Internet izdanje - 16. decembar 2005. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Povećane cene komunalnih usluga i budžet, a smanjeni prihodi Direkcije
Izbori za predsednika opštine
Vlast nije navikla da polaže račune
Socijalni radnici nisu socijalni slučaj
Poslodavci brinu o - sebi
Tračak svetlosti za Kurčubiće
Sestra kao nosilac tereta nege
Rudari su bili u pravu
Petarde samo za punoletne
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, odbojka


ODRŽANA SEDAMNAESTA SEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE KRALJEVO SA OBIMNIM DNEVNIM REDOM KOJI JE USLOVIO DVODNEVNO ZASEDANJE - piše Slobodan Rajić
Povećane cene komunalnih usluga i budžet, a smanjeni prihodi Direkcije

   • Opštinski budžet za 2005. godinu povećan za 59,8 miliona dinara ili za 4,8 odsto, a prihodi Programa za uređenje građevinskog zemljišta smanjeni za 25,5 miliona dinara • Povećane cene grejanja, vode, kanalizacije, čistoće, pogrebnih usluga, parkinga i prevoza od 6,3 do 25,6 odsto • Planovi detaljne regulacije za severnu obilaznicu u Ratini i zaštitni nasip u Žičkom polju • Povoljnije stipendije za studente • Usvojen Strateški plan za socijalnu politiku do 2010. godine i Program mera zaštite bilja u opštini Kraljevo za naredne dve godine • Nova kadrovska razrešenja i imenovanja

Budžet opštine Kraljevo za 2005. godinu povećan je za još 59,8 miliona dinara ili za 4,8 odsto, odlučeno je na sednici Skupštine opštine Kraljevo. Skupština nije prihvatila dva amandmana Odborničke grupe Srpske radikalne stranke da se sredstva za ,,Ibarske novosti” i socijalna davanja prebace u tekuću budžetsku rezervu, kao i predlog radnog zaključka da se u budžetu opštine za 2006. godinu planiraju i sredstva za prevoz srednjoškolaca koji do škole putuju sa udaljenosti veće od 15 kilometara.
Posle višečasovne rasprave, odbornici su većinom glasova doneli odluku o dopunskom budžetu, tako da prihodi budžeta, baš koliko i rashodi, iznose 1.297.193.165 dinara. To je drugi rebalans budžeta u ovoj godini.

ŠTEDNJA ILI POTROŠNJA
Prema tekstu odluke, prihodi od poreza povećani su za oko 31,5 miliona dinara ili za 4,5 odsto (pre svega od poreza na imovinu - 25 miliona dinara, poreza na dohodak, dobit i kapitalne dobitke za oko 12 miliona i prihodi od prodaje dobara i usluga za oko 32 miliona), primanja od prodaje finansijske imovine za 2,3 miliona dinara (153 odsto), drugi prihodi za 6,4 miliona dinara (3,06 odsto) itd.
Istovremeno, došlo je do rasta izdataka za jedan broj korisnika budžeta kojima je rebalansom i raspoređen višak (suficit) prihoda budžeta. Tako je Direkciji za planiranje i izgradnju raspoređeno oko 21,5 miliona, snovnom obrazovanju oko osam miliona dinara, srednjem obrazovanju oko 1,5 miliona, kulturi oko 2,6 miliona, fizičkoj kulturi oko četiri miliona, socijalnoj zaštiti oko 2,2 miliona, dečjoj zaštiti oko 4,6 miliona, informisanju dva miliona dinara itd.
U raspravi, predstavnici predlagača, odnosno odbornici vladajuće koalicije, naglasili su pored ostalog da je opština Kraljevo jedna od retkih koja ima uštede i suficit u budžetu, da su povećani budžetski prihodi upotrebljeni pre svega za investicije čije je učešće u budžetskim rashodima u ovoj godini povećano sa 41 na 43 odsto, kao i za materijalna opremanja, nabavku opreme i poboljšanje uslova rada i poslovanja u društvenim delatnostima i socijalna davanja. Nasuprot njima, odbornici opozicije u Skupštini oštro su kritikovali predlog novog rebalansa budžeta koji se, kako su istakli, nedovoljno razrađen i obrazložen i donosi samo 17 dana pre isteka kalendarske godine. Najoštriji su bili odbornici Srpske radikalne stranke, koji su pored ostalog upitali zašto nije prihvaćen njihov predlog da se najpre razmatraju realizacija budžeta i izveštaji o poslovanju javnih preduzeća i ustanova u periodu januar-novembar 2005. pa zatim predlog rebalansa? Oni su takođe istakli da ovogodišnji budžet nije bio ni razvojni, ni socijalni i da je to „dokaz nesposobnosti vladajuće koalicije, njenog neplanskog, nerealnog budžetskog planiranja i nenamenskog trošenja sredstava ubranih od građana opštine Kraljevo, kao i nespremnosti da reše životne, ekonomske i socijalne probleme u opštini”. Izrazili i sumnju u malverzacije i zloupotrebe u trošenje sredstava, zbog čega su, kako su rekli, uputili zahtev republičkoj budžetskoj inspekciji za kontrolu budžetskog poslovanja u Kraljevu. To je bio povod i za brojne replike i polemike odbornika i šefova odborničkih grupa.

INVESTICIJE UZ KRITIKU
Većinom glasova Skupština je zatim donela odluku o izmenama i dopunama Programa uređenja javnog i ostalog građevinskog zemljišta za 2005. godinu, istovremeno odbivši da usvoji osam amandmana Srpske radikalne stranke, kojima je predlagano da se veći broj stavki koje ne mogu da se realizuju u ovoj prenesu u narednu, 2006. godinu. Prema tekstu usvojenih izmena i dopuna Programa, njegovi prihodi (kao i rashodi) umanjeni su za 25,5 miliona dinara, tako da ukupno za 2005. godinu iznose 723.500.000 dinara.
Obrazlažući predlog za izmene i dopune Programa, Dragiša Spasojević, direktor Direkcije za planiranje i izgradnju „Kraljevo“, pored ostalog rekao je da je do izmena i u prihodima i rashodima došlo iz objektivnih, realnih razloga. Do smanjenja prihoda i rashoda, kako je naglasio, sada dolazi jer su planirana sredstva iz Republike i drugi prihodi umanjeni zbog nemogućnosti realizacije nekih najvažnijih investicija, pre svega zbog neraščišćenih imovinsko-pravnih odnosa i velikog broja kišnih dana u toku građevinske sezone. Po njegovim rečima, uprkos svim teškoćama u ovoj godini u opštini Kraljevo realizovane su brojne investicije i obezbeđeno zadovoljavajuće održavanje komunalne infrastrukture. On je nabrojao veliki broj izvršenih investicija i poslova, kao što su završetak veznog cevovoda za vodosnabdevanje (258 miliona dinara), proširenje i sanacija gradske deponije (14 miliona dinara), izgradnja i asfaltiranje ulica Tike Kolarevića i Žičke i 11 kilometara lokalnih puteva (ulaganja u mesne zajednice 115 miliona dinara), izgradnja dela kraljevačke obilaznice, dva kraka gasovoda, uređenje gradske plaže i obala Ibra, izgradnja kanalizacije i javne rasvete itd. Posebno je naglasio da je za investicije u opštini Kraljevo iz Programa ove godine izdvojeno 420 miliona dinara, a prošle godine samo 146 miliona dinara, kao i da je Direkcija uradila oko tridesetak idejnih i urbanističkih planova, a završen je i deo Prostornog plana opštine Kraljevo (30 odsto).
Ostali učesnici u raspravi, odbornici vladajuće skupštinske većine, ukazali su i na dobru saradnju opštine Kraljevo sa Republikom, čiji su plod, pored pomenutih zajedničkih investicija, i izgradnja puta Kamenica-Goč, Studenica-Mlanča, obilaznice oko manastira Žiče i dela Ibarske magistrale kroz kraljevačku opštinu (Adrani i prema Ušću).
Odbornici skupštinske opozicije žestoko su kritikovali i predlog ovog rebalansa, a jedan broj (SPS) je predložio i konkretna investiciona ulaganja poput onih u Boračkom naselju, Čibukovcu i na parkingu iza Autobuske stanice. U kritici su i ovog puta najoštriji bili odbornici SRS, koji su pored ostalog istakli da je i ovaj dokument rezultat neracionalnog i nerealnog planiranja. Ponovili su primedbu zbog čega nije razmatrana dosadašnja realizacija Programa, pa tek onda predlog rebalansa i ustvrdili da „pozicija” u Skupštini „priča bajke o kapitalnim investicijama i saradnji Republikom dobra“, dok je situacija na terenu sasvim drugačija.
Naravno, diskusije odbornika SRS nisu ostale bez odgovora odbornika skupštinske vladajuće većine, pa je tako mr Jovan Nešović, šef OG G 17 plus, pored ostalog oštro demantovao da aktuelna lokalna vlast „priča bajke“ i diskusiju odbornika SRS nazvao najvećom mogućom demagogijom, potkrepivši to podacima o dosadašnjim ostvarenim rezultatima sadašnje lokalne vlasti u poslednjih godinu i po dana, posebno investicionim ulaganjima iz budžeta i opštine i Republike.

„UZLET” CENA
U nastavku rada Skupština je većinom glasova odbornika dala saglasnost na povećanje cena usluga JKP „Toplana”, „Vodovod” i „Čistoća”. Svojim rešenjem najpre se saglasila sa odlukom Upravnog odbora JKP „Toplana” o povećanju cene grejanja u proseku za 25,67 odsto. Tako će od sada (od davanja saglasnosti SO) cena centralnog gradskog daljinskog grejanja, bez PDV od 8 odsto, iznositi za stambeni prostor 33 dinara, za povlašćeni prostor 110,9 dinara i za poslovni prostor 165 dinara po kvadratnom metru grejne površine, s tim što se se za stambeni plaća 12 meseci, a za preostala dva prostora šest meseci u godini. Upravni odbor tog preduzeća doneo je ovakvu odluku isključivo zbog povećane cene energenata, i to cene gasa početkom septembra od 35 odsto i mazuta od 45 odsto, a ti energenti sa više od 60 odsto utiču na troškove poslovanja preduzeća, pored inflacije, povećanja cene struje i drugih elemenata. Naglašeno je i da je i posle ovog povećanja cene grejanja ono u Kraljevu i dalje među najnižim u Republici, i to potkrepljeno priloženim uporednim podacima za 44 opštine u Srbiji.
Skupština je potom dala saglasnost na odluku UO JKP „Vodovod” o povećanju cena usluga tog preduzeća u proseku za 14,57 odsto. Tako će ubuduće cena vode iznositi za domaćinstva i ZC „Studenica” 13,59, a za privredu 45,68 dinara po kubnom metru potrošene vode, cena odvođenja otpadnih voda za domaćinstva i ZC ,,Studenica” 3,98, a za privredu 12,43 dinara po „kubiku” i cena za prečišćavanje otpadnih voda za domaćinstva i ZC ,,Studenica” 2,19, a za privredu 6,58 dinara po „kubiku“. Kako je obrazloženo, predloženo je povećanje u visini rasta cena na malo, i zbog realnog rasta troškova poslovanja preduzeća (električna energija, gorivo, hlor, liveni materijali itd.), uz napomenu da „nominalno povećanje cena vode za domaćinstvo iznosi 1,73 dinara po m3 vode, što mesečno za četvoročlano domaćinstvo, koje prosečno troši 15 m3 vode, iznosi 25,95 dinara”, i da to nije veliko opterećenje za potrošače. U obrazloženju je navedeno i da ,,Vodovod” sa ovakvim cenama i slabom naplatom ima gubitke, kao i da su zarade, intervencijom osnivača, svedene u realne okvire u drugom polugođu ove godine.
Usluge „Čistoće” povećane su tako, da će korisnici ubuduće plaćati više za 14,37 odsto za iznošenje i trajno deponovanje smeća, za 13,12 odsto za pogrebne usluge i 6,27 odsto za korišćenje parking prostora. Nova cena iznošenja i deponovanja smeća je za domaćinstva za stambeni 1,96 dinara, a za dvorišni prostor 0,13 dinara po kvadratnom metru, za privredu za poslovni prostor od 1,76 do 9,52 dinara, a za placeve i trotoare od 0,26 do 4,33 dinara po „kvadratu“ (tarifa podeljena na tri zone), dok je za cirkuse, luna parkove i drugo u paušalnom iznosu 1.008 dinara, za objekte privrednog karaktera, prehrambene kioske, benzinske stanice i drugo od 392 do 504 dinara i za kioske za štampu i duvan mesečno od 363 do 433 dinara. Neke od najbitnijih novih cena pogrebnih usluga su za sahranu posmrtnih ostataka 3.611, za prevoz posmrtnih ostataka 278-555, za ukop ili polaganje urne 833, korišćenje kapele 416 dinara i održavanje grobnog mesta godišnje 213 dinara. Novi cenovnik usluga parkinga podrazumeva da se parkiranje na opštim parkiralištima plaća 12,71 dinar za svaki započeti sat, 16,95 dinara za posebna parkirališta i 20,34 dinara za parking iza zgrade opštine. Povećane su i cene mesečnih pretplatnih karata za opšta parkirališta 407 dinara, a za posebno-opšta i posebna (specijalna) od 1.017 (parkirališta pravnih lica) do 5.000 dinara (iza zgrade SO Kraljevo).
Odbornici skupštinske većine u raspravi su istakli da svako povećanje cena nije popularno, ali da je sada neophodno da bi ova tri javna komunalna preduzeća pozitivno poslovala i bila sačuvana od propadanja i da su sve predložene cene manje nego u susednim gradovima i opštinama. Odbornici opozicije, pre svega iz SRS i SPS, naglasili su da je ovo povećanje cena veliki udar na socijalni položaj i sigurnost građana i da nema pravog opravdanja. Miljko Četrović (SRS) je istako da je povećanje usledilo baš 14. decembra da ne bi došlo pod kontrolu Vlade Srbije, koja sa stupanjem novih propisa na snagu počinje od 15. decembra.
Skupština je dala saglasnost i na tarifu prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju na teritoriji opštine Kraljevo, kojim se ove cene prevoza povećavaju u proseku za 16,55 odsto. Putnici će autobuski oprevoz, prema novoj tarifi, zavisno od kilometraže, plaćati od 25 dinara (0-2 kilometra) do 200 dinara (81-85 km). Za daljinu 9-11 km plaćaće se 50 dinara, 16-20 km - 60 dinara, 26-30 km - 75 dinara, 41-45 km - 115 dinara, 56-60 km - 165 dinara itd. Kako je obrazloženo, povećanje je odobreno zbog povećanih cena goriva i drugih troškova poslovanja od poslednjeg povećanja cena prevoza 2. avgusta ove godine, već usaglašene bruto-tarife na nivou Republike, da su povećane cene prevoza u međumesnom saobraćaju već u primeni od 1. avgusta, a da u odnosu na nju cena „lokalnog“ prevoza zaostaje od 10 do 37,5 odsto, zavisno od relacije.
Odbornik Vito Dmitrović (SRS) upozorio je da je ,,Autotransport” kao najveći prevoznik u opštini još u junu podneo zahtev da se preispita način dobijanja linija u prevozu, jer privatni prevoznici izbegavaju najlošije, najduže i nerentabilne linije i imaju druge privilegije, a ,,Autotransport” zbog toga ima gubitke, uz opasnost da ode u stečaj!?

URBANISTIČKI PLANOVI
U nastavku rada Skupština je donela i niz drugih važnih odluka. Najpre iz oblasti urbanističkog planiranja i urbanizma. Usvajanjem Odluke o pristupanju izradi plana detaljne regulacije za deo severne obilaznice u Ratini, za koji je program uradila Direkcija „Kraljevo”, a planom će se obuhvatiti oko 156 hektara zemlje uz izradu strateške procene uticaja na životnu sredinu i, kako je obrazloženo, stvoriti uslovi za nastavak izgradnje ove kraljevačke obilaznice sa svom potrebnom infrastrukturom. Odbornici SRS su još jednom izrazili neslaganje sa izgradnjom ove, kako su rekli, „nezaobilaznice” i sumnju da će, za razliku od Čačka, Kragujevca, Kruševca i drugih gradova, Kraljevo možda ostati saobraćajno „slepo crevo“, što su odbornici „pozicije“ ocenili kao demagogiju i zamenu teza jer je „ratinska” obilaznica Kraljevu neophodna i „stoji u GUP-u” već 20 godina. Amandman OG SRS na ovu odluku nije prihvaćen.
Jednoglasnom odlukom o donošenju plana detaljne regulacije za izgradnju desnoobalnog zaštitnog nasipa u Žičkom polju, koji je po predviđenoj proceduri takođe uradila Direkcija „Kraljevo”, pak, stvoriće se preduslovi za zaštitu postojećih i novih izvorišta za vodosnabdevanje Kraljeva na ovoj lokaciji, prema ranije usvojenom programu.
Na predlog Opštinskog javnog pravobranilaštva, usvojeno je i rešenje kojim se stavljaju van snage ranija skupštinska rešenja o prenosu nepokretnosti i kojim se raskidaju ugovori o prenosu nepokretnosti zaključeni između opštine Kraljevo i JP „Ibarske novosti” (zgrada sa placom stare Muzičke škole) i rešenje kojim se prenosi pravo korišćenja jedne katastarske parcele na MZ Sibnica za izgradnju seoskog doma.
Žučne polemike izazvao je predlog za izmene Statuta JP za stambene usluge „Kraljevo” (usvojen većinom glasova), kojim je ovom preduzeću proširena delatnost i na menjačke poslove, kako je obrazloženo da bi se jednom radniku tog JP obezbedio odgovarajući posao. Insistirano je da ovo JP, čiji je osnivač opština, konačno doživi transformaciju, jer se sada 80 odsto bavi sporednim delanostima.

POVOLJNIJE ZA STUDENTE
Usvojenom izmenom Odluke o stipendiranju studenata opštine Kraljevo dato je pravo studentima druge i viših godina studija sa prosekom iznad 8,5 da mogu konkurisati za opštinske stipendije i sa jednim prenetim ispitom. Saopšteno je i da su do sada studentima podeljene 54 stipendije, za koje je iz budžeta izdvojeno dva miliona plus dodatnih 430.000 dinara.
Izmenama i dopunama Pravilnika o pravima na regresiranje troškova boravka dece u PU „Olga Jovičić Rita” i Dečjem odmaralištu „Goč”, ukinuto je pravo organa škola da pored popusta po drugim osnovama mogu davati pravo na regres u obimu od 10 odsto obuhvaćene populacije i pravo neplaćanja naknade od 50 odsto za dane opravdanog odsustva dece u Predškolskoj ustanovi, odnosno neopravdanog prekida boravka u Školi u prirodi na Goču. Posle brojnih kritika škola zbog toga što učenike šalju u škole u prirodi na Tari i druge centre umesto na Goč, donet je i radni zaključak kojim je obavezano Odeljenje društvenih delatnosti da pripremi tekst skupštinske odluke da kraljevačke škole učenike šalju isključivo u Školu u prirodi na Goču.
Skupština je razmotrila i usvojila i Izveštaj o realizaciji programa zaštite bilja u prvih šest meseci ove godine i Izveštaj o sprovedenim merama uništavanja gubara na području opštine i donela Program mera zaštite bilja na području opštine Kraljevo za naredne dve godine.
Doneto je i više odluka o razrešenju i postavljenju kadrova, dve tačke su povučene, a dve uvršćene u dnevni red, dok je odbijeno čak 19 predloga OG SRS za izmene i dopune dnevnog reda.

ISHITRENO?
Odluka o stavljanju van snage i raskidu ugovora opštine i ,,Ibarskih novosti” o pravu korišćenja zgrade stare Muzičke škole u Kraljevu doneta je uz obrazloženje da ,,Ibarske novosti” nisu ovu zgradu koristile i privele nameni i da se zaštiti interes opštine u predstojećoj privatizaciji ovog javnog preduzeća. Direktor ,,Ibarskih” Dragan Rajičić zamolio je da se odluka ne donosi ishitreno, jer preduzeće poseduje i posedovni list na zemljište na kojem se nalazi škola, već „da se sedne za sto, razgovara i nađe najbolje rešenje i za opštinu i za preduzeće”. Usledila je šira rasprava u kojoj je pored ostalog odbornik Radoš Jovanović upozorio da se slična situacija dogodila sa Zanatskom zadrugom „Stil”, sa kojim je opština izgubila spor na sudu, pa je ova tačka povučena sa dnevnog reda. Odluka je ipak doneta većinom glasova sa 34 „za”, šest „protiv” i 12 „uzdržanih“.

BESPLATNO ZA STARE OSOBE?
Skupština je prihvatila radni zaključak koji je u ime Odborničke grupe G 17 plus izneo odbornik Miloš Vesković da svi korisnici prevoza u „lokalu” stariji od 65 godina mogu da koriste besplatnu vožnju, s tim da kao dokaz u trenutku vožnje pokažu lični dokument kao dokaz godina starosti, kao i da se nadležni organ uprave obaveže da o tome pripremi predlog izmene odgovarajuće odluke o prevozu u gradskom i prigradskom saobraćaju.Povratak na vrh strane


IZBORI ZA PREDSEDNIKA OPŠTINE

O POSTUPKU KANDIDOVANJA ZA IZBOR PREDSEDNIKA OPŠTINE
Neophodna podrška najmanje tri odsto birača


   Važeći Zakon o lokalnim izborima, donet pre tri godine, u trećem poglavlju reguliše postupak izbora predsednika opštine. Ovim poglavljem propisan je način kandidovanja, izbora i opoziva „prvog čoveka opštine”.
Prva faza izbornog postupka - način kandidovanja za ovu najvišu lokalnu funkciju razrađeni su članovima 55, 56. i 57. Zakona o lokalnim izborima. U skladu sa odredbama člana 55, ,,kandidata za predsednika opštine mogu predložiti, posebno ili zajedno političke stranke, koje svojim potpisima podrži najmanje 3 odsto birača u opštini”, kao i „grupa građana koju svojim potpisima podrži najmanje 3 odsto birača u opštini”.
Prema članu 56. Zakona, „opštinska izborna komisija će, najkasnije pet dana po isteku roka za predlaganje kandidata, utvrditi listu kandidata za predsednika opštine po azbučnom redu prezimena kandidata”, s tim što „na listi kandidata, uz lično ime kandidata, obavezno se navodi naziv predlagača”.
   Članom 57. Zakona regulisan je postupak odustajanja od kandidature. Prema tom članu, „podnosilac predloga kandidata za predsednika opštine može povući predlog najkasnije do dana utvrđivanja liste kandidata za predsednika opštine”. Pored toga, i „svaki kandidat može odustati od kandidature do dana utvrđivanja liste kandidata za predsednika opštine”, a „predlog se povlači, odnosno odustanak se izjavljuje u pisanom obliku”.
S obzirom da ovim poglavljem nije predviđen način propisivanja obrazaca za prikupljanje potpisa, žalbeni postupak i ostale radnje u postupku kandidature, i na fazu kandidodovanja mogao bi da se primeni član 54. Zakona o lokalnim izborima kojim je regulisano da se „izbor odnosno opoziv predsednika opštine sprovodi na osnovu shodne primene odredbi ovog zakona o izboru odbornika skupštine jedinice lokalne samouprave”. To drugim rečima znači da opštinska „izborna komisija propisuje oblik i sadržaj obrazaca za potpis birača koji podržavaju kandidata i stavlja ih na raspolaganje potencijalnim kandidatima u roku od pet dana od dana raspisivanja izbora”, a „predlagač kandidata određuje ovlašćena lica za prikupljanje potpisa birača i izdaje im posebno ovlašćenje za prikupljanje potpisa”, dok je „zabranjeno prikupljanje potpisa na radnim mestima, kao i svaki vid vršenja pritiska na građane da svojim potpisom podrže kandidata”, a birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata. Izborna komisija dužna je takođe da „propiše način provere autentičnosti potpisa i drugih podataka kojim se popunjavaju obrasci”. Komisija je obavezna da odmah proglasi kandidaturu po prijemu predloga i odgovarajuće dokumentacije, a najkasnije u roku od 24 časa od prijema predloga sa dokumentacijom. Rešenje o proglašenju kandidature komisija dostavlja bez odlaganja podnosiocu. Kad utvrdi da kandidatura nije podneta blagovremeno, komisija donosi rešenje o njenom odbacivanju, a ako utvrdi da sadrži nedostatke, u roku od 24 časa od prijema kandidature doneće zaključak kojim predlagaču nalaže da otkloni te nedostatke u roku od 48 časova od časa dostavljanja zaključka i uz ukazivanje na radnje koje treba da obavi radi otklanjanja nedostataka. Kad komisija utvrdi da nedostaci ni posle datog roka nisu otklonjeni, doneće u narednih 24 časa rešenje kojim se odbacuje proglašenje kandidature.
Shodno članu 26. Zakona, svaki podnosilac predloga ima pravo da u roku od 48 časova od dana proglašenja kandidature izvrši, ili preko lica koje ovlasti, uvid u sve podnete kandidature i dokumentaciju podnetu uz njih. Pored toga, članom 27. propisano je da građani imaju pravo da budu blagovremeno, istinito i nepristrasno obavešteni preko javnih glasila o kandidatima i svim aktivnostima učesnika izbornog postupka i događajima značajnim za izbore.
Što se tiče kaznenih odredbi vezanih za fazu kandidovanja, Zakon propisuje da će se „novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara kazniti za prekršaj politička stranka, koalicija odnosno druga politička organizacija ili drugo pravno lice koje prikuplja potpise suprotno odredbi člana 23. stav 4. ovog zakona” (prikupljanje potpisa na radnim mestima i pod bilo kojim vidom pritiska). Za isti prekršaj kazniće se i odgovorno lice u političkoj organizaciji ili drugom pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 10.000 dinara, kao i lice koje prikuplja potpise.

BROJ BIRAČA I CENZUS
Prema podacima Odeljenja za opštu upravu, 13. decembra 2005. godine, u birački spisak opštine Kraljevo bilo je upisano 102.158 birača. Od tog broja 3 procenta, koliko je potrebno kao cenzus za potpise podrške potencijalnim kandidatima za predsednika opštine, iznosi 3.064 birača.


OBAVEŠTENJE IZBORNE KOMISIJE OPŠTINE KRALJEVO
Preuzimanje obrazaca


   „Obaveštavaju se potencijalni učesnici u izborima za predsednika opštine Kraljevo, raspisanim za 5. februar 2006. godine, da obrasce propisane od strane Izborne komisije opštine Kraljevo, uključujući i obrazac za potpis birača koji podržavaju predlog kandidata, mogu preuzimati od srede, 14. decembra 2005. godine, u prostoriji sale 3 zgrade opštine Kraljevo, svakog radnog dana, u vremenu od 10.00 do 14.00 časova”.


SAOPŠTENJE ODELJENJA ZA OPŠTU UPRAVU OPŠTINE KRALJEVO

Uvid u birački spisak do 20. januara


   „Na osnovu člana 19. Zakona o izboru narodnih poslanika („Službeni glasnik RS”, broj 35/00 i 18/04) i Odluke o raspisivanju izbora za predsednika opštine Kraljevo („Službeni glasnik RS”, broj 109/05), koji su raspisani za 5. februar 2006. godine, Odeljenje za opštu upravu opštine Kraljevo, obaveštava građane koji imaju prebivalište na teritoriji opštine Kraljevo da je birački spisak izložen na uvid u zgradi opštine Kraljevo, soba 109, I sprat, a izvodi iz biračkog spiska u mesnim kancelarijama na području opštine Kraljevo.
Uvid u birački spisak, uz ličnu kartu, građani mogu da izvrše u periodu od 12.12.2005. godine do 20.01.2006. godine do 24 sata, kada se birački spisak zaključuje, svakog radnog dana i subotom od 7 do 15 časova.
U ovom periodu građani, uz ličnu kartu, mogu Odeljenju za opštu upravu podneti zahtev za upis ili brisanje birača iz biračkog spiska ili izmenu, ispravku ili dopunu podataka u biračkom spisku.
   Posle zaključenja biračkog spiska zahtev za promene u biračkom spisku građani mogu podneti samo Opštinskom sudu i na osnovu odluke nadležnog suda promene mogu biti izvršene najkasnije 48 sati do dana određenog za izbore.”Povratak na vrh strane


ODRŽAN SEMINAR MISIJE OEBS-A - piše Ivan Rajović
Vlast nije navikla da polaže račune


   U organizaciji misije OEBS-a u Srbiji i Crnoj Gori, samo za službenike u javnim preduzećima i ustanovama iz nekoliko gradova ovog regiona, među kojima su i Novi Pazar, Raška, Kraljevo, Baljevac, odnosno, Raši okrug, 11.12.2005. je održan seminar na kojem je ljudima iz javnih preduzeća i ustanova objašnjeno kako da primenjuju Zakon i pokazani su primeri koji se najčešće pojavljuju u praksi. Gosti su bili Nemanja Nenadić iz nevladine organizacije, Rodoljub Šabić, državni poverenik i Nevena Ružić iz misije OEBS-a u Srbiji i Crnoj Gori. Tribina je trajala između tri i četiri sata i napravljeno je nekoliko desetina varijanti pitanja i odgovora o tome šta je državna tajna, šta je tajna o povredi ličnosti, šta je to što je dostupno građanima, a šta to zakon ne dozvoljava. To su bile glavne, ali je bilo i drugih tema o kojima je razgovarano na ovom skupu.
   Bila je to i prilika za kraći razgovor sa gospodinom Rodoljubom Šabićem, koji je Kraljevčanima dobro poznat još iz vremena kada je bio ministar uprave i lokalne samouprave u vreme kada su u Kraljevu bile uvedene privremene mere, odnosno kada je kraljevačkom opštinom upravljao prinudni organ sa Markom Petrovićem na čelu.
• Gospodine Šabiću, moram prvo da Vas podsetim da ste Vi jedan od ,,krivaca" što je svojevremeno, pod za građane narazjašnjenim okolnostima, na čelo Prinudnog organa opštine Kraljevo, došao čovek koji je napravio pravu pometnju u ,,Ibarskim novostima", a ni ostali potezi mu nisu bili baš sjajni. Kako danas gledate na to i osećate li dozu krivice?
   Ne bih sada želeo da govorim o tome. Ja sam rekao da stojim iza raspuštanja opštine, a ne iza kadrovskih problema i moja ideja je bila pet činovnika iz uprave do izbora, ali preglasao me je Zoran Živković, i to je jedan od razloga naših sukoba i tako nešto mi je uradio i u Pirotu i u Ćupriji i videli ste kako je prošla DS na kontu takvih ,,pametnih" ideja.
• Dobro, koji je povod Vašeg boravka u Kraljevu ?
   Povod je seminar koji je održan u organizaciji sa misijom OEBS-a u Srbiji i Crnoj Gori, u saradnji sa predstavnicima Raškog okruga. Reč je o edukaciji kadrova koji rade u organima vlasti, pre svega na nivou lokalne samouprave, za primenu Zakona o slobodnoj informaciji. Kadrovi nam nisu još uvek osposobljeni za primenu tog Zakona i to nije njihova krivica. Uz sve deficite koje imamo, i te logističke, materijalne, cela ideja je bila da se sa tim ljudima porazgovara i da se pripreme za kvalitetniju primenu Zakona, za ostvarivanje jednog principa kojem mi moramo težiti i ja sam zadovoljan današnjim seminarom.
   Inače, ovo je jedan od pet seminara koji su održani u pet okruga. Dosad je to bilo u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Kruševcu i peti je bio u Kraljevu. Cela ideja svodi se na to da ljudi u organima vlasti moraju da shvate da ta naša orijentacija ka demokratskom društvu, ka društvu koje nije sposobno da se integriše u Evropu, pored ostalog podrazumeva i jednu činjenicu, a to je da je u osnovi svega građanin. On bira, daje legitimitet vlasti i plaća porez, tj. sve što vlast radi. A taj neko ko plaća, ima elementarno pravo da zna ko šta odlučuje u njegovo ime, kako odlučuje i naročito kako troši njegov novac.
• Kako ocenjujete učinak skupa u Kraljevu, u odnosu na druge gradove u kojima su seminari bili održavani ?
   Na seminaru je bilo dosta tema. Mene prati misija OEBS-a i nevladina organizacija koju koordinira Fond za otvoreno društvo, pa su tu bili i eksperti te koalicije i mislim da je bilo dobro i uspešno. Činjenica je da bi ovakve stvari trebalo ponavljati u kontinuitetu. Tvrd je i okoštao naš mentalitet, nije naš građanin navikao na to da ima pravo da kontroliše vlast, niti je vlast navikla da polaže račune, ali mislim da pomaka ipak ima.
• Mislite li, na osnovu svog dosadašnjeg iskustva, da je Kraljevo sredina koja je ipak specifična u odnosu na druge?
   Nisam trenutno u toj poziciji da se bavim Kraljevom kao specifičnom sredinom. Što se mene tiče, to je sada jedan globalni prostor. Znam da je u Kraljevu sada koncentrisan najveći deo poslova vezanih za dislociranje matične knjige s Kosova i jasno je da je to specifična sredina, i ne samo po tom pitanju, već po pitanju trovanja Ibra, fenola i mnogih drugih stvari. Zapravo, to je jedna sredina koja bi sigurno zavređivala više podrške Republike.Povratak na vrh strane


SINDIKAT I SOCIJALNA ZAŠTITA - piše Rajko Sarić
Socijalni radnici nisu socijalni slučaj

   Socijalna zaštita u Srbiji nalazi se u zapećku, odnosno po strani u odnosu na dešavanja u zdravstvu i prosveti. Prostim jezikom rečeno, oblast socijalne zaštite za nadležno ministarstvo predstavlja tipični socijalni slučaj, iako zapošljava oko 9.000 radnika. U poslednje vreme često kontaktiramo sa resornim mistarstvom ukazujući na pogubnost politike gde je socijalna zaštita marginalizovana, o čemu svedoči i najnovija projekcija plata u zdravstvu, gde je došlo do povećanja koeficijenata, dok o rastu plata u socijalnoj zaštiti nije bilo reči. Topli obrok i regres, koji se redovno uplaćuje u drugim delovima javnog sektora, kod nas izostaju. Sva prava na koja se pozivamo proizilaze iz Zakona o radu, a ne iz Zakona o socijalnoj zaštiti, koji je u postupku donošenja već tri-četiri godine. Dakle, želimo isti status sa zaposlenim u zdravstvu, da budemo tretirani baš kao i oni i na planu ličnih primanja, ali i na planu socijalnog programa, jer imamo situaciju da je oko 10.000 zaposlenih u zdravstvu i prosveti uzelo otpremnine, dok je zaposlenim u socijalnoj zaštiti to onemogućeno, kaže za ,,Ibarske novosti” Nela Dančetović, predsednik Odbora za socijalnu zaštitu sindikata ,,Nezavisnost”.

MANJAK ILI VIŠAK
   Smatram da socijalni program treba uvesti i u socijalnu zaštitu, kaže Dančetovićeva, i pored tvrdnji nadležnog ministarstva da u oblasti socijalne zaštite ima oko 1.000 radnika manje od potrebnog broja.
   - Od sledeće godine lokalna samouprava dobija neke druge ingerencije nad Cenrom za socijalni rad, pa se postavlja pitanje da li će lokalnoj samoupravi biti u interesu da plaća sadašnji broj radnika u oblasti socijalne zaštite. Dakle, pitanje je šta će se desiti sa objektivnim tehnološkim viškom koji će se, to je sigurno, pojaviti. Upravo zato insistiramo kod resornog ministarstva i Vlade Srbije da i zaposlenim u socijalnoj zaštiti bude omogućen odlazak sa radnog mesta uz novčanu naknadu. Objektivno, u nekoj ustanovi socijalnog tipa imamo manjak, a u nekim višak radnika, i to je problem koji mora rešiti ministarstvo uz sistematizaciju radnih mesta. Problem je što se normativi prave u Beogradu, u ministarskoj fotelji, bez konsultacije ,,baze”, odnosno socijalnih ustanova i sindikata - ocenjuje naša sagovornica.
   Ona dodaje da je Sindikat zaposlenih u socijalnoj zaštiti, nažalost, dosta pasivan, a Sindikat ,,Nezavisnost” još uvek nema tu snagu da značajnije utiče na poboljšanje položaja zaposlenih.
   Položaj socijalne zaštite u okviru zdravstvenog sistema je problematičan i zbog toga što se njeni radnici nalaze na platnom spisku Fonda za zdravstveno osiguranje i što nemaju nikakve veze sa Fondom socijalne zaštite, iako zaposleni rade upravo u ustanovama takvog tipa.
   - Velike su razlike između plaćanja zdravstvenih radnika u zdravstvu i zdravstvenih radnika u socijalnoj zaštiti. Rast plata i svih beneficija nije ravnomeran. Projekcija zaposlenih u zdravstvu je uvek korak ispred nas, nadležno ministarstvo uopšte ne priznaje zdravstvenu službu u socijalnoj zaštiti, u smislu zdravstvene nege, bez obzira što u svim našim ustanovama imamo i socijalnu i primarnu zdravstvenu zaštitu. Nailazimo na neobjašnjivo nerazumevanje, kako kod ministra zdravlja, tako i kod ministra finansija, pa tako radimo posao koji nije priznat. Ministarstvo zdravlja, odnosno Fond za zdravstveno osiguranje, zaposlenim u socijalnoj zaštiti ne plaća ni noćni rad, putne troškove, dežurstvo, kao ni rad tokom praznika. Ovi troškovi padaju na teret osnovne organizacije, što znači da se sredstva obezbeđuju kroz osnovnu cenu smeštaja pacijenata, zbog čega bismo mogli da dođemo u situaciju da ta sredstva neće biti dovoljna - kaže Nela Dančetović i naglašava da zaposleni u socijalnoj zaštiti nemaju nikav uticaj na ministarstvo, a centri kao što su gerontološki centri, starački domovi i specijalne ustanove su bolnice u malom:
   - Svaki gerontološki centar ima stacionar gde se vrši i primarna i sekundarna zdravstvena zaštita. Ne tražimo da nam se isplaćuju specijalističke i subspecijalističke plate, ali tražimo da budemo izjednačeni sa platama radnika u zdravstvu u onim kategorijama koje mi imamo, a to su uglavnom kadrovi sa srednjom ili višom školskom spremom.

PSIHIJATRIMA BENEFICIJA
   - Specijalisti ionako dolaze sa strane i sa njima se sklapa poseban ugovor o radu. Dakle, iako obavljamo poslove istovetne sa poslovima koje obavljaju zaposleni u zdravstvenim centrima, isto obavljaju i zaposleni u specijalističkim ustanovama socijalnog tipa, samo u nešto težim uslovima. Mnoge ustanove, poput psihijatrijskih i ustanova koje zbrinjavaju retardiranu decu i odrasle bi morale imati prioritet, odnosno, zaposleni u tim ustanovama morali bi da imaju beneficirani radni staž.
   Kakav je odnos nadležnog ministarstva prema zaposlenim u socijalnoj zaštiti govori i podatak da se umesto skraćenja radnog vremena u psihijatrijskim ustanovama, sa trideset pet sati, pominje mogućnost ,,dodavanja jednog sata”, što je van svake logike. Ministarstvo je i te kako upoznato sa dešavanjima u psihijatrijskim ustanovama, gde su zaposleni često predmet i fizičkih napada, a bilo je i slučajeva silovanja od strane pacijenata. Reč je o odraslim osobama koji se leče od alkoholizma, narkomanije i drugih teških oboljenja, tako da je ugrožen i život zaposlenih, kaže Dančetovićeva i pozdravlja proces racionalizacije, ali ne samo u osnovnim organizacijama, već i u višim instancama.

DOBROVOLJCI
   U Gerontološkom centru ,,Agens” ima nešto više od stotinu zaposlenih socijalnih radnika, među kojima je desetak onih koji bi, da postoji socijalni program, dobrovoljno otišlo iz firme.Povratak na vrh strane


BRANISLAV ČANAK, PREDSEDNIK UDRUŽENIH GRANSKIH SINDIKATA ,,NEZAVISNOST” - piše Marko Slavković
Poslodavci brinu o - sebi

   • UGS ,,Nezavisnost” je član Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata i Evropskog foruma Evropske konfederacije sindikata, sa više od dvanaest miliona članova. Imajući to u vidu, predsedniku UGS ,,Nezavisnost” Branislavu Čanku postavili smo nekoliko pitanja od interesa za radnike, pre svega, u vezi sa predstojećom privatizacijom

• UGS ,,Nezavisnost” pripada velikoj i moćnoj evropskoj i svetskoj porodici. S obzirom na to, vi u čestim kontaktima sa kolegama iz mnogih zemalja razmenjujete mišljenja u vezi sa zaštitom prava radnika. U tom smislu, kakav je vaš trenutni uticaj u kolektivnom pregovaranju?
- Uticajni smo onoliko koliko sam sistem pregovaranja funkcioniše, a slabo, ili nikako, ne funkcioniše. Prema tome, nemamo uslova da se iskažemo koliko smo sposobni kao pregovarači. Bilo je određenih pokušaja, i to je teklo dosta dobro u septembru, mada je bilo opiranja od strane poslodavaca. Ali, kad je trebalo da se poptpiše protokol o prihvatanju teksta sa Unijom poslodavaca Srbije, Savez samostalnih sindikata i mi smo ga jednoglasno usvojili, ali su ga poslodavci jednoglasno odbili. Nisu odbili delove kolektivnog ugovora, nego su odbili ugovor u celini, što je apsolutno besmisleno. To pokazuje da iza toga postoji neka druga namera, a ne otpor prema ugovoru. U međuvremenu, mi smo to podigli na viši nivo. Na sednici Socijalno-ekonomkskog saveta ja sam rekao da se to uslovi sa Socijalno- ekonomskim savetom. Ukoliko nema kolektivnog ugovora, nema ni Socijalno-ekonomskog saveta. Jer, ne postoji država gde postoji Socijalno-ekonomski savet kao institucija socijalnog dijaloga, a da ne postoji kolektivni ugovor. Dakle, osnovna prepreka kolektivnim ugovorima su poslodavci. Mi ćemo ponovo da ivršimo pritisak na njih i da u jednom kraćem vremenskom roku postignemo dobre rezultate. Pri tom, treba imati na umu da su naši poslodavci izuzetno slabi u socijalnom dijalogu, mnogo slabiji od mnogih poslodavaca u zemljama tranzicije.
• S obzirom na loš materijalni položaj većine zaposlenih u Srbiji, kako radnici najefikasnije mogu da zaštite svoja prava iz radnog odnosa, pre svega na rad i poštenu zaradu? Kako da ostvare prava ako, ne svojom krivicom, ostanu bez posla?
- Mi očekujemo izvesniju zaštitu radničkih prava. Ali, ako nema ovoga o čemu sam govorio u prethodnom pitanju, i ako nam je Zakon o radu minimum, onda to otvara veliki prostor za manipulaciju poslodavaca, gde oni mogu radnike da postave u različite nepovoljne položaje, u zavisnosti od njihove invencije. A teško će se radnici zaštititi jer je Zakon o radu, po svojoj prirodi, opšteg karaktera. Zato i postoje kolektivni ugovori, da se iz Zakona o radu izvuku principi koji se specifikuju na određena preduzeća. Kolektivni ugovori su i nastali da bi se regulisale konfliktne situacije između zaposlenog i poslodavca. Dakle, moraćemo da zauzmemo busiju, ako ne bude kolektivnog sistema i kolektivnog dogovaranja.
• Kako obezbediti zakonitu i poštenu privatizaciju informativnih medija da se, posle okončanja tog postupka, postigne viši kvalitet informisanja i poslovanja?
- Ovde je problem u tome što, da bi se mediji relativno pošteno privatizovali, trebalo bi da se tretiraju kao preduzeća koja proizvode krompir. A ako ih tako tretirate, onda ste u njima ugasili ono izvorno, funkciju medija. Znači, treba napraviti privatizaciju koja je zakonita i poštena i tipična za medije. Očigledno je da taj deo posla dosta teško ide, jer naši političari imaju iskvarenu maštu kad je reč o medijima. Njima to služi kao aparat za brijanje, kao četkica za zube. Nema šta da se privatizuje. U smislu, nema šta da im ko kaže gde će te svoje stvari da drže. E, tako. Oni će medije da drže u onom stanju, i na onom mestu, kako im, i dokle im, odgovaraju. Samo će boje da menjaju: ova državne je bele, a ove će da budu plave boje. Ako to dopustimo, onda u medijima neće biti ni korektnog informisanja, pa će nam javnost još manje verovati, a neće biti moguće ni uspostaviti uslove kolektivnog pregovaranja. Jer, ako ste u takvom položaju od početka, od koga ćete tražiti kolektivni ugovor. Reći će vam da sedite tamo, u ćošku. Tu sam te zatekao, tu ćeš i da sediš. Dakle, pre nego što se desi privatizacija, moramo da stavimo svoj pečat na tu privatizaciju.
• Na koji način zaposleni u medijima, u postupku privatizacije, mogu da zaštite svoja legitimna prava, uključujući i zaštitu pred sudom?
- Osnovno je da pre svake privatizacije postoji dobar kolektivni ugovor i da se iz njega izvuku prava koja će kasnije da se prenesu i kod novog vlasnika, da se ne bi našli u nesigurnoj poziciji, jer novi vlasnik može biti ,,s brda, s dola”. Ovako, sa kolektivnim ugovorom, vi već imate neku tradiciju, i samo utvrđujete svoja prava kod novog vlasnika. I takav kolektivni ugovor je dobra pretpostavka da ljudi, koji se objektivno nalaze u višku, odu dostojanstveno, sa određenim kvalitetnim socijalnim programom.
Zaštita pred sudom je naša najbolnija tačka. Sudovi su sve više, nažalost, postali politička uporišta. Vi ne možete da tražite i ostvarite svoja prava, jer ta prava moraju da budu poduprta politikom, a to obični ljudi nemaju.
Međutim, postoje i drugi sudovi, koji su sada nadležni i za nas, a to su sudovi u Strazburu, kako za građane, tako i za preduzeća. Mi ćemo to koristiti, ako ne možemo kod nas da ostvarimo svoja prava. U tom smislu već imamo slučaj, gde je privatizacija bila kriminalna, a glavni akter takvog kriminala je bila država.
• Kako biste prokomentarisali odluku Upravnog odbora JP ,,Ibarske novosti” kojom se, bez temeljne analize, pokreće privatizacija samo lista, iako u svom sastavu ima još dva medija? Konkretnije, kako tumačite tu odluku, koja je u suprotnosti sa predlogom stručne radne grupe formirane u Skupšiti opštine, kao osnivaču?
- Prvo, niko Upravnom odboru ne može da zabrani da iskaže svoje mišljenje. Samo mišljenje, i to vrlo dobro obrazloženo, jer se sa privatizacijom iz korena menja priroda jedne organizacije. Dakle, svoje mišljenje Upravni odbor prosleđuje organima vlasti u čijoj ingerenciji su i dalje ,,Ibarske novosti”. I završena priča. Ako neko drugi pokušava da preuzme ulogu odlučioca, to je onda puč. Ako na to opštinski organi gledaju nemo, onda oni moraju da polože računa građanima. Znači, tog momenta, opština je prepustila svoju finkciju i svoje ingerencije jednoj grupi građana, a time i sudbinu jednog medija. Pa, valjda je logično da pre treba stati uz preporuku stručnog tima, nego uz nekoga ko bez analize predlaže rešenje tako važnog pitanja kao što je privatizacija.

KONGRES UGS ,,NEZAVISNOST” U JANUARU
Na sastanku granskog sindikata medija ,,Nezavisnost”, održanom proteklog utorka u Beogradu, pored brojnih pitanja iz svoje delatnosti, razmatrani su i detalji u vezi sa kongresom UGS ,,Nezavisnost”, koji će se održati 21. januara 2006. godine.Povratak na vrh strane


USPEŠNI PRIVREDNICI: MIODRAG MILOVANOVIĆ, VLASNIK PREDUZEĆA ZA DRVNU GALANTERIJU „ĐUĐA” U ŽIČI - piše Dragan Vukićević
Tržište Evrope ne priznaje balkanska pravila

   • Preduzeće „Đuđa” iz Žiče, za tri decenije, od stolarske radionice preraslo u preduzeće na liderskim pozicijama u proizvodnji vrata i prozora • Dobijanjem certifikata „C norma” početkom novembra - tržište Evropske unije otvoreno za „Đuđu” • Svih dvadeset radnika uredno prijavljeno, ali konkurs za mlade stolare (uzalud) stalno otvoren

    Glavna pokretačka snaga našeg preduzeća jesu zaposleni školovani profesionalci. Uz svoje definisane radne obaveze, zaposleni su u procesu permanentnog obrazovanja i osavremenjavanja profesionalnog znanja, čime se postiže visoka stručnost kadra. Ovo kaže u razgovoru za „Ibarske novosti” diplomirani inženjer šumarstva Miodrag Milovanović, direktor i vlasnik preduzeća „Đuđa” D.O.O. iz Žiče, koje je početkom novembra dobilo međunarodni certifikat „C norma”, čime je omogućen nesmetan i direktan izvoz na probirljivo tržište Evropske unije. Inače, preduzeće „Đuđa” je već godinama među liderima u proizvodnji unutrašnjih vrata i prozora.

U KORAK SA VREMENOM
- S druge strane, moto našeg preduzeća jeste - zadovoljan radnik je dobar radnik - kaže direktor Milovanović. - S tim u vezi, nastojimo da posebno osmišljenim stimulativnim sistemom stvorimo kompetetivnu kreativnu atmosferu koja neminovno dovodi do vrhunskih profesionalnih dostigunća. Organizacionim sistemom rada postižemo optimalne uslove za profesionalno i savremeno poslovanje.
Firma je osnovana 1966. godine kao stolarska radnja u privatnom vlasništvu i osnivač je bio Milan Milovanović, Miodragov otac, koji ju je gotovo 30 godina razvijao i uspeo da od nje stvori danas uglednu i renomiranu firmu, porodične tradicije, poznate jugoslovenskom tržištu i drvno-prerađivačkoj industriji. Firma se godinama bavila proizvodnjom nameštaja i enterijera za različita opremanja, opremivši velike i značajne objekte na čitavoj teritoriji bivše Jugoslavije različitih namena.
Preregistracijom stolarske radnje u preduzeće i realizacijom zamisli samog Miodraga, „Đuđa” od 1998. godine započinje novi poslovni uspon. On je shvatio da trend s početka devedesetih, a naročito uvođenjem sankcija prema SRJ, kada je zamrla svaka stambena gradnja u Srbiji, mora da se zaustavi i da će gradilišta opet da ožive. A to znači da će u sistemu građevinarstva da bude više posla, a naročito za stolarski zanat. Upravo stoga, Miodrag proizvodnju usmerava na izradu unutrašnjih vrata i prozora. Ispravno shvatajući novo vreme, on pažnju ujedno usmerava i na osavremenjavanje proizvodnje, tako da usred sankcija iz Italije uvozi dve numeričke mašine koje omogućavaju visok kvalitet proizvoda, ali i brzinu izrade.
- Kupovinu opreme sami smo finansirali, zahvaljujući i proizvođačima koji su svesno kršili embargo prema našoj državi.
Da je i tada bio na putu uspeha, potvrđuje i ponašanje italijanskog partnera, koji je opremu u Kraljevu isporučio bez ikakve garancije, osim „na reč”. Koju, naravno, Miodrag nije izneverio.
Orijentacija firme danas je proizvodnja vrata i prozora. Firma je realizovala više značajnih poslovnih aranžmana sa velikim građevinskim firmama na proizvodnji i ugradnji vrata i prozora. Idejni projekat prezentuje se klijentu kompjuterski, tako da on može da stekne vernu sliku o budućem izgledu.

CERTIFIKAT ZA EVROPU
Svoju pažnju usmerava na proizvodnju unutrašnjih vrata i prozora, takođe znajući da je era ugradnje prozora na bazi plastike takođe na izmaku, budući da se putujući po svetu uverio da širom Evrope ljudi hoće ekološku stolariju na bazi drveta, tako da uskoro osvaja proizvodnju po standardu DIN 4/68, za šta dobija i certifikat.
- Obilazeći evropske sajmove - podseća Miodrag - uverio sam se da najveći broj naroda u Evropi, pogotovo onaj sa tradicijom ka drvetu, insistira na prirodnom materijalu. Pogotovo kada je reč o drvetu i stolariji u vlastitim stanovima i kućama. Tamo se puno ulaže u ekologiju u svim oblastima, pa i u ovoj mojoj. Uvideo sam da će taj evropski trend stići, mada sa logičnim zakašnjenjem, i kod nas. Svi ti proizvodi su na ekološkoj osnovi, kao što su danas i u „Đuđi”. Naime, i lepak i boja i svi premazi su na bazi vode.
On naglašava da je to naročito izraženo u srednjoj Italiji, Austriji, južnoj Francuskoj i Nemačkoj. I cena tih proizvoda je znatno viša od klasične, neekološke. U razgovoru sa evropskim privrednicima Milovanović uviđa da je tamošnje tržište praktično nezasito, ali jednovremeno uviđa da se posluje po posebnim kriterijumima i da je za plasman potrebno da kao proizvođač poseduje i odgovarajuće certifikate.
Upravo stoga je obavio korenite promene u procesu proizvodnje i u odgovarajući institut u Italiji „Lenjo lenjo” („Drvo drvo”), poslao je odgovarajuću dokumentaciju. Tako, početkom prošlog meseca na adresu „Đuđe” u Žiči stigao je dopis o dobijanju certifikata „C norma”, koji je jedinstven za Evropsku uniju. I pri certifikaciji dobio je najvišu ocenu u odgovarajućoj klasi, odnosno najvišu oznaku 9000 za kvalitet. Drugim rečima, uverenje da su prozori iz Žiče ocenjeni najvišom ocenom na testovima u ekstremnim uslovima otpornosti na vodu i termičke i zvučne izolacije.
Jednovremeno, Milovanović nastoji da u naredne dve godine certifikuje po evropskim kriterijumima i samu proizvodnju i organizaciju preduzeća do najsitnijih pojedinosti.

DRŽAVA „SABOTIRA” PRIVREDU
- Danas firma zapošljava ukupno 20 radnika i prostire se na površini od 3.000 kvadrata - kaže Milovanović. - U firmi se dosta vodi računa o kadrovima, o njihovim uslovima za rad. Osnovna orijentacija firme u budućnosti je izlazak na strano tržište, povezivanje sa ino partnerima sa ciljem stvaranja dugoročne kooperacije na polju izvoza naših proizvoda i uvoza repromaterijala i opreme. Otvaranje izložbenih salona i proširivanje poslovnog prostora izgradnjom novih hala.
Preduzeće „Đuđa”, osim na domaćem tržištu, mahom u Beogradu i u Crnoj Gori, izvozi u Italiju, Rusiju, Grčku, Makedoniju, Hrvatsku... Godišnja proizvodnja je oko tri hiljade vrata godišnje i hiljadu prozora, što je, prema rečima Milovanovića, tek 60 posto proizvodnih mogućnosti. Međutim, i time je zadovoljan, jer „kvalitet ne sme da trpi zbog kvantiteta”.
Međutim, na pitanje o velikim planovima, vlasnik „Đuđe” je umereni optimista i oprezan u potezima. Po njegovim rečima, potrebno je na nivou države da se stvore uslovi za pravo tržište i sve što taj pojam podrazumeva. Pre svega u pogledu konkurencije na svim nivoima, od proizvodnje do konkurencije radne snage. On ukazuje na nelojalnu a povlašćenu konkurenciju, na nejednake uslove na tržištu, da država ne stimuliše proizvodnju i proizvođače, pogotovo da izostaje dugoročna državna strategija. Uz to, Milovanović ukazuje da država ne štiti domaće proizvode od stranih proizvođača, da je carina za nabavku opreme neshvatljivo visoka („u Miloševićevo vreme iznosila jedan, danas deset posto”), da ne psotoje investicije i stimulans za proizvodnju.
- I bankarski krediti su nepovoljni - ogorčen je Milovanović. - Proizvodnja je proces. To znači da ono što se napravi danas ne može istog trenutka da se i naplati, kako je recimo u uslužnim delatnostima. Ovde je potrebno ulagati u objekat, infrastrukturu, zaštitu na radu, ekološku i protivpožarnu zaštitu... Zbog toga se malo privrednika i odlučuje na proizvodnju. Jer, proizvodnja je dugoročan proces, potrebno je puno vremena da se stvore uslovi i proizvede nova vredenost. Država izjednačava proizvodnju i trgovinu, a to je nemoguće!
On upozorava i na opasnost da zbog loše i pogrešne strategije izvoza drveta kao sirovine dovede u pitanje domaću drvnu industriju, jer „i ta sirovina ima granicu”.

BIĆE GASTARBAJTERA I U SRBIJI
Milovanović je posebno nezadovoljan obrazovnim sistemom, koji omogućava da mladi ljudi steknu diplome o struci, ali ne i stručnost. Tvrdi, a nema razloga da mu se ne veruje, da je sistem obrazovanja u suprotnosti sa potrebama i interesom privrede, da kadrove školuje za biro za zapošljavanje, a ne za proizvodnju. Uz to, veli, „Đuđa” ima potrebe za radnicima, ali nema zainteresovanih, upozorava da će kriza i potreba za radnicima tek da nastupi, te da ministar Lalović, nedavnom izjavom da će radnici da se uvoze iz Kine, nije nimalo preterao...
Inače, svih dvadeset radnika u „Đuđi” su uredno prijavljeni. Jedan je tu čak četvrt veka. Nema „volontera i honoraraca”.
- I svi oni su upravo kod nas i osposobljeni da započnu eventualno biznis i samostalno. Ovde su naučili šta je to kvalitet, kakvi su principi poslovanja - kaže Miodrag Milovanović.
Milovanović je zabrinut i za budućnost privrede u Kraljevu i položaj mladih, dolazećih kadrova. I opštim stanjem duha u ovoj sredini.
Inače, preduzeće „Đuđa” u najskorije vreme namerava da u Beogradu otvori jedno predstavništvo, tačnije izložbeni salon.Povratak na vrh strane


GODIŠNJI SKUP MEDICINSKIH SESTARA SRBIJE - piše Rajko Sarić
Sestra kao nosilac tereta nege

   Početkom ovog meseca na Tari je održano višednevno Savetovanje medicinskih sestara, a u okviru redovnih aktivnosti Udruženja medicinskih sestara i tehničara Srbije. Sastanak je bio međunarodnog karaktera, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Srbije.
U radu Savetovanja učestvovalo je više od 250 učesnika od 450 prisutnih.
Prema rečima Miljane - Milje Gajović iz ZC Studenica, stručni skup je opravdao cilj Savetovanja, jer su sestre u svojim prezentacijama ponudile najsavremenija dostignuća u zdravstvenoj nezi, što znači korak dalje za kvalitet sestrinske prakse.
- U okviru stručnog rada, odslušana su tri okrugla stola na sledeće teme: model savremene organizacije sestrinske službe, utvrđivanje i prepoznavanje potreba za zdravstvenom negom i utvrđivanje i proširenje radnog prava medicinskih sestara i tehničara kroz kolektivno pregovaranje i reforme u zdravstvu. Moderatori, kao učesnici na zadate teme okruglih stolova, približili su stavove vezane za realizaciju realno postavljenih ciljeva - izjavila je ,,Ibarskim novostima” Miljana Gajović.
Opšti zaključak učesnika skupa, gde su veoma značajnu ulogu imale medicinske sestre ZC ,,Studenica”, jeste da je i posterska prezentacija bila vrlo kvalitetna i da je, kao takva, privukla pažnju velikog broja prisutnih.
- Da i druge profesije iskažu kako vide sestre u multidisciplinarnim umovima, kroz svoja popularna predavanja, pomogli su nam saradnici lekari, primarijus dr Ivan Radojković, sekretar Gradskog sekretarijata za zdravstvo Beograd, prof. dr Snežana Đurica, prof. dr Georgina Pudar, dr Nadežda Ivković i predsednik kompanije Archimede Italija Nanđo Odescalchi - kaže Gajovićeva.
Predsednik Sindikata sestara Srbije Dragica Dašić, sa svojim timom, ponudila je učesnicima skupa aktuelne informacije vezano za standarde i normative, na kojima strukovni sindikat aktivno radi godinama pokušavajući, u prvom planu, podići nivo školovanja sestrinstva kome je sada najviši domet više obrazovanje. Iz kratke analize stručnog sadržaja Savetovanja sestara može se zaključiti da je rad bio konstruktivan i krunisan zaključcima od kojih su među najvažnijim predlog Projekta liste zdravstvene nege sondirane u Kraljevu, Valjevu, Zrenjaninu i Vranju, osnivanje službi za zdravstvenu negu u svim zdravstvenim ustanovama, sa ciljem jasnog definisanja zdravstvene nege kao discipline koja pripada sestri.
Povratak na vrh strane


REAGOVANJE
Rudari su bili u pravu

   Posle teksta objavljenog u prošlom broju našeg lista, pod naslovom ,,Odbrana prava do protesta pred opštinom", a koji se tiče skidanja sa dnevnog reda sednice SO sedme tačke (predlog rešenja za davanje u zakup kat. parcele broj 2235 i 2237 KO Đakovo, na kojima se nalazi majdan kamena) došlo je do različitih tumačenja ovakvog postupka predsedavajućeg, ali i zahteva rudara iz ,,Ibarskih rudnika".
   Kako stoji u rešenju koje opština Kraljevo daje Slavomiru Jemuoviću iz Baljevca po početnoj visini mesečne zakupnine u iznosu od 20.000,00 dinara na period od 10 godina, radi eksploatacije kamena, pomenute parcele koje su državna svojina, a čiji je korisnik opština Kraljevo. Ovlašćuje se predsednik opštine Kraljevo da u ime opštine Kraljevo zaključi ugovor o davanju u zakup nepokretnosti iz stava 1. ugovora, kojim će se bliže urediti međusobni odnosi, kao i obaveze, ugovornih strana u ovom pravnom poslu. Na kraju, nalaže se Odeljenju za urbanizam, građevinarstvo i stambeno-komunalne delatnosti Opštinske uprave opštine Kraljevo da se od Republičke direkcije za imovinu Republike Srbije pribavi saglasnost na ovo rešenje i ugovor iz stava 2. rešenja.
   U međuvremenu, povodom novonastale situacije, a u cilju otklanjanja bilo kakvih dilema i proizvoljnih tumačenja u našu redakciju je stigao i dopis iz Ministarstva rudarstva i energetike, koji je potpisao pomoćnik ministra Dejan Rajković, u kojem se, pored ostalog, kaže:
,,Ovom prilikom želimo da vas informišemo da se po Zakonu o ministarstvima (,,Sl. Glasnik RS" br. 19/2004 i 84/2004), Ustava Republike Srbije čl. 60 i Zakonu o geološkim istraživanjima (,,Sl. Glasnik RS" br. 44/95), geološka istraživanja i eksploatacija nalaze u okviru nadležnosti Ministarstva rudarstva i eneregetike.
   S tim u vezi, sva rešenja koja nisu izdata od strane istog, kao i odobrenja izdata od strane opštinskih organa, a vezana za geološka istraživanja i eksploataciju su nevažeća i protivpravna.”
Povratak na vrh strane

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Petarde samo za punoletne

   S obzirom na pojavu da se u vreme nastupajućih novogodišnjih i verskih praznika neovlašćeno prodaju pirotehnička sredstva sumnjivog kvaliteta i porekla, obaveštavamo građane da se u maloprodaji mogu nalaziti pirotehnička sredstva razreda 1 i 2, i to isključivo u prodavnicama oružja i municije i na štandovima u toku sajamskih manifestacija. Ova sredstva prolaze kontrolu kvaliteta.
   Pirotehnička sredstva razreda 1, kao što su kapisle za dečje pištolje, konfetne bombice i slično, mogu se prodavati i maloletnim licima, dok se pirotehnička sredstva razreda 2, kao što su petarde, ,,rimske sveće", ,,fontane”, ,,topovski pucnji" i slično, mogu prodavati samo punoletnim licima. Ova sredstva mogu koristiti i maloletna lica, ali pod nadzorom roditelja. Upotreba pirotehničkih sredstava nije dozvoljena u zatvorenim prostorijama gde se okuplja veći broj ljudi.
   Pripadnici policije će u narednom periodu vršiti intenzivnu kontrolu prometa pirotehničkih sredstava i u svakom slučaju neovlašćenog držanja i prodaje, kako je propisano Zakonom o prometu eksplozivnih materijala, robu oduzimati i protiv odgovornih lica podnositi prekršajne prijave. Visina novčane kazne za učinjene prekršaje iznosi od 10.000 do 50.000 dinara.Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

INTERVJU: ALEKSANDRA KOVAČEVIĆ - ALEKSIĆ, DIREKTOR KRALJEVAČKOG POZORIŠTA - piše Ivan Rajović
Problem je u tome što mi nemamo svoje Medičije

   • Ipak, ta fatamorgana od adaptirane pozorišne sale i foajea preti da se rasprši ukoliko postane besmislena, tj. ukoliko u njoj nema događanja i ako se u njoj ne susreću, na obostrano zadovoljstvo, glumci i publika. E, tu kreću problemi, jer je pozorište skupa igračka. I nikako da pronađe svoje Medičije. Nikako da se pojave neki ozbiljni sponzori naše umetnosti

   • Šta je to, po Vama, što je u ovom trenutku najbitnije za vaše i naše Pozorište?
Moram da priznam da ne uživam u ulozi koja mi je trenutno dodeljena. Moja kreativnost zatomljena je negde između građevinskih radova i pravnih zavrzlama. Kao da se krećem kroz splet mračnih tunela koji povremeno vode ka prizorima fantazmagoričke radosti.
Tako se, uostalom, stvara i predstava: tragalački princip dovede ili ne dovede do stvaranja fatamorgane tj. predstave. A najbolja fatamorgana stvara se od istine. U tu istinu ne možemo da poverujemo ili ne poverujemo, ona se događa i dok se događa, u nju se ne sumnja.
Nešto slično događa se u našem pozorištu. Ono je sada umiveno, doterano, podmlađeno kao posle plastične operacije. Možemo da se pohvalimo činjenicom da je naše pozorište sada jedno od najlepših u zemlji. Ušuškano, taman po meri glumaca. A i publike. Ponosni smo na činjenicu da u ovom gradu ima ljudi kojima nije nedostajalo sluha, volje i energije da nam pomognu u ostvarivanju naših snova.

POLITIČARI KONAČNO PREPOZNALI PROBLEM
• Izleda da su lokalni političari konačno nešto korisno uradili za kulturu ovog grada?
Zvuči neverovatno, ali ljudi na koje smo upućeni u SO Kraljevo očigledno su prepoznali problem ruiniranosti i zapuštenosti zgrade i hteli su da ga reše. Takođe, postoji raspoloženje da se nastavi sa ulaganjima u pozorište, tj. u problematični krov i grejanje.
Zato ćemo ih mi, bez obzira na dalja politička previranja, pamtiti po dobroj volji, entuzijazmu i ulaganjima u kulturu grada.
• Dakle, prostor je adaptiran i sada bi ga trebalo staviti u funkciju. Šta se radi na tome?
Ipak, ta fatamorgana od adaptirane pozorišne sale i foajea preti da se rasprši ukoliko postane besmislena, tj. ukoliko u njoj nema događanja i ako se u njoj ne susreću, na obostrano zadovoljstvo, glumci i publika. E, tu kreću problemi, jer je pozorište skupa igračka. I nikako da pronađe svoje Medičije. Nikako da se pojave neki ozbiljni sponzori naše umetnosti. Zato smo prinuđeni da, kao i sva pozorišta institucionalnog tipa, zavisimo od opštinskog budžeta.
Još uvek se ne shvata činjenica koliko je skupo praviti predstavu. U njeno stvaranje uključeni su: reditelji, pisci, glumci, scenografi, kostimografi, kompozitori, lektori, koreografi, grafički dizajneri, dizajneri svetla, zvuka, razni majstori, scenski radnici, garderoberi, inspicijenti, sufleri… i još poneki, u zavisnosti od potreba. Pa su tu troškovi pravljenja scenografije, šivenja kostima, štampanja plakata…
Zanimljiva je činjenica da je priprema jedne popularne predstave koja je nadavno gostovala u našem gradu (nije u pitanju beogradska predstava), koštala trostruko više od budžeta koji je nama dodeljen za godinu dana. Mi smo dokazali svojim uspesima da vredimo bar koliko i profesionalna pozorišta iz susednih gradova, a naši budžeti za produkciju su čak i više nego desetostruko niži od njihovih.

NEOPHODNA JAČA MATERIJALNA PODRŠKA
• I pored svih problema sa kojima se suočava, ovdašnje Pozorište, moglo bi se reći, niže uspehe, zahvaljujući vašem angažovanju i, rekao bih nepogrešivom instinktu u pronalaženju pravih vrednosti. Šta je to što bi bili najviši dometi vašeg rada u protekloj godini?
Među velike uspehe u našem prošlogodišnjem radu ubrajam naše prisustvo na dva značajna festivala profesionalnih pozorišta. Najpre smo ušli u selekciju Joakim Festa u Kragujevcu, gde smo osvojili i dve nagrade (za žensku ulogu i režiju), a zatim smo se našli u društvu najboljih srpskih i crnogorskih profesionalnih pozorišta na Festivalu najboljih prošlogodišnjih pozorišnih ostvarenja u Užicu. Takođe sam ponosna na činjenicu da se u pozorištu stalno nešto događa i da smo na repertoaru imali priličan broj gostujućih predstava iz relevantnih profesionalnih pozorišta. Pokušavamo da vratimo publiku u pozorište, i zaista, mnogo puta smo uživali u prepunoj sali. Naša Dečja scena je takođe vrlo aktivna, prošle godine je imala dve premijere. Dakle, postoje znanje i talenat, samo nam je potrebna jača materijalna podrška da bismo u narednoj godini ostvarili još mnogo toga.
• Kakvi su planovi za dalje pošto, reklo bi se, osim novca, svi uslovi za rad postoje?
Smatram da je naš sledeći cilj ostvarenje nove produkcije, osvežavanje našeg standardnog repertoara sa što više novih predstava. Trenutno mladi reditelj Miloš Dražović radi sa sjajnom ekipom kraljevačkih glumaca još sjajniji tekst Ivana Rajovića The Kraljevski cabare. Ovaj kabare će imati svoj stalni termin izvođenja, i povremeno će se dopunjavati scenama inspirisanim aktuelnim događanjima.



U POSETI KRALJEVAČKIM UMETNICIMA: SVETLANA JEVTIĆ - SLIKAR - piše Ivan Rajović
Slikarsko čudo u ženskom obličju

   • Slikar je, pre svega, neko ko živi to svoje slikarstvo, a ne neko ko slika u slobodnom vremenu ili od do. Zapravo, u celokupnoj umetnosti, bez obzira koja je u pitanju, razlikuje se dobar umetnik od onog ko nije umetnik. Dakle, nema lošeg i dobrog, postoje umetnici i oni koji to nisu. Stvar je u samoposvećenju, ili smo to i to radimo najpunije što možemo, ili se igramo

   Svetlana Jevtić je, za naše pojmove, pravo slikarsko čudo, kako po svojim shvatanjima, tako i po onome što nam daruje svojim umetničkim delima, i svojim radom na edukovanju mladih slikara. Ima 35 godina, samostalni je umetnik, slikar, završila je, kako kaže, škole i studije za slikarstvo. Trenutno se bavi slikanjem, crtanjem i podučavanjem dece različitih uzrasta. Ima jedan dečji atelje gde su polaznici deca od prvog osnovne i pomaže velikoj deci da što bolje i lakše polože ispite za srednje umetničke škole i fakultete. Daje im osnove crtanja i slikanja. Osim toga, radi samostalne izložbe, uskoro se očekuje jedna u Beogradu, ali i u drugim gradovima i drugim zemljama.

FRANCUSKI ĐAK
O sebi kaže: Nisam bila dete kao druga deca, bila sam nemirnija i mnogo radoznalija. Od početka svoje svesti imala sam te umetničke nagoveštaje na više strana, bavila sam se muzikom, učila da sviram, da pevam, kasnije sam se bavila i glumom. Svim onim što se smatra umetnošću, mada mi je i matematika dosta dobro išla. U petom-šestom razredu osnovne škole već sam znala da hoću da se bavim likovnim ili primenjenim umetnostima. Tada nisam znala tačno šta hoću, ali sam radila sve da naučim i pročitam što više o tim oblastima. Kasnije sam upisala srednju školu za industrijsko oblikovanje u Beogradu i od šesnaeste godine se školujem za neko od umetničkih zanimanja.
U svojoj, reklo bi se, neutoljivoj težnji za sticanjem slikarskih kvalifikacija, završila je i Višu školu likovnih i primenjenih umetnosti, takođe u Beogradu, gde se malo bavila dizajnom, ali je i onda, kako kaže, znala da dizajn neće biti njeno opredeljenje, već slikarstvo. Potom, 1992. odlazi u Pariz, gde se upisuje na prvu godinu Fakulteta lepih umetnosti, odnosno Likovne akademije. Završila je, diplomirala i zvanično postala slikar po diplomi mada, kako kaže, najvažniji u svemu je bio rad da se neko izgradi kao slikar da bi mogao sebe tako da naziva.
• Šta zapravo znači biti slikar danas i u ovom gradu?
U ovom gradu ima nas nekoliko mlađih slikara sličnih po tom razmišljanju šta je slikar. Slikar je, pre svega, neko ko živi to svoje slikarstvo, a ne neko ko slika u slobodnom vremenu ili od do. Zapravo, u celokupnoj umetnosti, bez obzira koja je u pitanju, razlikuje se dobar umetnik od onog ko nije umetnik. Dakle, nema lošeg i dobrog, postoje umetnici i oni koji to nisu. Stvar je u samoposvećenju, ili smo to i to radimo najpunije što možemo, ili se igramo.
• I pored takvog shvatanja i pristupa umetnosti, što te, neosporno, svrstava u red pravih i ozbiljnih umetnika kojima bi ovaj grad mogao samo da se ponosi, za tebe kao slikara lokalna vlast nije uradila ništa, ili vrlo malo?
Moram da kažem da sam u saradnji sa Muzejom, odnosno Ljubišom Simovićem i pokojnim Mikijem Mihajlovićem, uradila jednu od prvih svojih izložbi i to je, što se Kraljeva tiče, sve. Ja ništa od ovoga grada nisam tražila, ne znam ni da li je to potrebno, nisam videla ni mogućnost da se bilo šta dobije. Ništa nisam tražila, niko mi ništa nije nudio, niti mi je bilo ko nešto dao. Dakle, ne znam da li je to potrebno, ali ovaj grad ništa nije uradio za mene, možda je potrebno da ja uradim nešto za njega (kaže ona na neki način skromno, ali dosta mudro i sa primetnom količinom ženske diplomatije).

NIŠTA NISAM TRAŽILA, NIŠTA MI NISU NI NUDILI
• Ko su, po tvom mišljenju, kraljevački slikari koje bi izdvojila od drugih, kada je kvalitet u pitanju ?
Nemam predstavu o umetnicima, nije moje da to pratim, moje je da radim svoj posao. Ali, izdvojila bih Jelenu Šalinić, Bobana Bosića, Marinkovića, Tanju Pljakić… sa njima mogu da razgovaram. Nečiji rad uopšte ne poznajem. Kako stvari ovde funkcionišu, mi imamo jednu instituciju, a to je kraljevački Muzej. Druga je ,,Maržik", gde je umetniku omogućeno da pokaže ono što je uradio. Koja su to imena koja u ovom gradu imaju pravo da o nečemu govore, ja ne znam, postoje ljudi koji imaju pravo da sede na tim mestima i da odlučuju da li je to njima umetnički vredno ili nije, ja imam njihovu podršku. Oni se ne bave politikom, bave se umetnošću, pomenula bih samo Ljubišu Simovića i Suzanu Novčić.
• O odnosu kulture i politike.
Problem kod politike u našoj zemlji je taj da se smenom vlasti smenjuju i čelnici u raznoraznim institucijama i oni dozvoljavaju sebi da im se da prostor da odlučuju čak i o umetnosti, a najbolje bi bilo kada bi stručni ljudi bili zadržani na pozicijama na kojima se nalaze, a da vlast bude ta koja će da ih zaštiti na osnovu toga koliko oni znaju i koliko vrede, a ne kojim političkim opcijama pripadaju.
• A kakav je tvoj odnos prema politici?
Moj odnos prema politici? Dugo sam bila u Parizu i za neke stvari sam uspela da dokučim kako funkcionišu, za neke nisam. Kada sam se vratila, zatekla sam ono Miloševićevo stanje, bila sam tu i 5. oktobra, pa sam se i ja, kao i mnogi u ovoj zemlji, nadala mnogo većim promenama i progresu. Pitanje je koliko smo bili realni da se nadamo toliko, a nismo možda ni znali u kakvom je stanju zemlja. Ali, da može bolje, može sigurno. A sada ova politička situacija, kako vidim, sve više zamara, možda tu ima i poštenih ljudi, ali većina je strašna. Ja ne vidim da država ima kurs kretanja, mislim da smo totalno bez pravca, i da radimo sve što nam drugi kažu i da smo se totalno izgubili u svemu tome.
• Može li se danas i ovde živeti od slikarstva?
To što radim sa decom radim zato što volim, a u planu mi je da živim od svoga rada, od svojih umetničkih dela, da probam da nađem put koji mi je za sada nepoznat. Kad pravim izložbu, trudim se da budem umetnik po životu i po stvaranju, želim da pokažem ono što sam imala da kažem, a da li ću od toga moći da živim, ne znam, ja se nadam. Za sada ne uspevam i moram pored ovoga da radim još nešto što znam kako bih mogla da preživim, i da od tog drugog što radim ulažem u ono što mi je najbitnije, odnosno prvo. To ne znači da u neko dogledno vreme neću moći da živim od slikanja, ali za sada je to nemoguće i to nije samo moj slučaj, mislim da je takva klima u zemlji i da mnogo toga mora da se promeni da bi se taj sistem vrednosti kakav-takav uspostavio i da bismo mi mogli da se nadamo da vrednost koju radimo bude priznata i nagrađena.
• Da li se ponosiš time što si Kraljevčanka ili, da li ti to smeta, ili ti je je svejedno, budući da tvoj život, a i rad, nije ograničen isključivo na ove prostore?
Ja nikada nisam bežala od toga da sam Kraljevčanka, da sam odavde otišla u Beograd, pa u Pariz, pa sam sada opet tu. Prva sam počela ovde da radim sa malom decom i palo mi je to na pamet, ne po uzoru na zapad, na Beograd ili bilo koga, jednostavno sam se setila sebe kada sam bila mala, šta sam volela da radim, a tada to nije postojalo ovde. Rešila sam da ja to probam i to je imalo odaziva, odjeka, i tako je krenulo i razbuktalo se među decom i deca me poznaju jer smo imali dečje izložbe u Opštini i u Francuskoj kući u Kraljevu i bile su jako posećene. Što se tiče nekog mog rada ovde, ne mogu da kažem da sam nezadovoljna, ali da bi moglo bolje - moglo bi, da imam bolje uslove, bilo bi i većih rezultata. Radim u svom ateljeu, a na sreću da ga imam. Nadala sam se da će još neko ovo početi da radi.

OD ZAMIŠLjENOG U STARTU, IZAĐE NEŠTO SAVIM DRUGO
• Gde nalaziš inspiraciju za svoje slike ?
Slikam svoje priče koje su se već desile i to sad pričam, pričam, pričam... Okruženje ne vrši na mene uticaj što se tiče moga rada, slika i crteža, to ima veze samo sa mojim načinom života, načinom razmišljanja. Nikada, recimo, nisam bila u Veneciji, a u Italiji sam bila par puta. I desilo se da je moj drug otišao sa devojkom u Veneciju na par dana i došao sa 2-3 urađena foto albuma. Našla sam inspiraciju u tim fotografijama i napravila neku svoju viziju. Zanimljiv je sam čin stvaranja, šta se dešava dok neko stvara, od neke početne ideje koju smo zamislili. Dešava se, bar meni da se dese, mnoge promene do završetka tog rada i da se desi čak da te nešto povede da ispričaš drugo, da se povedeš za trećim i da od onoga zamišljenog u startu izađe i ispadne nešto sasvim drugo. Tako može da se desi da se nešto predvidi, da se nešto neplanirano nacrta, kaže što je bilo i što će biti...
• Da li postoji nešto što bi ti kao umetnik predložila onima koji su na vlasti, a što bi se ticalo kraljevačkih umetnika?
Predložila bih vlastima da se sete da postojimo, da to postoji u svakoj zemlji i u svakom civilizovanom mestu, a Kraljevo uopšte nije malo, i predložila bih da jednom godišnje naprave nekoliko otkupa umetničkih radova. I sada govorim u svoje likovno ime i ime mojih kolega, da opština svake godine ponešto kupi, da se izdvoji jedan deo novca i da grad Kraljevo počne da otkupljuje slike, skulpture, grafike i drugo, da postane vlasnik, i to bi se radilo uz pomoć stručne komisije koja bi odlučila šta bi se kupilo. Ono što je bilo zanimljivo za jednu godinu, nešto što je bila trenutna scena grada, a pre svega mislim na mlade umetnike. Jako je bitno kada je čovek mlad da ima podršku, a zašto je ne bi imao iz svoga grada?



,,STEFAN PRVOVENČANI" - KRALJEVO: DAN SRPSKIH BIBLIOTEKARA - piše Bojana Milosavljević
,,Čitanje je zdravo"

   • U sredu, 14. decembra, Narodna biblioteka ,,Stefan Prvovenčani" u Kraljevu, kao deo velike porodice čuvara, zaštitnika i propagatora knjige - univerzalnog simbola prosvećenosti, obeležila Dan bibliotekara Srbije. Na prigodnoj svečanosti, po tradiciji, uručeni pokloni ovogodišnjem najboljem školskom bibliotekaru i ostalima - ,,naj" članovima i saradnicima kraljevačke Biblioteke

   Naslov ovog teksta je doslovna izjava mališana predškolskog uzrasta iz Beograda, koji je sa vaspitačicom i grupom vršnjaka nedavno bio gost bibliotekara Dečjeg odeljenja u ,,Stefanu Prvovenčanom". Naime, novi poznanik je blagonaklono upitan zbog čega tako revnosno uzima, razgleda i čita knjige. Dečak je, ne trepnuvši, a sa istinskim ubeđenjem, odgovorio: ,,Čitanje je zdravo". Nije, onda, čudo što je ova nedvosmislena i tačna ,,definicija" smisla postojanja knjige, te milenijumske tekovine, citirana povodom praznika bibliotekara Srbije.
   Od prvih bibliotekara - drevnih vizionara i prosvetitelja, koji su bili uvereni da će njihove pomno čuvane knjige jednom ljudima ipak ustrebati i pokrenuti grandiozni zamajac civilizacije - pa do njihovih današnjih sledbenika, kojima je njena misija (kao i svima, uostalom) krajnje potvrđena - prošli su milenujimi. Za sve to vreme uloga onih koji ovo blago prikupljaju, čuvaju, sređuju i nude, nimalo se nije promenila. Zanimljiv je podatak da danas u svetu ima oko 700.000 pripadnika ove profesije.
   Ovim rečima je Dragana Tipsarević, direktor Narodne biblioteke ,,Stefan Prvovenčani" u Kraljevu, počela pozdravni govor zvanicama na svečanosti upriličenoj pre dva dana, povodom Dana bibliotekara Srbije. Pre nje praznični događaj, najskromnije rečeno, ulepšali su srednjoškolski hor i instrumentalisti Muzičke škole u Kraljevu, sa odseka za etnomuzikologiju. Mali koncert našeg najboljeg kulturnog nasleđa u ovoj vaj oblasti talentovani zbor mladih izveo je po konceptu i oblikovanju svoga profesora - mr Aleksandre Miletić.
   Podsetivši na razvojni put fenomena zvanog ,,knjiga", i na ulogu bibliotekara, odnosno - posrednika između onih koji se strasti čitanja priklanjaju svim srcem ili tek žele da je otkriju u sebi, gospođa Tipsarević je zanimljivom naracijom prisegnula čak u četvrti milenijum pre Hrista, pomenuvši prosvećenog, mada prema podčinjenima okrutnog, asirskog vladara Asurbanipala i njegovu ličnu biblioteku u prestonici Ninivi. Osim što je u istoriji zapisana kao prva sistematizovana ,,knjižnica" od nekoliko hiljada pločica pečene gline, ispisanih klinastim pismom, na mnogima od njih dešifrovane su kraljeve kletve onima koji se ikada budu usudili da to blago oskrnave ili unište. I baš u ruševinama te čudesne biblioteke u Ninivi otkriveno je prvo književno delo civilizacije - veći deo ,,Epa o Gilgamešu". Nezaobilazni deo priče o postanku i opstanku knjige, ma kako ona izgledala i na čemu bila napisana, jeste i znamenita Aleksandrijska biblioteka - drugi naučni i obrazovni centar starog veka sa tada nepojmljivih 20.000 spisa, koja je nekoliko puta gorela u varvarskim naletima.

VREME SADAŠNJE
   Koliko god bili obasuti najmodernijim tehnološkim dostignućima od sredine prošlog veka, ukoričeni štampani tekst ostaće sinonim knjige, kao prijatelja koji ne izneverava.
   - Danas, u vreme interneta, kada može da se ,,uđe" u bilo koju biblioteku u svetu - kaže gospođa Tipsarević - mi i kolege smo zabrinuti nad pitanjem: kako sačuvati zapis? U tom naporu ipak opstajemo. Kako se mi u ovoj biblioteci odnosimo prema knjigama, najbolje mogu da kažu naši korisnici. Ona sve više postaje mesto ne samo za čitanje, nego i za učenje, i to doživotno. Ove godine uveli smo dve novine koje se svrstavaju u vrh informatičkog sistema u bibliotekama. Reč je o pristupu elektronskoj novinskoj arhivi i paragraf netu, odnosno zbirci zakonskih propisa. Uvećali smo Dečje odeljenje za zbirku stripova, a nabavili smo i oko 6.000 novih knjiga i časopisa. Na odeljenju za njamlađe čitaoce imamo, takođe, knjige za roditelje. Brojne su kreativne radionice za mlade, kao i književni programi koje organizujemo. Naša izdavačka delatnost je takođe na zavidnom nivou. Osim časopisa ,,Povelja", objavili smo i više knjiga, koje su naišle na izuzetne pohvale u stručnoj javnosti, kod publike i u medijima.
Najsvečaniji deo obeležavanja Dana bibliotekara u ,,Stefanu Prvovenčanom" po dobroj tradiciji opet je pripao onima koji su u ovoj ustanovi zapaženi kao - prvi ili ,,naj". Tu je čitava galerija likova. Počasno mesto zauzela je Mirjana Radović, bibliotekar u Osnovnoj školi ,,Popinski borci" - Vrnjačka Banja. Ovu profesorku - entuzijastu nadzornici za ovaj deo bibliotekarske mreže proglasili su za najboljeg školskog bibliotekara u ovoj godini. Osim što je izjavila da život provodi u najboljem mogućem društvu - sa decom i knjigama - podatak više je i to što je, prvenstveno njenim angažovanjem, školska biblioteka sa nekadašnjih 5.000 naslova ,,narasla" na fantastičnih 16.500 knjiga, pri čemu su, kako je istakla, najveći donatori bili sami đaci sa svojim roditeljima. Osim toga, na isti (praznični) dan pre pet godina, gospođa Radović je ponela i ,,titulu" najboljeg školskog bibliotekara u Raškom okrugu.
   Devojčica Katarina Tvrdišić je ove godine bila najrevnosniji čitalacac na Dečjem odeljenju Narodne biblioteke. Priznanje i nagrada su svakako očekivani, jer Kaća je dve godine i vrlo nadareni član književne radionice u ,,Stefanu Prvovenčanom".
   Petočlana porodica Popić iz Kraljeva učlanila se u Biblioteku kolektivno. U prvi mah smatrali su da su članske karte dovoljne samo za tatu, mamu i dvoje starije dece. Ali, najmlađi Danilo, star između tri i četiri godine, uvidevši ovu ,,diskriminaciju", nipošto nije hteo da izađe iz Biblioteke bez knjige i sopstvene članske karte. Štaviše, taj trenutak izlaska porodice Popić slučajno je zabeležen službenim fotoaparatom Biblioteke. Tako je Danilu ovog 14. decembra pripala nagrada kao - najmlađem čitaocu. Kroz, takozvano, Pozajmno odeljenje godišnje prođe najveći broj članova ,,Stefana Prvovenčanog". Ove godine titulu ,,najstarijeg čitaoca" poneo je vremešni Milan Mandić, knjizi veran čitavih 35 godina, a počast najrevnosnijeg - dr Vesna Stojanović, koja je o svojoj navici i potrebi druženja sa knjigom rekla sve najlepše, svesrdno je (i kao lekar), naročito u ovim stresnim vremenima, preporučujući i ostalima. Milan Radaković, student koji najčešće koristi usluge Naučnog odeljenja ove biblioteke, uz najbolje želje bibliotekara sa kojima sarađuje, proglašen je za još jednog ,,naj", iako je imao konkurenciju od još nekoliko kolega.
   U Biblioteci na ovaj praznični dan nisu zaboravili ni na svoje saradnike - grupu volontera koji rukovode kreativnim radionicama. Prigodne nagrade dobili su neki od njih: Marina Panić, Dragan Grbović, mr Živko Slavković i Gordana Timotijević.Povratak na vrh strane


KOŠARKA - SINALKO NAŠA LIGA - piše Zoran Bačarević
Sloga podno Avale - Mašinac se provukao

   • Posle drastičnog pada u poslednjoj četvrtini Sloga poražena u Beogradu od Avale ade sa 70:80 • Mašinac se mučio sa ,,fenjerašima" iz Bara - samo 79:73 sa Primorkom • U 10. kolu Mašinac domaćin Mornaru, Sloga gostuje u Baru

   Nedeljno 9. kolo Sinalko naše lige donelo je očekivane rezultate, a kraljevačkim prvoligašima ,,očekivani" polovičan učinak. Sloga je poražena na gostovanju u Beogradu, dok je Mašinac kao domaćin slavio već sedmu prvenstvenu pobedu. Kako su se stvari odvijale u poslednjim četvrtinama meča u Beogradu i Kraljevu, Sloga i Mašinac su mogli zameniti uloge - poraženog i pobednika.
   Sa Avalom adom Sloga je igrala sigurno u prvih 20 minuta, a rezultatsku prednost držala sve do sredine četvrtog kvartala. Najiskusniji igrač Beograđana Slađan Stojaković otvorio je seriju ,,trojki", koje su domaćinu donele izjednačenje, a u završnici i poene vredne konačne, relativno ubedljive pobede od 80:70 (17:24, 17:21, 16:10, 30:15). Kada jedan tim u poslednjoj četvrtini postigne samo 15 koševa, a primi dvostruko više, ne može se nadati uspehu. U ovom slučaju to je bila Sloga, koja je bila na domaku izuzetno važnih bodova (u pitanju je direktan rival iz donjeg dela tabele), pa Saši Pavloviću i njegovim učenicima ostaje samo žal za izuzetnom, a propuštenom prilikom. Kada je u pitanju statistika, vredi pomenuti da je Avala ada u šutu za tri poena imala ,,slabih" 36 odsto (30-11), ali zato Sloga katastrofalnih 16 (18-3).
   Duel Mašinca i Primorke u kraljevačkoj Hali okončan je očekivanom pobedom domaćina nad ,,fenjerašima" iz Bara. Malo je, međutim, nedostajalo da se desi iznenađenje prvog dela prvenstva, pošto je domaćin previše opušteno ušao u meč. Barani su poraženi (bolje reći pobeđeni) tek u samom finišu, pošto su se igrači Mašinca bolje snašli u izvođenju penala.
   Interesantno je da su gosti iz Bara dobili čak tri četvrtine, istina minimalnom razlikom, a samo je druga ubedljivo pripala domaćinu, što je donelo i razliku za konačnu pobedu Mašinca nad Primorkom od 79:73 (13:15, 26:16, 22:23, 18:19). Po nepisanom pravilu, domaći košarkaši su ravnomerno ,,rasporedili" koševe, pa je tako najefikasniji Marković postigao ,,samo" 14 koševa, Trivunović 13 itd.
   Naredno, 10. kolo, donosi još jedno gostovanje Sloge, a još jednu utakmicu Mašinca pred svojim navijačima. U pitanju je dvomeč Kraljevo - Bar, s tim što će Mašinac ugostiti ekipu Mornara, dok će Sloga put Crnogorskog primorja, gde će joj domaćin biti Primorka koja je, i pored toga što je na samom začelju tabele, prošle subote namučila Mašinac u Kraljevu.


ODBOJKA - PRVA SAVEZNA LIGA - piše Zoran Bačarević
Ribnici dve trećine!

   • U utakmici 8. kola Ribnica Građevinar - Budućnost PB 3:2 • Popović i Todorović najefikasniji • U poslednjem kolu prvog kruga Kraljevčani gostuju u Požarevcu

   Poslednju utakmicu pred svojim navijačima u prvom delu redovnog ligaškog takmičenja Ribnica je ,,odložila" za dva dana zbog obaveza aktuelnog šampiona na evropskoj sceni, pa je susret sa Budućnošću iz Podgorice odigran u nedelju uveče. Ispostavilo se da je ta ,,promena termina" bila plodonosna za Kraljevčane koji su slavili ,,tesnu" ali zasluženu pobedu od 3:2 (18:25, 25:17, 25:22, 21:25, 15:10).
Susret u Hali sportova, pred više od 1.000 gledalaca, imao je tipično odbojkašku dinamiku. Gosti su lako rešili uvodni set u svoju korist, ali nisu imali snage da drže tempo, pa je Ribnica relativno lako došla do daha u drugom setu, a zatim i da povede sa 2:1 u setovima. Popović, Todorović, Aleksić, Ilić i drugovi, i na ovom meču oslabljeni zbog izostanka Radovana Mijovića (bolest), nisu imali snage za konačan udarac koji bi već ,,drogirane" Podgoričane bacio na kolena. Milivojević, Ćulafić, Zlatić i ostala crnogorska ,,bratija" dobili su četvrti set u kome su domaćini stigli do obećavajuća minus dva poena u završnici seta (20:22). Kada je čista odbojkaška logika obećavala Podgoričanima slađi deo od podeljenog bodovanog kolača, peti set je ubedljivo pripao domaćem klubu. Čini se da je presudan deo bio deveti poen za Ribnicu Građevinar, koji je bio poklon dekoncentrisanog Milivojevića (9:6), a do kraja meča aktuelni šampion nije uspeo da učini ništa više do da prizna zaslužen poraz na kraljevačkom parketu.
Maratonski meč i ukupan skor u poenima od 104:99 za Ribnicu odrazili su se i na učinak pojedinih igrača. Tako je u pojedinačnoj ekipi najefikasniji bio Tomislav Popović (20-5), dok je Ivan Todorović pored svog imena uknjižio 16 poena, uz svega tri greške.
Pobedom nad Budućnošću odbojkaši Ribnice Građevinar oprostili su se od svojih navijača za ovu kalendarsku godinu. U poslednjem, 9. kolu prvog dela ligaškog takmičenja, Kraljevčani će gostovati u Požarevcu, gde za protivnika imaju domaći Mladi radnik. Uslediće, potom, završnica Kupa SCG ( ove godine bez Kraljevčana), a u 1. kolu drugog dela prvenstva Ribnica Građevinar biće gost Radničkog u Kragujevcu.



KRALjEVČANI, DIVAC I “SOSIETE GENERALE” ZAJEDNO - piše Stole Petković
Banka uz Slogu

   Košarkaški klub Sloga iz Kraljeva u nastavku sezone će nastupati uz podršku novog generalnog sponzora - Sosijete Ženeral banke u Srbiji. Ova saradnja ozvaničena je na konferenciji za novinare održanoj 12. novembra u ,,Kući košarke”. Od tog dana u nastavku takmičenja klub će nastupati i pod novim imenom - ,,SLOGA - SOCIETE GENERALE”.
Goran Pitić, predsednik Upravnog odbora Sosijete Ženeral banke u Srbiji, predao je novi dres sa obeležjem banke Vladi Divcu, počasnom predsedniku KK Sloga.
   - Svojim angažovanjem u sportu, Banka stavlja akcenat na važnost timskog duha u ostvarenju najboljih rezultata. ,,Investirajući” u talente, banka pomaže košarkašima da istraju i upornošću streme ka najboljim sportskim rezultatima - rekao je Pitić.
   Banka je izabrala Slogu kao klub bogate sportske tradicije duge skoro šest decenija. Klub je sa posebnim odnosom prema košarci, publici i igračima. U ovom klubu su izrasli mnogi košarkaški velikani, među kojima i Vlade Divac, koji se klubu odužio pomogavši u realizaciji ovog sponzorstva.
   - Veoma mi je drago što sam u situaciji da pomognem dragom klubu u kome sam ponikao. Drago mi je da sam most između Banke i Sloge, kluba sa velikom tradicijom koji je usmeren na lansiranju talenata - rekao je Divac, istakavši da će sponzorstvo Sosijete Ženeral banke omogućiti dalji razvoj kluba i još bolje rezultate.
   Divac je od Banke dobio zlatnu viza karticu.



TEMA RAZGOVORA: MEČ SA PODGORIČANIMA
Odbojkaška magija na ibarskom keju

   Odbojkaši Ribnice su zaista nepredvidivi. Najjači su onda kada su najslabiji. Pred utakmicu sa aktuelnim šampionom Budućnošću iz Podgorice, koja je sastavljena od reprezentativaca svih kategorija i igrača iz drugih klubova, u Ribnici je vladao blagi pesimizam. Kako i ne bi. Klub, odnosno ekipa, bio je pretvoren u pravu ambulantu. Doktor je danima junacima vidao rane i baratao najpre gipsom, a onda i medikamentima. Toliko pehova je zaista bilo previše. Najpre je Ivan Todorović nezgodno stao kod jednog prijema na treningu i iskrenuo članak. Usledilo je mirovanje. Nažalost, nije se na tome završilo. Nešto kasnije povredio se i Miloš Simović, novajlija u timu, potom je gips morao da nosi nekoliko dana i Tomislav Popović, nesuđeni korektor. Kada se tome doda da zbog bolesti nije mogao na teren da istrči ni Radomir Mijović, pridošlica iz Budvanske rivijere, a da je libero Vladimir Jović rovit ušao među šest, onda je situacija bila zaista alarmantna. Čak ni rezerva Zekavica nije bio spreman da, ako se ukaže potreba, uskoči u tim.
   A utakmica je bila za pamćenje. Trener Dragan Đorđević, koji dobro vodi odbojkaški brod kroz nemirne prvoligaške vode, bio je na velikim mukama. Najteže je bilo kada su gosti veoma lako rešili prvi set u svoju korist. Na sreću, kockice su se ubrzo složile.
Tomić je igrao korisno, Jović precizno, na zadovoljstvo tehničara Ilića, a Aleksić stameno u bloku. A onda je proradio Tomo Popović i na najbolji način demantovao sve svoje imenjake “neverne Tome” da on (ne) može da bude i korektor. Todorović je i ovoga puta imao svoj šou, kada se na efektan način poigravao sa šampionom, a mladi reprezentativac Bojović je iz minuta u minut dolazio do pravog izdanja. Svojih pet minuta imao je i mladi Radević. Tek toliko da oseti derbi, odmeni umorne kolege i pojača blok.
Sa druge strane, viđen je bledi šampion, kojeg su sigurno uspavale žalopojke koje su stizale iz tabora Ribnice u najavi za ovu utakmicu. Došli su misleći da će im Kraljevčani uručiti bodove na svečan način.
Publika je pravo čudo. Zna da ponese kada je najpotrebnije. Navijači i od ne baš vrhunskih igrača prave heroje. U kraljevačkoj Hali sportova, nema sumnje, postoji neka magija.
Zar Kemal Šećeragić nije najbolji primer za to? Junak iz hale na Ibru nikako ne može da se uklopi u odbojkaški kolorit šampiona sa Morače.
Puleni trenera Đorđevića su zaista nepredvidivi. Najjači su onda kada su - otpisani.Povratak na vrh strane


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Delta banke” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “Blic print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive