Internet izdanje - 30. decembar 2005. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Lokalni predsednički izbori
"Budžet će biti kruna svih investicionih poduhvata”
Mladi zaslužuju više razumevanja
Osiromašenom stanovništvu krov nad glavom
Diskvalifikacija zbog pogrešne noge
Zbog pobune radnika „Ekonom” izgubio kredibilitet stabilnog proizvođača!
Hepiend u hendikepu
Dani Kraljeva u Mariboru
Šampion kvaliteta u proizvodnji zdrave hrane
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, fudbal


LOKALNI PREDSEDNIČKI IZBORI

IZ IZBORNE KOMISIJE OPŠTINE KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Podnete još dve kandidature

   • Novoformirani pokret „Kraljevo iznad svega” za predsednika opštine zvanično kandidovao dr Zorana Miljkovića, a Opštinski odbor Pokreta snaga Srbije Đorđa Pavlovića • Oba predlagača uz dokumentaciju podnela veći broj potpisa podrške birača od najmanjeg propisanog zakonom

   Posle već potvrđene kandidature Srpske radikalne stranke za kandidata Miljka Četrovića, Izbornoj komisiji opštine Kraljevo podnete su još dve kandidature za predsednika opštine Kraljevo.
   U sredu, 28. decembra, Izbornoj komisiji najpre je svoju kandidaturu podneo novoformirani lokalni pokret „Kraljevo iznad svega”, koji čine Opštinski odbor Socijaldemokratske partije (SDP) Kraljevo i Opštinski odbor Radnički pokret Srbije (RPS) Kraljevo. Predstavnici pokreta „Kraljevo iznad svega” podneli su kandidaturu za dr Zorana Miljkovića, lekara iz Kraljeva, predavši Izbornoj komisiji potrebnu dokumentaciju sa potpisima podrške 3.520 birača sa područja opštine.
   Opštinski odbor Pokreta snaga Srbije u Kraljevu potom je zvanično podneo kandidaturu za svog kandidata Đorđa Pavlovića, diplomiranog ekonomistu iz Kraljeva, zajedno sa listama podrške 4.028 birača upisanih u birački spisak.
   Komisija će odluku o potvrđivanju, dopuni ili odbacivanju kandidature doneti u skladu sa izbornim zakonom, po propisanoj proceduri.
   Inače, obrasce za kandidaturu za predsednika opštine u međuvremenu su od Komisije preuzele i Narodna stranka i Nova Srbija, a ovi obrasci se mogu preuzimati u prostoriji sale 3 zgrade opštine Kraljevo, svakog radnog dana, od 10 do 14 sati.


POOŠTRENA KONTROLA POSTUPKA KANDIDOVANJA
Veća odgovornost ovlašćenih lica

   Radi odgovornijeg prikupljanja potrebnog broja potpisa podrške birača za kandidate, Izborna komisija opštine Kraljevo svojom odlukom propisala je i da svaki list sa potpisima podrške (od oko 120, koliko se daje predlagačima) pri dnu mora da ima i potpis sa punim imenom i prezimenom, matični broj i adresu ovlašćenog lica za prikupljanje potpisa. Na taj način, ističu u Komisiji, ovlašćeno lice ispred predlagača snosi punu odgovornost za poštovanje zakonom propisane procedure. Podsećanja radi, za podršku kandidatu za predsednika opštine Kraljevo potrebno je prikupiti najmanje tri odsto potpisa upisanih birača, ili 3.068, kao i da proces kandidovanja, u skladu sa zakonom, traje do 20. januara 2006. godine.
Izborna komisija je takođe u međuvremenu izmenila i dopunila obrazac zapisnika o radu biračkog odbora i Pravila o radu biračkog odbora, posebno detaljnije razradivši postupak glasanja van biračkog mesta (za stare, nemoćne, bolesne i nepokretne birače, koji nisu u stanju da dođu na biralište).


PODSETNIK: IZBORI PRE DVE GODINE
Predsednik izabran tek u drugom krugu

   Uoči predstojećih prevremenih predsedničkih izbora u kraljevačkoj opštini, raspisanih za 5. februar 2006. godine, zanimljivo je podsetiti se na rezultate prvih takvih izbora po novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, održanim pre dve godine. Naime, opšti, neposredni izbori za predsednika opštine Kraljevo, po većinskom sistemu, održani su 16. novembra 2003. godine. Na njih je izašlo manje od polovine upisanih birača ili 48.532 od 101.521 odnosno 47,5 odsto. Za te izbore zvanično se kandidovalo deset kandidata, devet ispred političkih stranaka i jedan ispred grupe građana. Na izbornom listiću je bilo deset imena za koje je trebalo da se birači opredele.
   Kako je Izborna komisija opštine Kraljevo, posle sabiranja svih rezultata, saopštila, bilo je 47.055 važećih listića. Najveći broj glasova birača dobili su dr Radoslav Jović, koga je predložio Srpski pokret obnove (SPO), i dr Ljubiša Jovašević, kojeg su predložili Demokratska stranka Srbije (DSS) i Narodna demokratska stranka (NDS). Dr Radoslav Jović dobio je 10.514 glasova ili 22,3 odsto od ukupnog broja važećih listića, a dr Ljubiša Jovašević 7.618 glasova ili 16,2 odsto važećih glasova. U skladu sa Zakonom, po većinskom izbornom sistemu, s obzirom na to da nijedan kandidat nije dobio većinu glasova izašlih birača, dr Jović i dr Jovašević, kao kadidati sa najvećim brojem glasova, dobili su pravo da idu u drugi krug izbora.
Po oceni Izborne komisije, izbori su protekli uglavnom bez nepravilnosti koje bi bile uslov za poništavanje izbora na pojedinim biračkim mestima i nije podnet nijedan pisani prigovor učesnika izbora.
   Glasanje u drugom krugu izbora za „gradonačelnika” obavljeno je 30. novembra 2003. godine i tom prilikom dr Radoslav Jović dobio je veći broj glasova od svog protivkandidata dr Ljubiše Jovaševića i izabran za prvog predsednika opštine Kraljevo po novom zakonu, da bi posle nepune dve godine mandata, posle poznatih događaja, krajem novembra ove godine, podneo ostavku i bili raspisani prevremeni predsednički izbori u opštini Kraljevo, koji predstoje za mesec i po dana.

REZULTATI PREDSEDNIČKIH IZBORA U 1. KRUGU 2003. GODINE

RED. BR. KANDIDATA, PREDLAGAČ, BR. GLASOVA
1. Dr Radoslav Jović, SPO, 10.514
2. Dr Ljubiša Jovašević, DSS i NDS, 7.618
3. Miroslav Karapandžić, GG „Za Kraljevo“, 5.542
4. Zvonko Obradović, G 17 plus, 5.204
5. Slobodan Mihajlović, DS, 5.192
6. Miljko Četrović, SRS, 4.375
7. Sreten Jovanović, SPS, 3.079
8. Prof. dr Predrag Stojanović, DHSS, 2.607
9. Zoran Jovanović, NS i PP, 1.772
10. Stamenka Arsić, LS i DC, 1.152Povratak na vrh strane


DEJAN MILOVIĆ, PREDSEDNIK SKUPŠTINE OPŠTINE KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
,,Budžet će biti kruna svih investicionih poduhvata”


   • Godina na izmaku bila je ispunjena i brojnim dešavanjima u skupštinskom životu i radu u kraljevačkoj opštini, a opštinske čelnike i odbornike očekuju i novi izazovi, posebno posle neizglasavanja budžeta opštine za 2006. godinu. Uoči novogodišnjih praznika, o tim zbivanjima, ali i prioritetima i najvažnijim zadacima u predstojećem skupštinskom radu, u kraćem osvrtu za ,,Ibarske novosti” govori Dejan Milović, predsednik Skupštine opštine Kraljevo

IN: Gospodine Miloviću, molim Vas najpre za kraći osvrt na skupštinski rad i ostvarene rezultate u toku 2005. godine u Skupštini opštine Kraljevo?
U 2005. smo ušli sa budžetom koji je usvojen 15. decembra 2004. godine, i mogu da tvrdim da smo ispunivši taj zadatak ušli među nekoliko opština u Srbiji koje su prve usvojile budžet za 2005. godinu. Druga najvažnija odluka iz domena rada lokalne samouprave je Plan i program Direkcije za planiranje i izgradnju Kraljeva za 2005. godinu, koji smo takođe, to sa ponosom mogu da istaknem, usvojili na vreme, što do sada nije bila praksa.
Budžetom kao najznačajnijom osnovom za rad jedne opštine definišu se sredstva za program Direkcije i ta sredstva su činila nešto manje od 50odsto ukupnih budžetskih sredstava, što jasno pokazuje opredeljenje lokalne samouprave ka značajnim investicionim ulaganjima nego što je to bio ranije slučaj.
Rešavanje pitanja vodosnabdevanja grada, početak radova na obilaznici, radovi na primarnoj gasovodnoj mreži prema Ribnici, rad na drugim infrastrukturnim objektima u gradu, od kojih sa posebnim zadovoljstvom ističem potpunu rekonstrukciju i završetak glavne ulice u Mataruškoj Banji, samo su neki od radova koje je Direkcija za planiranje preduzela u 2005. godini, što ne bi bilo moguće bez kvalitetnog i efikasnog rada institucije na čijem sam čelu.
IN: Koji su osnovni prioriteti u radu Skupštine opštine u idućoj, 2006. godini, pre svega u oblasti budžetskog poslovanja, razvoja i realizacije započetih i novih infrastrukturnih investicija?
Naravno da će budžet za 2006. godinu ponovo razvojno podržati plan i program Direkcije finasiranjem planiranih radova, kako na investicijama, tako i na održavanju. Usvajanje budžeta omogućava i blagovremeno pristupanje izradi projektne dokumentacije, pripremu tenderskog postupka i drugih proceduralnih pitanja.
Naši prioriteti u sledećoj godini biće izgradnja mosta na Ibru, završetak radova na obilaznici u Ratini, nastavak radova na sanaciji deponije, nastavak izgradnje primarnog gasovoda u dva kraka prema Domu kulture i kasarni u Ribnici, uređenje Trga svetog Save, uređenje dela Ulice Veljka Vlahovića, Industrijske ulice pored Starog groblja, rekonstrukcije 4. crnogorske ulice, završetak kolektora fekalne kanalizacije prema Žiči i Kovačima, sređivanje parking prostora iza zgrade opštine, kod autobuske stanice, Doma tehnike i tako dalje.
IN: Skupština opštine na prošloj sednici nije usvojila budžet opštine za 2006. godinu. Kako komentarišete tu činjenicu i ponašanje pojedinih odborničkih grupa na toj sednici?
Ne želim da se mnogo osvrćem na prošlu sednicu na kojoj nije usvojen budžet, ali pre svega mislim da su oko toga prevladali iracionalni, nerealni zahtevi, kao i uskostranački interesi koji su nadvladali zajedničku obavezu da se donese dokument koji omogućava nesmetan rad naše opštine. Istini na volju, osim neozbiljnih i nemuštih napada odbornika Radikalne stranke, predloženom budžetu ostale odborničke grupe nisu uputile ni jednu jedinu primedbu. Budžet za 2006. godinu je ekonomski veoma dobro pripremljen, razvojnog je tipa i kvalitetniji je nego mnogi donoti ranijih godina, to odgovorno mogu da tvrdim.
Želeo bih da istaknem više nego konstruktivnu ulogu Demokratske stranke, koja je učestvovala u radu skupštine, kao i iznenađujući potez Socijalističke partije Srbije, koja je glasala za rebalans budžeta na prethodnoj sednici, a na ovoj nije glasala za budžet.
IN: Predstoje novogodišnji i božićni praznici. Kako će se rešiti problem sa (ne)usvajanjem budžeta i da li očekujete da posle praznika konačno bude donet, s obzirom na to da je to jedan od najvažnijih skupštinskih dokumenata?
Na samom kraju, iako su se izdešavale mnoge neprijatne stvari, izražavam veliki optimizam da ću odmah nakon završetka novogodišnjih i božićnih blagdana sazvati novu sednicu SO Kraljevo, na kojoj će, ubeđen sam, budžet konačno biti usvojen. Takav budžet će predstavljati krunu svih investicionih poduhvata koji su započeti u sada već protekloj godini.Povratak na vrh strane


PROTEST SAVEZA OMLADINE KRALJEVA - piše Slobodan Rajić
Mladi zaslužuju više razumevanja


   • Kraljevačke omladinske organizacije zahtevaju više sredstava iz budžeta, formiranje radnog tela koje bi se stalno bavilo rešavanjem problema mladih i donošenje posebne strategije za mlade • Poseban zahtev da se preko nadležnih republičkih organa Bogavčevo zdanje i Zadužbina vrate omladini, odnosno onima kojima su i namenjeni • Ako ne bude razumevanja u opštinskoj upravi, protest će biti nastavljen, poručuju aktivisti omladinskih organizacija • Predsednik skupštine opštine Kraljevo prihvatio razgovor o iznetim zahtevima mladih

    Nezadovoljni svojim društvenim statusom i nerazumevanjem lokalne samouprave za probleme mladih u kraljevačkoj opštini, aktivisti Saveza omladine Kraljeva (SOK), koji okupljaju desetak omladinskih organizacija, organizovali su krajem prošle sedmice protest ispred zgrade Skupštine opštine Kraljevo. Konkretan povod za protest bio je neuvrštavanje omladinskih organizacija kao korisnika u predlog budžeta opštine za 2006. godinu. Po rečima Vladimira Petrovića, predsednika Omladinske organizacije „Kvart“ i jednog od organizatora protesta, planom za 2006. godinu nisu predviđena ni minimalna budžetska sredstva za omladinske programe. Pored toga, za razliku od mnogih drugih udruženja građana, omladinske organizacije nemaju ni svoje prostorije, niti bilo kakve druge uslove za okupljanje i delovanje, ali su uprkos lošim uslovima za rad, članice SOK-a tokom prošle i ove godine, preko brojnih donatora, za razne projekte u opštinu Kraljevo donele više od šest miliona dinara!?
U proglasu za javnost, koji je objavio povodom protesta, Savez omladine Kraljeva pre svega zahteva donošenje odluke o izdvajanju sredstava iz budžeta opštine Kraljevo za 2006. godinu u minimalnom iznosu od 0,3 odsto, u okviru društvenih delatnosti, za rešavanje problema mladih kraljevačke opštine.
   Pored toga, Savez omladine traži i formiranje posebnog opštinskog tela koje će biti sastavljeno od predstavnika omladinskih i opštinskih institucija koje bi bilo savetodavno telo predsednika opštine. To telo bi sprovodilo strateški plan rešavanja problema mladih koji bi bio donet i u saradnji sa predsednikom opštine i načelnikom Odeljenja društvenih delatnosti raspoređivalo budžetska sredstva namenjena za realizaciju projekata mladih, predviđenih strategijom za mlade.
   Takođe zahtevaju formiranje komisije za kontrolu trošenja sredstava namenjenih svim udruženjima građana, koja bi, u saradnji sa udruženjima, imala stalni uvid u sve projekte i njihovu realizaciju i detaljno kontrolisala dokumentaciju, na zahtev bilo kojeg udruženja.
   Najzad, SOK insistira i da se nadležnim republičkim organima uputi dopis sa zahtevom za vraćanje dve zadužbine, Bogavčevog zdanja u Ulici cara Lazara i Zadužbine u Hajduk Veljkovoj ulici, na korišćenje omladini Kraljeva, kojima su i namenjena, za realizaciju njihovih programa i projekata.
Učesnici protesta u proglasu napominju i da u opštini Kraljevo živi oko 24.000 mladih, ili jedna petina stanovništva, da većinu od oko 16.000 nezaposlenih čini omladina i da mladi Kraljevčani, kao i njihovi vršnjaci u čitavoj Republici, imaju brojne ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge probleme, koje hitno, konkretno i efikasno treba rešavati.
   Vladimir Petrović ističe da je prva dva zahteva već usvojila Skupština opštine u okviru Strateškog plana socijalne politike opštine do 2010. godine. On takođe naglašava da u protestu isključivo učestvuju nevladine organizacije i udruženja koja okupljaju mlade, kao što su „Iskra”, „Kvart”, „Baunti“, „Đački parlament”, Organizacija kraljevačke omladine (OKO), „Pozitivna omladina”, „Mreža slobodnog softvera” i druge, kao i da te organizacije nemaju nikakve veze sa političkim organizacijama i njihovim podmlacima.
   Protest je, inače, organizovan pod geslom „Ovoj državi je potrebna mladost”. U međuvremenu, kako smo saznali od Vladimira Petrovića, predstavnici Saveza omladine Kraljeva dobili su odgovor od predsednika Skupštine opštine Kraljevo Dejana Milovića da je spreman da ih u što kraćem vremenu primi na razgovor o svim iznetim zahtevima i iznalaženju najboljeg rešenja. Po Petrovićevim rečima, taj sastanak bi mogao da usledi do Nove godine.

STRATEGIJA ZA MLADE
   Na beogradskoj omladinskoj konferenciji, koja je održana 9. i 10. decembra u glavnom gradu, pored ostalog, istaknuto je da mladi između 17 i 27 godina čine petinu stanovništva Srbije, da 75 odsto njih nisu nikada prešli granicu, da je polovina nezaposlenih mlađa od 30 godina, da je oko 400.000 mladih napustilo zemlju, da 4/5 mladih smatra da je obrazovni sistem loš, da prava mladih još nisu definisana posebnim zakonom, da u Srbiji ne postoji nijedno telo koje se bavi problemima mladih i da mladi nisu i ne smeju više biti problem, već snaga ove zemlje. Konferencija je uputila državi (Vladi, Skupštini) zahtev za hitno sačinjavanje strategije za mlade, koja bi formulisala konkretne mere za rešavanje obrazovnih, ekonomskih (zapošljavanje, stanovanje), zdravstvenih, socijalnih, kulturnih, političkih, ekoloških i drugih problema mladih Srbije.Povratak na vrh strane


SOCIJALNO ZBRINJAVANJE SIROMAŠNIH GRAĐANA - piše Rajko Sarić
Osiromašenom stanovništvu krov nad glavom

   Uz pomoć organizacije UN Habitat i sedam opština u Srbiji, Vlada Srbije namerava da u naredne dve godine investira 28 miliona evra za izgradnju 670 stanova za socijalne namene. Nedavno je u Kraljevu održan sastanak predsednika SO Dejana Milovića i direktora programa UN Habitat Đorđa Mojovića, na kome su predstavljena arhitektonska rešenja stambenih objekata sa 96 stanova, koji će biti izgrađeni na Beranovcu.
   Program pomažu UN Habitat i opštine Valjevo, Kragujevac, Niš, Čačak, Pančevo, Stara Pazova i Kraljevo. Mojović je naglasio da će buduća centralna agencija za stanovanje imati prvenstveno finansijsku funkciju, a svi programi biće realizovani preko opštinskih agencija, koje će nastati transformacijom sadašnjih javnih stambenih preduzeća.
   Istovremeno, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike je zajedno sa brojnim donatorima u protekle tri godine razvilo posebnu vrstu socijalnog stanovanja, kao novog specifičnog oblika socijalne zaštite osiromašenog stanovništva. Socijalno stanovanje pod zaštićenim uslovima predstavlja način trajnog zbrinjavanja u prvom redu izbeglica, a potom i manjeg broja lokalnog stanovništva, onih porodica koje zbog socijalne ugroženosti nisu u mogućnosti na drugi način obezbediti krov nad glavom.
   - Ovaj projekat predstavlja vid socijalne zaštite koji je u nadležnosti lokalne samouprave, pomognut od strane Centra za socijalni rad, koji u prvi plan stavlja porodicu sa decom, bilo izbegličku bilo lokalnu, koja deli svakodnevni život sa drugim građanima, koja ima snagu i želju da radi i zaradi za normalno izdržavanje članova domaćinstva - potvrđeno je ,,Ibarskim novostima” u Centru za socijalni rad u Kraljevu.
   Novi model socijalne zaštite realizovan je u saradnji sa Švajcarskom agencijom za razvoj, UNHCR, Komesarijatom za izbeglice i lokalnim samoupravama u 17 opština u Srbiji. Program je uveo i kategoriju socijalnog domaćina, za koga se može reći da pruža dobrosusedsku pomoć. Što je najvažnije, ovakav model podržava decentralizaciju i ističe ulogu lokalne samouprave u staranju o svojim građanima koji žive na minimumu egzistencije. Opštine su vlasnici izgrađenih objekata, brinu se o zgradama, dok centri za socijalni rad obavljaju poslove socijalnog domaćina. Po isteku deset godina lokalna samouprava može da raspolaže objektima za namenu za koju proceni da je najsvrsishodnija, a jedini uslov je da stanovi ostanu u oblasti socijalnog staranja.
   Pored Kraljeva, ovakav stambeni prostor već su dobili Požega, Apatin, Bač, Beograd, Crna Trava, Lučani, Kragujevac, Paraćin, Valjevo, Bajina Bašta, Loznica, Niš, Novi Sad, Pančevo, Vrbas i Temerin.Povratak na vrh strane


ZBOG GREŠKE HIRURGA, BOLNICA U KRALJEVU OSTALA BEZ ZASLUŽENOG PRIZNANJA - piše Anđelka Milošević
Diskvalifikacija zbog pogrešne noge

   • Iako je prema parametrima ubedljivo na prvom mestu, Opšta bolnica u Kraljevu ove godine neće biti proglašena najboljom ustanovom te vrste u Srbiji, zbog navedenog propusta lekara prilikom jedne hirurške intervencije

Prema parametrima Komisije za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite, Bolnica u Kraljevu je najbolja u Srbiji. Čak 15 bodova ispred drugoplasirane. Nažalost, Komisija kraljevačku Bolnicu neće proglasiti za najbolju. Razlog je nedavna operacija u kojoj je pacijentkinji operisana pogrešna noga.
- Radi se o potpuno ličnoj odgovornosti, iako su bile preduzete sve prethodne mere da se propust ne dogodi. Propust je učinjen, i to u delu da je doktor Jovašević operisao desnu nogu bez saglasnosti pacijentkinje, umesto leve noge, zbog koje je pacijentkinja primljena na Ortopedsko odeljenje. Obavestili smo o tome Ministarstvo zdravlja, a Komisija za spoljni stručni nadzor utvrdiće da li je bilo indikacija za operaciju na desnoj nozi - objašnjava dr Dragan Arsić, direktor ZC ,,Studenica".
Pacijentkinja neće imati trajnih telesnih oštećenja, a direktor Arsić je pojasnio rad doktora Ljubiše Jovaševića u Zdravstvenom centru.
- Zbog obima posla (večito su bile gužve u ambulanti) mi smo pristali da omogućimo nekom ko je doktor nauka, ortoped, da se bavi i profesijom i mislili smo da će nam u ambulantnom radu pomoći. Prva posledica je što je dr Jovašević dobio raskid radnog odnosa, a inače je bio angažovan sa jednom trećinom radnog vremena.
Osim što neće biti proglašena za najbolju, drugih posledica po ustanovu neće biti, kaže Arsić. Ova rang-lista je i parametar da Fond za zdravstveno osiguranje kraljevačku ustanovu bolje finansira, jer je najracionalnije trošila novac. Ušteđena sredstva iskorišćena su za nabavku lekova.
Prvo mesto u Srbiji, bez obzira što nema proglašenja, jeste uspeh svih medicinskih i nemedicinskih radnika, jer je rezultat njihovog stručnog rada.
- Hoću da kažem da smo možda i pokazali jednu veličinu i u tome što smo svoju grešku prijavili, za razliku od nekih drugih ustanova, koje ne prijavljuju svoje greške, a trebalo bi da se ugledaju na našu ustanovu. Jer, ljudski je pogrešiti, ali je ljudski i priznati, kako se te greške ne bi ponavljale na isti ili sličan način - rekao je dr Arsić.
Inače, Ministarstvo zdravlja je više od godinu dana pratilo rad kraljevačke Bolnice.
- Određeni parametri, koje smo mi rutinski slali Beogradu, obrađivani su po posebnoj proceduri, oni su ih ukrštali, odbacivali sve što je nelogično, tajno proveravali svaki podatak bez ikakve naše kontrole i znanja - posebno naglašava dr Zvonko Veselinović, direktor kraljevačke Bolnice.
Treba reći da je nadležna komisija, od 157 domova zdravlja, kraljevački svrstala na treće mesto. Prema rečima direktora doktora Mirjane Krčevinac, uspeh je ipak veliki, jer su razlike u bodovima veoma male. Ova rang-lista obavezuje da i naredne godine zadrže pozicije najboljih u Republici, zaključak je rukovodstva Zdravstvenog centra ,,Studenica”.Povratak na vrh strane


SLAVKA MARINIČ, PREDSEDNICA UPRAVE „PRIMATA” D.D. IZ MARIBORA - piše Dragan Vukićević
Zbog pobune radnika „Ekonom” izgubio kredibilitet stabilnog proizvođača!

   • Namere „Primata” u „Ekonomu” uvek su bile dugoročne i dobronamerne. Situacija će zbog stanja u kome se sada preduzeće nalazi imati dugoročni uticaj na preduzeće i na našu poslovnu politiku. Obim uticaja ćemo morati tek da ustanovimo. Naš prioritetan interes je da se obnovi proizvodnja. Samo legitimno i zakonito stanje u preduzeću će omogućiti ponovni početak proizvodnje, omogućiti stabilan radni odnos, isplaćivanje plata i socijalnu sigurnost radnika

    Postupke koje je izabrala grupa radnika prvog decembra ove godine razumemo kao krajnje neodgovarajuće postupke u poslovnom svetu i kao eklatantno kršenje zakona. U preduzeću nije ni zvanično ni nezvanično proglašen štrajk, niti je postavljen bilo kakav zahtev Upravi preduzeća za smenu direktora i rukovodstva. Ako su sporne plate, onda radnici dobro znaju kakav je postupak. U preduzeću su čak dva reprezentativna sindikata veoma moćna i aktivna i sindikati su organizovane institucije, koje dobro znaju svoja prava i obaveze i imaju svoja razrađena pravila. Ako su sporni rukovodstvo ili ostali organi u sastavu rukovodstva firme, onda se koriste organi koji su u preduzeću legitimno i redovno radili - Upravni odbor i Skupština. U svim organima su radnici bili zastupani odnosom kapitala - kaže za „Ibarske novosti” Slavka Marinič, predsednica Uprave „Primata” D.D. iz Maribora, komentarišući najnovija dešavanja u ušćanskom „Ekonomu”, a naročito na pučističko-samoupravljački način smenjivanje direktora Rodoljuba Biorca i izbor potpuno novih organa upravljanja mimo volje većinskog vlasnika - „Primata” iz Maribora. A na pitanje da li će posle intervencije pravne države radnici koji su događaje inicirali da snose posledice, Mariničeva kaže:
- Veoma često se u medijama pominjao Sporazum iz 2003. godine i njegovo neispunjavanje... Upravni odbor preduzeća je redovno pratio ispunjavanje Sporazuma. Poslednji put na sednici 21. septembra ove godine, i tada je doneo odluku da se Sporazum u celini poštuje. Ipak, ako neko ima drugačije mišljenje - taj isti Sporazum omogućava i arbitražu u Beogradu. To znači da protivpravne radnje koje su se dogodile ne proizlaze iz poslovanja preduzeća - grupa radnika koja je počela sa protivpravnim radnjama i kasnije uticala i na druge radnike svakako će morati da ispostavi svoje razloge i svoje interese i na kraju svakako i svoju odgovornost.
• Radnici navode kao razlog negativne rezultate poslovanja. Da li je poslovanje „Ekonoma” u toj meri negativno da se problemi rešavaju pučistički? Šta pokazuju rezultati kojima Vi raspolažete o poslovanju „Ekonoma”?
- „Primatu” je zvanično vraćeno 60 posto vlasništvo 26. novembra 2004. Preduzeće „Ekonom” je tada već bilo tri godine u stalnom gubitku. Gubitak u poslovanju se nastavio i tokom 2005. godine. U „Primatu” smo tokom ove godine nastojali da se situacija u preduzeću poboljša na dugi rok.
U preduzeću je bio prihvaćen poslovni nacrt za 2005. godinu, koji je bio u razdoblju januar-novembar ispunjen u oblasti izvoza oko 80 posto, a na domaćem tržištu samo sa 46 procenata. To znači da onaj deo na kojem je prodajna funkcija „Ekonoma” imala direktni uticaj, to je domaće tržište - najlošije se ispunjavao. Posledica je bila da zaposlenost kapaciteta u preduzeću nije bila dovoljna.
„Primat” je u tom kontekstu osigurao više posla - obavio je prvu relokaciju proizvoda u preduzeće tokom 2005. godine, a drugi veći paket je bio dogovoren pre kraja godine. U tom cilju upravo 1. decembra 2005. su dovezene mašine.
„Ekonom” je u novembru počeo proizvodnju uzoraka posebnih ormarića za potvrdu proizvoda po ugovoru, koji je „Primat” već sklopio za inostrano tržište i to 30.000 komada, proizvodnja po 5.000 komada mesečno za razdoblje prvih šest meseci 2006. godine. Na tim osnovama smo očekivali da ćemo kapacitete u „Ekonomu” popunuti, uprkos izuzetno lošim rezultatima prodaje u Srbiji i Crnoj Gori.
Mi smo izvršili u preduzeću i niz aktivnosti za poboljšanje stanja. Mi nismo otpustili nijednog radnika kako bismo smanjili broj zaposlenih! Obrnuto: u cilju poboljšanja kadrovske strukture zaposlili smo pet ljudi sa visokom stručnom spremom, što je preduzeću neophodno. Mi nismo smanjivali plate, iako smo to mogli da uradimo zbog gubitka. U dan tačno je bila osigurana isplata plate za svaki mesec. Plate u preduzeću su u proseku bile više za 40 posto od prosečnih plata u datoj grani. U preduzeću je bio ponovo zaključen pojedinačni kolektivni ugovor i usvojena nova sistemizacija. Pregovori sa sindikatima su bili dobri i uspešni. Obe strane su tada sa zadovoljstvom potpisale pojedinačni kolektivni ugovor. Preduzeće je, dakle, ispunjavalo svoje obaveze, od radnika - do dobavljača, banaka itd. Preduzeće je, uz to, u svakom trenutku zakonito poslovalo.
• Pošto postoje sudske presude, šta će rukovodstvo „Primata” kao matična firma da preduzme?
- Opštinski sud u Kraljevu je dana 08.12.2005. izdao Rešenje o privremenim merama - rešenje koje nema žalbe. No, postupkom „izuzeća suda" došlo je do prolongiranja izvršenja sudskog rešenja, ali to je samo pitanje vremena. Nažalost, radnici odnosno njihove vođe, nisu uočili da kasnije sređivanje stanja u fabrici šteti najviše radnicima i samom preduzeću. Sada očekujemo izvršenje sudskog rešenja, koje nalaže da se u preduzeću uspostavi pređašnje stanje, odnosno da se legalnim i legitimnim organima omogući da vode poslovanje preduzeća.
Po informacijama koje imamo, preduzeće se nalazi na ivici poslovanja. Nema narudžbi, nema posla, nema materijala, nema novca, zaposleni su ostali bez plate za novembar, nema osnova za platu za decembar...
Mi smo mišljenja da je prouzrokovana izuzetna privredna šteta, koja će se odraziti na preduzeće na duži rok. Preduzeće je izgubilo kredibilitet stabilnog proizvođača na tržištu kao ponuđač opreme, izgubilo svoj dobar status kod dobavljača i banaka...
Rukovodstvo „Primata” je pozvalo sve dobronamerne radnike da sarađuju pri normalizaciji stanja u preduzeću . Potrebni su razum i mir. Mi ćemo svakako detaljno pregledati stanje preduzeća i onda nastaviti aktivnosti, kako i kojim putem obnoviti proizvodnju.
• Da li će prema radnicima biti primenjene sankcije, budući da je reč o aktivnostima bez presedana, pošto se stanje vrati na svoje mesto?
- Saznavši za događaje u preduzeću, mi smo odmah, već sutradan, 2. decembra, podneli krivičnu prijavu za krivično delo povrede upravljanja. Razumemo da su svesno, sa umišljajem kršeni zakonski propisi i opšta akta preduzeća. Istina je da smo zgranuti događajima grupe radnika i kao poslovni ljudi takve protivpravne radnje ni ne razumemo. Razumemo ih samo kao eklatantno kršenje zakona, i kršenje zakona ima samo svoj sudski put.
Posledice koje su nastale u preduzeću su izuzetno velike - za poslovni svet katastrofalne! I to kao posledica nasilnih i protivpravnih radnji koje je preduzela grupa radnika preduzeća. Podrazumeva se da ćemo preduzeti sve pravne radnje kojim bi nastalu štetu nadoknadila lica koja su je i prouzrokovala.
• Da li će biti otpuštanja radnika, i zašto, ukoliko ih ne bude?
- Nastojanja ,,Primata” tokom 2005. godine su bila - osigurati više posla, da bi zaposlili kapacitete fabrike. Nijednog momenta nije bilo govora o bilo kakvom otpuštanju. Naprotiv, mi smo i dodatno zaposlili nove stručnjake. „Primat” i dalje nema nameru da otpušta. Već sam napomenula da je sada preduzeće na ivici poslovanja. Nema narudžbi - nema šta da se proizvodi.
„Primat” je, saznajući za događaje od prvog decembra, odmah aktivirao proizvodne kapacitete na drugoj lokaciji. Naime, u današnjim vremenima niko ne može dozvoliti da ostane bez proizvoda za svoje kupce. I mi kao kupci proizvoda, koji su se proizvodili u „Ekonomu”, moramo imati stabilnu proizvodnu lokaciju. A to preduzeće „Ekonom”, nakon 01.12. 2005, više zasigurno nije! Uz to, ja sam uverena da je i konkurencija na domaćem tržištu situaciju u „Ekonomu” dobro iskoristila.
To su razlozi zašto razumem ovu situaciju kao izuzetnu privrednu štetu, koja će se odraziti na preduzeće na dugi rok. Tom preduzeću je sada potreban mir, potreban je razum da se proizvodnja opet obnovi. A u kakvom obimu - to će dirigovati tržište i dinamika stabilizacije situacije u preduzeću. Svi ćemo morati da uložimo izuzetne napore da se ova situacija prevaziđe i nadoknadi šteta.
• Posle ovih dešavanja, kakve su Vaše namere u vezi sa „Ekonomom”? Pogotovo kada je reč o budućim planovima? U kojoj meri ovaj puč može da doprinese promeni poslovne politike „Primata” prema „Ekonomu” u Ušću?
- Namere „Primata” u „Ekonomu” uvek su bile dugoročne i dobronamerne. Situacija će zbog stanja u kome se sada preduzeće nalazi imati dugoročni uticaj na preduzeće i na našu poslovnu politiku. Obim uticaja ćemo morati tek da ustanovimo. Bitno za svako proizvodno preduzeće je da radi - da su kapaciteti popunjeni, da radnici mogu da zarade svoju platu. Zato je nama prvi interes da se obnovi proizvodnja. Samo legitimno i zakonito stanje u preduzeću će omogućiti ponovni početak proizvodnje, omogućiti stabilan radni odnos, isplaćivanje plata i socijalnu sigurnost radnika. I to su naše prve želje za 2006. godinu - nadajmo se da će biti dobra godina!

PRVODECEMBARSKA POBUNA RADNIKA
• Šta se zapravo dogodilo prvog decembra i zašto?
- Zašto su nastupile takve protivpravne radnje, ne mogu vam odgovoriti, jer ne znam.
Ja sam bila u preduzeću dan ranije, zajedno sa predsednikom Upravnog odbora preduzeća - posetili smo v.d. direktora, jer smo se nalazili u blizini preduzeća. Na poziv predsednika sindikata, mi smo se tada sastali sa predsednicima reprezentativnih sindikata i još sa Izvršnim odborom sindikata. Oni su mi predložili povećanje plata, odnosno da platni fond iz devetog meseca važi i nadalje. A platni fond za deveti mesec je bio sastavljen iz redovne plate i dodatka od 50 evra po radniku. Njima sam obrazložila da je isplata dodatka od 50 evra korektna i zaključila da nema osnove da se plate povećaju. Neki radnici su ispostavili svoj lični problem i njima sam obećala da ću te probleme da razmotrim. To, nažalost, nisam mogla da uradim, jer su već prvog decembra započeli protivpravni događaji.
No, ova situacija svakako ne može biti i nije osnova za događaje od prvog decembra.

DIREKTOR BIORAC PONOVO U FOTELJI?
Presudom Opštinskog suda (sudija Violeta Mišković) od 8. decembra, trebalo bi da je stavljena tačka na dešavanja u „Ekonomu” iz Ušća, u kome je jedna grupa radnika 1. decembra iz kancelarije isterala v.d. direktora Rodoljuba Biorca, suspendovala sve organe upravljanja, izabrala novo rukovodstvo, oduzela službeno vozilo „škodu oktaviju” direktoru Biorcu, promenila bravu na ulaznim vratima njegove kancelarije i prisvojila ukupnu dokumentaciju preduzeća, pa čak i onu sa oznakom „poslovna tajna”. Kažemo „trebalo bi da je stavljena tačka”, ali ni posle tri sedmice od presude („protiv ovog rešenja nije dozvoljena žalba”, kako se navodi u pravnoj pouci rešenja), stanje od 1. decembra nije promenjeno.
Naime, protiv grupe radnika „Ekonoma” (Dragi Cvetković, Dragan Bošković, Staniša Veselinović, Srećko Božić, Radovan Lekić, Rade Bošković, Miodrag Erdoglija, Dušan Gajović, Ljubinko Stojanović, Petar Đurđević, Jelenko Dugalić, Ljubinko Zečević, Mirko Đurđević, Milanko Milošević, Milan Dugalić, Ratko Rašković i Goran Vučković, svi iz Ušća), preduzeće „Ekonom” i Rodoljub Biorac su podneli krivičnu prijavu zbog ometanja državine neposredno posle događaja od prvog decembra.
Prema sudskom rešenju ovoj grupi radnika naloženo je „da u roku od 24 sata od prijema rešenja pod pretnjom prinudnog izvršenja omoguće nesmetan posed kancelarije direktora preduzeća „Ekonom”, svih pokretnih stvari u ovoj kancelariji, dokumentacije preduzeća kojom je zadužen v.d. direktor Rodoljub Biorac, službenog vozila marke „škoda oktavija”, tako što će ukloniti novopostavljenu bravu sa vrata kancelarije i uvesti tužioce (direktora Biorca, prim. D. V.) u posed i predati tužiocima celokupnu dokumentaciju preduzeća kojom je zadužen v.d. direktora Rodoljub Biorac i službeno vozilo marke ’škoda oktavija’”.
Do zaključenja ovog broja „Ibarskih novosti” (četvrtak u podne) Rodoljub Biorac još nije prošao kapiju „Ekonoma”, a sud nije primenio klauzulu o prinudnom izvršenju sudskog rešenja.

„PRIMAT” I „EKONOM”
U godinama od 1976. do 1978. „Primat” je zajedno sa Ibarskim rudnicima izgradio novu fabriku u Ušću. Ulog „Primata” je bio 60 posto. „Primatovi” proizvodi su se proizvodili u fabrici do 1991. godine, do kada je „Primat” preduzeće u Ušću i zvanično vodio. U 1991. godini je „Primat” prisvojio bivši režim. Tek krajem 2004. godine je „Primatu” vlasništvo zvanično vraćeno u visini vlasništva od 60 posto i „Primat” je ponovo preuzeo aktivnu politku u preduzeću kao većinski vlasnik.

KONTAKTI SA ,,NOVIM UPRAVNIM ODBOROM I NOVOM SKUPŠTINOM"
- „Predsednik novog Upravnog odbora" i „predsednik nove Skupštine" su me kontaktirali pismenim putem samo jednom. U pismu nisu ništa tražili, niti nešto predložili, samo su naveli kakve probleme imaju u preduzeću. Nismo razumeli šta je uopšte suština takvog pisma.
No, odgovorili smo da njihov legitimitet ne priznajemo i da problemi na koje su ukazali jesu nastali logičnom posledicom nasilnih i protivpravnih radnji koje je preduzela grupa radnika i mi za te novonastale probleme ne snosimo nikakvu odgovornost.Povratak na vrh strane


NIJE ŽIVOT SAMO ŠTO SE VIDI - piše Marko Slavković
Hepiend u hendikepu

   • Neko je nekada rekao, i dobro je parafrazirao, da su čudni putevi ljudski. Gledaš čoveka, a i ne znaš da su u njemu još dva bića, koje nikada nećeš upoznati, ili da, ali tek kad otvori dušu i srcem prozbori. Žika Veljović, čovek koji je svu svoju umnu snagu, optimizam i upornost usmerio da drugima bude bolje, a sam živi u uslovima nedostojnim čoveka


   Rođen je u Lešku, pre četrdeset pet godina. Otac mu je bio rudarski radnik, a majka domaćica. U skromnoj kući, skromno su živeli, njih sedmoro. Čovek, o kome je ovde reč, Žika Veljović, bio je najmlađi član porodice. A deda, u to vreme domaćin koje se za sve pitao, i o svemu imao završnu reč, procenio je da će za mlade biti i bolje i sigurnije, ako negde u varoši budu imali krov nad glavom. Verovatno je, pri tom, mislio i na najmlađeg unuka. Uglavnom, iste godine kad je Žika rođen, deda je u Sijaćem polju, tada zaista samo polju, sagradio kuću. Onoliko koliko je para imao, takvu je i kuću napravio. Danas, u njoj živi, pardon - životari, samo Žika. I čeka sudnji dan, kad će ogromni snegovi, ili pomamni vetrovi, krov umiruće kuće da sruče na njega. Kao što se već jednom desilo, posle paljevine, za koju se s razlogom sumnja da je namerno izazvao jedan politički protivnik?! Neko bi, s pravom, rekao: politički ludak! Ali, nije to redosled priče.

NEMA PARA, AL' IMA SUZA
Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Žika je sa odličnim uspehom završio, i to, što se kaže, kao od šale. Jedini problem javio se u gimnaziji, kada je, kao mladi politički buntovnik, privremeno izbačen iz škole, zbog sukoba sa profesorom šiptarskog jezika... Bilo, pa prošlo. Posle dva uzaludna nastojanja da se upiše na fakutet, jer roditelji nisu imali sredstava za njegove studije, Žika treći put odlučuje da ode, po cenu da u Beogradu gladuje. Šta je upornost, šta je volja! Kad su roditelji saznali za njegovu odluku, da odlazi ,,po cenu gladovanja”, zasuzili su. Tako su ga i ispratili, sa mnogo suza i malo para. U Beogradu mu pomaže brat od tetke, koji stanuje u studentskom domu i koji je sa studijama dosta odmakao. To je bilo više nego dovoljno za početak, za dane snalaženja. Kasnije, kako to kod upornih i odgovornih biva, sam je sebe izdržavao. Pri kraju tehničkih studija, Žika je bio jedan od urednika u Radio-Studenstkom gradu, i tu upoznaje Mirka Jovića, ambicioznog čoveka, koji će kasnije imati zapaženu ulogu u srpskom političkom životu. On mu pomaže da u Novoj Pazovi započne jedan drugačiji život, život poslovnog čoveka. Otvara preduzeće za galvanoplastiku, sa osnovnom delatnošću proizvodnje i galvanizacije delova za telefone, automobile, creva visokog pritiska i druge priključke. Bilo je to pre više od dve decenije. Bolje nije moglo, jer je posao veoma tražen i perspektivan u celoj Jugoslaviji, pa i van nje. Zato je, u jednom periodu, Žika imao skoro pedeset radnika u svom preduzeću! Mala privreda napreduje. Međutim, nemiri na Kosovu postaju sve češći i otvoreniji, pa se Žika, kao čovek koji je rođen na toj teritoriji, priključuje nekim tamošnjim srpskim pokretima, da pomogne.

POLITIČKE STAZE
Istovremeno, u Novoj Pazovi se formira tada tajna organizacija, kao protivteža komunistima, čiji je naziv bio zavaravajući, i odnosio se na literarnu oblast. Žika je bio njen član. Nekoliko godina kasnije, literarno udruženje prerasta u prvu političku stranku u državi, Srpsku narodnu obnovu, u kojoj su bili i sadašnji lideri stranaka: Vuk Drašković, Vojislav Šešelj, Veljko Guberina, Novak Kilibarda... Za predsednika je izabran upravo Mirko Jović. Cilj je bio da se zaštite srpski interesi i srpski narod svuda tamo gde vekovima žive. U tom pravcu osnovana su tri dobrovoljačka odreda i oni su išli da štite srpske duše. Samo da štite teritorije i brane srpsku čeljad, za razliku od nekih drugih koji su odlazili da ubijaju, pale, pljačakaju i siluju. Kasnije, u stranci dolazi do raskola, različitih poteza, ideja, ukrupnjuju se partije, politička scena sve je gušća, pojedinci formiraju nove stranke.

NOVE STRANICE ŽIVOTA: HUMANITARNI RAD
Žika je u Beogradu imao primamljive političke ponude, ali je, posle više operacija kičmenog stuba, odlučio da se vrati u Kraljevo. U Mataruškoj Banji se veoma dugo lečio, i upravo je tu odlučio da se posveti humanitarnom radu. U ,,Agensu” je, za bolesnike i ranjenike koji su pristizali sa ratišta, u ta inflaciona, ratna i teška vremena, uspeo da obezbedi dosta hrane, lekova, sanitetskog materijala, naftu za grejanje, pa čak i izvesnu količinu novca.
Pre sedam-osam godina, kad je došao u Sijaće polje, u već oronulu kuću svog dede, Žika se učlanjuje u Udruženje paraplegičara Raškog okruga, i od tada svoj život, svoja poznanstva i svoju nespornu psihičku i umnu energiju, podređuje tim ljudima. To je naročito vidljivo unazad tri godine, od kada je izabran za predsednika. Zahvaljujući upravo njemu, pre svega njegovoj upornosti, paraplegičari Raškog okruga dobili su svoj objekat, za koji stručnjaci kažu da je najbolji ove vrste ne samo na prostorima bivše Jugoslavije, već i na Balkanu. Taj objekat, Hendikep centar, ima sve u svom sastavu i predstavlja drugi dom svima koji su, kao i Žika, vezani za invalidska kolica. Upravnik Hendikep centra je upravo Žika Veljović, magistar tehničkih nauka i izvanredan poznavalac kompjuterskih tajni.

KOLICA BRŽA OD SMRTI
Ovde se vraćamo početku životne priče Žike Veljovića.
U trošnoj kući svog dede, u Sijaćem polju, Žika živi u kolicima. Sam. I sve kućne poslova obavlja apsolutno sam: pere, kuva, čisti. Nema toga, verujem, kome treba objašnjavati tegobe ljudi u invalidskim kolicima, i plus jade samotnog života. Tako živi Žika, čovek koji je pun optimizma, upornosti, umne i psihičke snage. Pa i fizičke, što da ne. Koliko, i čega sve, treba uraditi i izdržati u samo jednom danu! A on izdržava.
Dakle, Žika živi sam, i u uslovima nedostojnim čoveka. Ali se ne žali i ne jadikuje. Živi dostojanstveno u svom svetu, i srećan je kad drugima može da pomogne. I nikome zlo nije učinio. A i kako bi? I pored toga, ima ljudi (čuj mene - ljudi!) koji su hteli da ga fizički likvidiraju. Zna se i ko su. Istina, zvanično to ,,nije moglo da se utvrdi”. Uglavnom, neko mu je zapalio ionako već ,,poklekli” krov na kući, i samo zahvaljujući prisebnosti i, gle ironije sudbine, pokretljivosti invalidskih kolica, Žika je bukvalno samo minut pre nego što se krov srušio, uspeo da izađe. I eno ga, i dalje živi u trošnoj kućici, malo renoviranoj uz pomoć prijatelja i rodbine.. Tako se to, nažalost, namesti u životu. Neko, kao Žika, presudno doprinese izgradnji, opremanju i funkcionisanju modernog Hendikep centra vrednog dvadesetak miliona dinara, pomogne u bitnom renoviranju kuća, nabavci namirnica i pokućstva, pomogne i u novcu, uspešno organizuje republičke sportske igre paraplegičara i kvadriplegičara Srbije, pokrene list, radio, uskoro i televiziju, i još što- šta dobroga učini za svoje članove i invalide uopšte, a sam živi u straćari, u uslovima koji ne bi trebalo da pripadaju čoveku!

VOLONTER U LIKU PROFESIONALCA
Žikino radno mesto u Hendikep centru je volontersko, ali je njegov rad krajnje profesionalan i odgovoran. Tako, barem, kažu u njegovom okruženju. Iako mu vreme nije fiksno, u principu radi svakodnevno po najmanje osam sati. Dokle?
- Što se tiče radnog mesta na kome se sada nalazim, moji su planovi da tu ostanem sve dok ne obezbedim stabilna finansijska sredstva za sigurno funkcionisanje ovog objekta. Nadam se da će to biti vrlo brzo. Tako sam i obećao na vanrednoj skupštini, kada su me zamolili da još ostanem, mada sam ponudio ostavku iz svojih i porodičnih razloga - naglašava Žika.
Sudeći po upornosti, i tempu kojim radi, ne treba sumnjati u ostvarenje njegove namere. Posle toga, Žika se će se, kaže, povući u svoj svet nauke, i posvetiće se pisanju stručne literature.
Iako je nauka napredovala poslednjih godina, Žika još uvek važi za jednog od najboljih u oblasti galvanizacije. Šteta je da to ostane neiskorišćeno. To znanje treba da se prenese i upotrebi. Ne samo zbog njega. U tom smislu, Žika već ima nekoliko ponuda poznatih firmi da ih zastupa na široj teritoriji. Ima i ponuda drugačije vrste, pa će odlučiti. Uostalom, zahvaljujući Žiki, Hendikep centar je završen hepiendom. Tu činjenicu Žika je kratko prokomentarisao:
- Pa, ljudi su se oduvek pamtili po tome šta su za druge dobro učinili.
Tačno.
Povratak na vrh strane


KRALJEVAČKA DELEGACIJA U SLOVENIJI
Dani Kraljeva u Mariboru

   Zahvaljujući kraljevačkim maturantima, 20. maja ove godine poznati ,,Ples četvorki" upisan je u zlatnu knjigu Ginisovih rekorda. Uz pomoć 879 kraljevačkih maturanata i njihovih kolega iz Slovenije, Hrvatske i Mađarske, postavljen je svetski rekord u igri parova u poznatom plesu ,,Četvorki". Rekord je priznat zato što je u jednom trenutku 20. maja 2005. godine u 12.00 časova plesalo 17.060 maturanata. Ovih dana je na adresu društva ,,Prijateljstvo za nova vremena" u Kraljevu stiglo zvanično priznanje uredništva ,,Ginisove" knjige svetskih rekorda.
   Da bi i dalje svake godine povećavali rekord, Mariborčani su ovih dana ponovo ugostili Kraljevčane. Tako je u Mariboru od 22. do 25. decembra boravila delegacija u kojoj su bili Miroljub Stolović, načelnik za društvene delatnosti opštine Kraljevo, Nenad Slavković, načelnik Školske uprave Raškog okruga, Hadži Momir Bakračević, predsednik društva ,,Prijateljstvo za nova vremena", i Zvezdan Đurić, upravnik KUD ,,Abrašević". U Mariboru se delegaciji pridružio Rade Bakračević, kraljevački počasni konzul. Delegacija je imala zadatak da se sa odgovornim ljudima iz Maribora dogovori oko organizacije sledećeg ,,Plesa četvorki", u koji će Kraljevčani uključiti i maturante iz Beograda, i na taj način bi svetski rekord povećali za 10.000 beogradskih maturanata. Već danas možemo da kažemo da će 19. maja 2006. godine biti oboren rekord iz 2005. Kraljevčani na ovaj način pokazuju da se sve više uključuju u evropske integracije.
   Kraljevačka ekipa predložila je da se iduće godine u Mariboru organizuju Dani Kraljeva. Gradonačelnik Maibora Boris Sovič je sa zadovoljstvom prihvatio taj predlog i odmah formirao inicijativni odbor za organizaciju tih dana. Članovi odbora su Slobodan Stojanović, Rade Bakračević, potpredsednik Saveza srpskih društava Slovenije, i Miloš Rusić, predsednik Srpskog kulturnog društva Maribor.
   Delegacija je posetila i preduzeće ,,Primat" u Mariboru, gde ih je primila direktor Slavka Marinić. Tom prilikom predsednik društva ,,Prijateljstvo za nova vremena" Hadži Momir Bakračević predao je snimak plesa kraljevačkih maturanata, a načelnik Miroljub Stolović je radnicima ,,Primata" zahvalio za sponzorstvo te akcije. Na kraju su članovi delegacije bili gosti i Srpskog kulturnog društva Maribor.
Povratak na vrh strane

NOVOSADSKA „NEOPLANTA” U GODINI JUBILEJA - piše Slobodan Rajić
Šampion kvaliteta u proizvodnji zdrave hrane

   Na nedavno održanoj proslavi značajnog jubileja „Neoplante“ u Novom Sadu - 25 godina postojanja i rada pod tim imenom našeg vodećeg proizvođača u mesnoj industriji i veleprodaji, učestvovala je i delegacija kraljevačkog Poslovnog centra ,,Neoplante”, sa Mišom Milenkovićem na čelu. Bila je to prilika da se sumiraju rezultati dugogodišnjeg rada i prezentuju planovi za budućnost ovog proizvodnog giganta.
   Mesarska industrija u Vojvodini, inače, ima tradiciju dugu više od jednog veka, a današnje Akcionarsko društvo „Neoplanta” u Novom Sadu, kao mala fabrika, počelo je da radi 1964. godine. Ime koje danas nosi, ,,Neoplanta”, dobila je 1981. godine, a akcionarsko društvo postala je 1998. godine.
   ,,Neoplanta” je svoj razvojni put gradila stalnim ulaganjem u proizvodne kapacitete, moderne tehnološke procese, sirovinsku bazu i prodajnu mrežu, tako da se s pravom smatra vodećim proizvođačem zdrave hrane. U svojim savremenim pogonima ,,Neoplanta” godišnje proizvede oko 15.000 tona svežeg mesa i proizvoda od mesa, preradi u svojim tehnološkim halama 100.000 svinja i 5.000 goveda. Dobro organizovanom proizvodnjom u stočarstvu obezbeđuje kontinuirani godišnji uzgoj 40.000 tovljenika na farmi Čenej, a godišnje obezbedi i još 30.000 tovljenika u kooperantskim i partnerskim odnosima. Ima i oko 2.000 krava muzara. Obnovljeni genetski potencijal, stručnost zaposlenih kadrova, novoizgrađena mešaona premiks koktela, vitamina i minerala, čine ovu farmu sinonimom proizodnje zdrave sirovine, sa izuzetnim procentom mesa. U svom posedu na farmi Čenej poseduje oko 1.200 hektara, a na drugim lokacijama i ukupno oko 1.600 hektara zemlje na kojoj proizvodi žitarice i ostale ratarske kulture za svoju fabriku kvalitetne stočne hrane. Gaji i hmelj za pivarsku industriju.
   Poslovna filozofija rukovodnog tima ,,Neoplante”, sa ukupno oko 1.400 zaposlenih svih obrazovnih profila i kreativnom ekipom stručnjaka, jeste osvajanje novih tržišta uz primenu najnovijih dostignuća u proizvodnji mesa i mesnih prerađevina. Proizvodi paletu od više od 200 raznih proizvoda, među kojima su trajni i polutrajni suhomesnati proizvodi, konzerve, kobasice, salame, viršle, barene i kuvane kobasice, jetrene i riblje paštete, proizvode od živinskog i ćurećeg mesa...
   Svoje kvalitetne proizvode ,,Neoplanta” distribuira preko sopstvene razgranate prodajne mreže. U Srbiji i Crnoj Gori ima 14 poslovnih diskont centara u Novom Sadu, Somboru, Zemunu, Pančevu, Beogradu, Šapcu, Kraljevu, Kragujevcu, Jagodini, Sevojnu, Nišu, Vranju, Prijepolju i Tivtu, kao i u Srpskom Sarajevu i Banjaluci. Sopstvenu prodajnu mrežu zaokružuje sa 110 prodajnih objekata u svim većim mestima širom zemlje. Poseduje i veliki vozni park sa više od 100 hladnjača i drugih prevoznih sredstava.
   Osnovni zadatak je stalna briga o kvalitetu proizvoda. U svojim naučnim laboratorijama ,,Neoplanta” stalno kontroliše kvalitet i ispravnost svojih proizvoda, po svim parametrima, zbog čega zadovoljava najviše, evropske standarde. Zahvaljujući tome, početkom 1998. godine ,,Neoplanta” je preko londonskog kluba za standardizaciju dobila i certifikat kontrole kvaliteta BSI ISO 9001, koji joj garantuje plasman proizvoda na tržišta Evropske unije. Pored toga, i na nedavnom sajmu u Moskvi i na predstavljanju naše privrede, ,,Neoplanta” je u konkurenciji proizvođača iz 12 evropskih zemalja potvrdila visok kvalitet i spremnost da ponovo osvoji veliko rusko tržište, za šta su u toku ugovaranja poslovnih aranžmana.
Ovaj gigant mesne industrije, u proteklih četvrt veka poslovanja pod imenom ,,Neoplanta”, dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja. Više puta, pa i na ovogodišnjem Novosadskom sajmu poljoprivrede, ,,Neoplanta” je bila dobitnik brojnih šampionskih priznanja i pehara za asortiman, inovacije u proizvodnji i uzgoju svinja. Priznanje „Biznis partner” ,,Neoplanti” je dodeljeno šest puta za etičnost i kulturu poslovanja, društvenu i ekološku odgovornost i odnos prema potrošačima. Na taj način, ,,Neoplanta” je dokazala da je apsolutno spremna za svetsku tržišnu utakmicu, jer tržišta Evrope i sveta danas traže samo ekološki ispravne i zdrave proizvode.
   Poslovni centar ,,Neoplante” u Kraljevu, sa sedištem u sopstvenom objektu u Ulici Dimitrija Tucovića, ima dugogodišnju tradiciju i jedan je od najvećih i najuspešnijih u zemlji. Zapošljava 55 radnika i ima 14 diskonta u Brusu, Aleksandrovcu, Kruševcu, Trsteniku, Čačku, Kraljevu i Vrnjačkoj Banji. Preko svoje veleprodaje, pored Raškog, Moravičkog i Rasinskog okruga, snabdeva i potrošače i na području ostalih gradova centralne Srbije.
- Poslovni centar Kraljevo, pored sopstvenih diskonta i maloprodajnih objekata, ima i više od 300 stalnih kupaca iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, dečjih ustanova, raznih robnih kuća itd. na ovom području. Dopremamo svežu robu svakog dana izjutra u 6 sati, koja za dan stiže iz fabrike do potrošača. U planu nam je da na ovom području otvorimo još pet diskonta sa ukupno 20 prodajnih objekata. Želimo da i dalje ostanemo najveći, šampionski proizvođač kvalitetne zdrave hrane i sigurni smo da ćemo u tome uspeti - kaže Miša Mileković, prvi čovek Poslovnog centra ,,Neoplante” u Kraljevu.
Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

OSNOVNA ŠKOLA ,,ČETVRTI KRALJEVAČKI BATALJON" - piše Bojana Milosavljević
Godina važnog jubileja

   • Datum 22. decembar je praznik ovog kolektiva, a ove godine i jubilej - 30. godišnjica rada u novoj školskoj zgradi. Osim lepog i još uvek veoma očuvanog izgleda škole, dragoceniji je njen status eksperimentalnog Regionalnog centra za profesionalni razvoj nastavnika i aktivnu nastavu, koji je početkom 2002. godine dodelilo Ministarstvo prosvete i sporta Republike

   Prošli petak bio je svečarski dan u Osnovnoj školi ,,Četvrti kraljevački bataljon" u Kraljevu. Osim uobičajenog dana ustanove, 22. decembra, proslavljen je i značajan jubilej - 30 godina od preseljenja škole u novu (sadašnju) zgradu. Danas pod njenim krovom obrazovanje i vaspitanje stiče 1.009 učenika u 35 odeljenja, pod budnim okom 50 zaposlenih u nastavi, kojima pomažu tri stručna saradnika, a sve to u koordinaciji sa direktorom Dušankom Marinković. Deo uspešnog tima su i 11 ,,tetkica”, domar, kuvarica i dve servirke.
   Pogled unazad seže čitav vek i nešto dalje, iako o radu škole do početka Drugog svetskog rata nema podataka. Letopis je, zato, kasnije precizan i pouzdan: tokom ratnih godina u nekadašnjem prostoru (današnje zgrade Narodnog muzeja Kraljeva) radi Realna gimnazija, a od 1945. godine preimenovana u ,,Narodna škola Četvrti kraljevački bataljon". Naziv je kasnije nekoliko puta menjan, da bi se odlukom Narodnog odbora opštine od 1. septembra 1955. godine ustalio sadašnji, istina sa prvobitnom i više formalnom naznakom ,,Osmogodišnja" škola. Zanimljivo je da su prve ,,bataljonce" činili đaci nižih razreda Prve mešovite gimnazije i još jedne (čiji je naziv, nepažnjom hroničara, ostao nepoznat).

OD POČETKA - U VRHU PEDAGOŠKE PRAKSE
Iako se nastava u staroj i neuslovnoj zgradi odvijala pune 92 godine, škola je od samog početka beležila dobre rezultate u primarnim ciljevima. Kasniji uspesi su još impresivniji: srebrna i bronzana medalja njene Đačke zadruge ,,Mladost" 1960. godine, na međunarodnom sajmu u Beogradu. Šest godina kasnije ,,Bataljon" je postao Zaslužna radna organizacija opštine Kraljevo, dve godine docnije stekao je priznanje na po jednoj međunarodnoj i saveznoj likovnoj smotri, ali i na literarnoj sceni (Purpurna diploma lista ,,Kekec" za prvo mesto u takmičenju ,,Šampion znanja").
Kontinuitet vrednih dostignuća zadržan je i posle useljenja u novi prostor, 1. oktobra 1975. godine, koji su naročito nestrpljivo iščekivali baš sami učenici, tim više što je gradnja trajala tri godine. Sijaset društevnih priznanja, saveznog i republičkog ranga, krunisan je, među prosvetarima najprestižnijom, nagradom ,,Vuk Karayić". U tim decenijama entuzijazma nastavnici (ne samo ove) škole bili su pokretači brojnih korisnih manifestacija i akcija u svojoj radnoj i životnoj sredini.
Kako i dolikuje kolektivu koji je i sam mnogo radio na sopstvenoj nadgradnji, sadašnji tim postigao je zavidan stepen uslova najvažnijeg (nastavnog) procesa rada. Škola, između ostalog, raspolaže sa 25 specijalizovanih učionica, kabinetima, fiskulturnom salom, bibliotekom sa čitaonicom, amfiteatrom, kuhinjom, trpezarijom, stomatološkom ambulantom… Ukratko, svim onim što predstavlja najviši normativ savremenog školstva, kakav mnogi u nas, nažalost, još mogu jedino da sanjaju. Ukupan rejting ,,Bataljona", a koji, dakle, čine ljudi i infrastruktura, svakako je bio odlučujući za saglasnost Ministarstva prosvete Srbije da im početkom 2002. godine dodeli status Regionalnog eksperimentalnog centra za profesionalni razvoj nastavnika i aktivnu nastavu. Do sada je u ovoj kraljevačkoj školi održano više desetina seminara za oko tri i po hiljade prosvetnih radnika iz Raškog, Rasinskog i Moravičkog okruga. Osim ovoga, ,,Četvrti kraljevački bataljon" bio je više nego sjajan domaćin opštinskih i regionalnih takmičenja, kao i onih na republičkom nivou (istorija, engleski jezik, matematika i biologija).
Podsećajući na dugu istoriju škole, posebno na prekretnicu, koja je značila - novi radni prostor, direktor Dušanka Marinković je, između ostalog, kazala:
- Tog 1. oktobra 1975. godine, kada je škola konačno dobila svoju i novu zgradu, taj blistavi prostor kao da je nadahnuo sve zaposlene i učenike da ga čuvaju i paze, ali i da se trude za što bolje rezultate. Danas se pokazuje da je zaista tako i bilo. Podaci pokazuju da imamo čime da se pohvalimo.

,,BISERI" OVE ŠKOLE
Dosledno poštujući kodeks profesije, nastavnici ,,Bataljona" se svojski trude da učenicima prenesu što više znanja. Iz čitavog bataljona marljivih, vaspitanih i zainteresovanih sledbenika svojih učitelja izdvojilo se u poslednjih pet godina 93 ,,vukovaca” i čak 290 nosilaca posebnih diploma. Samo na regionalnim takmičenjima iz svih predmeta učestvovalo je 107 učenika, a mnogima od njih pripao je i tron. Iz tog perioda, na primer, na republičkim smotrama znanja suvereno vladaju učenici ove škole (predmet - tehničko obrazovanje), ali i ostali učesnici ,,srpske olimpijade" iz oblasti srpskog jezika, istorije, hemije, geografije i informatike.
Za ovim reprezentacijama nimalo ne zaostaju ni umetnički talenti: Danka Grubač, pobednik međunarodnog literarnog konkursa ,,Narodna melodija", trećeplasirani Marko Milosavljević i pohvaljena Emilija Denić. Ekvivalent pomenutim književnim talentima su i daroviti đaci iz sfere likovne umetnosti: Teodora Pavlović, Tanja Bogdanović, Jovana Banjanac i drugi. A na sportskom planu, ,,Četvrti kraljevački bataljon" ima čak i - svetskog prvaka! Naime, Filip Jovanović je ,,naj" u sportskom plesu (u disciplini ,,disko foks", na svetskom šampionatu održanom u Austriji). Vanja i Ivan Vukadinović su prvaci države, takođe u jednoj od disciplina sportskog plesa, a za njima i mnoštvo ostalih poklonika brojnih sportova. U ovoj plejadi ,,bisera" škole treba izdvojiti i Nemanju Todorića, proglašenog za ,,đaka generacije".
O mnoštvu podataka i imena bilo je reči prošlog petka, na svečanosti povodom Dana škole, na kojoj su, pored ostalog, bile uručene i jubilarne nagrade zaposlenima, kao i onima koji su otišli u penziju. Praznik škole ,,Četvrti kraljevački bataljon" uveličale su brojne zvanice i gosti, koji su sa zanimanjem propratili i umetnički program.

BIVŠI ĐACI OSTALI VERNI
Takoreći razasuti širom sveta, neki bivši učenici ove škole izgradili su naučne i umetničke karijere vredne poštovanja. Inicijalne zasluge svakako prpipadaju ,,Bataljonu", u kojem je njihov talenat i potencijal pouzdano uočavan. U nizu, može biti danas slavnijih imena nekadašnjih đaka, kao svojevrstan kuriozitet, izdvajaju se dva: Lidija Spaski i Tatjana Pljakić. Obe su, naime, najpre imale osmogodišnji ,,đački staž" u ovoj školi, a kasnije su joj se vratile u drugim ulogama i sa drugim dužnostima - kao, deci omiljene, nastavnice muzičke, odnosno, likovne kulture.

POBRATIMI
Delegacija bratske škole ,,Žarko Zrenjanin" iz Apatina (Vojvodina) sa sedam članova, predvođena direktorom Radicom Bodlović, dočekana je u Kraljevu sa posebnom toplinom i srdačnošću. Prisne veze, naime, zvanično neguju se od pre dve godine, ali se čini kao da traju mnogo duže. O svojim utiscima, Bodlović, simpatična ,,šefica delegacije" jedne od najvećih škola u Vojvodini, kaže:
- Naizgled smo veoma udaljeni jedni od drugih, skoro četiri stotine kilometara. Putovali smo sedam sati da bismo uveličali proslavu naše škole - pobratima. Družimo se, redovno se čujemo i razmenjujemo iskustva. Radujemo se uspesima i jednih i drugih. Deca, koju redovno uključujemo u ovakve susrete, takođe su divna. Bratskoj školi u Kraljevu dajemo ocenu - pet plus. Osim što je kolektiv divan, tek ovoga puta, iako dolazimo već tri godine, uspeli smo da malo obiđemo i grad. Tu ima toliko toga lepog da se vidi, ali osetili smo da su i ljudi divni, a prijatelja, kao što se zna, nikad dosta.



MUZIČKA ŠKOLA - GODINA USPEHA
Neophodni su nam sponzori

   Učenici kraljevačke Muzičke škole učestvovali su ove godine na brojnim takmičenjima i ostvarili zavidne rezultate. Kroz razgovor sa profesorima napravili smo rekapitulaciju najznačajnijih nagrada.
   Profesor klavira Biljana Mirjanić istakla je vrsni talenat osmogodišnje Mine Ćurčić, koja je kao laureat Republičkog takmičenja u Beogradu osvojila maksimalnih 100 poena. Pre toga Mina je bila leureat u Šapcu, osvojila je prvu nagradu u Nišu i na Međunarodnom takmičenju u Kragujevcu, kao i specijalnu nagradu u Vranju. Osim male Mine, prvo mesto osvojili su Vasilija Đurović i Filip Trajanovski za muziku, aranžman i tekst na Olimpijadi muzičkog stvaralaštva u Novom Sadu.
   Profesor trube Srđan Radosavljević istakao je tri prve nagrade na jedinom takmičenju trube ,,Vučko fest", a nagrađeni, Vladimir Luković, Vladimir Klem i Nikola Mirosavljević, sa Rankom Janković, osvojili su i četiri prva mesta na najbitnijem Državnom takmičenju za trubu. Na Festivalu muzičkih i baletskih škola nastupila su i četiri učenika iz Kraljeva, a Vladimir Klem osvojio je prvo mesto.
   Profesor harmonike Marija Stevanović, kao najistaknutije, navela je treće mesto Nikole Pekovića na Svetskom takmičenju u Nemačkoj, kao i četvrta mesta Pekovića i Nevene Projović na Svetskom takmičenju u Italiji. Zatim prva mesta Miloša Avramović i Nikole Pekovića na Međunarodnom takmičenju u Slovačkoj, kao i prva mesta Miloša Avramovića i Nevene Projović na Međunarodnom takmičenju u Hrvatskoj.
   - Nisam sigurna da li ćemo biti u mogućnosti da prezentujemo klavirski genije osmogodišnje Mine Ćurčić na predstojećim takmičenjima u Barleti i Parizu, ali se nadam da će se naći ljudi koji vrednuju očigledan talenat i spremni su da ulože u njegov razvitak - kaže profesor Biljana Mirjanić.
Do sada je Opština refundirala Muzičkoj školi sredstva uložena za učestvovanje na većim takmičenjima, dok su učenici sami snosili troškove za odlazak na takmičenja u našoj zemlji. Profesori se nadaju da će naći sponzore za finansiranje ovih mladih talenata u idućoj godini, jer je prezentovanje naših mladih u svetu od velikog značaja za njihov dalji napredak.



NOVOGODIŠNJA REVIJA FRIZURA U ,,KVARTU" - piše Marina Miljković Dabić
Maštovito i korisno

   U Klubu modnih frizera Kraljeva i Čačka ne kriju da su zadovoljni što su uspeli da okupe one pripadnike ove branše koji svoju profesiju doživljavaju najpre kao umetnost, a tek potom kao zanat. Kao organizatori druge po redu novogodišnje revije modernih frizura, potrudili su se da ove godine naprave korak više u odnosu na prethodnu.
   - Sa željom da manifestacija postane tradicionalna, ove godine smo, pre same revije, organizovali prezentaciju profesionalnih preparata za negu kose. Promocija kozmetike za kosu i edukacija pobudili su veliku pažnju onih koji su došli da vide šta novo nude proizvođači: ,,LAKME", ,,LISAP", ,,SUBRINA" - kaže Robert Danilović, predsednik Kluba frizera Kraljeva.
   Predstavnici šesnaest frizerskih salona (trinaest iz Kraljeva i tri iz Čačka) imali su zadatak ne da budu bolji od drugih, već - da budu najbolji što mogu. Na sceni prepunog ,,Kvarta" bilo je za svakog ponešto - od dečjih, ženskih i muških frizura koje mogu da budu ideja i za svakodnevni izgled, do sasvim ekstravagantnih koje, uključujući i toalete, zaista mogu da se ,,ponesu" samo u novogodišnjoj noći.
   Kao znak pažnje što im je pomogao da organizuju prošlogodišnju, prvu reviju - u ime Kluba frizera Kraljeva i Čačka, Svetlana Simović (predsednik Kluba frizera Čačka) uručila je Darku Vilotijeviću (tadašnjem zameniku predsednika opštine) zahvalnicu ovog udruženja.
   Tajna uspeha, kažu, nije u tome da se radi samo ono što se voli, već da se voli ono što se radi. Ako je suditi po tome - pred našim frizerima je bolja godina nego odlazeća. Umesto poente: probajte samo da zamislite kako bi izgledao naš svet da nema frizera i frizerskih salona.



“TAČNO U PONOĆ” ANE JEROTIJEVIĆ - JAKIĆ - Ivan Rajović
Čekajući onog koga nema

   • Mlada kraljevačka glumica Ana Jerotijević - Jakić odigrala je prošle nedelje u Kraljevačkom pozorištu monodramu ,,Tačno u ponoć", koju je po tekstu naše poznate pesnikinje Draginje Urošević režirao Bora Grigorović. Predstava je zapravo Anin diplomski rad na odseku za glumu Univerziteta Braća Karić

   Monodrama kao glumačka kategorija ili jedan od vidova pozorišnog izražavanja, već sama po sebi, podrazumeva sasvim drugačiji pristup od klasičnih predstava, mnogo više individualnog truda i kompletno angažovanje jednog glumca u komunikaciji sa publikom. Sve to u velikoj meri zavisi i od teksta koji bi svojom sadržinom mogao da zaintersuje publiku, ali da i glumcu dozvoli da sopstvenu kreaciju usmeri u skladu sa psihologijom fiktivnog junaka. U predstavi Ane Jerotijević sve to nije tako ili je sasvim drugačije, što čitav ovaj poduhvat čini neobičim, jedinstvenim i nadasve vrednim da se o njemu progovori. Pre svega valja reći da je čitava priča satkana od pesničkih snohvatica naše poznate pesnikinje Draginje Urošević. A pesnički jezik je već sam po sebi samosvojan, sveobuhvatan ili hermetičan, u skladu sa autorovom imaginacijom i pristupom. Dakle, već sam pokušaj tumačenja, transponovanja ili bilo kakvog drugog preoblikovanja stihova neizostavno nameće pitanje: da li je baš to ono što je pesnik hteo da kaže, pod uslovom da je nešto uopšte želeo da kaže.
   Jednostavno i najkraće rečeno, jezikom onih koji su ovu predstavu i osmislili, u njoj se govori o nesvakidašnjoj, ljubavi devojke sa sela i njenoj pobuni protiv granica sveta. Jela, glavna junakinja ove priče, u potrazi za ljubavlju je izmislila njega. Noću se sastaje sa njim u snovima, da bi kasnije i sama poverovala u tu priču. Kako godine prolaze, ona na kraju ostaje sama. Možda bi se moglo i tako shvatiti, vremešna usedelica iz svoje podsvesti načete prirodnom, ali sticajem okolnosti već patološkom potrebom za muškarcem, izmišlja nadaleko poznati arhetip ,,princa na belom konju" ili muškarca nad muškarcima, kojem se potpuno predaje, mada samo u snovima, budući da jave više i nema. Međutim, idealizovani ljubavnik, kako to već biva, u potpunosti zasenjuje i prevazilazi sve realne srpke vitezove i seoske đilkoše ostavljajući već precvetalu Jelu da se konačno suoči sa nepostojanjem prinčeva na belim ždrepcima i svojim promašenim životom, kako žene, tako i majke.
   Naravno, tumačenja bi moglo biti i drugačija, a verovatno ih ima toliko koliko i tumača. To bi, čak i ako nije tako, bilo polazište autora ovog poduhvata, već samim tim što su pesnički, a ne neki drugi tekst uzeli u rad. Međutim, utisak koji se stiče tokom gledalačkog učešća u ovoj monodrami, a zahvaljujući isključivo bravuroznoj glumi mlade Ane Jerotijević - Jakić, sasvim je drugačiji i daleko od malopre ispričanog potencijalnog sižea. Već sama pojava mlade, urbane, plavokose devojke, čak i u lanenoj noćnoj košulji, kakve su svojevremeno, a možda i danas, nosile seoske devojke, na momente ogoljenih butina u noćnim devojačkim košmarima, čitavu priču čini svevremenom, a opet smeštenom u ove naše prostore. Mlada Srpkinja koja čeka svog dragog, uz sve one simbolične predmete koji precizno smeštaju radnju tamo gde treba, postaje specifična srpska Penelopa, Antigona, Kleoptara, Jelena, Ana Karenjina, madam Bovari ili bilo koji ženski lik iz istorije ili literature iz kojeg isijava ta neizmerna količina privlačnosti i požude, istovremeno. Ali požude koja u sebi sadrži samu esenciju ženske prirode, spoj konkubine i majke. One koja se znalački i beskrajno iskreno podaje onome koga voli dok u njoj neprekidno i nesputano pulsira nagon tvoriteljice novog života. Ana tako jednu ličnu sudbinu, koja je proizvod okolnosti ili sopstvenog odnosa prema svetu glavne junakinje, uzdiže na nivo sveukupne ženske potrebe za ostvarenjem, bez obzira da li će se to i dogoditi. Na taj način i lirika Draginje Urošević izgovorena sa pozorišnih dasaka i iz Aninih usta u, reklo bi se, glumačkom transu nad doživljenom situacijom, poprima veličinu stihova takvih imena kao što su recimo Emili Dikinson ili Silvija Plat, ali i mnogih drugih koje su se posvetile ovoj tematici i večnoj ženskoj problematici.
   Osim toga, u maniru najboljih imena srpskog glumišta, Ana moćno vlada scenom prilagodivši sopstvene emocije zahtevima teksta i svodeći zaumni pesnički jezik na, reklo bi se, sasvim razumljivo komuniciranje sa sopstvenim emocijama, ali i sa publikom. Uz dobro osmišljene i ostvarene scenske efekte, ,,Tačno u ponoć" je predstava koju bi trebalo da vide i drugi, jer ona na sasvim nov način osvetljava i osećajnost čitavog jednog naroda kojem je ta psihološka kategorija najnovijim zbivanjima oduzeta, a u velikoj meri i bukvalno ugašena. Ana svojom interpretacijom čini da se posle gledanja ove monodrame opet osećamo moćno imajući u vidu sve one žene-majke-ljube koje su na samo sebi svojstven način dale doprinos opstanku ovog naroda, bez obzira gde se on danas nalazio. Tome doprinosi, kako i sama glumica naglašava, njena neprekidna težnja ka savršenstvu, a što se i ovde na delu da primetiti.
   Monodrama je na stalnom repertoaru Kraljevačkog pozorišta.


IZLOŽBA SLAĐANE MILJKOVIĆ - pripremio Ljubiša Simović
Moja Afrika

   Koliko je neočekivan susret umetnika, koji su u doslednoj praksi dizajnera tekstila, obreo u prostor slobodne likovne forme, čija ekspresija leži na prostranim poljima slobodnog neutilitarnog oblikovanja?
   Ima li mesta za strahovanja od upliva prenaglašene dekorativnosti na reaun intimnih i autentičnih sadržaja, koja su osnov i neophodan uslov što izdvaja umetničko delo od ukrašavanja životnog prostora?
   Bez namere da daje konkretne odgovore na gore istaknuta pitanja, Slađana Miljković je iznenada, a ipak očekivano, ukoračila u polje umetnosti, osećajući potrebu da iz sopstvenog bića iznese sadržaje koje uobičajenim ,,primenjaškim" sredstvima nije do sada bila u mogućnosti da učini. Bez pretenzija ka velikoj umetnosti, Miljkovićeva govori o raskoraku onoga, koji je deo Sveta u celini, sa spoljašnjim stvarnim okruženjem, gde se zadesio u spletu životnih okolnosti.
   ,,Moja Afrika" je njena intimna Afrika, prepoznata kroz filtere jezika svojstvenog primordijalnim kulturama, u kojima i dalje caruje magijska nevinost nad mitološkom obmanom. Otuda je svaki dodir sa dekorativnim istovremeno višeslojan simbolički jezik, što uzbudljivo svedoči o neraskidivoj, gusto ispletenoj, a nehijerarhijskoj životnoj mreži. Mreži u kojoj ,,siroti" ratnik ne zna za ponos izabranog božjeg bića, već se stapa sa vijugavom vitalističkom linijom ostalog života, u sredini, u kojoj sve vri od polnosti, plodnosti i erotske energije. U sredini u kojoj boje zvone i razvijaju se kao energetski sokovi ulivajući jedinstvo živog čak i u ono nepomično.
Umetnost je utopija dostojna egzistencije, ,,Moja Afrika" Slađane Miljković je iluzija dostojna autentičnom doživljaju stvarnosti.Povratak na vrh strane


IZABRANI NAJUSPEŠNIJI SPORTISTI U 2005. GODINI - piše Stole Petković
Najbolji Taša i Gugi



   • Oni su obeležili 2005. godinu

SENIORI
Zoran Petrović, Paraglajding klub Eol
Saša Mijajlović, KK Sloga
Darko Jovičić, Kik boks klub Kraljevo
Radiša Čubrić, BK Metalac
Goran Jovanović, Kajak klub Ibar
Branko Damljanović, ŠK Sloga
Mirkan Planojević, AK Karanovac
Bojan Vuksanović, Kik boks klub Kraljevo

SENIORKE
Tamara Bajić, Košarkaški klub Sloga
Laka Terzić, AK Kraljevo
Vanja Veljović, KK Kraljevo

EKIPE
Košarkaški klub Sloga
Odbojkaški klub Ribnica
Šahovski klub Sloga
Kajak klub Studenica
Košarkaški klub Mašinac
Ženski Košarkaški klub Kraljevo

JUNIORI
Nikola Jevtić, AK Kraljevo
Miroslav Pavlović, Kajak klub Studenica
Drago Dumbelović, Kajak klub Ibar
Miloš Aksentijević, BK Metalac
Veselin Nasufović, Kajak klub Ibar
Đorđe Rangelov, Karate klub Sloga

JUNIORKE
Danijela Krasić, Karate klub Sloga
Ivana Marković, DžK Mašinac
Aleksandra Jovičić, Plesni klub Rojal
Nevena Jovanović, ŽKK Kraljevo

PIONIRI
Predrag Pavlović, Kajak klub Studenica
Maksimilijan Bošković, ŠK Sloga Amiga
Bogdan Bukara, Kajak klub Ibar
Stefan Milikić, AK Karanovac
Aleksandar Rančić, AK Kraljevo
Pavle Dugalić, Kajak klub Studenica

PIONIRKE
Andrijana Nešić, AK Kraljevo
Kristina Kočović, Karate klub Sloga
Aleksandra Marinković, AK Kraljevo

TRENERI
Dragan Kostić, KK Sloga
Dragan Đorđević, OK Ribnica
Srđan Spasojević, ŠK Sloga
Predrag Cvijović, AK Kraljevo
Miroslav Sofronić, Karate klub Sloga
Zoran Pavlović, Kajak klub Studenica

SPORTSKI RADNICI
Aleksandar Semić, Šah klub Sloga
Milorad Pećanac, Strelj. savez Kraljevo
Miloš Radenković, OK Ribnica
Dragan Urošević, AK Kraljevo
Slavoljub Đukić, Karate klub Sloga
Dragan Urošević, AK Kraljevo

PRIZNANJA ZA DOPRINOS RAZVOJA I AFIRMACIJE KRALJEVAČKOG SPORTA
Milutin Jakić
Vojislav Janićijević
Slobodan Petrović
Ministarstvo odbrane, odeljenje u Kraljevu
Radojica Kočović
Voja Blagojević
Zoran Bačarević
Saša Veselinović



KOŠARKA - SINALKO NAŠA LIGA - piše Zoran Bačarević
Napredak unazadio Slogu, "Klonferi" napunili Mašinac

   • Porazi kraljevačkih prvoligaša u 11. kolu: Sloga Sosijete Ženeral - Napredak Rubin 87:90, OKK Beograd - Mašinac 100:84 • Posle tronedeljne pauze u 12. kolu (14. januara) Sloga domaćin Podgoričanima, Mašinac gostuje u Nišu

   Poslednje kolo prvog dela prvenstva Sinalko naše lige donelo je dvostruki poraz kraljevačkim ligašima. Mnogo teži i bolniji je onaj koji je Sloga doživela u ulozi domaćina od novajlije u ligi, Napretka iz Kruševca. Prvi put su se igrači Sloge predstavili svojim navijačima pod novim zvaničnim imenom (Sloga Sosijete Ženeral) i već - bankrotirali! Istina, rezultatski je to bio minimalan poraz, pošto je krajnji rezultat utakmice Sloga - Napredak glasio 87:90 (24:26, 18:21, 20:22, 25:21). Oko 2.000 gledalaca u Hali sportova videlo je penal završnicu, ali je ovaj poraz bio već treći u nizu, pa se stariji kraljevački prvoligaš već našao u vrtlogu začelja tabele posle prvog kruga takmičenja.
   Novajlija iz Kruševca, sa iskusnom postavom koju je predvodio plejmejker Srđan Đurić (31), nemilosrdno je kažnjavao sve greške čete Saše Pavlovića, koja je veći deo susreta delovala kao ,,raštimovani" orkestar. Serijama od 12:2 odnosno čak 22:4 u prvom poluvremenu, Napredak je anulirao početnu prednost Sloge od 22:14 u 8. minutu i naterao domaćina da praktično celu utakmicu ,,juri rezultat". Domaćin je uzvratio sredinom poslednje dekade, kada je u 36. minutu serijom od 11:0 došao do minimalne prednosti od 79:77. Preokret je bio na vidiku, da bi najbolji igrač utakmice Srđan Đurić ,,trojkom" i uspešnim asistencijama svojoj ekipi izborio penal završnicu, u kojoj su ,,Čarapani" bili smireniji i spretniji. Sve za zasluženu pobedu Napretka i dugotrajan aplauz prepunog gledališta Kruševljanima.
   Košarkaši Mašinca doživeli su treći poraz ove sezone, od već starog rivala. OKK Beograd je ušao u sezonu kao autsajder, a ,,studentima" je naneo najubedljiviji poraz. I ovde je glavni ,,krivac" za poraz kraljevačke ekipe bio plejmejker, ovog puta Nikola Otašević. On je bio inicijator i konstruktor serije od 11:0 za ,,klonfere", koja je anulirala prednost Mašinca 25:18 na početku druge četvrtine. Mašinac je opet uzvratio sa 10:0 i poveo sa 35:29, a ,,seriju" serija završili su domaćini. Ona je glasila 18:4 za OKK Beograd i praktično je odlučila pobednika. U drugom poluvremenu, Mašinac je uzalud pokušavao da uhvati priključak, na kraju je ,,pukla stotka" za konačnih OKK Beograd - Mašinac 100:84 (24:25, 25:16, 21:23, 30:20).
Posle prvog dela prvenstva Mašinac je zadržao visoku drugu poziciju na tabeli, a Sloga se našla u grupi ekipa koje će morati da žestoko zapnu da izbore opstanak u domaćoj košarkaškoj eliti. Tronedeljna pauza potrebna je pre svega Slogi. Deo gledališta posle poraza tražio je odlazak prvog stratega Saše Pavlovića. Pavlović je, u međuvremenu, ponovio najavu da će doći do promena u igračkom kadru, ,,da ćemo zahvaliti pojedinim igračima..."
   Prvenstvo Sinalko naše lige nastavlja se 14. januara utakmicama 12. kola, u kome će Sloga dočekati aktuelnog lidera Budućnost iz Podgorice, dok će Mašinac gostovati u Nišu kod Ergonoma.



SOSIJETE ŽENERAL SLOGIN SPONZOR - pišu Aleksandar Daišević i Stole Petković
Promocija i u Kraljevu

   Na izuzetno posećenoj pres konferenciji u restoranu ,,Koš“, u sklopu kraljevačke Hale sportova, stariji kraljevački prvoligaš Sloga je predstavila novog sponzora, banku Sosijete Ženeral. Sa novim prezimenom i partnerom za Slogu dolaze bolji dani, jer treba znati da je Sosijete Ženeral jedna od vodećih svetskih bankarskih grupacija prisutna u 92 zemlje sa više od 90.000 zaposlenih. Od tog broja, oko 700 zaposlenih je u našoj zemlji i, kako je istaknuto, to su sada novi navijači Košarkaškog kluba Sloga Sosijete Ženeral.
- Svojim angažovnjem u sportu banka stavlja akcenat na važnost timskog duha u ostvarenju najboljih rezultata. Investirajući u talente, kojih je mnogo u ovom klubu, banka pomaže košarkašima da istraju i upornošću streme ka najboljim sportskim rezultatima. Sloga nije izabrana slučajno, jer je to bastion srpske košarke, sa dugom tradicijom i velikim imenima ovog sporta koji su ponikli baš u Slogi, kao što je Vlade Divac - naglasio je Vladimir Marković, izvršni direktor strategije i marketinga Sosijete Ženeral banke u Srbiji.
U KK Sloga su pokazali veliko zadovoljstvo i sreću što je jedna od vodećih banaka u svetu sponzor kluba. Kako i kaže reklamni logo Sosijete Ženeral Banke ,,element poverenja, element budućnosti, element podrške”. Sve to sada imaju košarkaši Sloge, pa je sada na njima da pokažu na terenu talenat i kvalitet.



SLAVLJE U FUDBALSKOM SAVEZU RAŠKOG OKRUGA - piše Stole Petković
Otvorene nove prostorije

   U subotu su na svečan način otvorene nove prostorije Fudbalskog saveza Raškog okruga. Pored fudbalskih poslenika iz Kraljeva, prisutni su bili i gosti iz okolnih gradova i kompletan Izvršni odbor FS Regiona zapadne Srbije koji je zasedanje imao upravo u gradu na Ibru.
Vrpcu je presekao potpredsednik FS Srbije i Crne Gore Miroljub Rajić:
   - U Kraljevu su se u ovoj godini dogodile divne stvari. Najpre je Sloga došla tamo gde joj je i mesto - u Srpsku ligu, otvoren je mini pič teren sa veštačkom travom u selu Sirča, nedaleko odavde, a sada su fudbalski radnici dobili velelepne protorije za rad - rekao je, između ostalog, Rajić, koji je i presekao vrpcu.
   Prostorije ovog saveza bile su u strogom centru grada, u ruiniranoj zgradi od 1950. godine. Dakle, posle više od pola veka, FS Raškog okruga je dobio kutak kakav bi mnogi poželeli.
   Dva dana pre slavlja Savez su osveštala trojica protojereja iz gradske crkve.Povratak na vrh strane


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Delta banke” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “Blic print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2005. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive