Internet izdanje - 9. decembar 2005. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Odluku donose predsednik Skupštine i Vlada Srbije
Kraljevačke stranačke aktuelnosti
Kraljevo da pošalje signal Srbiji
Kompanija ,,Dunav” je lider na tržištu osiguranja
Odbrana prava do protesta pred opštinom
Tračak svetlosti za Kurčubiće
Stanovi za najugroženije
Prvo venčanje pa poljubac
Bandžo 'oće da se ženi
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, odbojka, biciklizam


ŠTA PREDVIĐAJU PROPISI O RASPISIVANJU „PREVREMENIH” IZBORA ZA PREDSEDNIKA OPŠTINE I ODBORNIKE - piše Slobodan Rajić
Odluku donose predsednik Skupštine i Vlada Srbije

   Posle podnošenja ostavke dr Radoslava Jovića na funkciju predsednika opštine Kraljevo, prestanka njegovog mandata i nakon što je tu dužnost preuzeo Dejan Milović, predsednik Skupštine opštine Kraljevo, predstoji raspisivanje izbora za novog predsednika kraljevačke opštine. Istovremeno, Opštinski odbor Srpske radikalne stranke u Kraljevu uputio je zahtev republičkom Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu i Vladi Srbije za raspuštanje Skupštine opštine Kraljevo i raspisivanje prevremenih lokalnih izbora u ovoj opštini, kako je obrazloženo zbog neodržavanja redovnog skupštinskog zasedanja duže od tri meseca. Kako je raspisivanje „prevremenih” lokalnih izbora, u jednom i u drugom slučaju, regulisano propisima?
   Zakonom je propisano da „predsednik Narodne skupštine raspisuje u roku od 15 dana od prestanka mandata predsednika opštine izbore za predsednika opštine, ako do isteka mandata predsednika opštine nije ostalo manje od šest meseci”. To znači da predsednik Narodne skupštine Republike Srbije do kraja ove sedmice treba da raspiše izbore za predsednika opštine Kraljevo i da odredi propisane rokove za izborne radnje.

ROKOVI
   Prema članu 9. Zakona o lokalnim izborima, „izbore za odbornike i predsednika opštine raspisuje predsednik Narodne skupštine” (prvi stav) i „od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora ne može proći manje od 30, ni više od 60 dana”. Takođe je regulisano da se „Odlukom o raspisivanju izbora određuje dan održavanja izbora, kao i dan od kada počinju da teku rokovi za vršenje izbornih radnji”. Ako se uzme u obzir da će predsednik Narodne skupštine, shodno „slovu” Zakona, doneti odluku o raspisivanju izbora do kraja sedmice, novi lokalni predsednički izbori u Kraljevu mogli bi da budu održani u periodu od 11. januara do 11. februara 2006. godine.
   Tako propisuje Zakon, ali valja sačekati da predsednik Narodne Skupštine Republike Srbije Predrag Marković donese i objavi odluku u skladu sa propisima. Ono što je sigurno, opština Kraljevo će najkasnije do kraja prve polovine februara 2006. godine dobiti predsednika opštine.

DUŽINA MANDATA?
   Tada će se verovatno otvoriti i pitanje trajanja mandata novog predsednika, baš kao i u slučaju održanih prevremenih izbora u Kraljevu pre dve godine: da li će budući „prvi čovek opštine” na toj dužnosti ostati nepune dve ili pak četiri godine. Pogotovo što o trajanju mandata predsednika opštine u ovom slučaju (prevremeni izbori) Zakonom o lokalnim izborima nigde decidirano nije regulisana dužina trajanja tog mandata.

RASPUŠTANJE SKUPŠTINE?
   Što se tiče zahteva OO SRS Kraljevo u vezi sa raspuštanjem Skupštine opštine Kraljevo i održavanjem prevremenih lokalnih izbora, Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano je: „Skupština jedinice lokalne samouprave može se raspustiti ako (1) Skupština ne zaseda duže od tri meseca i (2) ne donese statut ili budžet u roku utvrđenom zakonom”. Odluku o raspuštanju, na predlog nadležnog ministarstva za lokalnu samoupravu, donosi Vlada Srbije, konstatuje nastupanje razloga, predsednik Skupštine Srbije raspisuje izbore za odbornike u roku od tri meseca od dana raspuštanja, a do konstituisanja nove skupštine njene poslove obavlja privremeni organ od pet članova kojeg obrazuje Vlada Srbije.
   Na prošlonedeljnoj pres konferenciji Dejan Milović je energično odbacio navode srpskih radikala, optužujući ih da se koristeći pravne praznine stalno i samo bave destrukcijom. SRS je zatim u novom saopštenju negirala Milovićeve reči i ostala pri svom zahtevu za raspisivanje prevremenih lokalnih izbora. Preostaje da se vidi da li će i kako će nadležno ministarstvo i Vlada Srbije odgovoriti na zahteve srpskih radikala i da li će se u Kraljevu ponoviti „scenario” od pre dve godine?Povratak na vrh strane


KRALJEVAČKE STRANAČKE AKTUELNOSTI

SRPSKA RADIKALNA STRANKA
Predsednikov govor mržnje!?


   • Kraljevački radikali, pored zahteva za vanredne izbore, traže i celovitu inspekcijsku kontrolu trošenja budžetskih sredstava


   Povodom saopštenja za javnost predsednika Skupštine opštine i v.d. predsednika opštine Dejana Milovića, objavljenog u prošlom broju našeg lista pod naslovom ,,Radikali se bave destrukcijom, lažima i falsifikatima”, reagovao je Miljko Četrović, narodni poslanik i predsednik Opštinskog odbora Srpske radikalne stranke, smatrajući da je Milovićevo saopštenje puno ,,govora mržnje”.
   - Gospodin Milović otvoreno pismo Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, u svom strahu za opstanak na funkciji, koja mu je po kazivanju njegovih političkih istomišljenika greškom pripala, proglašava destrukcijom, lažima i falsifikatom, kako bi nastavio sa lagodnim i bezbrižnim životom, spletkarenjem i intrigama u zgradi SO Kraljevo - navodi se u pisanom saopštenju OO SRS, koje je novinarima u subotu pročitao gospodin Četrović.
   Četrović je posebno izrazio negodovanje Milovićevim isticanjem vrlo dobre saradnje i uspeha sa doskorašnjim predsednikom opštine dr Radoslavom Jovićem. Kao dokaz Milovićevog rada, odnosno nerada, radikali navode neredovnost sednica opštinske Skupštine, gasifikaciju najskuplju u Srbiji, nerešeno pitanje deponovanja komunalnog otpada, obilaznicu koja se pretvorila u farsu, novi most preko Ibra koji nikako da bude izgrađen itd.
- Odbornička grupa SRS je insistirala da sednica SO Kraljevo od 6. oktobra bude radnog karaktera i zbog toga je predložila 29 tačaka dnevnog reda. Predsednik Skupštine i njegova odbornička većina to nisu hteli da prihvate, jer im je bilo lakše da dođu na svečanu ili komemorativnu sednicu, slikaju se i uzmu dnevnice - kaže Četrović i naglašava da nije proveravao u banci da li su mu prebačena sredstva za dnevnicu, jer to rade stručne službe opštine, te je ,,neprimereno isticati da smo uzeli dnevnice, od sednice koja, to u stvari nije bila”.
   Radikali su najavili da će ovih dana od nadležnog ministarstva zatražiti budžetsku inspekciju svih direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava, a kako bi se izvršila provera primene Zakona o budžetskom sistemu. Razlozi su, prema oceni radikala, mnogobrojni: konstantan suficit budžeta i suficit u poslovanju nekih javnih preduzeća, visok stepen nenaplaćenih potraživanja, selektivnost i neblagovremenost u naplaćivanju na ime zakupa poslovnog prostora, naknada za građevinsko zemljište, za utrošenu vodu, ali i veliki gubici javnih preduzeća poput ,,Vodovoda” i ,,Čistoće”.
- Tu je, svakako, i vaninstitucionalna kupovina stana iz budžetskih sredstava iznad stvarne tržišne vrednosti, zatim nabavka kancelarijskog materijala i računara, a bez valjano sprovedene javne nabavke, kao i nedostatak interne kontrole javnih nabavki u javnim preduzećima - navode radikali, uz konstataciju da svakog dana dobijaju sve veću podršku građana u nameri da aktuelnu vlast uklone, odnosno da se raspišu prevremeni lokalni izbori i spreči dalje propadanje grada na svim poljima života.


KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU DEMOKRATSKE STRANKE SRBIJE: SAOPŠTENJE
Medijski cirkus radikala


   Nakon očekivane i od mnogih priželjkivane krize u SO Kraljevo nakon ostavke predsednika opštine Radoslava Jovića, vladajuća većina koju čine SPO - DSS - DHSS - G17+ i Nova Srbija pokazala je maksimalnu ozbiljnost i nameru da se dovrši ono što je i započeto januara 2004. godine. Sazivanje 17. sednice upravo je dokaz da ove stranke nesumnjivo žele da do krize u lokalnom parlamentu ni ne dođe, te da se nastavi sa ispunjavanjem zadataka projektovanih za ovu godinu.
   Skupštinu opštine do kraja godine očekuje najvažniji posao, a to je usvajanje budžeta opštine i programa uređenja građevinskog zemljišta za 2006. godinu. Demokratska stranka Srbije od svih političkih struktura, posebno od članica vladajuće većine, očekuje maksimalnu posvećenost i ozbiljnost za blagovremeno donošenje ova dva izuzetno značajna dokumenta koja su neophodna za rad naše opštine u 2006. godini.

IZBORI
Opštinski odbor Demokratske stranke Srbije pozdravlja apele svih stranaka demokratske orijentacije o važnosti prevremenih izbora za predsednika opštine koji se tiču podrške zajedničkom kandidatu. Pojedini kontakti između demokratskih opcija su već ostvareni, ali je teško verovati da će zajednički kandidat predstavljati čitav demokratski korpus, već verovatnije onaj deo demokratskih snaga koji čini vladajuću većinu u lokalnom parlamentu. Sigurno je da je neophodno napraviti otklon prema nedemokratskim snagama oličenim u Radikalnoj stranci, i u Pokretu koji je ozbiljno upleten u kupovinu poslanika u republičkom parlamentu čime se ozbiljno narušava, ne samo izborna volja građana izražena na izborima 2003. godine, već i unazad nekoliko godina teško stečeni ugled države u svetu. Pobeda demokratskog kandidata na izborima za predsednika opštine umnogome bi olakšala komunikaciju sa susednim demokratskim opštinama, prijateljima iz Evrope i, najvažnije, sa Vladom Republike Srbije.
Demokratska stranka Srbije ne podržava zahtev pojedinih nedemokratskih partija za istovremeno raspisivanje izbora za lokalni parlament zato što bi se nepotrebno zapalo u krizu, izgubilo bi se vreme neophodno za nastavak obimnih i značajnih radnji na rešavanju problema u opštini.

ISTUPI RADIKALA
Demokratska stranka Srbije energično osuđuje pravljenje medijskog cirkusa od strane Radikalne stranke na njihovim konferencijama za štampu i davanjem nepotpisanih pamfleta koji su objavljeni na pojedinim televizijama. Predsednik SO Kraljevo, ujedno i predsednik opštine do izbora novog predsednika, gospodin Dejan Milović, izabran iz redova Demokratske stranke Srbije, bezočno i neargumentovano je optužen da, kako Radikali navode, ,,falsifikuje istinu, laže i blati ljude, te govori jezikom mržnje". Ne obazirući se na najprizemnije lične uvrede upućene predsedniku SO Kraljevo, Demokratska stranka Srbije odgovara i optužuje da se falsifikatima upravo bave oni koji prozivaju gospodina Milovića. Nekoliko stotina građana naše opštine nedvosmisleno je izjavilo da su njihovi potpisi za opoziv predsednika opštine falsifikati; da ne govorimo o falsifikatima potpisa nekoliko desetina preminulih ljudi. Blaćenjem ljudi bave se radikali koji unazad nekoliko meseci oblepljuju grad pamfletima u kojima se koriste lažni navodi vezani za imena pojedinih čelnika lokalne samouprave. Takve stvari bi se lako rešavale da se pojedinci ne kriju iza imuniteta kandidata radikala za predstojeće izbore za predsednika opštine. Smešna je činjenica da Radikalna stranka optužuje demokratskog predstavnika da se koristi ,,govorom mržnje", kada su upravo radikali svojim ratno-huškačkim istupima kumovali nastanku termina ,,govor mržnje" i bili parametar prema kojem se određuje stepen niskosti, primitivizma i mržnje.


OPŠTINSKI ODBOR DS KRALJEVO O AKTUELNOJ POLITIČKOJ SITUACIJI U OPŠTINI

Spremni za vanredne izbore


   Pregovori o zajedničkom kandidatu demokratskog bloka za predsednika opštine Kraljevo su počeli, ali ako do dogovora ne dođe, Demokratska stranka će imati svog samostalnog kandidata - rečeno je na prekjučerašnjoj konferenciji za novinare Opštinskog odbora DS Kraljevo. U tom slučaju, kako je rečeno, kandidat Demokratske stranke biće glavni protivkandidat na izborima kandidatu Srpske radikalne stranke sa kojom DS, inače, nema nikakvih programskih ili bilo kakvih drugih sličnosti.
   Istaknuto je da se Opštinski odbor DS Kraljevo i dalje zalaže, pored izbora za predsednika opštine, i za održavanje prevremenih lokalnih izbora za Skupštinu opštine. Kako je naglašeno, pravi test za krhku vladajuću koaliciju u Kraljevu i njen opstanak na vlasti biće 17. sednica Skupštine opštine koja je sazvana za utorak, 13. decembar, posle koje bi mogli da se steknu uslovi za raspuštanje Skupštine i raspisivanje odborničkih izbora.
- Demokratska stranka očekuje da će se to dogoditi i da će se posle toga raspisati lokalni izbori za koje je naša stranka u potpunosti spremna - rekla je Vesna Seničić, član Opštinskog odbora DS Kraljevo.



ODLUKA OPŠTINSKOG SUDA U KRALJEVU
Jovašević prihvatio izvinjenje Andrićeve


   Televizija Kraljevo je u informativnoj emisiji ,,Danas", u terminima od 16.30, 19.00 i 22.00 časa, dana 09.03.2005. godine objavila, a takođe i lokalni informativni list ,,Ibarske novosti", od 11.03.2005. godine, na drugoj strani pod naslovom ,,Kragujevac preoteo Telekom", tekst koji je saopštila Ivana Andrić iz Kraljeva, ispred Opštinskog odbora Demokratske stranke Kraljevo, da je dr sc. Ljubiša Jovašević, ortopedski hirurg i traumatolog, koji je u to vreme bio i direktor ,,Agensa", poslanik Skupštine DZ SCG i poslanik u Savetu Evrope, da najveću odgovornost, pored svih ostalih političara koji su obećali suprotno, ima DSS i njen kontroverzni lider Ljubiša Jovašević. Naime, i pored čvrstih obećanja nesmetane partijske komunikacije sa generalnim direktorom ,,Telekoma" baš ništa nije preduzeo da spreči organizaciona pomeranja, sa kojima je u potpunosti bio upoznat, da je Ljubiša Jovašević političar koji svakim danom sve više dokazuje svoju pogubnu ulogu u propadanju našeg grada, ponašajući se krajnje neodgovorno prema svemu što može doneti i najmanji boljitak kraljevačkoj opštini.
   S obzirom na to da se okr. Ivana Andrić iz Kraljeva izvinila priv. tužiocu Ljubiši Jovaševiću objašnjavajući da je povodom ovoga što je objavljeno preko sredstava javnog informisanja bila pogrešno obaveštena, a priv. tužilac Ljubiša Jovašević prihvatio izvinjenje i povukao tužbu, potrebno je da se to objavi u lokalnom informativnom listu „Ibarske novosti”.
Sudija
Zlata Đorđević
Povratak na vrh strane


SAZVANA SEDAMNAESTA SEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
O rebalansu budžeta i poskupljenju komunalnih usluga


   Predlog Rebalansa budžeta opštine i saglasnost na povećanje cena komunalnih usluga biće osnovne teme na 17. sednici Skupštine opštine Kraljevo koja je sazvana za utorak, 13. decembar ove godine, sa početkom u 10 sati.
   Odbornici bi najpre trebalo da se izjasne o predlogu Odluke o dopunskom budžetu opštine Kraljevo za 2005. godinu, kojim je predloženo da se budžet ponovo poveća (drugi rebalans), ovog puta za 59,8 miliona dinara ili 4,84 odsto u odnosu na prvobitno planirani, tako da će budžet opštine u ovoj godini dostići 1.297.193.165 dinara. Predlogom izmena i dopuna Programa uređenja javnog i ostalog građevinskog zemljišta za 2005. godinu, u okviru druge tačke dnevnog reda, predloženo je da se prihodi Programa smanje za 25,5 miliona dinara, tako da ukupno za ovu godinu iznose 723,5 miliona dinara.
   Što se tiče korekcije cena komunalnih usluga, predloženo je da se cene grejanja JKP „Toplana“ povećaju u proseku za 25,6 odsto, tako da za stambeni prostor iznose 33, za povlašćeni 110,9 i za poslovni prostor 165 dinara po kvadratnom metru grejne površine. Predloženo je i povećanje cena usluga „Vodovoda“ za 14,57 odsto, tako da za domaćinstva nova cena vode umesto 11,86 iznosi 13,59 dinara, a za privredu 45,68 umesto 39,87 dinara po kubnom metru, kao i odgovarajuće povećanje cena za odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda (kanalizacija). Skupština bi trebalo da se izjasni i o davanju saglasnosti na predloženo povećanje cena usluga „Čistoće”, i to usluga iznošenja i deponovanja smeća za 14,37 odsto, pogrebnih usluga za 13,12 odsto i usluga korišćenja parking prostora u proseku za 6,27 odsto, kao i o novoj tarifi prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju na području opštine Kraljevo, kojom se cene prevoza „Autotransporta“ u lokalu povećavaju za 15,5 odsto.
   Prema predloženom dnevnom redu, odbornici bi trebalo da razmotre i predlog Odluke o pristupanju izradi plana detaljne regulacije za deo severne obilaznice u Ratini, predlog Odluke o donošenju takvog plana za desnoobalni zaštitni nasip u Žičkom polju, predlog Odluke o usvajanju strateškog plana za socijalnu politiku Kraljeva od 2005. do 2010. godine, predlog Odluke o stipendiranju studenata opštine Kraljevo i više drugih pitanja.

UPOREDNI PODACI
U obrazloženju zahteva za povećanje cene pogrebnih usluga (sa 3.064,00 dinara na 3.614,00 dinara, bez PDV-a), JKP ,,Čistoća” navodi uporedne podatke o cenama ovih usluga u drugim gradovima u Srbiji. Tako se u Aranđelovcu i Novom Pazaru usluge pogreba plaćaju po 4.000 dinara, u Mladenovcu 4.260, u Gornjem Milanovcu 4.500, u Loznici 4.825 dinara. Daleko veće cene pogreba su u Somboru (6.180 dinara), u Novoj Varoši (8.000 dinara) i u Beočinu (8.500 dinara).Povratak na vrh strane


SREĆKO BOJANIĆ, DIREKTOR GLAVNE FILIJALE OSIGURANJA KOMPANIJE „DUNAV” U KRALJEVU - piše Dragan Vukićević
Kompanija ,,Dunav” je lider na tržištu osiguranja

   • Osim kadrovskog potencijala, Glavna filijala Kraljevo raspolaže potrebnom materijalno-tehničkom opremljenošću. Poseduje skoro 3.000 kvadrata sopstvenog poslovnog prostora, opremljena je savremenom komunikacionom opremom i računarima, što je još jedna potvrda postojanosti u radu i stvaranje poslovnog ugleda, koji će opredeliti komitente da sigurnost na planu osiguravajuće zaštite pronađu upravo u Glavnoj filijali Kraljevo

   „Dunav osiguranje" je akcionarsko društvo za osiguranje, sa tradicijom koja u ovoj delatnosti traje oko 150 godina. Razvojni put, ove danas moderne Kompanije, tekao je uzlaznom linijom, od početnih oblika osiguravajuće zaštite, državnog osiguravajućeg društva, čiji je skraćeni naziv D.O.Z., na ovim prostorima, bio simbol u osiguranju, do poslovanja u okvirima socijalističke ekonomije, a nakon toga, profesionalna orijentacija i transformacija prema zahtevima tržišne ekonomije.
Sistem tržišta osiguranja u našoj zemlji nema dugu tradiciju, zbog poznatog višedecenijskog oblika uređenja društveno-ekonomskih odnosa, čija je suština „dogovorna ekonomija", tako da poslovanje privrednih i svih ostalih subjekata po principima tržišta, uključujući i delatnost osiguravajućih društava, prolazi kroz neminovnu fazu prestrukturiranja i odstranjivanja svih recidiva koji su smetnja poslovanju na zdravim osnovama - kaže u intervjuu „Ibarskim novostima” direktor Glavne filijale osiguranja Kompanije Dunav u Kraljevu Srećko Bojanić i, odgovarajući na pitanje kako se Kompanija „Dunav” kao najveća i najstarija osiguravajuća kuća prilagodila novim uslovima rada i poslovanja, kaže:
- Glavna filijala osiguranja Kraljevo jedna je od 21 glavne filijale, koliko ih ukupno ima Kompanija „Dunav”, a što je najviši teritorijalno organizacijski nivo u sistemu finansijskih i osiguravajućih organizacija. Kompanija „Dunav”, osim glavnih filijala, u svom sistemu ima filijale, poslovnice, ekspoziture, ukupno oko 600 prodajnih mesta, koja čine jednu razgranatu, a pri tom kompaktnu prodajnu mrežu. Po svim pokazateljima poslovanja, koji opredeljuju poziciju osiguravajućeg društva u jednoj zemlji, a to je pre svega fakturisana i naplaćena premija, odnosno veličina portfelja, Kompanija „Dunav” je lider na tržištu osiguranja.
Ovakva pozicija Kompanije „Dunav” dokaz je da se „Dunav” apsolutno prilagodio tržišnim uslovima poslovanja, iako je ovo tržište opterećeno raznim manjkavostima i nedorečenostima. Pre svega, to je delovanje nelojalne konkurencije, jer, poznata je činjenica da su u ovoj delatnosti bila prisutna mnoga fantomska osiguravajuća društva, koja su ubirala novac od premije osiguranja mimo propisanih tarifa, a zatim kao nesolventna osiguranja ugašena dok su obaveze, odnosno štete, ostale na teret Garantnog fonda, odnosno par solventnih osiguranja, kao što je „Dunav” osiguranje. No, svi profesionalni osiguravači očekuju da će novi Zakon o osiguranju i nadzor NBS nad poslovanjem osiguravajućih društava uvesti red na tržištu osiguranja.
• Razgranata prodajna mreža zahteva određene preduslove, kao što su kadrovska i materijalno-tehnička osposobljenost Glavne filijale Kraljevo. Koji resursi su potpora ovoj prodajnoj mreži?
- Glavna filijala Kraljevo poseduje potreban potencijal koji obezbeđuje profesionalno i profitabilno poslove na celom poslovnom području. Poslovi se obavljaju po Sistemu kvaliteta, s obzirom na to da je Kompanija „Dunav” jedina osiguravajuća kuća u zemlji koja poseduje certifikat ISO - 9001 - 2001, verifikovan od ugledne švajcarske firme SGS. Proces rada je kompletno zaokružen, tako da Glavna filijala Kraljevo pored prodaje osiguranja, obavlja poslove procene i likvidacije šteta i poslove, koji su za oštećena lica u suštini najbitniji, a to je isplata šteta.
To praktično znači da po svakoj polisi koju je izdala Glavna filijala Kraljevo, ukoliko se dogodi štetni događaj, oštećena lica na jednom mestu podnose prijavu štete, stručne službe obrade štetu i ako je dokumentacija kompletna, u najkraćem roku, maksimalno do 15 dana, dobijaju novac na ime odštete.
Poseban potencijal predstavljaju kadrovi, jer se poslovi obavljaju sa minimalnim brojem izvršilaca, koji su zaista profesionalci, svako u domenu svog posla, s tim što je radno vreme zaposlenih apsolutno upodobljeno zahtevima osiguranika, odnosno tržišta. Efektivno radno vreme je poistovećeno sa potrebama dnevne ažurnosti, jer se isključivo takvim pristupom poslu može obezbediti kvalitetna i brza usluga osiguranicima i oštećenim licima. Osim kadrovskog potencijala, Glavna filijala Kraljevo raspolaže potrebnom materijalno-tehničkom opremljenošću. Poseduje skoro 3.000 kvadrata sopstvenog poslovnog prostora, opremljena je savremenom komunikacionom opremom i računarima, što je još jedna potvrda postojanosti u radu i stvaranje poslovnog ugleda, koji će opredeliti komitente da sigurnost na planu osiguravajuće zaštite pronađu upravo u Glavnoj filijali Kraljevo.
• Kalendarska 2005. godina bliži se isteku. Kakva je ova poslovna godina za Glavnu filijalu Kraljevo sa aspekta realizacije planskih zadataka odnosno projekata?
- Glavna filijala Kraljevo je, tradicionalno, po rezultatima dobra glavna filijala u sistemu Kompanije „Dunav”, tako da se ovakav trend nastavio i u poslovnoj 2005. godini. Godišnji plan fakturisane i naplaćene premije ostvaren je i prebačen zaključno sa jedanaestim mesecom ove godine, a plan likvidiranih i isplaćenih šteta, za isti period, prebačen sa skoro sedamdeset posto. Glavna filijala Kraljevo po štetama u ovoj relativno mirnoj godini, sa apekta štetnih događaja, isplatila je oko 90 miliona dinara, od čega je više od 80 posto isplaćeno gotovinski - žiralno, tako da u ovom trenutku nema neisplaćenih šteta. Isplata šteta je prioritetan zadatak, tako da će se apsolutna ažurnost u isplati šteta nastaviti u kontinuitetu i u budućem periodu rada i poslovanja. Garant ovakve poslovne politike je dobra likvidnost i zakonito raspolaganje finansijskim sredstvima koja se stiču po osnovu premije osiguranja. Konkretno, to znači da Kompanija „Dunav” i Glavna filijala Kraljevo, kao deo ovog sistema, od premije osiguranja uzima za troškove sprovođenja osiguranja, i sve druge aktivnosti, deo koji je po zakonu, u vidu režijskog dodatka, određen za ove namene u proseku 20 posto od ukupne premije, a deo premije osiguranja, tzv. „tehnička premija", zaštićuje se i čuva radi svoje osnovne funkcije, a to je isplata šteta.
Zakonitim raspolaganjem sredstvima osiguranika Glavna filijala Kraljevo obezbeđuje brzu, efikasnu i adekvatnu naknadu šteta po svim vrstama osiguranja, naravno pod uslovom da je odštetni zahtev po zakonu i uslovima osiguranja osnovan. U ovoj godini Glavna filijala Kraljevo, osim prodaje tradicionalnih vrsta imovinskih i neimovinskih osiguranja, uspešno je plasirala i nove projekte kao što su dobrovoljno zdravstveno osiguranje, profesionalna odgovornost lekara, profesionalna odgovornost za proizvode i dobrovoljno penzijsko osiguranje.
• Šta karakteriše te projekte?
- Ovi projekti predstavljaju vrste dobrovoljnih osiguranja, jer kao što je poznato, u našoj zemlji obavezne su četiri vrste osiguranja, od kojih je osiguranje autoodgovornosti na našim prostorima najmasovnije. Ovi projekti predstavljaju vrste osiguranja koje su u svetu, u ekonomski razvijenim zemljama, odavno poznate i uspešno se plasiraju na tržištu, tako da se nadam da će i na našim prostorima, sa jačanjem ekonomske moći društva i države, uspešno zaživeti i dobiti karakter masovnih osiguranja.
• Kompanija „Dunav” decenijama je poznata kao pouzdani garant pri autoosiguranju. Koje su prednosti tog osiguranja u „Dunavu”?
- Po broju osiguranih vozila, tzv. fizičkim pokazateljima, Glavna filijala Kraljevo je ubedljivo najveći osiguravač ove vrste imovinskih osiguranja. Na polju osiguranja motornih vozila prisutna je najžešća nelojalna konkurencija, no poverenje u „Dunav” i sigurnost koju vlasnici stiču kupovinom polisa autoodgovornosti opredeljuju komitente da sa Glavnom filijalom zaključe ugovor i budu apsolutno sigurni da ukoliko dođe do štete, neće imati nikakve finansijske izdatke, jer će Glavna filijala Kraljevo, po polisi našeg osiguranika, isplatiti adekvatnu štetu i trećim oštećenim licima ili neposredno osiguraniku, ukoliko se radi o naknadi iz kasko osiguranja.
• Poslednjih godina, pogotovo posle perioda sa vremenskim neprilikama, postaje sve popularnije i osiguranje u poljoprivredi. Šta pokazuje dosadašnje iskustvo u oblasti takvog osiguranja?
- Glavna filijala Kraljevo poseban značaj pridaje osiguranju poljoprivrede i ima profesionalnu obavezu da poljoprivredi koja je od vitalnog značaja za ukupni ekonomski napredak našeg poslovnog područja i zemlje u celini, omogući dobar razvoj kroz sigurno i pouzdano osiguranje. U tom pravcu GFO Kraljevo nudi širok spektar usluga, odnosno vrsta osiguranja, kao što su osiguranje useva, plodova, domaćih, divljih i egzotičnih životinja, tako da pruža kompletnu osiguravajuću zaštitu osiguranicima, osiguravajući njihova domaćinstva, polja, životinje... a sve zato što je opštepoznata činjenica da grad, poplava, oluja, prolećni mraz kod useva i plodova, ili bolest, nesrećni slučaj i uginuće životinja, predstavljaju ogroman i nenadoknadiv gubitak. Ova vrsta osiguranja ima poseban značaj pogotovo što se osiguravajućom zaštitom dobija potrebna sigurnost u delatnosti koja je tako nesigurna i podložna rizicima.

U KORAK SA VREMENOM
• Koja su najveća preduzeća osigurana u „Dunavu”?
- Posmatrano po sektorima svojine, većina pravnih lica društvenog i državnog oblika svojine sa našeg poslovnog područja višedecenijski, tradicionalano se odlučuju za osiguranje kod Glavne filijale Kraljevo. Mislim da ne treba ponaosob navoditi imena ovih osiguranika, prosto iz razloga da eventualno ne propustim da nekoga od njih navedem. Osim ove kategorije osiguranika, osiguravajuću zaštitu kod Glavne filijale Kraljevo imaju i gotovo svi značajni privrednici privatnog sektora svojine, sa kojima je saradnja profesionalna i zasnovana na obostranom poslovnom interesu. Navešću neke od njih: „Mondi Serbija”, „Novi gvožđar”, „Amiga”, „Ga - Mi”, „Afiks”, „Drvomiks”, „Radijator”, „Bojadiks”, „Eteks - fiberglas” iz Baljevca, „Transport Sekulić”, „Transport Kostović”, „Kaona trans”, „Jovanović trans” i mnogi drugi.

ISPLAĆENI SVI OSIGURANICI
- Glavna filijala Kraljevo danas nema neisplaćenih šteta iz bilo koje vrste osiguranja - kaže direktor Srećko Bojanić. - Govorim o štetama gde je postojala kompletna dokumentacija i za osnov i za visinu štete.
Tokom ove godine Glavna filijala Kraljevo masovno je zaključila sudska i vansudska poravnanja, naravno ukoliko su osnov i visina bili u skladu sa zakonskim propisima, što govori da je naša ponuda bila zaista korektna i da su je stranke prihvatile, znajući da ni pred sudom ne bi ostvarile veću naknadu. Mislim da je ovakva praksa „Dunava” poznata najširoj javnosti, što je još jedan dokaz finansijske sigurnosti fizičkih lica, a takođe i pravnih koji su osigurani kod Glavne filijale Kraljevo.
U tom kontekstu odgovorno saopštavam podatak da je GFO Kraljevo prebacila već u novembru godišnji plan za 2005. godinu u pogledu likvidiranih i isplaćenih šteta, tako što je po osnovu šteta isplatila iznos od skoro 90 miliona dinara. Navešću samo jedan primer brze i efikasne isplate. Ovih dana isplatili smo štetu našem osiguraniku „Sekulić transport" na kamionu, akontaciono dva miliona dinara, istog dana kada je šteta i prijavljena, a da ne nabrajam veliki broj nematerijalnih šteta, po kojima isplaćujemo milionske iznose.
Ovo su jako bitni podaci za naše sadašnje i buduće komitente, jer smo svi svedoci da je veliki broj osiguravajućih kuća u protekloj godini izgubio dovolu za rad i otišao u likvidaciju, stečaj, najvećim delom zbog nemogućnosti da isplati obaveze po zaključenim polisama. Njih nema, a štete su ostale i biće ih još. Veliki je broj fizičkih i pravnih lica koja su imala polisu ovakvih osiguranja, pa su morali direktno, jer ih na to zakon obavezuje, da štetu isplate oštećenim licima. Zato je jako bitno i nije svejedno kod kog osiguravača je zaključen ugovor o osiguranju. Samo pouzdano i solventno osiguravajuće društvo, kao što je i Glavna filijala Kraljevo, obezbeđuje osiguraniku potpunu zaštitu za slučaj neželjenih događaja.

KRALJEVO - CENTAR „DUNAV OSIGURANJA”
- Glavna filijala Kraljevo deo je ove uspešne Kompanije i po ostvarenim rezultatima nalazi se na 6-7. mestu, zavisno od toga koji se pokazatelj poslovanja posmatra - kaže direktor Bojanić. - Inače, poslovno područje pokriva teritoriju šest opština. Osim opštine Kraljevo, gde je sedište Glavne filijale, u Vrnjačkoj Banji i Raški ima poslovnice, a u Novom Pazaru filijalu sa ekspoziturama u Tutinu i Sjenici. Prodajna mreža upotpunjena je punktovima osiguranja na tehničkim pregledima: „Dunav centar" u Kraljevu, „Autoprevoz" u Vrnjačkoj Banji, Tehnički servis „Dunav auta” u Raški, zatim u Novom Pazaru, „Autotehna" u Tutinu i „Astur" u Sjenici.

„DUNAV CENTAR”
Kompanija „Dunav osiguranje" A.D. Glavna filijala Kraljevo, stavila je na raspolaganje građanima Kraljeva usluge novoizgrađenog „Dunav centra”, najvećeg od desetak objekata ove vrste otvorenih u zemlji.
Stavljanjem u funkciju ovog objekta, „Dunav osiguranje” svojim sugrađanima, vlasnicima motornih vozila, kao i pravnim licima koja poseduju motorna vozila bilo koje vrste i kategorije, omogućilo je da se na jednom mestu, brzo i kvalitetno obave razni poslovi vezani za upotrebu vozila, bezbednu i udobnu vožnju. Novinu u poslovanju „Dunav osiguranja” u Kraljevu predstavlja moderna linija tehničkog pregleda motornih vozila u „Dunav centru”, koja omogućava tehnički pregled kako vozila iz putničkog programa, tako i tehnički pregled teretnih vozila svih kategorija i nosivosti, uključujući i autobuse, šlepere i slično.
Osim ovih delatnosti, u „Dunav centru” rade tri moderno opremljene radionice. Mehaničarska radionica raspolaže potrebnom opremom, sredstvima i alatom za popravku vozila koji, zajedno sa stručnim kadrom koji ove poslove obavlja, predstavlja garant uspešnog i kvalitetnog obavljanja i najsloženijih popravki vozila.
Vulkanizerska radionica i perionica takođe su potpuno opremljene i pružaju usluge korisnicima. Pri tome svakako treba istaći da su obezbeđeni visok nivo kvaliteta i veoma prihvatljive cene. Za vreme odvijanja navedenih aktivnosti u „Dunav centru” korisnici su posluženi osvežavajućim napitkom u modernom bifeu koji se nalazi u poslovnom prostoru.
„Dunav centar”, pored usluga pojedincima i vlasnicima motornih vozila, sarađuje sa preduzećima, ustanovama, radnjama i slično, koji poseduju motorna vozila, gde se kroz ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji ugovara željeni obim saradnje, počev od tehničkog pregleda do popravke vozila, vulkanizerskih poslova, pranja i nege automobila.Povratak na vrh strane


RUDARI IBARSKIH RUDNIKA U UŠĆU BURNO REAGOVALI NA POSTUPAK ORGANA OPŠTINSKE UPRAVE - piše Ivan Rajović
Odbrana prava do protesta pred opštinom

   Namera Odeljenja za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne delatnosti Opštinske uprave u Kraljevu da izda u zakup ležište rude dolomita Đakovo kod Studenice uzburkalo je rudare Ibarskih rudnika u Ušću, jer je planom Vlade Srbije o restrukturiranju rudnika predviđeno da je to ležište alternativa za višak radnika ovog rudnika. Naime, Ibarski rudnici su u prethodnom periodu kompletirali potrebnu dokumentaciju za dobijanje eksploatacionog prava na ležištu rude dolomita u Đakovu, čije se odobrenje od Ministarstva rudarstva i energetike očekuje do kraja ove godine.
   Rudari se sa pravom pitaju koje su namere i prava navedenog Odeljenja Opštinske uprave u Kraljevu, budući da je davanje ležišta mineralnih sirovina na korišćenje isključivo u nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike. Potvrdu za to dobili smo u telefonskom razgovoru sa Dejanom Rajkovićem, pomoćnikom ministra za rudarstvo i energetiku u Vladi Srbije.
   Po oceni rudara, takođe su nejasne namere Odeljenja za urbanizam u Kraljevu da ponovo aktivira ovaj predmet, iako je, na blagovremeno upozorenje Ibarskih rudnika, do juče aktuelni predsednik opštine Kraljevo dr Radoslav Jović stopirao izdavanje rudnog ležišta, čekajući mišljenje Ministarstva rudarstva i energetike.
   Po rečima predsednika i članova Sindikata Ibarskih rudnika, rudari su čvrsti u nameri da odbrane ležište koje im je obećalo resorno ministarstvo, u čija su istraživanja već uložili više od 15 miliona dinara i koje će već na proleće uposliti stotinak rudara, uglavnom meštana ovog pasivnog kraja.
Ukoliko rudari Ibarskih rudnika, kako su upozorili, od organa uprave opštine Kraljevo ne dobiju čvrsta uveravanja da će upravni postupak izdavanja ležišta dolomita Đakovo u zakup biti obustavljen do prispeća mišljenja nadležnog ministarstva, rešeni su da svoja prava brane na protestu pred opštinskom zgradom u Kraljevu, na dan zasedanja Skupštine opštine koje je sazvano za utorak, 13. decembar. Za to su, kako kažu, dobili već i podršku od svojih kolega iz Kolubare, Kostolca, Rembasa i drugih rudnika u Srbiji, koji su najavili i svoj dolazak na eventualni protest u Kraljevu, radi pomoći svojim „kamaratima“ iz Ušća.
   Dok ovo pišemo, delegacija Sindikata rudara Ibarskih rudnika iz Ušća nalazi se u Kraljevu, gde očekuje da je prime čelnici Raškog okruga i opštine Kraljevo na razgovor i traženje najboljeg izlaza iz novonastale situacije.
   Dok ovo pišemo, delegacija Ibarskih rudnika iz Ušća, u kojoj su i direktor Milinko Košanin i predsednik Sindikata Goran Nikolić, nalazi se u Kraljevu gde očekuje da ih prime čelnici Raškog okruga i opštine Kraljevo na razgovor i traženje najboljeg izlaza iz novonastale situacije.

Poslednja vest: POSTIGNUT DOGOVOR
   Posle održanog sastanka kod načelnika Raškog okruga dr Ljubiše Jovaševića i razgovora u kojem su učstvovali predstavnici Sindikata i poslovodstva Ibarskih rudnika i čelnici okruga i opštine Kraljevo, postignut je dogovor da se odmah izađe u susret zahtevima rudara i sporno pitanje do daljnjeg „skine sa dnevnog reda“. Na taj način opravdani protest rudara bar za sada urodio je plodom, a kako će se čitava priča sa nalazištem dolomita u Đakovu završiti, videće se kada Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije da svoje mišljenje o eksploatacionom pravu. Rudari iz Ušća očekuju da će obećanja koja su njima data i biti ispunjena.Povratak na vrh strane


HUMANOST NA DELU: KRALJEVČANIN IZ AUSTRIJE POMOGAO UGROŽENOJ PORODICI U MRŠINCIMA - piše Slobodan Rajić
Tračak svetlosti za Kurčubiće

   • Posle pomoći fudbalskom klubu Kopaonik u Lešku, Goran Batakov, u saradnji sa Crvenim krstom i uz pomoć prijatelja u Austriji i Kraljevu, obezbedio ogrev za zimu, životne namirnice i druge potrepštine za socijalno i zdravstveno ugroženu porodicu Pera Kurčubića u selu Mršinci • Goranova humanitarna misija se nastalja

    Kada je Goran Batakov, Kraljevčanin koji dvadeset godina živi i radi u Austriji, prilikom posete rodnom gradu nedavno na televiziji video reportažu o teškoj porodičnoj situaciji porodice Pera Kurčubića iz Mršinaca, u susednoj čačanskoj opštini (humanost nema granice), nijednog trenutka se nije dvoumio. Već sutradan, čim je svanulo, otišao je u Crveni krst u Kraljevu i ponudio svoju pomoć. U razgovoru sa Mirjanom Lišanin -Gostiljac, predsednicom kraljevačkog Crvenog krsta, saznao je šta je trenutno Kurčubićima najpotrebnije, dogovorio se o svemu i počeo da prikuplja pomoć.
Goran je kontaktirao svoje prijatelje u Austriji i za dva dana tamo je sakupljena i u Kraljevo stigla humanitarna pomoć u vrednosti od 90.000 dinara. Za te pare kupljeni su ogrev za zimu (drva, ugalj), najneophodnije životne namirnice, pampers pelene za dete i druge stvari koje su trenutno neophodne socijalno i zdravstveno ugroženoj porodici Kurčubić.
   Pomoć je pre desetak dana odvezena kamionom u Mršince i uručena članovima ugrožene porodice. U skromnoj seoskoj kući Kurčubiće kao da je tog dana ponovo ogrejalo sunce i vratilo im tračak nade i vere u život i ljude. Njihovoj radosti nije bilo kraja. Reči zahvalnosti i nisu bile potrebne - videle su se na njihovim licima, u njihovim očima, tim ogledalima duše. To je i razumljivo, ako se zna da je ova četvoročlana porodica ugrožena u svakom pogledu. Materijalno je neobezbeđena, a svi članovi, Pero, njegova supruga, deda i sin, teško su oboleli. Perov trogodišnji sin Milorad je u najtežem stanju, jer je od rođenja oboleo od dečje paralize, ne vidi, ne čuje i ne govori, nalazi se u invalidskim kolicima. Dramatična ljudska sudbina, ali uz pomoć Crvenog krsta i humanih ljudi kao što je Goran Batakov, i za Kurčubiće ima perspektive.

ZAHVALNOST PRIJATELJIMA
   Kao i svi humani ljudi, Goran je skroman i iako inicijator akcije, želi da prevashodno zahvali svojim prijateljima u Austriji i Kraljevu koji su mu još jednom izašli u susret, ovog puta u prikupljanju pomoći za porodicu Kurčubić. Pre svega prijateljima iz Sportskog kluba Šturm u Gracu, čiji je istoimeni fudbalski klub više puta predstavljao Austriju u Ligi šampiona Evrope, a za koji je svojevremeno igrao i Boban Dmitrović, biser kraljevačkog fudbala, koji trenutno igra za čačanski Borac.
   - Ovom prilikom zahvaljujem SK Šturm, treneru Mihailu Petroviću i prvotimcima Draganu Šarcu i Goranu Filipoviću, zatim g. Raši Jovanoviću, Milenku Šoškanu, dr Aleksandri Kilibardi, frizerskom salonu „Angela”, Jugoslavu Živkoviću, bus-prevozu „Zoran Rajze”, nezavisnom dnevnom listu „Vesti” i mnogim drugim firmama i ljudima dobre volje u Austriji. Takođe neizmerno zahvaljujem i svojim prijateljima iz Kraljeva: Milanu Šćepoviću i firmi „Gami”, firmi „Afiks” Bobana Đerkovića, „Gala marketu”, prodavnici „7. juli”, „Gradini” Đoka Jakovića, „Birosoftu”, Vladici Dobrosavljeviću, koji je svojim kamionom prevezao pomoć, Bobanu Koniću i svom sinu Saši, koji su pomogli u dopremanju pomoći. Svi smo zajedno učestvovali u jednom zaista humanom delu - kaže Goran Batakov.

PRIMER LJUDSKE NESEBIČNOSTI
   Gospodin Batakov je do sada više puta organizovao razne humanitarne poduhvate i akcije solidarnosti. Pomagao je nevoljnicima u otadžbini u vreme NATO bombardovanja Srbije. Nedavno je preko SK Šturm organizovao velku akciju za pomoć omladinskom timu Fudbalskog kluba Kopaonik u Lešku na Kosovu i Metohiji, o čemu je pisao naš list. To, međutim, nije sve, jer, kako smo iz pouzdanih izvora saznali (iz skromnosti, Goran nam to nije otkrio), ovaj humani čovek je upravo doneo i jedan izuzetno redak i skup lek na poklon za jednu devojku obolelu od epilepsije.
   Naravno, humanitarna misija ovog dobrotvora se nastavlja, jer Goran Batakov je spreman da u saradnji sa Crvenim krstom organizuje i druge vrste humanitarno-zdravstvene pomoći. Primer za svaku pohvalu na koji bi mogli da se ugledaju i drugi Kraljevčani, ali i svi ljudi koji su u stanju da pomognu onima koji su u nevolji. Treba biti čovek onda kada je najteže - kaže jedna stara izreka. Goran je to ličnim primerom na pravi način dokazao.Povratak na vrh strane


HABITATOV PROGRAM SOCIJALNOG STANOVANJA - piše Rajko Sarić
Stanovi za najugroženije

   • U 96 stambenih jednica na Beranovcu biće smeštene izbeglice i socijalno najugroženije lokalno stanovništvo

   U martu 2006. godine, na Beranovcu će početi izgradnja 96 stambenih jedinica namenjenih izbeglicama i domicilnom socijalno ugroženom stanovništvu, rečeno je na konferenciji za novinare u SO Kraljevo kojoj su prisustvovali predsednik Skupštine i v.d. predsednika opštine, Dejan Milović, opštinski menadžer Jovan Nešović i Đorđe Mojović, nacionalni direktor SIRP programa UN Habitat.
- Polovina izgrađenih stanova biće izdata u zakup, dok će ostatak biti prodat po nešto povoljnijim cenama u odnosu na tržišne - rekao je Mojović i naglasio da je u Kraljevu uvek postojala politička volja da se uđe u rešavanje stambenog pitanja velikog broja izbeglica iz Bosne i Hrvatske, ali i stambenog zbrinjavanja lokalnog stanovništva koje zbog teške ekonomske situacije, besposlice i besparice, nije u mogućnosti da na drugi način obezbedi krov nad glavom.
   Reč je o razvojnom projektu kome prethodi proces izrade opštinske stambene strategije, odnosno, transformacija javnog stambenog preduzeća. Projekat će se realizovati u sedam gradova i opština u Srbiji, a podržan je određenim zakonskim propisima na državnom nivou. Do sada su planovi napravljeni u Valjevu, Kragujevcu i Nišu.
   - Projekat je vredan 15 miliona evra, koje je obezbedila italijanska vlada, a opštinska uprava je rešena da učini sve da se donacija realizuje u celini, da se najugroženijoj kategoriji stanovništva omogući rešavanje stambenog pitanja. U vreme tranzicije, u vreme transformacije privrednih preduzeća i sve većeg socijalnog zaostajanja, ovakvi projekti su dobrodošli - rekao je Dejan Milović.
   Komentarišući neke tvrdnje da će se rešavanjem stambenog pitanja izbegličkoj populaciji onemogućiti godinama zagovarana politika povratka u Bosnu i Hrvatsku, Đorđe Mojović je naglasio da će postojati, u okviru kriterijuma za dodelu stanova, provera imovinskog stanja izbeglica. Najpre, proveriće se posedovanje nepokretnosti (kuća ili stanova) u tim državama i položaj u ovdašnjoj lokalnoj sredini. Na taj način će se sprečiti mogućnost da porodici iz Bosne ili Hrvatske bude vraćeno pravo korišćenja stambenog prostora u tim državama, a istovremeno da pod povoljnim uslovima u Kraljevu, odnosno u Srbiji, dobije stan.
   - Kad je reč o zakupu stanova iz ovog UN Habitatovog programa, za stan od tridesetak kvadrata plaćaće se kirija od 50 do 60 evra, što je upola manje nego na trižištu. Kod stanova koji se budu prodavali, period otplate biće 15 godina sa kamatnim opterećenjem od 0,5 odsto na godišnjem nivou, što je daleko ispod tržišnih vrednosti - naglasio je Mojović.
   Grupa naših stručnjaka boraviće ovih dana u Italiji, odnosno u gradovima Terni i Tentor, gde postoje naselja tipa čija gradnja predstoji na Beranovcu. Cilj je da se na licu mesta sagledaju mogućnosti proširenja ovakvog programa izgradnje stanovanja na druge gradove u Srbiji, čime bi se stvorile realnije mogućnosti za stambeno zbrinjavanje mladih bračnih parova i porodica sa nižim primanjima. Na taj način reorganizovani stambeni fondovi ponovo bi došli do stanova kojima bi gazdovali kroz povoljno izdavanje u zakup ili njihovu prodaju u trajno vlasništvo kroz povoljne kreditne linije.
Povratak na vrh strane


NEKAD BILO, DANAS SE NE BI VEROVALO - piše Marko Slavković
Prvo venčanje pa poljubac

   (Ili: o detinjstvu Miloja i Nade Milovanović iz Šumarica, o tome kako su se uzeli, šta su sve u životu pregrmeli, kako su se kućili i širili porodicu, kako danas žive, i zašto su prilično skromno obeležili tako važan jubilej - ,,zlatnu svadbu”, tj. pola veka srećnog braka.)
Njih dvoje sam viđao nebrojano puta, uglavnom kad sam sa asfalta u Šumaricama silazio na Moravu, nekoliko stotina metara od ušća Ibra u ovu reku, ili kad sam se vraćao sa pecanja. Jer, do Šurkovog vira, najdubljeg i najšireg korita Zapadne Morave, nije se moglo drugim putem, osim uzanim makadamom. Oni su gotovo uvek bili tu, u dvorištu svoje kuće, bolje - svojih kuća. Ribolovcima je često nešto falilo: ili zaboravljena flaša sa vodom, ili šibica da pripale cigarete, ili nešto treće, pa gde će - šta će, potraži od njih. I tako smo postali dobri znanci. Ali, samo znanci. Da budem iskren, ni imena im nisam znao. A kada sam se, nedavno, službeno zatekao u njihovom domu, bio sam prijatno iznenađen. Namesti se to tako u životu.

MILOJE, U ZAGRADI KENDŽO
   Zadatak mi je bio da ispričam priču o slavljenicima, mužu i ženi, koji su prošlog utorka proslavili pola veka bračnog života. I prilično sam bio iznenađen kako je skromno obeležen tako važan jubilej, u narodu označen kao ,,zlatna svadba”. Tek kad sam zapazio da su oboje u dubokoj crnini, razumeo sam zašto ,,zlatna svadba” nema razmere veselja. Odlučio sam da se te teme ne dotičem. Umesto toga, rekao sam:
- Posle toliko godina, red je da se upoznamo - predstavio sam se, pružajući ruku.
- A ja sam Miloje Milovanović, u zagradi Kendžo. Tako me svi znaju, tako je ostalo od pradedovine, ali ne mogu da znam zašto.
I kakav bi to razgovor bio bez čašice domaće rakije? Ali, samo po jednu. Kendžo ne sme zbog zdravlja, a ja zbog radnog zadatka. Njegova supruga Nada insistira da prvo nešto prezalogajimo.
- Neka, majko, posle ćemo - kaže njihov sin Dragan, poznati Kele policajac.
Sve dok razgovor nismo završili, o tome više nije bilo reči.
- Dakle, rođen sam 1932. godine u brojnoj i siromašnoj porodici u Vitanovcu. Tu sam, za vreme Nemaca, po privatnim kućama, završio osnovnu školu... - počeo je svoju životnu priču Kendžo.
Priča je dalje imala ovaj tok.
Odmah po završetku škole, Kendžu je otac tihim glasom, kao da traži razumevanje, rekao:
- Sine, moraćeš da ideš da služiš!
Kendžo je zaplakao, baš kao i sada, dok je to pričao, ali se očeva reč nije mogla odbiti. U tuđem domaćinstvu, u Kniću, Kendžo je ostao nekoliko meseci. A kad se vratio svojoj kući, žalio je za tim ljudima.
- Bili su tako dobri, Bog dušu da im prosti!
Otac je Kendža vratio u Vitanovac da bi ga poslao na dalje školovanje. Upisao ga je u zanatsku školu, a kako, to Kendžo ni danas ne zna, jer su se u tu školu upisivala samo deca čija je porodica plaćala porez ispod sto dinara. Uglavnom, Kendžo je svakodnevno pešice putovao do Kraljeva. Tek kasnije, kad je most na Kamidžori osposobljen, đaci su počeli da koriste prevoz. Bolji uslovi, bolji i rezultati u školi. Kendžo sa odličnim uspehom završava zanat i postaje mašinbravar o kome će se sve najlepše govoriti tokom celog radnog veka, sve do penzionisanja. Prvo radno priznanje Kendžo dobija u Zagrebu, gde je upućen po nekakvom rasporedu. Bilo je to 1950. godine, poznate kao ,,gladna godina”. Da bi mu porodica preživela te teške dane, Kendžo je jastučnicu napunjenu hlebom iz Zagreba slao u Vitanovac. Bile su to grdne muke. Grdne muke kod njegovih, grdne muke kod njega samog. Čak je i nožem uboden, jer su Hrvati hteli da mu otmu i to malo ušteđevine. Malo zbog toga, malo i zbog nostalgije za rodnim krajem, uglavnom, Kendžo se vraća u Kraljevo. U Fabrici vagona je odmah zapažen kao vredan radnik, čime je zaslužio zvanje skojevca, kao najveću stepenicu do prijema u Savez komunista. Uz to, kao redovan udarnik na radnom mestu, stekao je pravo na dodatne bonove, tačkice i još neke pogodnosti. Oni stariji radnici govorili su mu da čuva zdravlje, ali je želja za dokazivanjem bila jača od saveta iskusnih majstora. Nastavio je udarnički, pa je u znak priznanja za takav rad među prvima u ono doba dobio radio aparat. Vreme je bilo takvo da je Kendžo morao da ga proda za žito. Kendžov radni uspon prekinuo je odlazak u vojsku. Ali, i tamo, u Ljubljani, u svemu je bio među najboljima, naročito kao vozač. Kad se, posle nepune dve godine, vratio iz vojske, odmah se zaposlio u ,,Magnohromu”. Kakav je radnik bio, najbolji je pokazatelj tarifna stavka. Svi su primali po dvanaest, samo je on imao platu četrnaest hiljada dinara.

,,A ONA PORASLA DOK SAM BIO U VOJSCI”
Došlo vreme da se razmišlja o ženidbi.
- Ja sam znao moju sadašnju suprugu, bila je dete, ali nisam znao da je ona porasla dok sam bio u vojsci - priseća se Kendžo.
Prvi put su se sreli na jednoj zabavi u školi, u Šumaricama. Kendžo je imao dugu kosu, bio je lep kao anđeo, pravi Alen Delon u ono vreme. I Nada je bila k'o glumica, imala je divne kikice. Tako su se oni viđali po igrankama, ponekad su prozborili reč-dve, i ništa. Onda je Kendžo otišao kod Nadinih i rekao da bi se njome oženio. Nije prošlo ni mesec dana od kad su se prvi put videli, a već su se venčali. Venčali su se 6. decembra 1955, a uzeli su se tri dana kasnije. Istinito. Tada je i ,,pao” prvi poljubac!
Dobro, brak je iz ljubavi, ali gde živeti, kako svoju kuću napraviti, čime se kućiti, kako decu izdržavati kad na svet dođu? Sve su to bila teška pitanja, i još teži odgovori za tako mladi brak. Kendžo je imao dvadeset dve, a Nada sedamnaest godina. Ipak, sreća im se osmehnula. Najpre su dobili besplatan plac, a onda su, samo njih dvoje, svakodnevnim radom, malo-pomalo, podigli temelj. Iako mladi, razmišljali su: gde je postavljen temelj, tu će i kuća nići. Tako je i bilo, uz malu pomoć roditelja. Kad su ušli u svoju kuću, bili su, naravno, presrećni. Jeste kuća bila mala i nedovršena, bez prozora i bez vrata, ali je bila njihova. Nikada, pre toga, nisu tako slatko spavali i nisu sanjali tako lepe snove.
Onda je život počeo da se menja, nabolje. Upornim Kendžovim radom na poslu, ali i posle posla, oboje nadničeći u selu, stvarali su sve više, i sve više se kućili. Tako do Kendžovog penzionisanja 1989. godine.
Danas imaju tri kuće sa kupatilima, potpuno i savremeno opremljene, imaju i pomoćni objekat, takođe sa vodom i strujom. I ono što je najbitnije, imaju porod i još uvek dobro zdravlje. I njihova deca, Dragan i Marina, imaju svoje porodice. Dragan je poznat kao vrstan i pouzdan policajac, zbog čega je nekoliko godina radio u obezbeđenju naših diplomata u inostranstvu, a poznat je i po nadimku Kele. Marina je penzionisana i živi u Vitanovcu.

LEPA LI JE ČOBANICA NADA
Kad je prvi put bolje zapazila Kendža, Nada Jelić, iz Šumarica, imala je nepunih sedamnaest godina. I nije joj, naravno, Kendžo mnogo značio, jer su se u to vreme simpatije zadržavale samo za sebe. A i šta vrede simpatije, kad o budućnosti ženske dece odlučuju stariji, najpre otac i majka, a onda i najbliža rodbina. Tako je bilo i sa Nadom, lepom čobanicom, sa divnim kikama i božanskim likom.
Nadino detinjstvo posebno je bilo teško, jer su joj oca streljali Nemci, zajedno sa drugim radnicima Fabrike vagona. Ona je tada imala četiri godine i seća se jecaja svoje majke za poginulim mužem. Tako je Nadu, njenu braću i sestre, odgajio dobrodušni stric Dobrica. Kad su deca poodrasla, o njima je brinula njihova namučena majka. I nikad se nije udala, mada je vrlo rano ostala bez muža. Ceo život posvetila je svojoj deci.
Nada je detinjstvo i ranu mladost provela kao čobanica. U grad nikada nije odlazila. Seoske zabave, u školskoj zgradi u Šumaricama, i obližnjim selima, bile su jedino sastajalište mladih, ali i njihovih roditelja, da ,,stražare”. Tako je i Kendža upoznala, tako se i udala. Pre toga, iako ga je viđala u selu, sa Kendžom nijednu reč nije progovorila. Sve se desilo za nepunih mesec dana, i simpatije, i brak. Tako je to bilo: kako kaže majka, kako odluči stric. Na sreću, Nada se nije pokajala. Udala se za muža koji je bio gledan, ali i vredan, pravi domaćin. Istina, mnogo su se u životu mučili, ali su doživeli i mnoge srećne dane. I ,,zlatnu svadbu”, evo. Pola veka srećnog braka!
•••
Kad sam odlazio iz kuće Miloja (Kendža) i Nade Milovanović, gosti su počeli da pristižu. ,,Zlatna svadba”, znam, proteći će u skromnom raspoloženju. I Kendžo i Nada su u crnini, jer je nedavno umro Kendžov rođeni sinovac.
Život ide dalje. Kad Kendžo i Nada budu proslavljali ,,dijamantsku svadbu”, siguran sam, biće sasvim druga slika. Valjda će me pozvati.
Povratak na vrh strane

SELO PLANA - LEGENDE I STVARNOST (4) - piše Marko Slavković
Bandžo 'oće da se ženi

   • Godinama sam slušao zanimljive, gotovo neverovatne, priče o selu Plana, udaljenom petnaestak kilometara od Ušća, prema Raški. Konačno sam, posle toliko vremena, odlučio da posetim to naselje, za koje su, pored ostalog, govorili da je, u vreme Rimljana, imalo više žitelja nego London stanovnika; da je u selu bilo mnogo rudnika, da ih i sada ima zatrpanih, iz čijih okana, bukvalno, izvire žuta voda; da i sada postoji nekada više desetina metara duboka jama, u narodu poznata kao tamnica, iz koje niko nikada nije izvučen, ni živ, ni mrtav; da ima ostataka grobova iz tog vremena; da u Plani i danas ima mnogo divljih zveri, dabome, i medveda, a da je, i pored toga, civilizacija poodavno ušla u malobrojne domove Planjana. Sve me je to, naravno, zanimalo. I zato sam se tamo uputio. A na raspolaganju sam imao samo jedan, i to kratak, novembarski dan

   Na putu ka ,,centru” Plane, svratili smo u domaćinstvo Branislava Markovića, zvanog Bandžo, iz zaseoka Pupavnje. Moj vodič Pera Čingelić me uverava da je on pravi čovek za priču: ugledan je domaćin, žustar je, pedantan, duhovit, iskusan je lovac i, mada mu je tačno osamdeset godina, ozbiljan je kandidat za ženidbu.
Zanimljivo, nema šta. Zato i odlučujem da ga upoznamo.
Branislava smo zatekli u dvorištu, sa dvogledom u ruci. Pratio je, s druge strane potoka, kretanje divljih svinja, radi predostrožnosti, jer ,,divljaci” umeju da naprave veliku štetu. Detaljišemo o tome, reč po reč, i tako ulazimo u kuću. A prema onome što smo unutra zatekli, izgleda da su se vodič Pera i Branislav još ranije dogovorili u vezi sa našom posetom. Nemoguće da nisu. Jer, ako je tačno da Branislav već pet godina živi sam, a tačno je, onda je, zaista, za svaku pohvalu onolika količina pedantnosti u kući, i ne samo u kući.

NADIMAK
Na stolu svega i svačega. Žuti se domaća ljuta, na pivu i vinu uhvatila se ,,siga”, a u ogromnoj šerpi tek se stišava ,,cvrčanje” dimljenog mesa. Nismo pitali da li su parčići bifteka od neke divljači, ili od neke domaće životinje. A i zašto bismo, kad mi se prvi put učinilo da meso ima ukus medovine. Bez preterivanja. I dok se, tako, bogovski gostimo, red je bio da pokažem i malo radnog elana. Ako je Branislav, zvani Bandžo, trideset sedam godina radio u ušćanskim rudnicima, i svakodnevno, po kiši, snegu i mrazu, pešačio trideset kilometara, mogu i ja pola sata da radim - slušajući čoveka.
Uključujem diktafon. Branislav se uljudno predstavlja, kao da je u sudu, i o sebi daje sve generalije. Naglašava da ima osamdeset godina. U dan.
- A zašto me zovu Bandžo? Pa, zbog kerova, što sam bio po lovu. Eto, tako - kaže Branislav, lovac sa poluvekovnim iskustvom, uveren da mi je objasnio kako je dobio nadimak. Pa, dobro.

MLADOŽENJA
Bandžo je u zasluženu penziju otišao '78, i do pre pet godina, sa suprugom se bavio poljoprivredom.
- Od kad mi je žena umrla, sve poslove, van kuće, i u kući, obavljam apsolutno sam: mesim, kuvam, perem, i čisto mi je, kao da su mi dve žene u kući - naglašava Bandžo, a nema potrebe, jer je očigledno, jer jeste istina. Kako je samo kupatilo sređeno, kako se posuđe sija, kako je posteljina čista, kako je sve, što se kaže, cakum-pakum. I na njemu, naravno. A tačno mu je osamdeset godina, naglasio sam već. E, ali, pusta samoća!
- Teško je da se živi sam. Zato imam nameru da se još jedanput ženim. Tražim ženu koja 'oće da radi samo u bašti, a da nije starija od pedeset pet godina. Venčaću je i registrovat. Posle mene imaće penziju petnaest 'iljada. Boraviće u ovoj kući dokle je živa. Niko je ne sme ništa vređat - garantuje Bandžo.
Da bi dokazao svoju živahnost i dobro zdravlje, ne bi li neka mlađa žena odlučila da se uda za njega, Bandžo nas uverava da i danas, iako mu je osamdeseta, još ručno kosi i takmiči se sa biranim kosačima. Ni u lovu, sa mnogo mlađim kolegama, ne zaostaje, i oseća se, kaže, kao da mu je tek dvadeset peta godina. A lovac je tačno pet i po decenija.
- Što se komšija tiče, jes' nas je malo ostalo, ali ja sam ovde sa svima u najboljim odnosima i borim se da tako ostanem do stote. Posle ćemo videti, ako može još dve preko, valjalo bi - kaže Bandžo, a iskren da budem, nisam bio siguran da li su to reči šale, ili zbilje, mada je delovao veoma ozbiljno dok je to pričao. Čak nam je naglasio, ako koja zainteresovana bude pitala, da u kući ima sve što je potrebno, što imaju i ljudi u gradu: frižider, usisivač, zamrzivač, električni i šporet na drva, televizor, telefon... Ima sve što jedno dobro domaćinstvo treba da ima. Sve.
U jednom trenutku, Bandžo napravi kratku pauzu u priči, pa kao da se seti nečeg vrlo važnog. Još glasnije, i još jasnije, reče:
- E, ženu da mi nađete! Od pedeset pet godina, al' da nije bogalj!
Klimanjem glave, obećavamo mu. I hoćemo, mislim na Peru vodiča i sebe, ako nam se ukaže prilika. A glasno se interesujem za divljač, više da malo promenimo temu.

LOVAC
- Aaa, divljači ima. Kurjak je, onomad, dvojici komšija na pet metara od kuće provalio, te podavio ovce. Drugo, u Gokčanici, jednom Bačeviću, udavio je dva'es komada. Onda, u Lazoviće jednem petnaest brava. Sada na Mirašu, zvana Popova Reka, dvanaes' komada je kurjak podavio, nije mu ostala nijedna ovca. E, nekada je bilo od šes' pa po petnaes' kurjaka u jatu. To je bilo nekada, a sad, nema toliko.
Sad ima divljih svinja koliko god 'oćeš i kako 'oćeš. Samo, zabranjeno da se ubivaju, a prave opasne probleme. Stanoju i Draganu pojele su kukuruz, nije im ostalo ništa. Bivalo je i medveda. Prošle godine ovde su prošla tri, a ove godine jedan. Al’ teško ko da i' vidi. U'vatilo borje, ovde sve borje, ne mož' nigde da vidiš čistinu, i oni prođu. Ne zna se 'de.
A da vi pričam o lovu. Jedne godine, nas tri brata ubili smo 52 zeca, pet lisica i 40 veverica. Od para koje sam uz'o za kože, kupio sam i mene i bratu puške. Danas koža ne vredi ništa. Ništa. Mi to bacamo u jaruge. Ne može onaj jedan metak da kupi. Jes'.

Bandžo, zaista, zanimljivo priča. I ima šta da priča. U drugim okolnostima, s pažnjom bih ga slušao još satima. Ali, moramo dalje. Vreme nam je, nekako, prebrzo prošlo. A tek nam predstoji naporan put, u ,,centar” Plane, pa dalje, po legende i stvarnost.
Kad smo ulazili u kola, Branislav Marković Bandžo nam je dobacio da otuda obavezno svratimo kod njega.
- Ima, 'fala Bogu, i da se popije i da se zamezi - reče.
I, kao uzgred, dodade:
- Ako baš zakasnite, pa ne mogadnete da se zadržavate, nemojte da zaboravite da mi nađete ženu. 'Ajde, i do šeset godina, al' obavezno da je zdrava!
- Važi - istovremeno smo mu odgovorili vodič Pera i ja.
Ovim putem ja sam održao reč, a kako li će Pera ispuniti obećanje?
U narednom broju:
I LEGENDE I STVARNOST
Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

O PREVENCIJI PROBLEMA U PONAŠANJU - piše Bojana Milosavljević
Vrline i maniri - pre svega

   • Prošlog meseca u Ministarstvu prosvete i sporta Republike Srbije promovisan novi program prevencije bolesti zavisnosti u predškolskim i školskim ustanovama, koji će pratiti i odgovarajuća multimedijalna kampanja, kako bi se devijantno ponašanje mlade populacije što više iskorenilo

   Toksikomanija među mladima danas postaje sve izraženija i kod mlađeg uzrasta. Alarmantan je podatak da se starosna granica onih koji su probali razne opijate, sa 15-17 godina, danas spušta na uzrast od 11-12 godina. Prema zvaničnim podacima, pre 12 godina pomoć i lečenje od zavisnosti tražilo je samo 0,7 posto mladih od 15 do 19 godina starosti. Taj procenat je pre dve godine porastao na poraznih 13,9 odsto (u 2002. godini iznosio je čak 16,8 procenata).
Nekakav institucionalni pokušaj (jer, naravno, ne sme se sedeti skrštenih ruku) usledio je pre oko mesec dana. U Ministarstvu prosvete i sporta Republike Srbije promovisan je program prevencije bolesti zavisnosti kod dece (čak i predškolskog uzrasta?!) i mladih, pre nego što destruktivno ponašanje ovog dela naše populacije uzme maha. Program će, kako je objavljeno, imati i snažnu multimedijsku podršku, kako bi što dublje prodro u svest onih koji brinu o mladim naraštajima. U istom cilju formiran je i Savet za prevenciju problema u ponašanju dece i mladih. Novi, namenski projekti, kao: edukacija školskih timova o prestupništvu učenika u školskoj sredini i podrška mladima u prepoznavanju, procenjivanju i rešavanju konflikta.

AGRESIJA DECE I MLADIH - VRH LEDENOG BREGA
Dečji psiholozi složno upozoravaju da devijantno ponašanje imaju deca koja su zlostavljana, zanemarivana i depresivna. Često izazivaju konflikte sa okruženjem, čime iskazuju svoje frustracije. Utvrđeno je, takođe, da đaci problematičnog ponašanja često koriste razne psihogene supstance. Obrnuto, ovakvi zavisnici iskazuju ponašanje van opšteprihvaćenih normi. Država rešava da se sa ovom sve izraženijom pojavom uhvati u koštac, onako kako ume i može, ne bi li se koliko-toliko neutralisale posledice opšteg društvenog sloma, nastalog unazad dve decenije. Kao preventive pojavili su se školski policajci i veća budnost zaposlenih u prosveti, te uvođenje video-nadzora i novih sportskih predmeta, koji treba pravilno da usmere energiju mladih. Potom je usledilo i formiranje pomenutog Saveta za prevenciju. Svim ovim merama želi se - promovisanje zdravog života i lepog ponašanja, veruju u nadležnom ministarstvu. Saopštavaju da je broj ekscesa u školskom prostoru prepolovljen, otkako su se vlasti od pre nekoliko meseci, zajedno sa MUP-om, odlučnije uhvatile u koštac sa ovakvim problemima. Satisfakcija je, međutim, polovična, jer se sada pojavljuje agresivnost mladih na sportskim događajima. Ovde kao uzor služi ekstreman primer huliganskih engleskih fudbalskih navijača, za koje se kaže da su, odlučnim i efikasnim merama vlasti Ujedinjenog Kraljevstva, ipak ,,ukroćeni". Zašto to ne bi mogli i mi u Srbiji - pitaju se odgovorni i ovaj pozitivan podatak sebi postavljaju za cilj.
Uz sve do sada što je preduzelo Ministarstvo prosvete i sporta Srbije (a rezultat je jedva vidljiv, jer ipak je u pitanju - proces i mnogo širi socijalni kontekst), najavljeni potezi obuhvataju: izdavanje publikacije ,,Naj" (Izdavačko preduzeće ,,Nova škola"), koja će afirmisati opravdanost rada Saveta za prevenciju problema u ponašanju dece i mladih, i to tako što će ih obaveštavati o svim projektima. Istovremeno, prihvaćena je ideja istaknutih srpskih sportista o podršci elektronskih medija (najpre televizije), u smislu kreacije i emitovanja spotova i emisija, u čijoj žiži treba da bude - poremećaj ponašanja dece i mladih. Ova kampanja treba da promoviše i podseti na vrline, da, prostije rečeno, odgovori na pitanje - zašto je ,,dobro biti dobar". Slogani, parole, poruke i preporuke treba da budu upućene porodici, deci, učiteljima, vladarima - dakle, sveukupnom društvu, zvanom ,,današnja Srbija". Ako bilo koja od ovih karika popusti i slomi se, sve se remeti i kasni za neodređeno vreme i sa nesagledivim posledicama. A tek tada i tako, perspektiva pojedinca (deteta) i društva postaje krajnje neizvesna.

SLOGAN MORA DA ZVUČI
Valja se nadati da smo uveliko u maniru potrošačkog društva, pa smo dakle, prijemčivi za svekolike medijske poruke i sugestije, mada ništa ne ide ,,preko noći". Prosvetne vlasti i predlagači ovakvih javnih kampanja nadaju se da će ukorenjeno ponašanje kod mladih, a agresivnih, moći da se ispravi, a kod onih koji su, pak, na pravom putu - učvrsti, kao usađeni sistem etičkih vrednosti, ponet, pre svega, iz porodice. Slogan ,,Dobro je biti dobar" postao je moto prosvetnih vlasti u predstojećoj masmedijskoj akciji. Osim spotova, planirane su i emisije sa istim sadržajem, a predviđeni su i temati o seminarima, tribinama, javnim časovima itd. Najzad, Ministarstvo prosvete i sporta Vlade Srbije namerava da za školsku slavu, 27. januara iduće godine, objavi specijalnu publikaciju na osam strana i u 120.000 primeraka, kojom će roditelje, nastavnike i decu upoznati sa svim onim što se planira i realizuje u multidisciplinarnom Savetu za prevenciju problema u ponašanju dece i mladih. Sve ovo u želji da noževi, alkohol, duvan i razni opijati nestanu iz slike zvane školska svakodnevica, upravo one koja iskrsne sporadično, ali nas zato svojim tragičnim posledicama najdublje potrese. Tim više što je jasno da problem agresije dece i mladih nije samo ličan, nego i opštedržavni i nacionalan problem.



NOVE KNJIGE NAŠIH AUTORA: “PRIRODNE POGODNOSTI PLANINE GOČ ZA ZDRAVLJE DECE” MR ŽIVKA SLAVKOVIĆA - piše Ivan Rajović
Povratak prirodi - jedino ishodište pravog spasenja

   • Posmatranjem deca formiraju jasne predstave, mišljenje i logične slike o svetu koji ih okružuje. Trebalo bi ih podsticati da tu lepotu koju dožive iskažu, napišu i nacrtaju. Time se podstiče dečje stvaralaštvo

   U izdanju ,,Riže" iz Kraljeva izašla je nova knjiga magistra Živka Slavkovića, pod nazivom ,,Prirodne pogodnosti planine Goč za zdravlje dece". Za razliku od drugih sličnih dela, ovaj svojevrsni udžbenik o zdravlju i lepoti prirode pisan je sa izuzetnom ljubavlju i gotovo pelagićevskim pristupom ljudskom zdravlju i lekovitom bilju. Uz neskrivenu i, moglo bi se reći, opravdano preteranu ljubav prema Goču, ovo delo sadrži recepte, brojne fotografije gočkih predela i toponima, ali i autorovih prijatelja i saradnika koji ga već decenijama prate u njegovom izuzetno korisnom radu na sakupljanju lekovitog bilja i edukovanju, pre svega, mladih naraštaja u ovoj oblasti.
   U drugom delu knjige, pod nazivom ,,Životinje - stvorenja mila", autor je svoj deci Srbije posvetio nekoliko svojih pesama, čija je tematika sasvim u skladu sa njegovim primarnim opredeljenjem, dakle o prirodi, bilju i životinjama, kao njenim najboljim i najoriginalnijim predstavnicima, ali i dečjim ljibimcima.
   Knjiga je nastala iz autorove potrebe da u savremenom svetu punom zagađenja, nebrige, stresa i ostalih negativnih uticaja, ukaže na potrebu povratka prirodi kao jedinom i delotvornom ishodištu ljudske duše i tela na putu pravog spasenja čitave vrste.
U gradskim i prigradskim industrijskim zonama ekološki uslovi života i radne sredine u velikoj meri su izmenjeni i nepovoljni za zdravlje dece.    Zagađenje životne sredine nepovoljno deluje na fiziološke i psihičke procese, ometa fizički razvoj i kondiciju dece.
    Zato cilj svake porodice, škole i društva jeste jačanje zdravstvenog stanja, psihofizičkih sposobnosti ekološki obrazovanih i vaspitanih mladih ljudi koji će, kad odrastu, te svoje navike i potrebe preneti na dolazeće naraštaje.
Deca i omladina imaju realnu potrebu za boravkom u prirodi. Zato se često organizuju boravci dece u prirodi, sa roditeljima, sportskim klubovima, školama u prirodi u trajanju od dva, sedam i više dana.

GOČ - NAJOPREMLJENIJA APOTEKA
   Planina Goč ima izuzetne prirodne pogodnosti za zdravlje dece. Povoljna je mikroklima tokom sva četiri godišnja doba. Hlorofil povoljno deluje kao fotosedativ i povećana količina kiseonika i ozona, zbog povećane vlažnosti, pospešuju pamćenje, a obilje čiste pijaće vode, bogate kalcijumom i magnezijumom, krepi nežne dečje organizme. Na Goču postoje sportski tereni, objekti za skijanje i igru. Dobro očuvani prirodni resursi omogućavaju pojačanu intelektualnu aktivnost, razvijanje ekološke kulture i pravilnog ponašanja dece i omladine, kao i dobro zdravlje mladih naraštaja.
Sadržaj ove knjige omogućiće deci da upoznaju blagodeti prirode, ekološke resurse prelepe planine Goč u centralnoj Srbiji, koja ima 850 biljnih vrsta, od čega 250 lekovitih, 11 različitih tipova fitocenoza i pet tipova brdskih livada i pašnjaka.
   Divljač Goča je raznovrsna: divlje svinje, srne, vukovi, zečevi, jazavci, veverice, vidre, lisice, kune zlatice, puhovi i kune belice. Od divljih ptica, ovde žive: orlovi, jastrebovi, šumske šljuke, jarebice, kamenjarke, mali gnjurci, divlje patke i druge. U bistrim planinskim potocima žive pastrmke.
U ovakvom okruženju vid, sluh i nervni sistem dece izuzetno funkcionišu. Obilje hlorofila prijatno i blagotvorno utiče na očne nerve i receptore za svetlost.
   Posmatranjem deca formiraju jasne predstave, mišljenje i logične slike o svetu koji ih okružuje. Treba ih podsticati da tu lepotu koju dožive iskažu, napišu i nacrtaju. Time se podstiče dečje stvaralaštvo.
   Priroda Goča je najopremljenija apoteka. Provođenje više vremena na planini izaziva bržu deobu ćelija i brži rast dece, kao i brže zaceljivanje rana i srastanje kostiju i naprsnuća.
   Kraljevačke osnovne škole organizuju nastavu u prirodi na Goču u odmaralištu za decu. Ta rekreativna nastava daje izuzetne rezultate, jer savršena mikroklima Goča izuzetno pogoduje razvoju fizičkih i psihičkih spsobnosti dece. Tamo već postoji fiskulturna sala u kojoj sportisti, deca i omladina Kraljeva, i iz cele Srbije, organizuju letnje i zimske kampove za rad i oporavak. Infrastruktura bi se mogla još urediti uz obavezu da se prirodni ambijent ove naše prelepe riznice zdravlja što više sačuva. Roditeljima slabijeg materijalnog stanja ova knjiga neka bude vodič, kaže autor u svom predgovoru. Zapravo, pored svih edukativnih i lekovitih sadržaja koje ovo izuzetno delo sadrži, ono je u pravom smislu apoteoza Goču, pisana sa izuzetnom i nemerljivom ljubavlju prema jednoj planini koja pored svih estetskih vrednosti predstavlja i pravu fabriku života, što mnogi svesno ili nesvesno ne mogu ili neće da shvate.Povratak na vrh strane


KOŠARKA - SINALKO NAŠA LIGA - piše Zoran Bačarević
I Mašinac uzeo meru Atlasu, Sloga bolja od Čačana

   • U 8. kolu Atlas - Mašinac 89:94, Sloga - Borac 98:87 • Komšijski derbi pred prepunom Halom sportova • U narednom, 9. kolu, Mašinac domaćin Primorci, Sloga gost Avala ade

   Košarkaši Mašinca očigledno su u beogradskoj Vizuri prepisivali ,,diplomski" od starijih kolega iz Sloge. Sa manjim varijacijama kraljevački ,,studenti" su uspeli da ponove uspeh košarkaša Sloge i savladaju Atlas na njegovom ,,bunjištu" na Tošinom bunaru. Beograđani, ispostavilo se, već imaju kompleks domaćeg terena, što je ekipa Mašinca uspela da iskoristi i zabeleži novu pobedu, koja ju je ,,usamila" na drugoj poziciji na tabeli.
Kraljevčani su uspešno otvorili meč na Novom Beogradu, a zvezdane trenutke imali su u trećoj četvrtini kada su konačno obezbedili vrednu pobedu. Četu Miloša Pajića izuzetno je služio šut, pa je na kraju ostvaren i izuzetan učinak od 66 odsto, ukupno iz igre. Mašinac je postigao 10 trojki iz 12 pokušaja, a posle toga Beograđanima nije preostalo ništa drugo nego da potpišu bezuslovnu kapitulaciju. Za konačnih plus pet za Mašinac. Atlas - Mašinac 89:94 (17:20, 25:21, 17:27, 30:26) najvredniji su učinci Marka Dimitrijevića (23) i Mitra Trivunovića (22), dok je Igor Mijajlović postigao deset koševa, ali imao i devet asistencija.
   Značajna pobeda Mašinca, koja ga drži u samom vrhu tabele, pomalo je zasenila još jednu pobedu Sloge u ,,večitom" komšijskom derbiju nad čačanskim Borcem. Prepuna Hala sportova, više od 2.000 gledalaca - najviše ove sezone u kraljevačkoj ,,kutiji šibica", posmatrala je još jedan zanimljiv duel višedecenijskih rivala iz gradova na Moravi i Ibru. Sloga je, opet, prva otvorila meč, Čačani su došli do daha u drugoj deonici. Nastavak je doneo blagu, ali stalnu prednost domaćina, a najveća je stigla u ,,sumrak" meča kod rezultata 93:78 u 38. minutu. Tada je bio rešen pobednik za konačnih Sloga - Borac 98:87 (31:24, 17:24, 23:17, 27:22). Susret Kraljevčana i Čačana obeležio je i povratak na parket povratnika u Kraljevo Slobodana Božovića, koji je zaigrao posle devetomesečne pauze i postigao devet koševa. I drugi novajlija u ,,naknadnom prelaznom roku", Amerikanac Dejmond Edvards, uz zapaženu minutažu postigao je 16 koševa, Uroš Duvnjak 17, a najefikasniji je bio Saša Mijajlović sa 24 koša. Kod Čačana Mićićevih 23 i Labovićevih 19 koševa bili su dovoljni samo za konačan poraz.
   U narednom, 9. kolu, Mašincu sledi prva od dve utakmice sa Baranima, obe u ulozi domaćina. Protivnik ,,studenata" sutra će biti ,,fenjeraš" Primorka, dok će i Sloga imati okršaj sa ekipom iz ,,donjeg doma". Stariji kraljevački prvoligaš gostovaće u Beogradu, a protivnik je u naselju Braća Jerković u nedeljnom podnevnom terminu ,,probuđena" Avala ada.


ODBOJKA - PRVA SAVEZNA LIGA - piše Zoran Bačarević
Bez seta u gostima

   • U 7. kolu Obilić - Ribnica Građevinar 3:0 (25:20, 25:22, 26:24) • Teško bez korektora • U 8. kolu Ribnica u nedelju domaćin Podgoričanima

   Ni posle tri gostovanja ove sezone kraljevački prvoligaš nije osvojio ni set na ,,tuđim" terenima. Poslednji u nizu maksimalnih 0:3 bio je meč 7. kola na Vračaru, gde je novajlija Obilić položio na pleća prvoligaškog veterana. Posle nešto više od časa igre bilo je maksimalnih 3:0 za Beograđane, po setovima 25:20, 25:22, 26:24.
   Ribnica Građevinar je u meč sa Obilićem ušla sa povređenim Ivanom Todorovićem, koji se povredio na poslednjem treningu pred put za Beograd. Tako je poremećena primačka linija, pa je u jednom momentu čak i Tomislav Popović bio u ulozi primača servisa. Kako je problem korektora aktuelan od početka sezone, eto nevolje za Kraljevčane, koja je dovela do poraza maksimalnim rezultatom od 0:3. Četa Dragana Đorđevića ,,koprcala" se u drugom, pa i u trećem setu, gde je najavljen preokret, ali sve je ostalo na najavi. Obilić je osvojio sva tri boda i vratio se u igru odnosno popravio šanse da se ne nađe među najozbiljnijim kandidatima za ispadanje odnosno plej-aut.
   Završnicu prvog dela prvenstva Kraljevčani čekaju, opet, bez rešenog problema korektora u ekipi koja je uspela da osvoji deset bodova. Posle neuspešnog pokušaja sa Roganovićem (odustao od angažmana zbog nezalečenih povreda) i sa Tomislavom Popovićem, koji je po ,,vokaciji” pre svega bloker i Milošem Simovićem (povreda u jeku sezone) na ovom mestu sa Partizanom i Obilićem smenjivali su se mladi Bojović i Tomić. Dok je sa Partizanom to bila ,,dobitna kombinacija", na Vračaru nije funkcionisalo, pa će u poslednja dva kola Đorđević imati žestoke glavobolje. Prvi u tom nizu teških susreta (ukuljučujući i nastavak prvenstva i gostovanje u Kragujevcu) je meč sa Budućnošću iz Podgorice u Kraljevu. Zatim sledi gostovanje u Požarevcu i susret sa Mladim radnikom…



U KRALJEVU OSNOVANO NOVO UDRUŽENJE ŽURNALISTA - piše Života Stanković
Mesto pod suncem i za sportske novinare

   Do sada su sportski novinari imali Udruženje samo u Beogradu. Najpre su čačanske kolege došle na ideju da se organizuju na nivou Moravičkog okrugaa slična inicijativa krenula je u još nekoliko gradova Srbije. Na osnivačkoj Skupštini u Kraljevu pored novinara iz Kraljeva potom Raške, Novog Pazara i Vrnjačke Banje bili su prisutni i gosti iz Čačka doajen sportskog novinarstva Aleksandar Stefanović i Srbo Ranitović iz radio Čačka.
   - Najvažnije je da ovo Udruženje sportskih novinara ima svoj statusda svaki čovek koji se bavi ovim teškim kreativnim poislom bude zaštićen u svakom pogledu što do sada nije bio slučaj - rekao je prof. Stefanović.
   Za prvog predsednika izabran je Stojan Petković, novinar JP Ibarske novosti i dopisnik dnevnog sportskog lista “Sport”.
   - Nadam se da neću biti upamćen samo kao prvi predsednik ovog novoosnovanog Udruženja već i kao uspešan koji će utabati staze budućim čelnicima i novinarima Udruženja. Sada su svoje mesto pod suncem dobili i svi oni koji iz bilo kojeg razloga nisu mogli da budu članovi Udruženja UNS-a ili NUNSA. Dakle veliki korak ... - kaže predsednik Petković.
   Organizaciju skuipa novinara pomogli su Neoplanta i njen direktor Miša Milenković, potom Fudbalski klub Popovići a osnivačka Skupština održana je u prelepom ambijentu hotela Beklvedere zahvaljujući Slobodanu Đerkoviću.
   - Očekujemo da ćemo uskoro dobiti svoj kutak u Kraljevu. Već smo u razgovorima sa ljudima u Opštini i nadampo se da ćemo nesmetano moći da obavljamo svoj posdao - rekao je Saša Daišević, jedan od inicijatora osnicanja Udruženja sportskih novinara Kraljeva i Raškog okruga.
   Sa pažnjom i velikim nestrpljenjen se očekuje Skupština sportskih novinara Srbije koja je zakazana za 15. decembar.

IZABRANO RUKOVODSTVO
   Za prvog predsednika izabran je Stojan Petković (na slici), novinar JP Ibarske novosti i dopisnik dnevnog sportskog lista Sport. U Izvršnom odboru su Zoran Rajić (radio televizija Vrnjačka Banja), Rodoljub Pavlović (Novi Pazar), Aleksandar Daišević i Života Stanković (Kraljevo). U Nadzornom odboru su Saša Veselinović (Kraljevo - predsednik), Vesko Kominac (Raška) i Ljubomir Vojić (Vrnjačka Banja). Sekretar Udruženja je Goran Ćirović (Kraljevo).


PLANINSKI BICIKLIZAM
Prva sezona a već titula

   • Sezona takmičenja u planinskom biciklizmu je završena početkom novembra. Kraj sezone doneo je sumiranje utisaka, analize, pripreme za sledeću godinu

   Pauza će biti iskorišćena da se isprave greške kojih je bilo u pojedinim momentima.
   - Ovaj sport je kod nas relativno mlad, iako je u svetu veoma popularan, a Klub Ekstremnih Sportova "Bounty", koji je ovog proleća startovao sa takmičenjem u planinskom biciklizmu, pre dva dana obeležio je godinu dana postojanja. S obzirom da je ovo prva sezona kako se vozači iz ovog kraljevačkog kluba nadmeću u takmičenjima, sa pravom treba reći da je klub svojim radom i entuzijazmom postigao izuzetno zapažene uspehe u takmičarskom i organizacionom pogledu.
   Iako je prošla tek godina od osnivanja kluba u "Bounty-ju" su ponosni jer u svojim redovima imaju šampiona!
   To je Milanko Usiljanin koji je prvak države u kategoriji preko trideset godina! To je, uz pregršt medalja, najveći uspeh kluba. Prvak države u elitnoj kategoriji je Zoran Živković iz kragujevačkog "Radničkog", a najbolji vozač "Bounty-ja", Ivan Jovanović, je sa par izuzetnih vožnji na kraju sezone opasno pripretio šampionu i takmičarima za koje se smatralo da su neprikosnoveni kod nas.
   Zato i planovi kluba za sledeću godinu zasnovani na osvajanje titule prvaka. Za tako nešto potrebno je organizovati adekvatne treninge. U planu su, takođe, Balkanska i Evropska prvenstva koja se održavaju u Turskoj i Italiji. Osim na rezultate, klub je posebno ponosan na pohvale koje stižu od ljudi iz Biciklističkog Saveza Srbije i od drugih klubova.
   Za ovo kratko vreme postojanja i rada, klub je napravio i internet sajt www.escbounty.org.yu, koji je postao omiljeni sajt za sve one koji vole ovaj sport i uživaju u vožnji bicikla u prirodi. Najveće zasluge za to pripadaju jednom od osnivača, Bojanu Beloici, koji je sajt osmislio i uredio. Napredovanju kluba su doprineli i ostala dvojica osnivača, Siniša Andrić i Saša Čolović, posebno u organizacionom pogledu. Zato je i naš takmičarski cilj za sledeću sezonu je ulazak u pet najboljih u HOBBY SPORT kategoriji.
   Dokaz da klub ozbiljno shvata svoje obaveze je i prihvatanje organizacije trke na jednoj od planina u kraljevačkoj opštini, a kao datum održavanja trke određen je 21. maj 2006. To bi moglo da potpomogne i razvoj turizma u našem kraju.
   Postoji mogućnost da klub bude organizator i Državnog prvenstva u mauntbajkingu ali to pre svega zavisi od finansijske situacije. Ukoliko klub pronađe sponzore za pojedine aktivnosti, velika je verovatnoća da se prihvati i ovaj izazov.
   Ne teba sumnjati da bi osnivači, članovi i prijatelji kluba i ovaj zadatak odradili na najbolji mogući način.


AMERIČKI FUDBAL
Krune slavile pobedu

   U nedelju je na terenu SC "11. April" na Bežanijskoj Kosi, odigrana utakmica između KAF Električar i Kraqevo Royal Crowns koja je završena rezultatom 23:24 (7:0, 0:12, 2:6, 14:6). Oko stotinak gledalaca moglo je uživati u meču sa mnogo lepih poteza, koji je bio neizvestan do samog kraja.
   Rezultat je dve sekunde pre kraja utakmice glasio je 23:18 za ekipu elektrotehnickog fakulteta, Krune su imale poslednji napad i na scenu stupa sjajni Wide receivers tandem Vuk Vučković-Stefan Bukumira. Posle odlicno odrađene reverse pas akcije, Vučković je sjajno uposlio Bukumiru koji je postigao TD za 30 jardi i doneo pobedu Kraljevčanima od 23:24.
   Wide receiver Stefan Bukumira proglašen je za igrača utakmice, sa postignutih 3 TD-a i osvojenih 110 jardi.
   Ovom pobedom Kraljevo Royal Crowns zaokružio je svoju debitantsku sezonu u kojoj su ostvareni sjajni rezultati.Povratak na vrh strane


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Delta banke” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “Blic print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive