uslove življenja. Zato je razumljiv drhtaj u Mićinom glasu kad se seća vremena mladosti, dok je udarnički radio i pošteno živeo od svog rada, vozeći ,,teškaš”, na ogromnim građevinskim mašinama. Znali su ga kao vrednog i pouzdanog, ne samo u firmama u kojima je radio, već su se njegovom trudu divili i na izgradnji autoputa, na izgradnji sportskih terena, seoskih puteva i objekata u Kraljevu i Beogradu. Tako, godinama. Radio je i vikendom, čak duže od radnog vremena, često i bez nadnice, uglavnom kao poklon seljanima u njihovim akcijama. Toga se neki ljudi i sada sećaju, pa mu ,,dug” vraćaju tako što mu u ponečemu pomognu, ili, jednostavno, navrate da porazgovaraju. Samoća je teška, gotovo kao i bolest. Znaju to oni, pa mu zato i dođu.

(NE)SLUČAJNI TRAGIČAN PAD
Bila je druga polovina decembra. Novu, 1980. godinu, Mića Pavlović nije dočekao kako je planirao. Umesto uz muziku i u veselju, doktori su se u bolnici borili za njegov život. Samo zahvaljujući mladosti i snazi, i lekarskoj upornosti, preživeo je, ali je ostao invalid prve kategorije, sa stopostotnim telesnim oštećenjem.
- Sedeo sam, sa nekim poznanicima, na gelenderu u jednoj višespratnoj zgradi. Jedan od njih me je (ne)namerno gurnuo laktom, i ja sam, sa četvrtog sprata, pao u podrum.
(Namerno, ili ne, nikada zvanično nije utvrđeno. Prim. M. Sl.) Imao sam najteže oštećenje kičme, smrskane pršljenove i, posle operacije u jednoj beogradskoj bolnici, sedamnaest dana bio sam u komi. Ostao sam, evo, vezan za krevet i kolica - začudo, bez naročite srdžbe, seća se Mića svog tragičnog pada.

OD OPTIMIZMA DO PSIHIČKOG PADA
Tek u Kraljevu, kad se vratio sa jednogodišnjeg lečenja, Mića počinje da shvata razmere svoje tragedije i da se, polako, miri sa sudbinom. Teško, mučno, ali se privikava. Čak se, uz pomoć kolega, u kolicima, vraća svojoj staroj ljubavi - ribolovu. Kratko je to trajalo. I sve je počelo da se menja, ne samo van kuće, već i u kući. Drugačije su potrebe invalida najteže kategorije. Pomažu mu komšije, prijatelji, ljudi dobre volje. Pomaže ko koliko može. Jer, novac od Mićine penzije i penzije njegove majke (majka mu je, takođe, godinama bolovala), uglavnom odlazi na kupovinu lekova. Za život, dakle, tek toliko da se životari. A šta jesti, kako se obući, kako održavati kuću, koja svakim danom sve više ruinira, što je vidljivo i golim okom? Sedamdeset joj je godina. Tačno. Zato i prokišnjava, zato i opada malter sa plafona, zato propada ono malo pokućstva. Zato kuća mora da se renovira, da ne bi ,,poklekla”, ili da se ne bi srušila pod teretom snegova ili od udara jakih vetrova.
Tako je Mića živeo. Nepokretan, u trošnoj kući. Jedino nije spavao u neodgovarajućim kolicima, koja su mu poklanjali humani pojedinci, do sadašnjih, koja mu je obezbedilo međunarodno Hendikep udruženje. Ipak, kaže, mnogo bolje i lagodnije se oseća od kad je počeo da se druži sa ostalim invalidima u Hendikep centru u Kraljevu, gde mu, povremeno, pružaju medicinsku pomoć. Kad se vrati kući, priznaje, rastuži ga samoća. Istina, Centar za socijalni rad ponudio mu je smeštaj u Gerontološkom centru u Mataruškoj Banji, ali je on meteoropata i, tvrdi, nije za kolektivni smeštaj.
- Volim slobodu, volim da tako provodim svoj život, makar bio i sam. Bolje je biti sam, i umreti, nego smetati drugima - naglašava Mića.

AKCIJA HENDIKEP CENTRA
Zbog bolesti i opšteg stambeno-socijalnog stanja Mića je pao u depresiju i sve češće je razmišljao o tome da li, u takvim uslovima, uopšte vredi živeti. Napustili su ga dotadašnji optimizam i zdrav duh.
- U jednom trenutku, kad nisam naišao na podršku i razumevanje za pomoć opštinskih čelnika, odlučio sam da se pred spomenikom u centru grada zapalim. Zahvaljujući akciji Hendikep centra, pojedinim organizacijama i humanim pojedincima, danas sam živ i imam koliko-toliko pristojne uslove za život - sa primetnim osećanjem zahvalnosti kaže Mića.
Urađeno je, zaista, dosta. Skinuti su stari plafoni, a ugrađeni novi, sa gipsanim pločama i izolacijom. Na krovu su sanirana mesta koja su prokišnjavala. Urađeni su novi podovi i prebetonirani tamo gde je to bilo potrebno, pa su stavljeni izolacija i ,,brodski pod”. Nabavljeni su itisoni i tepisi, zidovi su izglačani, vrata i prozori su reparirani, dozidana je i pokrivena terasa, izbetoniran je ulaz u kuću za invalidska kolica, prilagođeni su prilazi iz prostorije u prostoriju. Nabavljeno je i novo pokuć-stvo: sudopera, lavabo, šporet na drva, TEA peć, sto, stolice, nov kauč... Pregledane su kompletne vodovodne i elektro instalacije. Naručena je i izvesna količina hrane za zimu, jer mu je penzija izuzetno mala.
Opštinska organizacija Crvenog krsta već duže vreme, i u raznim vidovima, sarađuje sa Hendikep centrom. To je posebno bilo izraženo tokom akcije za nabavku njima neophodnih (zdravstvenih) aparata, koji sada odlično funkcionišu, pa služe i trećim licima.
- Tako će biti i ubuduće. Upravo, odazivajući se akciji Hendikep centra, Mići Pavloviću smo uručili: petnaest hiljada dinara, plinski šporet, itison i tepih, nekoliko posteljina i sredstva za higijenu - kaže predsednica Mira Lišanin - Gostiljac.
Akciji se, pored ,,Planuma”, Mićinog nekadašnjeg preduzeća, koji je u građevinskom materijalu dao oko sto hiljada dinara, odazvala i Skupština opštine sa četrdeset hiljada, zatim firma ,,Ramin”, u saradnji sa ,,Peki-plastom” iz Novog Sela, Centar za socijalni rad, a pomoć su ponudila preduzeća ,,Amiga” i ,,Afiks”, madanjihova pomoć u ovom slučaju nije bila potrebna. Očigledno, odziv je bio velik. Organizatori kažu - i očekivan.
- Sada, kada vidim osmeh na licu jednog čoveka, koji je bio oronuo i pri kraju svog života, meni je srce veliko. Potrudićemo se da i drugima pomognemo -naglašava Veljović.
Mići je, inače, trenutno najpotrebije da desetak dana bude u bolnici, radi lečenja noge, o čemu je bilo reči na početku priče. U suprotnom, posledice mogu biti fatalne. I to je ta završna strana jedne tužne priče. Naravno da bih voleo da ta, završna strana, bude lepa. Čini mi se, sve zavisi od dve stvari: da li će Mića biti disciplinovani bolesnik i da li već nije kasno? Valjda nije!

SVI SU POMOGLI
Što se akcije Hendikep centra i Udruženja paraplegičara tiče, Žika Veljović ističe da je njihov cilj upravo pomoć svojim članovima i samoorganizovanje. U pitanju su, uglavnom, teški slučajevi, kao što je bio slučaj Miće Pavlovića.
- Mići smo pomogli u adaptaciji kuće i nabavci neophodnog pokućstva. Prvo smo se obratili Skupštini opštine, pojedinim organizacijama u Kraljevu, ali i Mićinoj nekadašnjoj firmi ,,Planum” iz Beograda. Niko nas nije odbio, čak su svi sa zadovoljstvom prihvatili da pomognu, jer smo imali precizan projekat i potpunu dokumentaciju. Danas, kad se sabere šta je nabavljeno i urađeno, pa i dnevnice vojnika na civilnom služenju vojnog roka, koje nismo platili, revitalizacija kuće koštala bi skoro četiri stotine hiljada dinara.Povratak na vrh strane


MESNE KANCELARIJE KAO DEO OPŠTINSKE UPRAVE (1) - piše Milun M. Simović
Pola veka u službi građana

   • Novim zakonima o organizaciji opština i srezova 1955. godine osnovane mesne kancelarije kao isturene službe opštinske uprave za pojedina naselja i grupe naselja • Cilj je bio da se upravni poslovi približe građanima i olakšaju im ostvarivanje prava i potreba • Mesne kancelarije u početku formirane u sedištima bivših narodnih odbora ukinutih opština • Broj, način organizovanja i nadležnosti mesnih kancelarija tokom 50 godina menjani i prilagođavani organizaciji uprave i društvenim potrebama • U Srbiji krajem šezdesetih bilo 1.887, a u kraljevačkom kraju 33 mesne kancelarije

   Današnje mesne kancelarije, kao deo sistema opštinske uprave, osnovane su 1955. godine i ove godine se navršava pola veka njihovog postojanja i rada. Naime, zakonskim izmenama 1955. godine u Srbiji opštine su pretvorene u osnovne društveno-političke zajednice i smanjen je njihov broj, a time se nametnula potreba i za formiranjem mesnih kancelarija, kao delova opštinske uprave. To je učinjeno donošenjem Opšteg zakona o uređenju opština i srezova (Službeni list FNRJ, broj 26/55), Zakona o sprovođenju uređenja opština i srezova u Narodnoj Republici Srbiji (Sl. gl. NRS, br. 55/55) i Zakona o područjima opština i srezova u NRS (Sl. gl. NRS br. 56/55). Područja opština znatno su proširena, u cilju njihovog uobličavanja kao osnovnih društvenih zajednica i temelja tadašnjeg državnog uređenja.

LAKŠE DO PRAVA
U uslovima stvaranja velikih opštinskih područja čiji su pojedini delovi udaljeni od sedišta opštinskog narodnog odbora (NO) i njegovih organa i na desetine i više kilometara, nametnula se potreba za takvom organizacijom opštinskih službi koje će omogućiti lakše i brže ostvarivanje prava građana, naročito u poslovima koji zadiru u neposredne odnose građana i opštine. Takvu funkciju dobile su mesne kancelarije, kao potpuno nove insitucije opštinske uprave u sistemu opštinskih narodnih odbora. U članu 36. Opšteg zakona o uređenju opština i srezova regulisano je da se mesne kancelarije osnivaju „radi približavanja opštinskih službi radnim ljudima i građanima“. Mesne kancelarije, dakle, nisu nikakvi posebni organi komunalnog sistema, već isturene javne službe opštinske uprave, ustanovljene za vršenje određenih upravnih poslova iz nadležnosti opštinskih organa uprave. Mesne kancelarije su, prema tome, službe opštinskih organa uprave i sastavni deo tih organa, formirane za veća i udaljenija naselja ili grupe naselja, radi lakšeg i ekonomičnijeg obavljanja upravnih poslova za tamošnje stanovništvo. Cilj je bio da se građanima omogući da jednostavnije i brže, bez putovanja u sedište opštine, dobiju razna rešenja i druge neophodne dokumente.
Na određivanje područja i sedišta mesnih kancelarija uticali su razni faktori, a naročito udaljenost naselja od sedišta opštine, geografski položaj, saobraćajne veze, veličina naselja itd. U svakom slučaju, mesne kancelarije trebalo je da omoguće, s jedne strane, građanima lakše i brže zadovoljavanje njihovih životnih potreba, a sa druge strane, efikasnije funkcionisanje opštinskih upravnih organa i službi. Pogotovo što su novim zakonima, pored veće teritorije, opštine dobile i znatno šire nadležnosti.

NA PODRUČJU KRALjEVA
Tako je 1955. godine u bivšim sedištima narodnih odbora obrazovan veći broj mesnih kancelarija, kao delova opštinskog upravnog aparata. Zakonom su obavezani narodni odbori novih opština da obrazuju mesne kancelarije u sedištima narodnih odbora dotadašnjih opština koje su ukinute, s tim da se ne mogu formirati u sedištu novoosnovane opštine. U skladu sa tim, od strane tadašnjih narodnih odbora opština Bogutovac, Vitanovac, Vrba, Konarevo, Kraljevo, Lađevci i Samaila, u srezu Kraljevo obrazovan je veći broj mesnih kancelarija.
U opštini Bogutovac osnovane su mesne kancelarije u Bresniku, Savovu i Tolišnici (koja je do tada bila u sastavu Dragačevskog sreza sa sedištem u Guči.
U opštini Vitanovac mesne kancelarije su formirane u Vitkovcu, Godačici, Pečenogu, Ravanici, Stublu i Čukojevcu. Od 26. novembra 1959. godine u sastav opštine Vitanovac ušla su i naseljena mesta Gledić, Zakuta i Sibnica, koja su do tada pripadala opštini Gruža u srezu Kragujevac, tako da je pored navedenih mesnih kancelarija opština Vitanovac dobila i dve nove: Gledić i Zakutu.
U opštini Vrba formirane su najpre dve mesne kancelarije: Dragosinjci i Ratina. Kada je 1957. godine zakonom ukinut Narodni odbor opštine Podunavci (obuhvatao naselja Vraneši, Vukušicu, Gračac, Otroke i Podunavce, sa dve MK - Vraneši i Gračac), njegove nadležnosti i teritoriju preuzima Narodni odbor opštine Vrba, koji u sedištu NO dotadašnje opštine Podunavci obrazuje Mesnu kancelariju Podunavci.
U opštini Konarevo formirane su mesne kancelarije Vrdila i Roćevići, u opštini Kraljevo MK Adrani, Žiča, Kamenica, Mataruška Banja, Ribnica i Sirča, u opštini Lađevci MK Miločaj, Tavnik i Cvetke i u opštini Samaila MK Bukovica, Lazac i Mrsać.
U opštini Ušće, koja je tada bila samostalna i takođe pripadala srezu Kraljevo, prema Odluci Skupštine opštine o sistematizaciji radnih mesta i broju službenika i radnika organa (Službeni glasnik sreza Kraljevo, broj 27 iz 1964. godine), mesne kancelarije postojale su u Gokčanici, Rudnu, Mlanči, Savovu i Studenici.
Na čitavom području tadašnje Narodne Republike Srbije krajem 1958. godine bilo je ukupno 1.887 mesnih kancelarija.

ŠIRENjE DELOKRUGA
Delokrug mesnih kancelarija bio je jedan od najvažnijih elemenata za ostvarivanje prava građana na određenom području, pa su se oko njega u proteklih pola veka stalno „lomila koplja“. O tome koje sve upravne poslove treba preneti sa opštinskih organa na mesne kancelarije postojala su različita mišljenja, pa je i praksa bila različita. U nekim opštinskim narodnim odborima u početku je postojalo mišljenje da se mesnim kancelarijama mogu preneti samo oni poslovi koji su taksativno određeni u statutu opštine, a drugi, van nabrojanih, ne bi mogli i smeli. Nasuprot ovom, postojalo je mišljenje da se mesnim kancelarijama mogu prenositi i poslovi van utvrđenih statutom opštine i da se delokrug može širiti.
Pošto je u početku preovladalo prvo mišljenje, delokrug mesnih kancelarija u najvećem broju opština, posle osnivanja 1955. i šezdesetih godina prošlog veka, bio je istovetan. Mesnim kancelarijama su poveravani uglavnom sledeći poslovi:
1) Vođenje matičnih knjiga, knjiga državljana i biračkih spiskova i izdavanje izvoda iz njih;
2) Izdavanje stočnih pasoša;
3) Primanje podnesaka građana upućenih narodnom odboru opštine;
4) Dostavljanje rešenja, poziva i drugih akata državnih organa i vršenje stručnih i drugih poslova za mesne odbore.
Pojedini opštinski narodni odbori, međutim, sa protokom vremena poveravali su mesnim kancelarijama i druge poslove, kao što su naplata poreza i drugih dažbina, overavanje potpisa, rukopisa i prepisa, vođenje evidencije o opštenarodnoj imovini, vršenje poslova u vezi sa poljskom štetom itd. Kasnijim zakonima, posebno Zakonom o organizaciji uprave narodnih odbora iz 1959. godine, širenje delokruga mesnih kancelarija prepušteno je opštinama, zavisno od njihovih ovlašćenja, materijalnih i kadrovskih mogućnosti.
(nastavak u sledećem broju)Povratak na vrh strane


STIGLA ZNAČAJNA POMOĆ IZ AUSTRIJE
Rodni grad nije zaboravljen

   Članovi društva ,,Manastir Dečani" iz prijateljskog grada Graca obilazili su ovih meseci više humanitarnih organizacija i velikih austrijskih firmi i od 55 sponzora i donatora različitih profila sakupili oko 50.000 evra, nešto u robi i medicinskim pomagalima, a nešto u novcu, od kojeg su kupili potrebne materijale za Kraljevčane.
   U akciju su uključena i druga srpska društva, a Rade Živaljević, srpski vitez, glavni organizator ovih akcija, pozvao je i počasnog konzula Rada Bakračevića iz susedne Slovenije da se uključi u ovu veoma pozitivnu akciju, koja je na taj način postala međunarodna. pomoć za Kraljevo dobijena je od donatora iz cele Austrije, što je i samog generalnog konzula Srbije i Crne Gore u Gracu ekselencu Sonju Asanović - Todorović prijatno iznenadilo.
- Ovakve akcije su i te kako potrebne za naš narod koji će još dugo godina trpeti velike nestašice u medicinskim pomagalima i lekovima. Zato će ova akcija članova društva ,,Manastir Dečani" biti zlatnim slovima zabeležena u analima našeg naroda. Neka naši ljudi koji rade i žive u dijaspori pomognu našoj matici onoliko koliko mogućnosti imaju - istakla je gospođa Asanović - Todorović i pohvalila sve članove društva i pozvala ostale članove srpskih društava po Austriji da aktivno sarađuju sa konzulatom SCG, gde će biti dobrodošli u svako doba dana i noći i gde će im biti pružena sva potrebna pomoć.
Počasni konzul za Sloveniju Rade Bakračević, pored svoje višemesečne pomoći društvima u Austriji, obećao je povezivanje srpskih društava iz Slovenije sa društvima iz Austrije. Dogovorene su sportske i igre i susreti folklornih grupa Srba sa obe strane slovenačko-austrijske granice.
pomoć za Kraljevo težine 15 tona natovarena je na šleper dug 14 metara. Svečanom odlasku humanitarne pomoći pored članova društava iz Slovenije prisustvovali su generalni konzul SCG Sonja Asanović - Todorović, vicekonzul Vera Vukićević, konzul Štefan Vulaj, počasni konzul Rade Bakračević, članovi predsedništva društva ,,Manastir Dečani" Srbo Savić, Lepomir Ilić, Bojan Janković, Zvonko Tesla, Nenad Milić, predstavnik austrijske humanitarne organizacije ,,Karitas" Jovan Ristić i predstavnici raznih stranaka iz Graca, kao i predstavnici donatora.
- Ovo nije poslednja velika pošiljka i neka Kraljevčani znaju da ih nismo zaboravili u dalekom svetu i da ćemo ih i dalje uz pomoć naših Srba iz Austrije i Slovenije pomagati - istakao je Rade Živaljević.
Povratak na vrh strane


MR ŽIVKO SLAVKOVIĆ U POTRAZI ZA LEKOVITIM VODAMA - piše Ivan Rajović
Još jedan izvor na Goču

   Po izuzetno lepom vremenu, u društvu velikog broja svojih prijatelja i poštovalaca, poznati kraljevački botaničar, ljubitelj prirode i sakupljač lekovitog bilja mr Živko Slavković zvanično je ,,otvorio" prošle nedelje još jedan od brojnih izvora lekovite vode koji je pronašao na ovim prostorima. Ovoga puta radi se o izvoru u Sokolji koji je, kako se to kaže, priveden nameni, odnosno putnicima namernicima i onima koji zarad sopstvenog zdravlja redovno idu izvan grada u potrazi za čistim, pitkim i nadasve lekovitim vodama. U živopisnom ambijentu netaknute prirode, obasjan poslednjim zracima miholjskog leta, ovaj izvor deluje veličanstveno, ali i sasvim prirodno se uklapa u okolinu, tim pre što je ukrašen i slikom Svetog Save koju je uradio kraljevački slikar Zoran Savković Džeri.

OSOBINE VODE SA OVOG IZVORA
   Voda sa ovog izvora je ekološki čista i pripada prvoj kategotiji planinskih voda, prema stepenu čistoće i nameni. Može se piti bez dezinfekcije, koagulacije i filtriranja, koristiti u prehrambenoj industriji i u njoj se mogu gajiti potočne pastrmke (salmonide), koje su indikator čistih voda bogatih kiseonikom.
   Voda je bez pesticida, teških metala i bakterija.

ZDRAVSTVENI ZNAČAJ VODE SA OVOG IZVORA
   S obzirom na to da ova voda sadrži magnezijum, ona zadovoljava dnevne potrebe za pravilno funkcionisanje nervnog sistema, za pravilan rad srca, protiv stvaranja kamena - kalkuloze u bubregu i žučnoj kesi, u toku trudnoće, dojenja i menstruacije.
   Magnezijum deluje preventivno protiv oboljenja desni (gingivitisa), gubitka kose (alopecije), prskanja noktiju i menstrualnih tegoba, kao i postmenopauze i osteoporoze. Magnezijum utiče na metabolizam kalcijuma i povećava gustinu kostiju. Podstiče razvoj dece, blokira smetnje u razvoju, izaziva veću mentalnu budnost, bolje pamćenje i uspešno učenje. Čista ekološka zona sa rečicom utiče na obnovu, revitalizaciju narušenog zdravlja, krepi snagu i izoštrava psihu. Kiseonik širi dušnik, bronhije i alveole, pa povećava disanje - funkciju pluća.
   Miris četinara, jela i borova, osvežava, a sunčevi zraci deluju podsticajno na sve fiziološke procese, stabilizuje se rad srca i krvnog pritiska, a šetnjom u dužini od četiri kilometra uklanjaju se prekomerni kilogrami bez dijete. Ovde je povoljna ruža vetrova, koja deluje kao revitalizator zdravlja.
   Sve ovo Sokolju i ceo Goč čini posebnim u Srbiji i Evropi.
   Izvor u Sokolji kod Stare Rižine centrale uređen je u čast kraljevačkih i kragujevačkih intelektualaca, odnosno, kako kaže Živko Slavković, ovo je izvor prosvetnih, zdravstvenih, kulturnih radnika, umetnika i naučnika - botaničara, zoologa, hemičara, ekologa, geografa, agronoma, prirodnjaka i planinara.
   Izvor u Sokolji je mr Živko Slavković na Dan svetog apostola i jevanđeliste Luke ostavio svom srpskom rodu, domovini Srbiji i ostalim građanima za zdravlje, blagostanje, večni mir, toleranciju, slobodu i saradnju.
Povratak na vrh strane

SUDBINE I INTERESOVANJA - piše Ivan Rajović
Život sa pogledom na kućnog ljubimca

   • Cvrle, koji za sebe voli da kaže da je kučkar, a to doživljava kao svojevrsno priznanje sopstvenoj pasiji, psima se bavi već 56 godina. Kaže kako ih je mnogo proturio preko ruku i dodaje da je to izuzetan svet i izuzetna oblast ljudskog interesovanja i da samo malo ljudi zna šta sve psi mogu, koliko su pametni i kakvo zadovoljstvo predstavlja druženje sa njima i briga oko njih

   Dragoslav Rakić iz Kraljeva, za sve one koji ga znaju, a i koji će ga tek upoznati, jednostavno je Cvrle. Dugo godina je radio u ,,Magnohromu", bio gastarbajter, danas je majstor krojačkog zanata specifične orijentacije, ali pre i iznad svega gotovo fanatični zaljubljenik u pse. Cvrle pse drži godinama, slobodno se može reći i decenijama, ili duže od pola veka. Prvi psi su mu bili nemački ovčari, pa šarplaninci, a onda je duži niz godina držao nemačke lovne terijere. Od pre četiri godine ima labradora Bleka, jednog od najlepših pasa na ovim prostorima, sa kojim je osvojio sva priznanja koja jedan pas može u Evropi da osvoji. Bile su i dve izložbe pasa, takozvane specijalke, na Surčinu, gde su sudili Englezi, koji su na A listi u svetu. Labrador Blek je i tu sve osvojio. On bukvalno pleni svojom pojavom, a i veoma je zainteresovan za rad, što je veoma bitna karakteristika za psa. Cvrle ima i terijere i, kao pravi znalac onoga o čemu govori, kaže kako je u vreme stare Jugoslavije bilo samo nekoliko ovih pasa, na prste jedne ruke su mogli da se izbroje, i od tih nekolko uvek je neki omanuo u radu. ,,Ali moj pas nikad", ponosno kaže Cvrle. Sad ima i dva mlada psa u koje polaže nadu da će biti vrhunski u radu.

DUŽE OD POLA VEKA SA KUČIĆIMA
Uslovi za držanje pasa koje je Cvrle sam stvorio su dosta dobri, prostor se dobro održava, čisto je i nije hladno. To zadovoljstvo košta, ali manje nego što drugi daju na izlaske u kafanu, za cigarete itd.
- Ova rasa je vrlo podložna dresuri, ono što hoćete da ga učite, on već zna - priča Cvrle milujući svog Bleka, i nastavlja - Ja radim dresuru i za treća lica, ali ako za jednog mog terijera moram da radim dvadeset dana, sa labradorom to isto postižem za jedan dan. To ne znači da nisu inteligentni, naprotiv, nemački lovni terijer je izuzetno inteligentan, ali je previše temperamentan, pa ga je teže obuzdati. Ali, kada se to postigne, onda se dobije pas od kojeg niko ne radi više lovnih disciplina. On radi na površini i pod zemljom, na vodi, ali i u ,,pohodu" na divlje svinje. Nažalost, ovi psu su predodređeni da ginu, jer idu u jamu i upuštaju se u neravnopravne borbe sa jazavcima, recimo, koji su i po tri puta teži. Iz takvih borbi izlaze iskasapljeni, isečeni, ili uopšte ne ilaze. Dani sa obukom počinju kao kod dece kada idu u predškolsko. Treba biti vrlo obazriv, pun ljubavi i strpljenja. Batina nikako ne dolazi u obzir, samo dovodi do kontraefekta, sve se postiže lepim.
Bilo je slučajeva i da ga pas ujede, ali Cvrle, kako kaže, u više od 90 odsto slučajeva predvidi kad pas namerava da to uradi.
- Oni ne ujedaju iz čistog mira, mada ima pasa koji ne podležu obuci i ne dozvoljavaju nikakav rad, uvek nameću svoju volju. Ali, stručnim radom se sve postiže.

OSVOJIO SVE ŠTO SE OSVOJITI MOŽE
Što se tiče nagrada, Cvrle je sa svojim psima osvojio sve što može da se osvoji. To potvrđuje i veliki broj pehara, diploma i drugih priznanja, kojih ima više od 70, teško ih je prebrojati. Ima i mnogo odličja sa međunarodnih takmičenja u radu, u lepoti još više. Međutim, i u ovom ,,poslu" ima i nepravdi i mnogih drugih ne baš prijatnih stvari, koje se dešavaju iza onog zvaničnog dela koji se vidi na izložbama. Cvrle mnogo radi kod kuće da na takmičenju ne bi doživeo neprijatnosti.
- Ja se znojim kod kuće, a drugi na takmičenjima - kaže on.
Cvrle, koji za sebe voli da kaže da je kučkar, a to doživljava kao svojevrsno priznanje sopstvenoj pasiji, psima se bavi već 56 godina. Kaže kako ih je mnogo proturio preko ruku i dodaje da je to izuzetan svet i izuzetna oblast ljudskog interesovanja i da samo malo ljudi zna šta sve psi mogu, koliko su pametni i kakvo zadovoljstvo predstavlja druženje sa njima i briga oko njih. Naravno, ima i trgovine psima, čak i one koja nije baš legalna. Ali, to nije tema ove priče, mada su pare koje se u tim poslovima vrte izuzetno velike, što opet na svojevrstan način govori o velikoj vrednosti najboljih čovekovih prijatelja.

KUČKAR, KROJAČ I SVETSKI PUTNIK
Cvrle kaže za sebe da je izučeni krojač - zanatlija, što se lako da primetiti i kada on sam to ne bi rekao. U više navrata je radio u Francuskoj i u Australiji. Za razliku od drugih kolega po igli, dosta radi odevne predmete od kože, što mu je na neki način postala i uža specijalnost. Teško mu je bilo u Francuskoj jer, kako kaže, ,,mi koji odemo nakratko radimo kao idioti da ubijemo sebe ne bismo li zaradili nešto para”. I njemu se tako dogodilo da je u jednom danu uradio 16 bundi i bukvalno pao, ali ni po koju cenu nije dozvoljavao da neko radi više i bolje od njega. Čak i u Australiji, u fabrici sa više od 40 zaposlenih, Cvrle je ostavio utisak najboljeg majstora, ali i najvrednijeg radnika. A kada je krenuo kući, 17 Australijanaca mu je priredilo nezaboravan ispraćaj. U ovom trenutku Cvrle, što se meni učinilo dosta neobičnim, radi i mantije za sveštenike, i kaže da to malo ko zna da radi. U pitanju je vrlo težak posao koji se može smatrati i umetnošću.
Ipak kaže kako je njegov život nezamisliv bez pasa, da ih mnogo voli, ali da, ako to i supruga ne voli, onda tu nema uspeha i nemoguće je u takvoj atmosferi odgajati pse. Sa ovim se apsolutno slaže i gospođa Mica, Cvrletova supruga, tiha i otmena žena u čijim se pokretima i načinu ophođenja i te kako primećuje, ako ne veća, onda bar ista ljubav prema pssima kakvu poseduje i njen muž. Međutim, kako ne bez ponosa kaže Cvrle, mada njih dvoje žive sami sa svojim psima, sada konačno imaju i zajedničku temu o kojoj satima mogu da razgovaraju sa sinom kada im dođe u goste sa svojom porodicom - pse. Jer, i Cvrletov sin Dragan, koji živi u Beogradu, nabavio je rasnog kućnog ljubimca kojeg drže u stanu i posvećuju mu izuzetnu pažnju.
- Oni su sada veći kučkari od mene - kaže Cvrle kroz zadovoljni osmeh glasom čoveka koji na taj način nekome odaje najveće priznanje i iskazuje najveću ljubav i poštovanje.

BEBA „STRAŠNOG“ IZGLEDA
Cvrle kaže kako je i pored neobičnog izgleda, koji na neki način uliva strah, pre svega zbog veličine, Blek zapravo beba. Dok je u boksu, kao čuvarkuća, on najavi ko dolazi. Ali, kako kaže Cvrle, ne veruje da zna da ujede i da bi nekoga ujeo, jer nije poznato da je taj pas nekada nekoga ujeo. Odnosno, kako samouvereno kaže Cvrle, trebalo bi da neko zaista bude svetski baksuz pa da ga labrador ujede. To je pas koji se neopisivo vezuje za decu, za vlasnika, plemenit je i koristi se čak i za vodiče slepih, pronalaženje droge ili podzemnih pečurki.Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

KRALJEVČANI NA SAJMU KNJIGA
,,Poveljine" edicije u centru pažnje

   Na ovogodišnjem Sajmu knjiga narodna biblioteka „Stefan Prvovenčani“ učestvovala je drugi put, sa štandom koji je bio postavljen u hali 14. Ukupno je predstavljeno devet knjiga i dva broja ,,Povelje". Najviše pažnje privukla je edicija ,,Poezija danas", koja je redizajnirana ove godine i u kojoj su svoje najnovije zbirke pesama objavili poznati srpski pesnici Milovan Danojlić, Miroslav Maksimović, Bojan Jovanović, Dejan Ilić i dr.
Na štandu su predstavljena i dela Narodnog muzeja, Arhiva, Turističke organizacije Kraljevo, kao i knjige privatnih kraljevačkih izdavača.
Praktično, na ovogodišnjem Sajmu knjiga bila su predstavljena sva značajnija izdanja objavljena ove godine u Kraljevu.



SLIKARI PROSLAVILI SVOJU SLAVU - piše Ivan Rajović
I Sveti Luka bi se ponosio

   Svoju slikarsku slavu Svetog Luku kraljevački slikari, okupljeni u Udruženje ,,Vladislav Maržik", i ove godine su dostojno, dostojanstveno i na samo njima primeren način proslavili. Od sečenja kolača u prisustvu trojice sveštenika, što je već samom ovom činu dalo izuzetan značaj, sve što se potom događalo, mada primereno našim naravima i običajima, slobodno se može nazvati i specifičnim kulturnim događajem. Zapravo, uz izvanredno osmišljenu i do savršenstva dovedenu organizaciju slave, čiji je domaćin bio Milanko Jemuović, veoma je važno naglasiti da je ovo bio jedan od retkih skupova te vrste kojim nije provejavao usko esnafski duh koji uglavnom ,,krasi" slična slavlja. Slikari su se ovoga puta pobrinuli da zajedno sa njima budu i mnogi drugi, manje ili više u kulturnom smislu značajni ljudi grada Kraljeva. Tako je Sveti Luka na jednom mestu okupio izuzetno veliki broj raznorodnih umetnika i drugih intelektualaca, ali isključivo poštovalaca umetnosti. Međutim, ono što je bitno pomenuti jeste da verovatno u ovom gradu, naročito kada su umetnici u pitanju, odavno, da ne kažem nikad, a pošto je ovaj soj ljudi poznat po svojoj sujeti i ćudljivim reakcijama, nije viđeno toliko ljubavi, toliko poštovanja, tolerancije i želje za zajedništvom na jednom mestu. Uz pesmu i poneko piće, ostalao se do dugo u noć, ali u atmosferi na koju i Sveti Luka može biti ponosan.



NEDELJA SOLIDARNOSTI SA INVALIDIMA - piše Slobodan Rajić
Veče pesme i smeha

   U Udruženju obolelih od cerebralne paralize već godinama se, tradicionalno, poslednja nedelja u oktobru obeležava kao nedelja solidarnosti sa invalidima obolelim od cerebralne paralize. U prostorijama Udruženja u Obilićevoj 26, prošlog petka je upriličena skromna ali izuzetna svečanost u organizaciji samih članova i bez bilo kakve pomoći sa strane. I mada pomenuto Udruženje postoji već 23 godine, desetak godina se nedelja solidarnosti obeležava na sličan način i uglavnom u prisustvu istih domaćina i gostiju. I ovoga puta, na poziv organizatora, za zabavu je bio zadužen Zoran Savković Džeri sa svojim Teatrom ,,Sunce”, mladim glumcima i recitatorima, a u muzičkom delu nastupio je mladi kraljevački harmonikaš Nikola Peković.
   Ono što ovakve događaje čini posebno dirljivim jeste pre svega činjenica da postoje ljudi koji koliko-toliko brinu i o onima kojima život nije bio previše naklonjen, ali još je bitnije to da i ova deca, a i odrasli, bar se tako čini, u ovakvom okruženju, uz muziku, pesmu i smeh bar nakratko zaborave svoje probleme i osete se ravnopravnim članovima zajednice sa svima onima koji retko razmišljaju o tuđim nesrećama. Međutim, ovom prilikom nije bilo mnogo reči o problemima sa kojima se oboleli od cerebralne paralize u našem gradu susreću, tako da je čitavo veče proteklo uz kulturno-umetnički program u kojem su svi učestvovali i koji će dugo pamtiti.
   Već početkom idućeg meseca u istom Udruženju će biti obeležen i 3. decembar, Svetski dan svih invalida.
Povratak na vrh strane


KOŠARKA - PRVA A, SINALKO NAŠA LIGA - piše Zoran Bačarević
Sloga otpisala Atlas Mašinac ,,na mišiće"

   • U 3. kolu Sloga, posle dva produžetka, savladala Atlas u gostima sa 116:112 • Mašinac, posle neizvesne završnice, savladao Avala Adu sa 83:79 • Sutra u 4. kolu kraljevački derbi Sloga - Mašinac

   Pun učinak kraljevačkih ligaša u 3. kolu Sinalko naše lige, od čega ,,tri četvrtine" pripadaju Slogi, koja je načinila iznenađenje kola savladavši u beogradskoj ,,Vizuri" domaći Atlas sa četiri koša razlike, posle maratonskog meča i čak dva produžetka.
   Susret Atlas - Sloga igran je prošlog petka uveče pred kamerama RTS 2, pa su pristalice Sloge bile u prilici da svoje ljubimce vide na gostovanju, kako takoreći izgubljeni meč pretvaraju u zasluženu i izuzetno značajnu pobedu.
   Atlas je početkom drugog poluvremena stigao do prednosti od 13 koševa, i na kraju ,,trećeg kvartala" vodio sa deset poena. Tada su proradili ,,snajperi” gostiju, koji su ,,trojkama", koje su inicirali Razić i Duvnjak, uspeli da anuliraju prednost Atlasa, pa čak dođu u priliku da meč reše u svoju korist u regularnom vremenu. U penal završnici domaćin je izborio produžetak, ali ni tada meč nije rešen, jer se igrao još jedan, pa je drama na Tošinom bunaru trajala punih 50 minuta efektivne igre. U konačnom raspletu najsmireniji sa linije slobodnih bacanja bio je Stefan Atanacković, ruke su drhtale Jugoslavu Dašiću i Vladimiru Miškoviću u redovima beogradskih ,,bankara" - sve za konačnih Atlas - Sloga 112:116 (24:18, 23:21, 25:23, 18:28, 8:8, 14:18). Bila je to prva Slogina ov-ogodišnja pobeda. Najefika-sniji u Slogi bio je Saša Mijaj-lović sa 34 koša, uz rame mu je bio Nikola Razić sa 27, a slede Duvnjak sa 17 i Atanacković sa 14 koševa. Kod Atlasa, Milovan Raković je u porazu učestvovao sa 25 koševa.
   Mašinac je vodio ljuti boj sa novajlijom u ligi, starim rivalom u B karavanu, a takođe i svojim nekadašnjim učiteljem u dva navrata Boškom Đokićem. Posle sigurne igre Mašinca u prvoj četvrtini i vođstva od 30:17 u 11. minutu Beograđani su došli do daha, pa se na poluvreme otišlo sa šest poena prednosti za Mašinac - 45:39. Na početku drugog dela igre Avala Ada je dva puta stigla do izjednačenja (51:51, 55:55), a najveću prednost u drugom poluvremenu ,,studenti" su imali u 38. minutu (77:71). Ipak, ušlo se u neizvesnu penal završnicu, gosti su ostali bez čak šestorice igrača zbog pet ličnih grešaka, a Mašinac je konačno slavio sa 83:79 (27:17, 18:22, 17:18, 21:22). Najefikasniji u Mašincu bio je Dimitrijević sa ,,samo" 18 koševa, a u redovima Avala Ade Dragović sa 22 poena.
   Voljom žreba, gradski rivali Sloga i Mašinac sastaće se već u 4. kolu. Meč se igra sutra uveče od 19.30 časova, a nominalni domaćin je Sloga. Po tradiciji, meč će biti neizvestan, odlučiće nijanse. U poslednjem susretu u aprilu ove godine slavio je Mašinac, što mu je omogućilo opstanak u društvu najboljih.


ODBOJKA - PRVA A SAVEZNA LIGA
Preokret u Kraljevu Ribnici samo bod

   • U 3. kolu Budvanska rivijera slavila u Kraljevu, posle vođstva Ribnice od 2:0 i prednosti domaćina od 16:10 u 4. setu • U 4. kolu Kraljevčani gosti Crvene zvezde

   Igrao se četvrti set susreta 3. kola Prve A lige u Kraljevu Ribnica Građevinar - Budvanska rivijera. Domaćin je vodio sa 2:1 u setovima i na drugom TTA vodio sa 16:10. Ribnici se smešila druga prvenstvena pobeda, da bi se tada potvrdilo pravilo da je odbojka sport preokreta. Par grešaka tehničara Ilića i indisponiranog Popovića, kao i izvanredni servisi Karadaša, vratili su Budvane u igru, koji su serijom od 5:0 uhvatili priključak, zatim poravnali rezultat i na kraju ovaj set rešili u svoju korist. U taj-breku, posle početnih 2:0 za domaćina, ponovo gosti serijski osvajaju poene za konačnih Ribnica Građevinar - Budvanska rivijera 2:3 (25:19, 25:18, 19:25, 22:25, 12:15).
Utakmica već starih rivala odigrana je u nedelju u rano predvečerje pred oko 1.000 gledalaca i pred kamerama RTS 2 u direktnom prenosu. Meč je zaslužio epitet derbija 3. kola, domaćin je bio željan revanša za poraz u minulom prvenstvu na svom parketu od maksimalnih 0:3. Ribnica je bila na dobrom putu da to i ostvari, u prva dva seta prosto je mlela Budvane, koji nisu uspevali da sastave dva čestita bloka ili napada. U ,,glavnoj ulozi" bio je Ivan Todorović, koji je sa 25 poena bio najefikasniji u poraženoj ekipi, a velikog ,,kaskadera" imao je u Radomiru Mijoviću. U trećem je Budvanska rivijera došla do daha, a završnica je prošla kako je već viđeno i opisano. Pobednici su najboljeg pojedinca imali u Kar-dašu, a igrač preokreta bio je tehničar Dabović, koji je na polovini meča zamenio bezidejnog Marovića.
   Ovog vikenda Ribnica završava seriju od tri uzastopna teška meča, pošto će joj protivnik u narednom, 4. kolu, biti Crvena zvezda u Beogradu. Četa Dragana Đorđevića priželjkuje makar jedan bod, kako bi se ,,kompenzirao" nedeljni poraz od Budvana.



SRPSKA LIGA
Erama finiš i bodovi
• Metalac Trgovački - Sloboda 0:1 (0:0)
Kraljevo: Strelac: 0:1 Stanković u 80. minutu. Stadion kod Ložionice. Gledalaca 300. Sudija: Dejan Grujić (Smed. Palanka) 7,5. Pomoćnici: V. Nikolić (Valjevo), M. Balinovac (Valjevo). Žuti kartoni: Anđelković i Milosavljević (Metalac), Miljković i Milutinović (Sloboda).
Metalac Trgovački: Vulićević 6,5, Belopavlović 6 (Milosavljević -), Otašević 6, Anđelković 7, Dragićević 6,5, Ivanović 6,5, (Kundović -), Nikolić 6, Markićević 6, Simić 6 (Lekić 6), Pelivanović 6, Milević 6,5.
Sloboda: Šabić 7, Ristović 6,5, Milutinović 6,5, Tomić 8, Jovanović 7, Timotijević 7, Ostojić 6,5, Petrović 6,5, Stanković 7,5, Miljković 7, Živković 6,5.
Igrač utakmice: Nikola Tomić (Sloboda).
Gosti odlaze u Užice pevajući. Osvojena su sva tri boda posle izjednačene igre u prvom poluvremenu i znatno bolje u drugom. Promrzli gledaoci su u prvom poluvremenu videli po jednu priliku sa obe strane. Najpre je Milević sa pet metara šutirao kraj leve stative gola gostiju, a dvadeset minuta kasnije Miljković je po levoj strani nanizao nekoliko igrača Metalca, ali je sa 16 metara šutirao kraj gola.
U nastavku po jedna poluprilika i pogodak gostiju. Brzonogi Tomić, najbolji akter utakmice, kao metak je prošao po desnoj strani, centrirao, a centarfor Stanković zaplivao kroz vazduh i zatresao mrežu Vulićevića. Do kraja utakmice dominacija domaćina, a najbolju priliku da izjednači rezultat propustio je Dragićević u 88. minutu, kada je glavom odlično šutirao, a golman Šabić maestralno reagovao.

Milan - Metalac 2:0
Fudbaleri Metalac Trgovačkog poraženi su u Valjevu od Milana sa 2:) (1:0). U 21. minutu Gošić je doveo svoj tim u vođestvo golom iz penala a u drugom poluvremenu konačan rezultat postavio je Tajdić u 67. minutu


Gavrilović toplo pa hladno
Sloga - Budućnost (V)1:1 (0:0)
Gradski stadion. Gledalaca 200. Sudije: Vladan Vlajić (Petrovac), pomoćnici: M. Milovanović i R. Paunović (Smederevo). Strelci: Marković u 71. Lazić u 48. Žuti kartoni: Milosavljević, Banjac i Ivezić (Sloga), Radović (Budućnost).
Sloga: Gavrilović, Steva-nović, Gojković, (Erac), Mikić, Milosavljević, Josifljević, Banjac, Ivezić, Dragićević (Levajac), Marković, Pavlović (Matović)
Budućnost: Džodžo, Neb. Živanović, Lukić (Radović), Knežević (Jevtić, Mitrović, Nen. Živanović, Tešić, Rajković, (Šuymarčević), Đuričić, Lazić, Tadić
Nije to bila valjevska podvala nego još jedno loše izdanje fudbalera Sloge koje kao da je uspavao povoljan rezultat, odnosno pobeda u Užicu nad jedinstvom.
   Gosti su prvo poluvreme igrali bez ijedne stvorene prilike za pogodak. Sa druge strane Sloga jke u dva tri navrata pripretila odličnom golmanu Džodžu ali od gola nije bilo ništa. Valjevci su ipak prvi poveli i to neobičnim pogotkom Lazića koji je sa velike udaljenosti lobovao, inače nezaposlenog, golmana Gavrilović. Ipak Sloga je uspela da izjednači kada se posle stvorene gužce u šesnaestercu Budućnosti lopte dokopao Marković i izjdnačio rezultat.
Sloga će svakako žaliti i za ova dva izgubljena boda. Treba podsetiti da se kraljevački beli nalaze na osmoj poziciji pre svega zbog nedopstaka sreće, nekoliko neisko-rišćenih kaznenih udaraca i pristrasnog deljenja pravde.

Jedinstvo (U) - Sloga 1:2
Fudbaleri Sloge su u nedelju osvojili tri važna boda koja ih vode u gornji dom tabele Srpske lige Zapad. Najbolji pojedinac susreta u Užicu na stadionu Krčagovo bio je vratar Sloge Blagoje Gavrilović. Branio je maestralno i najzaslužniji je za osvajanje celog plena. Pogotke za Slogu postigli su Ivezić i Marković početkom drugog poluvremena.



VELIKI USPEH ŠK SLOGA AMIGA NA DRŽAVNOM PRVENSTVU - piše Stojan Petković
Peto mesto istorijski uspeh

   • Šahisti Sloge postigli su veliki uspeh na državnom prvenstvu održanom od 17. do 27. oktobra u Vrnjačkoj Banji. Osvojili su peto mesto, što u klubu smatraju istorijskim uspehom • Na takmičenju je učestvovalo 12 ekipa, igralo se po Bergerovom sistemu. Start, međutim, nije mnogo obećavao - priča Aleksandar Semić

   Ovo je bilo naše prvo učešće. Dakle, klub smo bez većeg iskustva, pre svega u organizaciji ovako velikog takmičenja. Imali smo i težak žreb za početak. Najpre smo igrali sa Budućnošću, a zatim i sa Niškim šah klubom. Oba poraza i nimalo lepa najava za dalje partije.
• Potom je naišao tandem beogradskih klu-bova.
Beogradski ligaši Gambit i Partizan bili su protivnici po meri i ostvarene su dve pobede. To je otvorilo vrata ka sredini tabele. Naredni protivnici, Radnički (KG), Mimoza, Niški ŠK, poslužili su za jedan korektan pristup bez većeg rizika da ispadnemo iz trke za gornji dom.
• Najbolji meč bio je sa prvakom Grand kafom.
To je bivši šampion beogradski JIK. Sloga je imala izuzetnu igru i vođstvo od 3:2 i na pomolu je bilo iznenađenje. Na kraju 3:3, jer je Čabrilo iz remi pozicije došao u poraz. U ostala dva susreta, sa ŽTP Beograd i Elektroprivredom (Nikšić), ostvareni su remiji.
• Turnir je bio dosta jak i kvalitetan.
Igrali su u klubovima učesnicima sve sami reprezentativci iz mnogih jakih klubova ne samo kod nas, jer tu su i reprezentativci iz zemalja istočne Evrope. Bilo je i dramatično, jer su samo dve ekipe bile sigurne da se neće boriti za opstanak u Prvoj ligi. Svi ostali su strepeli do poslednjeg kola. Tako su iz lige ispali Radnički (KG), Budućnost, Niški šah klub i Mimoza.

ONI SU PETI U DRŽAVI
Branko Damljanović, Julijan Radulski, Stefan Đurić, Goran Čabrilo (velemajstori), Goran Vojinović i Aleksandar Simonović (inter majstori), Dragan Bodić (Fife majstor), Srđan Spasojević (majst. kandidat) i kapiten ekipe.

KONKURISAĆEMO ZA NAJBOLJE U 2005.
Predsednik Šahovskog kluba Sloga Amiga Aleksandar Semić najavio je da će njegov klub istaći kandidaturu za najuspešniju ekipu u ovoj godini. Tu su i argumenti:
- Osvojili smo u ekipnoj konkurenciji četvrto mesto u državnom Kupu, sada smo peti na prvenstvu SCG. Naš mladi šahista Maksimilijan Bošković je prvak države u brzom šahu, a deveti je u Evropi, kapiten Sloge Srđan Spasojević je predsednik ŠS Srbije, a moja malenkost Moravičko-raškog saveza.

PLANOVI SLOGE
- Ovaj uspeh nas je osokolio i zato se na tome nećemo zaustaviti. Naše ambicije su naglo porasle. Zapravo, mi želimo više i bolje, a to je da naredne sezone osvojimo titulu prvaka Srbije i Crne Gore. Za tako nešto treba imati još neko kvalitetno pojačanje, ali i ozbiljne sponzore, koji će u svakom trenutku znati da odgovore na sve ono što prati klub.
.
Povratak na vrh strane




IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Delta banke” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “Blic print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive