Internet izdanje - 28. april 2006. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Planski do krova nad glavom
Investicije u prvom planu
Buš protiv etnički čistog Kosova
Sveštenici posetili zatvorenike
Politička stranka u stalnom usponu
Samo tražimo da se poštuje zakon
Isključenja i tužbe, ali i popust
Zdravstvo
Vladika oslobođen, dečaci kažnjeni za ceo život
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, fudbal, odbojka


IZRADA OPŠTINSKE STAMBENE STRATEGIJE U KRALJEVU - piše Slobodan Rajić
Planski do krova nad glavom

   Za rešavanje stambenih problema pre svega velikog broja raseljenih, izbeglih i socijalno ugroženih lica u Kraljevu, biće urađena opštinska stambena strategija. Tim povodom, u Kraljevu je prošle sedmice održan sastanak na kojem je predstavljena prva faza izrade ove strategije pod nazivom „Opštinski stambeni profil”.
Kako je rečeno, Kraljevo je prva opština u Srbiji koja je počela izradu stambene strategije. To je petogodišnji plan stambenog zbrinjavanja socijalno ugroženog stanovništva koje nije u stanju da kupi stan. U tome, pored opštinskih, lokalnih vlasti, učestvuju i druge institucije koje se bave rešavanjem njihovih životnih pitanja. U tom smislu, „Opštinski stambeni profil” predstavljaće analizu postojećeg stanja u oblasti stanovanja u kraljevačkoj opštini. „Iz ovih analiza proisteći će i jasni ciljevi koje će građani moći da razmatraju i usvajaju, a konačnu odluku o rešavanju ovih stambenih problema doneće Komisija za urbanizam i odbornici Skupštine opštine Kraljevo”, istakli su prisutni članovi stručnog tima za izradu stambene strategije.
Strategijom će se predložiti i izgradnja socijalnih stanova na postojećim lokacijama, iznalaženje novih, ali i preraspodela postojećeg stambenog fonda. Posebno će se voditi računa o stanovima koji nedostaju. Kako je na skupu naglašeno, ako bi se ostvario osnovni cilj jedan stanovnik - jedna soba, to bi značilo da u opštini Kraljevo u narednom periodu treba izgraditi više od 10.000 stanova.
Konsultant u ovom projektu izrade stambene strategije Malkolm Buer iz Velike Britanije radio je na uvođenju socijalnog stanovanja u Velsu. Na pitanje da li je realno da jednog dana svi ugroženi građani imaju svoj krov nad glavom, on je rekao:
- Ako lokalne i centralne vlasti rade konstruktivno i planski, kao partneri u ovom procesu, možemo očekivati značajno poboljšanje stambenih uslova, posebno za socijalno „ranjive” društvene grupe.
Reformu stambene politike u Srbiji pomažu Ujedinjene nacije preko projekta „Habitat”. Reformom se ponovo uvodi kategorija socijalno stanovanje, ali ovog puta na ekonomskim kriterijumima. Osim u Kraljevu, ovaj projekat sprovodiće se i u Čačku, Nišu, Kragujevcu, Pančevu, Novoj Pazovi i Valjevu.Povratak na vrh strane


PRES KONFERENCIJA OPŠTINSKOG ODBORA G 17 PLUS KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Investicije u prvom planu


   Na preduskršnjoj konferenciji za novinare u Opštinskom odboru G 17 plus u Kraljevu ukazano je na sve veći obim investicija u kraljevačkoj opštini, ali i namere da se iskoriste sredstva Nacionalnog investicionog plana koji je usvojila Vlada Srbije uoči praznika.
- Usvajanjem Nacionalnog investicionog plana predviđeno je da već od jeseni ove godine više od milijardu evra bude uloženo u krupne infrastrukturne projekte, u stanogradnju, obrazovanje, zdravstvo i sve druge segmente društva. U okviru tog plana svaka opština u Srbiji imaće pravo na određena sredstva, a Kraljevo može da očekuje bar 2-3 miliona evra za svoje infrastrurne projekte. To je za našu opštinu od izuzetnog značaja i mi ćemo se potruditi da kroz svoje projekte „povučemo” i veći iznos ovih sredstava - istakao je Zvonko Obradović, poslanik G 17 plus u Skupštini SCG i jedan od čelnika te stranke.
Po Obradovićevim rečima, Nacionalni investicioni plan predložio je Mlađan Dinkić, ministar finansija, koji je i na čelu Koordinacionog tela Vlade Srbije, koje sačinjavaju pet ministara. Prema poslednjim podacima, ova sredstva će biti i veća od milijardu i po evra, a ostvariće se pre svega od privatizacionih prihoda države tokom ove godine prilikom prodaje mobilne mreže „063” i Komercijalne banke i drugih poslovnih banaka u kojima država ima svoj udeo.
Na pres konferenciji je posebno ukazano i na druge investicije u opštini Kraljevo koje su u toku ili predstoje. Tako opština Kraljevo ovaj pravoslavni Vaskrs dočekuje sa uloženih dva miliona evra iz Republike u rekonstrukciju Zdravstvenog centra „Studenica”, a poslove su dobile kraljevačke firme, raspisanim tenderom za novi most na Ibru; deset miliona dinara dobijenih od Republike za izgradnju sportskih objekata u više kraljevačkih škola; osam miliona dinara za programe u kulturi...
„Od ogromnog značaja za opštinu je što je uoči ovog praznika izvršena privatizacija Fabrike vagona uz iznalaženje stateškog partnera iz Ukrajine, od koga se očekuje da u narednih godinu dana obezbedi oko 1.000 novih radnih mesta u ovoj Fabrici”, naglasio je Obradović i izrazio uverenje da će sličan ishod biti i u privatizaciji „Magnohroma”, koja je u toku.
- Mi ćemo se u G 17 plus truditi da vredno radimo, da ne pričamo mnogo, već da pokušamo da utičemo i na sebe i na druge da razmišljamo pozitivno i da iznalazimo načine da konkretno pomognemo građanima, jer Kraljevo je naš grad, naša opština. Verujem da ćemo posle svih stradanja konačno moći da stanemo na noge, da krenemo napred, da se Kraljevo uzdigne i krene u brži razvoj - zaključio je Obradović.

OSAM VEKOVA ŽIČE
   Posebno je značajno i što se u Nacionalnom planu na izričit način pominje proslava osamstogodišnjice manastira Žiče, uz radni dogovor da se za tu proslavu izdvoji najmanje 200 miliona dinara - istakao je Obradović.Povratak na vrh strane


SAD O KONAČNOM STATUSU KOSMETA
Buš protiv etnički čistog Kosova


   Spoljnopolitički savetnik kongresmena Frenksa Trenta, Melodi Divajn, izjavila je posle posete Kosovu da bi predlog Beograda o suštinskoj autonomiji za Kosovo mogao da bude prihvatljiv za Vašington.
Divajnova je istakla da će SAD biti nepristrasne i sarađivati sa obe strane - srpskom i albanskom, kao što je to potvrdio i podskretar Nikolas Bern.
Ona je u izjavi za Glas Amerike podsetila da je pre mesec dana održan pretres u Kongresu o situaciji na Kosovu sa posebnim naglaskom na pravima manjina, bezbednosti i slobodi kretanja.
,,Pokušavamo da steknemo podršku za naše stavove o tim pitanjima u Kongresu i šire, u međunarodnoj zajednici. Ostvarili smo delimičan uspeh. Mada su SAD sada uglavnom zainteresovane za Irak, Avganistan i Iran, mislim da je od presudne važnosti da SAD ne napuste balkanski region gde je potrebna naša pomoć. Znam da predsednik Buš i državni sekretar Kondaliza Rajs ne žele da Kosovo bude etnički očišćeno od bilo koje grupe, uključujući Srbe", rekla je Divajnova.
Prenoseći utiske prilikom posete Kosovu, rekla je da je primetila veoma ograničenu slobodu kretanja Srba i pripadnika drugih manjina.
,,Mogućnosti zaposlenja veoma su slabe i za Srbe i za Albance. Ne želimo da na Kosovu mogućnost zaposlenja Albancima i drugima nude samo kriminalne organizacije. Kao rezulatat takve situacije imate veliki stepen korupcije i krijumčarenje, čemu bi trebalo stati na kraj", ocenila je Divajnova.
U kongresu SAD ne postoji jedinstven stav o konačnom statusu Kosova, rekla je ona.
,,Izražena je želja da Kosovo ne bude etnički očišćeno, posebno u pogledu Srba i Roma. Izražava se velika zabrinutost u pogledu zaštite istorijskih i verskih spomenika i zdanja. Drugim rečima, Kongres, uopšteno govoreći, želi da prava manjina, kao i versko i kulturno nasleđe, budu zaštićeni i da se ekonomija poboljša.
Razni političari daju različite izjave, ali predsendik Buš i državni sekretar Rajs žele da podstaknu postizanje pravičnog rešenja. Verujem u direktne razgovore i rešavanje spornih pitanja između dve strane”, istakla je Divajnova.
Ona je rekla da se slaže sa izjavom ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova da treba biti veoma oprezan u vezi sa kosovskim pregovorima, jer je reč o složenoj odluci koja bi mogla da ima dalekosežne psoledice za čitav region.

PREGOVORI U KRIZI
Predsednik Srpskog pokreta otpora sa Kosova Momčilo Trajković ocenio je da su ,,pregovori o Kosovu u krizi jer Vlada Srbije nema jasan odgovor na tvrdoglav zahtev kosovskih Albanaca za nezavisnošću".
Međunarodna zajednica je već rekla da se strane u pregovorima ne snalaze i najavila da će ona ponuditi rešenje, koje će verovatno biti nepovoljno po nas, jer je Priština bolje izlobirala svetske centre moći, istakao je Trajković na konferenciji za novinare.
On je ocenio da Vlada Srbije mora da pruži jasne odgovore o svom odnosu prema međunarodnoj zajednici i njenoj misiji na Kosovu, kao i prema kosovskim institucijama i učešću Srba u njihovom radu.
Trajković je rekao da bi „sada moglo da se učestvuje u radu kosovskih institucija, ako time može da se poboljša položaj Srba”.Povratak na vrh strane


POSLE VASKRŠNJE LITURGIJE U KRALJEVAČKOM HRAMU SVETOG SAVE - piše Miloš Milišić
Sveštenici posetili zatvorenike


   • Zatvorenicima na poklon dve pune kotarice farbanih jaja

Sveštenici hrama Svetog Save u Kraljevu, protojereji Milivoje Starovlah i Vladan Veličković, i protođakon Radoš Mladenović, na vaskršnje jutro, oko dva sata posle ponoći, posetili su kraljevački Okružni zatvor. Po odobrenju upravnika ove kazneno-vaspitne ustanove Draška Veljkovića, sveštenici su zatvorenicima doneli dve pune kotarice vaskršnjih jaja.
- Postupili smo po reči jevanđeoskoj da je Spasitelj i sišao na zemlju da spase grešnike. Došli smo s vaskršnjim poklonom, ali i toplom nadom da će svaki krivac okajati svoje grehe i da više neće grešiti. Pohvaljujemo Upravu, jer ovde se ne radi samo o crkvenom pravu, već i o poštovanju verskih sloboda onih kojima je ograničena sloboda kretanja - prokomentarisao je protođakon Radoš Mladenović.
Sveštenici su u razgovoru sa načelnikom Goranom Totićem, koji je svoje goste sačekao ispred zatvorske zgrade i domaćinski ih poslužio kafom, apelovali da se izgradi kapela gde bi se zatvorenici molili i obavljali bogoslužbene radnje.
- Razmišljali smo o tome, ali, znate i sami, da ne zavisi sve od nas. Sa sveštenicima, koji često posećuju našu ustanovu, imamo odličnu saradnju i prijateljske veze - rekao je Goran Totić.


CRKVE
Oebs i Savet Evrope kritikuju zakon


 Misija Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Beogradu i Kancelarija Saveta Evrope danas su ocenile da republički Zakon o crkvama i verskim zajednicama neće na najbolji način doprineti ispunjavanju obaveza Srbije na promovisanju slobode religije i verovanja, niti pozitivnim odnosima i saradnji između verskih zajednica u Srbiji.
OEBS i Savet Evrope su izrazili zabrinutost što su neki članovi nedavno usvojenog Zakona o crkvama i verskim zajednicama u neskladu sa standardima te dve organizacije, posebno što se tiče Evropske povelje o ljudskim pravima, koju je Srbija i Crna Gora ratifikovala 2004. godine.
U saopštenju OEBS-a i Saveta Evrope se ocenjuje da je potrebno prisustvo preciznijih kriterijuma koji definišu zakonom omogućena diskreciona prava države i crkvenih vlasti. Ukazuje se i na neizvesne posledice ,,neregistrovanja" na neka od osnovnih prava, na slobodu religije, kao i na potrebu za preciznijom definicijom pravnog statusa kanonskih zakona i crkvenih odluka.
Način na koji je Vlada Srbije predstavila zakon, a republička skupština diskutovala i usvojila ga, nije dozvolio da stručnjaci izvrše detaljnu analizu konačnog nacrta zakona, kao ni da se vodi šira javna diskusija, ocenile su Misija OEBS-a i Kancelarija Saveta Evrope.Povratak na vrh strane


TOMISLAV ILIĆ, PREDSEDNIK OPŠTINSKOG ODBORA NOVE SRBIJE KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Politička stranka u stalnom usponu

   • Gospodine Iliću, kako ocenjujete rezultate stranke Nova Srbija u Kraljevu od osnivanja njenog Opštinskog odbora u ovom gradu do danas?
Opštinski odbor Nove Srbije u Kraljevu osnovan je 1998. godine, odmah nakon Opštinskog odbora naše stranke u Čačku. Možemo da kažemo da smo još od 2000. godine kao stranka u Kraljevu u stalnom usponu, a naročite uspehe beležimo od 2003. Naime, prethodnih godina postojale su izvesne trzavice i razmimoilaženja u našem Opštinskom odboru, ali od 2003. godine mi smo ekipa složnih ljudi koja postiže zapažene rezultate u političkom radu. Zahvaljujući tome, na vanrednim lokalnim skupštinskim izborima 2003. godine u Kraljevu prešli smo cenzus i sa tri odbornika ušli u lokalni parlament. U međuvremenu, našoj Odborničkoj grupi u Skupštini opštine priključila su se i tri nezavisna odbornika, tako da nas sada ima šest.
Svakako da je naš najveći i najskoriji uspeh ubedljiva pobeda našeg kandidata dr Miloša Babića, koji je na nedavnim vanrednim predsedničkim izborima u dva kruga ubedljivo pobedio i postao predsednik opštine. Opštinski odbor je kompaktan i radi timski. Za mnoge su ovi naši uspesi iznenađenje, ali ne i za nas. Oni su rezultat našeg rada sa ljudima na terenu, pa smo svojim radom prevazišli i mnoge starije i jače stranke u Kraljevu.
• Koliko trenutno Nova Srbija ima članova i mesnih odbora u Kraljevu i kakva je njihova struktura?
Nova Srbija u opštini Kraljevo trenutno broji 1.300 članova i do njihovog enormnog rasta došlo je posebno tokom predizborne kampanje i izbora za predsednika opštine, tako da smo sada jedna od jačih stranaka u opštini i broj naših članova i simpatizera i dalje raste. U članstvu imamo zastupljene sve strukture stanovništva i stručne profile. Posebno bih istakao da je naša stranka spoj mladosti i iskustva.
Trenutno imamo formiranih 40 mesnih odbora. Važno je napomenuti i da nam predsednici mesnih odbora ulaze u prošireni sastav Opštinskog odbora i učestvuju u njegovom radu. Naravno, naša je želja da i dalje širimo unutarstranačku infrastrukturu i da u svakoj od 70 mesnih zajednica imamo i mesni odbor Nove Srbije.
• Kako je organizovan vaš Opštinski odbor i na kojim principima radi?
Opštinski odbor Nove Srbije ima u svom sastavu pododbore za privredu, poljoprivredu, zdravstvo, prosvetu i druge oblasti. Tu su svi naši istaknuti članovi i simpatizeri stručnjaci za određene oblasti rada, ljudi od znanja i u svojim profesijama već provereni i dokazani kadrovi. Imamo i omladinsku organizaciju „PONOS”, koja broji više od 160 članova, i organizaciju žena sa oko 200 članova. Svi ti organizacioni oblici daju svoj doprinos ukupnom radu stranke i njihovi predlozi i sugestije su dragoceni, i u koncipiranju politike i u realizaciji. Razume se, trudićemo se da nam organizacija rada Opštinskog odbora bude još bolja.
• Da li stranka ispunjava i da li će ispuniti većinu datih predizbornih obećanja?
Sa ispunjavanjem obećanja, pre bih rekao predizbornih dogovora sa građanima, počeli smo još u toku predizborne kampanje. Navešću samo neke primere. Adrani su, recimo, dobili sredstva za izgradnju fekalne kanalizacije i trotoara duž Ibarske magistrale. U Sirči se renovira škola, u Oplanićima sala doma kulture. U Miločaju je urađena bušotina za zdravu pijaću vodu, kojom bi mogla da se napajaju dva sela. U Jačujku je urađen arteski bunar. U Popovićima je počela sanacija klizišta, ali su nas u međuvremenu zadesile nove elementarne nepogode, poplave i klizišta, tako da smo sada pažnju usmerili ka tim problemima. Dobra je vest da smo od Republike dobili avans od osam miliona dinara za kuće koje su oštećene i nisu za stanovanje, kojih je u Kraljevu, po proceni građevinske inspekcije, dvadesetak. Svi ti ljudi će uskoro dobiti krov nad glavom.
Što se tiče kapitalnih investicija, pripreme su daleko odmakle, i ove godine, pored izgradnje kraljevačke obilaznice, počeće radovi na novom gradskom mostu na Ibru. Radiće se i brojni putni pravci, kao što su oni prema Rudnu, Gokčanici, Dragosinjcima, Tolišnici, most na Moravi između Obrve i Mrsaća... Tu su zatim radovi na zaštiti izvorišta i druge investicije u vodosnabdevanju, u gasifikaciji. Na našu inicijativu, posle idejnog rešenja, biće urađen i urbanistički projekat za zatvoreni gradski bazen. Osim toga, urađena je i obilaznica oko manastira Žiče, a predstoje i drugi radovi za proslavu osam vekova ovog manastira ove godine...
• Kakvi su odnosi Nove Srbije sa drugim strankama u opštini Kraljevo?
Do sada smo bili u najkorektnijim i najbližim odnosima sa Demokratskom strankom Srbije, koja je na nedavnim izborima podržala našeg predsedničkog kandidata. Međutim, dobro sarađujemo i sa svim drugim parlamentarnim strankama u opštini, kao što se i naša odbornička grupa u Skupštini opštine uvek postavlja konstruktivno u odlučivanju i prevashodno uvažava interese opštine i njenih građana.
• Kakvi su odnosi vašeg Opštinskog odbora sa stranačkom „centralom”, Glavnim i Izvršnim odborom stranke?
Mogu da kažem da je ta saradnja izuzetna i da imamo svakodnevne direktne kontakte sa vrhom stranke. Naša dva člana, Milutin Lukić i Srđan Spasojević, članovi su i Izvršnog odbora Nove Srbije. Veoma je bitno da smo jedna od retkih stranaka čije se sednice centralnih organa ne održavaju u Beogradu, već najčešće u Čačku, odnosno u unutrašnjosti Srbije. Mislim da mi, od svih stranaka u Kraljevu, imamo najbolju saradnju sa „centralom”.
• Koji su prioriteti u radu Opštinskog odbora Nove Srbije u Kraljevu u narednom periodu?
Nastojaćemo da ono što smo do sada postigli zadržimo na tom nivou i da ostvarimo još veće rezultate, da ono što smo obećali i završimo. Nadam se da će narod, da će građani, kao i do sada, umeti to pravilno da ocene i nagrade na nekim budućim izborima.

U NOVIM-STARIM PROSTORIJAMA
Opštinski odbor Nove Srbije u Kraljevu nedavno se uselio u „nove” prostorije. Naime, ovaj Opštinski odbor, koji je tokom vanrednih predsedničkih izbora u Kraljevu, zbog rekonstrukcije zgrade u Karađorđevoj 1, morao da se preseli u prostorije u Ulici Tanaska Rajića, ponovo se vratio u zgradu na Trgu svetog Save. Opštinski odbor Nove Srbije u rekonstruisanoj zgradi, u kojoj je sada smešten i Istorijski arhiv, dobio je na korišćenje jednu prostoriju u prizemlju. Kancelarija Opštinskog odbora Nove Srbije biće otvorena od 10 do 15.30 sati svakog radnog dana, a stranka je ponovo dobila stari, odnosno prethodni broj telefona - 036/315-004.Povratak na vrh strane


PISMO ŽITELJA STAMBENOG BLOKA „SIMKINE LIVADE”
Samo tražimo da se poštuje zakon

   Čitajući vaš broj ,,Ibarskih novosti” od 21. aprila 2006. godine stanari stambenog bloka ,,Simkina livada" Kraljevo su se ,,obradovali".
Kada kažemo obradovali, mislimo da imamo kompetentne sagovornike sa skoro istovetnim problemima i mogli bismo zajednički da nastupamo prema organima lokalne samouprave kako bismo lakše rešili nastale probleme. Očekujemo da će nam se pridružiti i stanari iz drugih delova grada, jer probleme nemaju samo stanari iz ul. Veljka Vlahovića i ,,Simkine livade", već je mnogo toga lošeg urađeno u svim delovima grada.
Ulice i delovi ulica, parking prostori, blokovsko zelenilo, pristupni putevi ka stambenim zgradama, parkovske površine izuzimaju se na nezakonit način kako bi se gradilo.
JP za stambene usluge ,,Kraljevo", javlja se kao ,,vlasnik" gradskog građevinskog zemljišta u Kraljevu i raspolaže istim kako god hoće. Za Stambeno preduzeće, parking prostori, blokovsko i parkovsko zelenilo, asfaltni prilazi i druga pripadajuća i izgrađena infrastruktura oko zgrada je neizgrađeno građevinsko zemljište!
JP za stambene usluge ,,Kraljevo" legitimiše se kod Odeljenja za urbanizam sa kopijom plana, koje mu kopiju prihvata kao izvorni dokument, što nikako ne može da bude, jer izvorni dokumenti se pribavljaju na drugačiji način.
JP za stambene usluge ,,Kraljevo" javlja se kao da je njima izvršena eksproprijacija i član 84. Zakona o planiranju i izgradnji iz 2003. godine podvodi na način da su oni ti kojima je izuzeto zemljište, a ne fizičkim licima kojima je po ranijim zakonima izuzimano zemljiše u gradu (uz minimalnu nadoknadu) da bi se gradili stanovi.
Kopija plana nije izvor za ostvarivanje prava za bilo koga, pa ni za JP za stambene usluge ,,Kraljevo", ali za Odeljenje za urbanizam to je izvor i na osnovu kopije plana donosi svoja rešenja, kojima daje određena prava JP za stambene usluge ,,Kraljevo", pa čak i da proda izgrađenu lokaciju - parking prostor.
To je slučaj sa pripadajućim objektom u infrastrukturi parking prostora za stambeno naselje ,,Simkine livade" Kraljevo veličine oko 33 ara. Odeljenje za urbanizam svojim Rešenjem daje pravo JP za stambene usluge ,,Kraljevo" da istim raspolaže, jer se navodno radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu, što nije tačno, jer se na istom nalazi parking objekat.
A JP za stambene usluge ,,Kraljevo" daje sebi za pravo da proda 33 ara za cenu od 83.000 evra. Isto zemljište da nije izgrađeno i da je moguće njime da se trguje, vredi trostruko više.
Po odeljenju za urbanizam KP br. 1, 2, 2323/1 i 4242/17 i dela parcele 1472/3 sve KO Kraljevo su neizgrađene parcele i ako se na istim nalazi objekat - parking prostor

Zemljište sa pomenutim parcelama eksproprisano je još davne 1983. godine za potrebe stambene lokacije ,,Simkina livada", u kome živi oko 500 stanara, i da se po tada važećim zakonima i propisima izgradi parking prostor za stanare pomenutog bloka.
opština po eksproprijaciji prenela je Ugovorom broj 465-21-84 od 05.10.1984. godine tada SIZ-u stanovanja kao investitoru, a sada JP za stambene usluge ,,Kraljevo” da pomenutu lokaciju privede nameni po odluci SO Kraljevo i da se na istim izgradi parking prostor, što je investitor u roku i uradio na način kako su tada nalagala pravila gradnje, za ulaz napravljen je asfaltirani pristup, zemljište je nasuto u podlozi, urađena kanalizacija, parking mesta su popločana i oivičena, a urađena je i javna rasveta na parkingu i isti parking je na korišćenju više od 20 godina i isti je još u odličnom stanju.
Odeljenje za urbanizam je pokušavalo Aktima o urbanističkim uslovima da da pravo kupcu državnog zemljišta ,,Tehnoopremi" iz Konareva da poruši parking prostor i da se na istom izgradi stambeni objekat, ali su stanari uspeli da ukinu tri Akta o urbanističkim uslovima.
Međutim, u poripremi je izmena Plana detaljne regulacije urbanističke zone ,,Centar" i ,,Čibukovac" II faza i Odeljenje za urbanizam izdaje i četvrti Akt o urbanističkim uslovima zaobilazeći Direkciju za planiranje i izgradnju ,,Kraljevo", kako bi nametnula stečenu obavezu po privremenim pravilima gradnje i kako bi Direkcija za planiranje i izgradnju ,,Kraljevo" bila prinuđena da predvidi naznačen objekat od Odeljenja za urbanizam, kao izmenu u Planu detaljne regulacije, što Direkcija i čini sa naznakom ,,ako Komisija za planove ne prihvati stečenu obavezu da i dalje ostane postojeći objekat - parking”.
Komisija za planove opštine Kraljevo uvrstila je u javni uvid i raspravu i izmene u blokovskom naselju ,,Simkina livada" Kraljevo. Bilo je 38 primedbi i sve ih je prihvatila Direkcija za planiranje i izgradnju ,,Kraljevo" i prezentovane su Komisiji za planove opštine Kraljeo. To su stanari potvrdili na javnom uvidu i argumentima predočili Komisiji za planove da odbaci stečenu obavezu u delu izmene Plana detaljne regulacije ,,Čibukovac" II faza ,,Simkina livada" i da na tom prostoru ostane parking prostor.
Stanari stambenog bloka ,,Simkina livada" Kraljevo obratili su se tim povodom odgovornim ljudima u gradu i opštini Kraljevo, prevashodno predsedniku opštine Kraljevo dr Milošu Babiću. Od gospodina Babića imaju uveravanja da će sve da se uredi na zakonit način, a stanari ,,Simkine livade" ništa drugo i ne traže nego samo da se ispoštuje zakon.

NAŠI LJUDI U BELOM SVETU - piše Ivan Rajović
Zoranova internet veza sa domovinom

   Ovih dana je u našem gradu boravio jedan od brojnih sugrađana rasutih po svetu, koji povremeno, uglavnom za neki praznik, dođu u domovinu potaknuti nostalgijom ili nekim drugim motivom. Većina njih, poprimivši evropske manire i poglede na svet, deluje pomalo otuđeno. Ni nalik na one ljude koji su stasavali pod ovim nebom i učili se životu na istim ili sličnim principima, lektirama i zabludama kao i mi koji smo ostali ovde sa gorčinom slušajući onu već i te kako poznatu opasku ,,Proleće je, a ja živim u Srbiji". Mnogi su otišli da se više nikada ne vrate, niti glavu okrenu svom zavičaju, ogorčeni na pojedine režime, političke smicalice i odnos države prema sebi. Drugi, pak, stekavši imetak u belom svetu, dođu da se pokažu, da malo uživaju u svom uspehu i divljenju dojučerašnjih komšija, što obavezno prati i određena doza neskrivene zavisti, a što opet čitavoj igri daje svojevrstan šmek, već decenijama prisutan na ovim prostorima. Naravno, ima i onih koji su iz nužde, trbuhom za kruhom, otišli u svet ne bi li preživeli i prehranili svoju porodicu. I koji su ostali isti, možda čak i odaniji svojoj otadžbini i svom zavičaju, budući da su imali priliku da ga sagledaju i dožive iz drugog, dalekog i nostalgičnog ugla. Sve je to opet individualna stvar, emotivno stanje koje se ne može improvizovati niti odglumiti. Jedan od onih iz ove treće kategorije je i Zoran Krljar. Rođen je 1963. godine u Stublu, a pre 25 godina je otišao u Švajcarsku, gde i danas živi i radi. Oženjen je i ima tri sina. Najstariji ima 18, srednji 16, a najmlađi 11 godina. Sva trojica idu u školu, a supruga mu radi. Zoran se bavi unutrašnjim zanatskim radovima i ima svoju firmu. U slobodnom vremenu, kako kaže, bavi se fudbalom i predsednik je Fudbalskog kluba ,,Sloboda" u Bazelu, u kojem i igra za ekipu veterana.
Zoran je školu, odnosno metalobrusački zanat, završio u Trsteniku, u Prvoj petoletki. Odmah po završetku škole uputio se u Švajcarsku, gde su mu roditelji već radili. Počeo je da radi u radničkoj menzi, u kantini gde je, kako kaže, oko tri godine radio sve i svašta, od pranja sudova do poslova pomoćnog radnika. Posle toga je deset godina radio na poslovima od pomoćnog radnika do majstora. U međuvremenu, ambiciozan po prirodi, izučio je bravarski zanat i potom dvanaest godina radio u istoj firmi. U biznis sa sopstvenom firmom odlučio je da sam krene 1992. i to radi i danas. Poslovi kojima se bavi su unutrašnji radovi, od rušenja zidova do finih molerskih i gipsanih poslova.
Ali, ono što je za nas najzanimljivije jeste da Zoran Krljar već godinama redovno čita ,,Ibarske" preko interneta. Ranije je primerke naših novina dobijao i poštom, dok se nešto u svemu tome nije iskomplikovalo, pa su mu novine stizale sa preteranim zakašnjenjem, zbog čega su gubile informativni smisao, postajale bajate za čitanje, a zadržavale samo miris štamparske boje koja je neodoljivo podsećala na Ibar, na zavičaj, sugrađane i same novinare, naravno. Tako je Zoran posle pojave našeg lista na internetu počeo redovno da, na ovaj moderni način, prati dešavanja u svom Kraljevu. Najviše ga, što je i razumljivo, interesuje sport, ali posle sporta pročita i sve ostalo, bar tako tvrdi. Ovoga puta, kada je došao u Kraljevo, Zoran je poželeo da se upozna sa nekim novinarima, pre svega, ali i sa ljudima iz drugih oblasti. To mu je i pošlo za rukom, a posetio je i Hendikep centar, gde se upoznao sa direktorom mr Živoradom Veljovićem i kupio deset primeraka knjige ,,Zabeleške iz bezumlja", čiji je Hendikom, uz ,,Ibarske", i izdavač. Vidno uzbuđen sa jedne, a ogorčen sa druge strane, Krljar je obećao da će učiniti sve da napravi sponu između humanitarnih organizacija iz Švajcarske i Hendikep centra u Kraljevu.
- Učiniću sve što je u mojoj moći da pomognem tim ljudima kojima je pomoć neophodna. Moja saznanja, na osnovu svega što sam video i znam, jesu da im je pomoć zaista potrebna, jer im ovo društvo vrlo malo pruža, ako se njihove potrebe imaju u vidu - rekao je Zoran Krljar na rastanku.

Stanari stambenog bloka ,,Simkine livade" Kraljevo podneli su i krivične prijave protiv odgovornih za nezakonito i nasilno ponašanje oko izuzimanja parking prostora stanarima stambenog bloka ,,Simkina livada" Kraljevo i i očekuju od nadležnih državnih organa da što pre postupe po zakonu i na zakonit način.

POVRAĆAJ IZUZETE IMOVINE
Ovim putem stanari stambenog bloka ,,Simkina livada" Kraljevo podsećaju ranije vlasnike zemljišta u gradu i okolini kojima je eksproprijacijom izuzeta imovina, a da u međuvremenu nije privedena nameni kako je naznačeno u Odluci SO Kraljevo i preneto Ugovorom tada SIZ-u stanovanja Kraljevo, a sada JP za stambene usluge ,,Kraljevo", mogu po sada važećem Zakonu o planiranju i gradnji iz 2003. godini da traže da im se izuzeta imovina vrati u posed. To mogu da ostvare tužbom nadležnom sudu, i to što pre, da ne protekne rok od tri godine.
Znači da zemljište koje nije privedeno nameni ne pripada JP za stambene usluge ,,Kraljevo", već ranijim vlasnicima, a Stambeno preduzeće nije raniji vlasnik.



BEZ POVODA - VERICA BARAĆ
Bez kontrole, svaka vlast je ista

   Osim pritiska javnosti koji se vrši kroz medije, nema drugog načina da se napravi odgovorna institucija. Bez kontrole, svaka vlast je ista - želi da bude neograničena.
   Mediji su takođe u postupku privatizacije, i oni imaju razne brige. Mislim da tu ima i straha, teško se boriti protiv korupcije u zemlji gde je mnogo nezaposlenih i gde je veliko siromaštvo. Ako je neko vrlo zabrinut za svoj posao, verovatno će imati zazor prema takvim temama. Pojave se povremeno dobri istraživački tekstovi, o Mobtelu na primer, ali se tu negde i zastane. Ako medij dobro odradi temu, to bi za njega trebalo da bude stalna tema. Umesto toga, jednostavno se zaćuti. Možda tu ima i malo zamora, malo onog stava da to ,,ne vredi". Ali, u borbi protiv korupcije nema ,,ne vredi". Sa ovakvom korupcijom ne može se napraviti demokratska država i mi nećemo moći da budemo deo Evrope. Institucije su razorene korupcijom, što se videlo i kad se donosi zakon, i kad se on primenjuje ili ne primenjuje, i kad se on uopšte ne donosi. U medijima se često pojavljuju velike teme, ali na kraju ne bude ništa, jer krupnu korupciju zapravo niko institucionalno ne istražuje - uvek se desi da, kao, tužilac nije znao, UBPOK nije obradio, a onda ni UBPOK nije znao... U stvari, neko važan rekao je da se ništa nije desilo.
Sitna korupcija samo je posledica sistemske. Sistemska korupcija moguća je svuda, ali ona ne može da ugrozi državu i to nije dominantna pojava. Kod nas nije taj slučaj. Kad budemo stigli do toga da nam je glavna korupcija primanje i davanje mita, mi smo prošli znatan deo puta. Ako je onome ko se bavi krupnom korupcijom jasno da mu se ništa neće dogoditi, onda je i onome ko uzima mito u zdravstvu ili školstvu očigledno da će proći bez kazne. Kad krivično delo nije kažnjivo, to mnogim ljudima daje mogućnost da dalje srozavaju i ugled profesije i ugled institucije.




KORIŠĆENJE ODMENJSKE VODE U TERAPEUTSKE SVRHE
Izgradite hotel - stacionar

   Kao Rudnjanina po poreklu i hidrogeologa po struci (termomineralne vode za piće), obradovale su me dve vesti koje sam nedavno čuo u Beogradu o Odmenjskoj vodi, odavno poznatoj u narodu studeničkog kraja, po svojoj lekovitosti. Prva je: javio mi je prijatelj iz Kraljeva da u njihovim prodavnicama ima flaširane Odmenjske vode. Druga vest je da se ta voda može kupiti i u Beogradu, na Zelenom vencu, kako mi je rekao gospodin Dragan Košanin (na moj poziv).
Dovod te vode iz bespuća do Ušća i njeno flaširanje, vrlo su dobri i dalekovidi ekonomski potezi. Predstavljaju dugo očekivani početak korišćenja prirodnih potencijala termomineralnih i pijaćih voda studeničkog kraja. Među njima Odmenjska voda, po lekovitim svojstvima, predstavlja jedinstveni proizvod (,,brend"), ne samo srpskog, već i evropskog tržišta (nadam se u bliskoj budućnosti!). Zbog toga, još jednom pohvala za ,,približavanje" Odmenjske vode zdravstvenim potrebama žitelja Ušća i okoline, a još više onima iz udaljenih gradova Srbije.
Nije mi poznato da u Ušću postoji hotel, koji bi na adekvatan način mogao da prima sadašnje i buduće goste, korisnike lekovite Odmenjske vode (izuzimam motele u okolini). Imajući u vidu terapeutsku efikasnost te vode, predlažem da razmotrite mogućnost (etapne) gradnje jednog hotela, sa odgovarajućom lekarskom službom (stacionarom) za terapijsko, tj. kontrolisano korišćenje Odmenjske vode, na mestu njenog sadašnjeg dotoka u Ušću (kad nije moglo na besputnom području prirodnog izvora). Za početak, kapaciteta 20-30 ležaja, a kasnije (prema porastu broja posetilaca), do 100 i više ležaja.
Na osnovu ličnog, ovom prilikom, dosta ,,zaobilaznog" saznanja o flaširanju i mogućnosti nabavke Odmenjske vode, bilo bi veoma korisno da vaša Marketing služba upozna našu javnost (ako to nije učinila), putem medija (TV, štampa), o tome u kojim se gradovima ona prodaje i u kojim prodavnicama. Uz moju napomenu, sa više nego popularnom cenom od 65 din/kanister od pet litara (u Beogradu).
Dr Jordan Vilimonović dipl. inž. geol.Povratak na vrh strane

NAPLATA ELEKTRIČNE ENERGIJE U „ELEKTRODISTRIBUCIJI” KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Isključenja i tužbe, ali i popust

   • Trenutno „Elektrodistribuciji” Kraljevo potrošači duguju 217,2 miliona dinara, od toga domaćinstva 140,5 miliona dinara • Neurednim platišama struja se isključuje bez opomene, a ako se dug ne izmiri u roku od 15 dana, sledi utuženje • Za nedozvoljavanje isključenja i prekršajna prijava, a za samovlasno priključenje i krivična • Urednim „platišama” i dalje popust od pet odsto • TV pretplatu plaća oko 50 odsto obveznika, stim što se prvo knjiži i naplaćuje račun za utrošenu električnu energiju

   „Elektrodistribucija” Kraljevo je jedno od većih preduzeća tog tipa jer na svom konzumnom području ima ukupno 51.589 potrošača. Od tog broja u kategoriji „domaćinstva” trenutno je 46.281, a u kategoriji „privreda” (tzv. „virmanci”) 5.308 potrošača električne energije. Na visokom naponu je samo 35 potrošača iz privrede, a svi ostali su na srednjem ili niskom naponu.
Po rečima Milene Radivojević, rukovodioca ekonomsko-komercijalnog sektora „Elektrodistribucije” Kraljevo, ukupan dug potrošača sa stanjem od 26. aprila ove godine iznosio je 217,2 miliona dinara. Od tog iznosa domaćinstva duguju 140,5 miliona, a privreda 76,7 miliona dinara. Po poslednjoj fakturi za mart ove godine, ukupno obračunato zaduženje iznosilo je 117,5 miliona dinara, od toga za utrošenu električnu struju u domaćinstvima 71,6 miliona, a u privredi („virmanci”) 45,8 miliona dinara. Najveći dužnici među „virmancima” su i najveća preduzeća i institucije - ,,Magnohrom”, Fabrika vagona, Hladnjača, Zdravstveni centar „Studenica” itd.

PRIORITET U RADU
Iz ovih brojki jasno je da potrošači imaju veći iznos zaostalih dugovanja u obe kategorije i da se zbog toga u „Elektrodistribuciji” problemu naplate dugovanja poklanja izuzetna pažnja.
- Ovi iznosi su u odnosu na ranije mesece u blagom padu, jer radimo intenzivno na naplati duga i to nam je jedan od prioriteta - kaže Milena Radivojević.
U okviru kategorije domaćinstava svim potrošačima sa dospelim a neizmirenim dugom se isključuje struja bez prethodne opomene i zakazivanja. Zatim se protiv potrošača koji su isključeni i ne izmire dug u roku od 15 dana vrši utuženje, a protiv onih koji ne dozvoljavaju isključenje takođe se podnosi tužba za dug, ali i prekršajna prijava. Po Uredbi o uslovima isporuke električne energije, prekršajne kazne za takve porošače se kreću od 5.000 do 15.000 dinara. U slučaju samovlasnog priključenja na elektromrežu, pak, protiv prekršioca se podnosi i krivična prijava nadležnim pravosudnim organima, gde se može izreći i kazna zatvora.
Što se tiče naplate u kategoriji „privreda”, za razliku od domaćinstava, isključenja zbog dospelog a neizmirenog duga se vrše uz prethodnu najavu najmanje tri dana pre isključenja. I ovde se vrše utuženja u slučaju da preduzeća i drugi „virmanci” ne izmire dug u roku od 15 dana, a u slučaju nedozvoljavanja isključenja protiv odgovornog lica se podnose prekršajne prijave, stim što su kazne daleko veće i po navedenoj Uredbi kreću se do 100.000 dinara, a kod samovlasnog priključenja podnose se takođe krivične prijave.

ZA UREDNE - POPUST
Za redovne uplate u kategoriji domaćinstva, međutim, „Elektrodistribucija” odobrava popust od pet odsto. To znači da popust dobijaju potrošači koji ceo račun za prethodni mesec izmire do 15. u tekućem mesecu u punom iznosu. Na ime takvog popusta, u martu je odobreno potrošačima oko 1.135.000 dinara. Pored toga, 30 odsto popusta za utrošenu elektroenergiju imaju i korisnici materijalnog obezbeđenja, kojih je trenutno u opštini Kraljevo 407, i socijalno ugroženi, kojih ovde ima 1.662, ali je i za njih uslov da redovno plaćaju račune, što najčešće nisu u stanju i faktički i nemaju ovakav popust.
Potrošači u Srbiji, pa i u Kraljevu, na računima za april, ako nisu štedeli, mogu očekivati i povećane iznose, jer je od 1. aprila cena električne energije povećana u proseku za 15 odsto, dok je pri tom cena kilovat-sata za domaćinstva i ostale potrošače iz tzv. „široke potrošnje” uvećana za 11,7 odsto. Nove više cene su vidno istaknute u prostorijama naplatne službe „Elektrodistribucije” i tu tabelu objavljujemo u ovom broju ,,Ibarskih novosti”, uz napomenu da „zelena zona” obuhvata potrošnju do 350, „plava” od 350 do 1.600, a „crvena” više od 1.600 kilovat-sati mesečno.

TV PRETPLATA BRIGA RTS-A
Od ponovnog uvođenja TV pretplate, kako ističe Milena Radivojević, svi potrošači iz kategorije domaćinstava su preko „Elektrodistribucije” obveznici i TV pretplate, izuzev 700 potrošačkih brojeva koja se odnose na stepenišno svetlo i zajedničke prostorije u stambenim zgradama, koji su u startu izuzeti.
- U međuvremenu, „Elektrodistribuciji” Kraljevo se direktno obratilo 4.806 potrošača za oslobađanje od TV pretplate, ali mi te zahteve redovno prosleđujemo Radio-televiziji Srbije. RTS je do sada oslobodio plaćanja TV pretplate oko 3.000 potrošača. Inače, međusobnim ugovorom sa RTS-om, prvo se knjiže uplate za utrošenu električnu energiju, a ako je potrošač uplatio više, to se proknjiži kao uplaćena TV pretplata - kaže Milena Radivojević.
Kao i u drugim opštinama slične veličine, TV pretplatu u kraljevačkoj opštini izmiruje približno polovina obveznika, dok se veći broj protivi ponovnom uvođenju TV pretplate i oglušuje se o ovu obavezu.


MINISTAR ENERGETIKE I RUDARSTVA DR RADOMIR NAUMOV
Razbacujemo se

   Cena struje u Srbiji je i posle ovog povećanja ostala najniža u Evropi. Ali, ni to nije kriterijum koji treba i mora da prevlada. Ne borim se za povećanje cene zbog toga što je kod nas najniža, nego zato što sa ovako depresiranom cenom tog strateškog proizvoda jedan naš izuzetno važan nacionalni resurs tone.
• Da li će ove godine biti još poskupljenja?
- Ne znam. Da li će se to desiti ne zavisi samo od mene. Trudiću se da čvrsto argumentujem svoja zalaganja, da ukažem na posledice daljeg odlaganja prihvatanja realnosti. Realnost je da električna energija treba da dostigne viši nivo od ovog sadašnjeg. Što pre to uradimo, biće manje posledica.
• Kako će siromašna domaćinstva plaćati električnu energiju kada ona dostigne realnu cenu?
- Prvo se mora odgovoriti na pitanje ko su siromašna domaćinstva i koliko ih ima u Srbiji. Onaj ko je siromašan, ne sme ničim da se razbacuje, pa ni energijom. Energija nije jeftina i ne bi trebalo niko da je razbacuje, a najmanje oni koji ne mogu da je plate. Zato se mora biti jasan, ali i korektan prema svima. Ko je siromašan, mora da štedi i za to treba da uživa neku vrstu socijalne beneficije. Ali, kada se pređe granica štedljivog odnosa, onda to mora da se plati punim iznosom.
• Kako odlučujete šta je to ,,realna" cena električne energije za naše uslove?
- Kod nas je prosečna cena kilovat-časa, posle 1. aprila ove godine, dostigla 3,8 evro centi. U Nemačkoj je cena iste te robe, skoro 16 evro centi. Da li neko može da kaže jednoj Nemačkoj da oni imaju nerealnu cenu električne energije? Ne može. Oni samo dobro sagledavaju budućnost. Ako neko kaže da je neukusno porediti Srbiju i Nemačku, zbog razlike u standardu, ja ću odmah reći primer Poljske, ili Mađarske, gde je cena kilovat-časa 18 evro centi. Bez državnih taksi.Povratak na vrh strane


ZDRAVSTVO

POVODOM SVETSKOG DANA ASTME - 2. MAJA 2006. GODINE - piše mr sc. med. dr Branislav Gvozdenović, specijalista interne medicine - pulmolog
Nedovoljna kontrola bronhijalne astme

   • Svetski dan astme je važan događaj koji svake godine, na globalnom nivou, organizuje Globalna inicijativa za astmu, koja svojim autoritetom obavezuje sve lekare da se pridržavaju savremenih smernica za dijagnostikovanje i lečenje astme

   Svakog prvog utorka u maju obeležava se Svetski dan astme. To je period proleća, kada bolest ima intenzivniju aktivnost (sezona polena koji uzrokuju alergijske reakcije), pa je to pravo vreme da se široj javnosti skrene pažnja na njenu sve veću učestalost. To je zajednička akcija velikog broja stručnih udruženja u celom svetu koja se bave problematikom ove hronične plućne bolesti. Cilj je da se široj javnosti skrene pažnja na njenu sve veću zastupljenost i u našoj sredini i potrebu za boljom edukacijom, kako pacijenata, tako i lekara.
Ovogodišnji slogan Svetskog dana astme je istovetan prošlogodišnjem - Nezadovoljene potrebe astme, što bi u duhu našeg jezika moglo da se prevede kao nezadovoljeni zahtevi za adekvatnom kontrolom astme. Šta to, u stvari, znači?
Međunarodne smernice za dijagnostikovanje i lečenje astme ukazuju na to da primarni cilj lečenja treba da bude optimalna kontrola bolesti. Ona se kreće od dobro kontrolisane, u kojoj je bolesnik bez pogoršanja i ograničenja (što se ili dešava spontano, kao kod sezonske astme, ili se postiže upotrebom lekova) do ekstremno loše kontrolisane, koja može ugrožavati život bolesnika. Optimalna kontrola bolesti podrazumeva minimalnu pojavu dnevnih i noćnih simptoma (kašalj, nedostatak vazduha, sviranje i teskobe u grudima), kao i potrebu za lekovima koji šire disajne puteve.
Poslednjih godina je zapažen veliki porast obolevanja od bronhijalne astme, kako u razvijenim zemljama, tako i u našoj sredini. Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije, više od 150 miliona ljudi na planeti (četiri do 12 odsto populacije) ima astmu, a ovaj broj stalno raste (što još uvek predstavlja jednu od najvećih misterija u medicini). Broj smrtnih slučajeva u svetu iznosi oko 180.000 godišnje. Bolest se javlja kod ljudi svih starosnih grupa, ali najčešće u detinjstvu. Ona predstavlja najčešću hroničnu bolest u dečjem uzrastu. Oko 20 do 25 odsto dece uzrasta do deset godina ima tzv. dečju astmu. Sa druge strane, od pet do 10 odsto odraslog stanovništva boluje od ove bolesti, a svaki deseti zaposleni bolesnik ima profesionalnu astmu.
Širom sveta će zdravstveni radnici, udruženja lekara i pacijenata, zakonodavna tela i cela javnost rasvetliti potrebu da svaka osoba sa astmom ima pravovremenu dijagnozu, dobije odgovarajuću terapiju, nauči da leči bolest zajedno sa svojim lekarom, kao i da smanji izloženost spoljašnjim faktorima koji dovode do pogoršanja astme. Organizuju se prigodna predavanja na javnim mestima (škole, pozorišta) i elektronskim medijima (televizija, radio). Na taj način svako može da stekne osnovna znanja o bolesti koja je sve više među nama i da shvati da čak i bolesnici sa astmom mogu imati savršeno normalan život i da mogu da se bave sportom ako ih pažljivo prate lekari i ako izbegavaju faktore koji prouzrokuju pogoršanja simptoma.
U našoj zemlji sprovode se različite aktivnosti povodom Svetskog dana astme, a koordiniše ih ,,Jugoslovensko udruženja za astmu i hroničnu opstruktivnu bolest pluća”.

REZULTATI
Ciljevi Svetskog dana astme su da se:
• poveća svest da je astma globalni zdravstveni problem
• značajno smanji smrtnost od astme
• smanji broj hospitalizacija i broj izgubljenih časova na poslu ili u školi zbog astme
• saopšti napredak u lečenju i programima edukacije pacijenata i
• uključe regulatorna tela, profesionalne organizacije i udruženja pacijenata u primeni efektivnih programa lečenja (obezbediti dostupnost inhalacionih lekova i sl.).



,,OSTAVIMO PUŠENJE - OSETIMO UKUS POBEDE" - priredila dr Dragana Tendjera Milićević
Kako ostaviti cigarete?

   • Ima mnogo uspešnih načina, a vi u svemu ovome ne morate biti sami. Ako to ipak želite, razmislite o nekoliko predloga koji mogu dati dobre rezultate

   Prestanite da razmišljate i počnite da radite:
Donesite jasnu odluku da prestajete i počnite da radite na tome.
Pripremite sami informacije:
Nabrojite lične razloge, za pušenje i protiv pušenja. Upišite svaku popušenu cigaretu - kada, u čijem društvu, na kom mestu. Na kraju svake nedelje prostudirajte spisak.
Odredite tačan dan prestanka:
Dogovorimo se da to bude 1. maj. Rešite čvrsto!
Smanjujte broj popušenih cigareta svakog dana:
Ograničite broj cigareta na manje nego što je uobičajeno. Odložite prvu jutarnju cigaretu. Kada vam se puši, umesto toga počnite da vežbate, uzmite gutljaj mlake vode, počnite aktivnosti i želja će brzo nestati.
Upoznajte se sa sredstvima za supstituciju (zamenu) nikotina:
Ovo su sredstva koja se kupuju u apoteci i zamenjuju nikotin koji kod vas stvara zavisnost i tera vas da pušite. Ima ih u obliku flastera, žvakaćih guma, tableta... O njihovoj primeni konsultujte se u apoteci, kod svog izabranog lekara, ili u najbližem savetovalištu za odvikavanje.
Menjajte svoje navike: Tokom ostavljanja pušenja, imaćete brojna iskušenja. Birajte društvo samo onih koji su spremni da vas podrže, izbegavajte situacije popisane na spisku koji ste napravili. Uklonite pepeljare i sve ono što vas podseća na pušenje. Trudite se da boravite u radnoj prostoriji u kojoj se ne puši.
Pronađite zamenu za trenutke pušenja:
Ako imate krizu, recite sebi ,,to je prolazno i trajaće samo nekoliko minuta”. Ustanite, prošetajte, uradite neku vežbu, popijte čašu mlake vode, uzmite bombonu. Iskušenje će brzo proći.
NEMOJTE DA POKLEKNETE.
Organizujte se:
Počnite sa kratkoročnim planovima i ostvarivanjem ciljeva. Novac koji ostavljate na stranu od smanjenog pušenja koristite za svoju nagradu. Ako treba, malo i dodajte, jer ste zaslužili!
Potražite pomoć:
Obavezno sarađujte i razgovarajte sa porodicom, onima koji vas podržavaju, prijateljima, svojim lekarom, savetovalištem za odvikavanje, farmaceutima...

SMRTONOSNI RIZIK
Kada udišu dim cigarete u zatvorenom prostoru, bilo kod kuće, na radnom ili javnom mestu, nepušači protiv svoje volje unose više od 4.000 hemijskih supstanci, među kojima su ovi otrovi:
HIDROGEN CIJANID (otrov korišćen u gasnim komorama), ACETON, UZROČNICI RAKA, TOLUIDIN, URETAN, NAFTILAMIN PIREN DIBERKARIRIDIN KADMIJUM POLONIJUM 210 VINIL HLORID (PVC podovi), BENZIPIREN, AMONIJAK, TOLUEN, METANOL, ARSENIK, NAFTALIN, NIKOTIN, FENOL BUTAN, DDT, UGLjEN-MONOKSID.

PRIJAVITE SE
Dragi sugrađani, 2. maj je blizu. Vi koji pušite, prijavite se i pokušajte da ostavite pušenje. A vi nepušači, prijavite se i podržite nekog pušača u svojoj okolini da istraje u svojoj nameri, jer pušački dim je zajednički neprijatelj svih nas.Povratak na vrh strane

VUKAŠIN OBRADOVIĆ, DIREKTOR „VRANJSKIH NOVINA”, O SLUČAJU PAHOMIJE POSLE OSLOBAĐAJUĆE PRESUDE OPŠTINSKOG SUDA U NIŠU - piše Dragan Vukićević
Vladika oslobođen, dečaci kažnjeni za ceo život

   • Dvojica dečaka su potpuno razočarani sudskom presudom o oslobađanju vladike Pahomija. Sve je to jako mučno za njih. Oni su zapravo kroz ovaj sudski proces želeli da osete nekakvu ljudsku satisfakciju za sve ono što su preživeli. Jedan od njih ima ozbiljne psihičke probleme, koji su samo pojačani nakon presude i pod stalnom je paskom lekara. Drugi dečak nije uspeo da se odupre pritisku i napustio je srednju bogoslovsku školu

   - Oslobađajuća presuda je posledica dve veoma izražene tendencije u srpskom društvu danas. Na jednoj strani je očigledna instrumentalizacija celog sudskog sistema. I to ne samo politička, kao što se najčešće potencira u javnosti. To možemo videti na mnogim primerima, od „Jotkine grupe" do suđenja ubicama premijera Đinđića. Kada je reč o „slučaju Pahomije", navešću samo jedan primer. Slična suđenja, mislim pre svega na krivično delo, završavaju se širom Srbije za nekoliko meseci. Suđenje vladici vranjskom je trajalo tri godine, beskrajno odlagano, deca maltretirana novim i novim saslušanjima, premeštano je iz Vranja u Niš, menjane su sudije, za predmet se interesovao i ministar pravde, predsednica Vrhovnog suda... - Ovako za „Ibarske novosti” oslobađajuću presudu Opštinskog suda u Nišu vladici Pahomiju direktor „Vranjskih novina” Vukašin Obradović, čije su novine upravo i otkrile aferu Pahomije, kako je kasnije nazvan slučaj navodnog seksualnog maltretiranja četvorice dečaka iz Vranja u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi.
- Druga uočljiva tendencija se ogleda u namerama nekih političkih i crkvenih krugova da se od Srbije stvori neka vrsta pravoslavne džamahirije. Ja ne mogu drugačije da tumačim poruke koje je recimo slao premijer Koštunica srpskom društvu, pa i sudstvu, kada se nekoliko meseci pre objavljivanja presude, pred TV kamerama, naočigled cele javnosti srdačno sreće i ljubi sa vladikom Pahomijem, ili ga prima u Vladi Srbije kao člana delegacije SPC sa kojom će razgovarati o Kosovu. I posle svega toga čovek mora da se zapita: da li je bilo realno očekivati drugačiju presudu?
• Kako je ta presusda primljena u javnosti u Vranju?
- Sa nevericom i ogorčenjem. Podsetiću vas, na samom početku ove afere, nakon nemuštog saopštenja SPC i odluke da vladika uprokos sudskom procesu i dalje ostane u Vranju, ovde je čak i održan veliki protestni skup iziritiranih vernika, koji su tražili da Pahomije ode iz ove sredine, makar do okončanja sudskog postupka. Dakle, stav većine građana je i onda bio i danas je sasvim jasan.
• Šta predstoji sada pošto je presuda doneta?
- U ovom trenutku ostaje još tračak nade u drugostepeno sudsko veće, ali ja nisam uveren da će se nešto bitno promeniti. Doduše, nešto čudno se dešava u Opštinskom sudu u Nišu, jer pisano obrazloženje presude već kasni mimo svih zakonskih okvira. Sudiji, verujem, nije lako da pravno obrazloži oslobađajuću presudu i otuda ovo kašnjenje. Ali, to samo ilustruje celu situaciju oko ovog slučaja. Kada je suđenje trajalo tri godine, onda je logično i da obrazloženje presude čekamo mesecima.
• Kako je zapravo počela čitava priča?
- Ceo slučaj je pokrenut početkom 2003. godine kada je državno tužilaštvo odlučilo da sudski goni Tomislava Gačića, alijas vladiku Pahomija, zbog krivičnog dela seksualnog zlostavljanja četvorice dečaka. Sudski proces, koji je trajao pune tri godine, protekao je u znaku nebrojenih odlaganja zbog bolesti vladike i njegovih obaveza sa jedne strane i neprekidnog proturanja fantastičnih priča o velikoalbanskoj, velikobugarskoj, američkoj, hrvatskoj i ne znam kojoj sve zaveri kojoj je cilj zapravo rušenje ugleda SPC. Sve to je imalo za cilj da se zamagli suština, a ona je vrlo jednostavna: vladiku su optužili dečaci, i to ne neki krimosi sa ulice, već budući sveštenici, da ih je seksualno zlostavljao.
• Kako se „Vranjske novine” ponašaju u novonastaloj situaciji?
- ,,Vranjske" su bile sve ovo vreme predmet prave harange. Optuživani smo za sve i svašta jer smo prvi objavili ispovesti zlostavljanih dečaka. Dobijali smo preteća pisma u kojima smo kolega Goran Antić i ja osuđeni na smrt od nekakvog „Srpskog oslobodilačkog fronta", obijana je redakcija, meni su polupana stakla na automobilu… Nijednog trenutka nismo odustali od stanovišta da dečaci govore istinu. I danas verujemo u to bez obzira na presudu. Uostalom, i sudija Katarina Ranđelović je rekla da „postoji osnovana sumnja, ali da nema dovoljno dokaza". Iz tog ugla „Vranjske" i danas prate ceo slučaj.
• Kako su ti dečaci, sada već momci, primili oslobađajuću presudu?
- Oni su potpuno razočarani. Razgovarao sam sa njima nakon presude. Sve je to jako mučno za njih. Oni su zapravo kroz ovaj sudski proces želeli da osete nekakvu ljudsku satisfakciju za sve ono što su preživeli. Čak mislim da im je taj momenat bio mnogo važniji od same osude vladike Pahomija. Njihov motiv, barem kako sam ga ja prepoznao, da učestvuju u jednom maratonskom procesu, da budu podvrgnuti pravoj torturi kroz bezbroj saslušanja, suočenja sa vladikom, često bezdušnim naporima odbrane da se pokaže kako oni lažu, zapravo je njihov napor da ponovo počnu da žive, da sve to ostave iza sebe. Sada su oni ponovo prepušteni sami sebi i svojim unutrašnjim osećajima koji ih razaraju. Ti mladići bi trebalo normalno da žive, sutradan treba da služe i toj istoj Crkvi koja ih nikada nije uzela u zaštitu. Nisam siguran da će uspeti u tome jer je duboko poljuljana njihova vera u pravo i pravdu, u ljude, u državu. Kako će se oni izboriti sa svim tim zaista ne znam i pomalo se plašim da li će uspeti da nađu unutrašnju snagu i nastave da koliko-toliko normalno žive. Jedan od njih, recimo, ima ozbiljne psihičke probleme, koji su samo pojačani nakon presude i pod stalnom je paskom lekara. Drugi dečak nije uspeo da se odupre pritisku i napustio je srednju bogoslovsku školu.
• Šta dalje u vezi sa Pahomijem? Kako će da se odvija budući proces, a kako njegova sveštenička sudbina?
- Vladika niški Irinej je nedavno u jednom intervjuu najavio da će Pahomije otići iz Vranja bez obzira na presudu. Stav SPC prema ovom pitanju može se očekivati na predstojećem Saboru. Očekujem da će se SPC ponašati kao do sada i ćutke preći preko svega, kao da se ništa nije desilo. Kanonska prava episkopa su ogromna i bez Pahomijevog pristanka on ne može biti pomeren iz eparhije vranjske. Po njegovom ponašanju, rekao bih da on nema nameru da ode iz Vranja.Povratak na vrh strane


FELJTON: „TRAGANJA I BELEŠKE“ - NIKOLA TESLA SVETSKI GENIJE (4) - piše: Milomir Slavković
Sukob sa Edisonom

   • ,,Od vremena pojave Faradejevih eksperimenatalnih istraživanja elektriciteta, nijedna eksperimentalna istina nije izlagana toliko jednostavno i jasno kao ovaj pokazani i opisani sistem višefaznog sistema naizmeničnih struja”
                               Berenc


   Po dolasku u Ameriku Tesla je sa svojim pismom za Edisona i adresom krenuo ulicama Njujorka. Prolazeći pored jedne radnje gde je vlasnik uzalud pokušavao da popravi neispravnu mašinu, zaustavio se i ponudio mu pomoć. Kada je mašina proradila, čovek je bio toliko zadovoljan da je Tesli dao 20 dolara za učinjenu uslugu.
Uz pomoć preporuke iz Evrope od gospodina Bačelora, Tesla je bio primljen kod Edisona. Edison je odmah otvorio pismo i pročitao naglas:
,,Poznajem dva velika čoveka, jedan ste Vi, a drugi ovaj mladi čovek koga Vam preporučujem".
Pošto je Edison imao veliko poverenje u svog glavnog direktora u Parizu, obratio se Tesli:
,,U redu, mladiću, radićete od danas kod mene”.
Kod Edisona je radio kao saradnik na usavršavanju i poboljšanju rada električnih motora i generatora jednosmerne struje. Istovremeno je isprojektovao 24 tipa standardizovanih mašina. Glavni direktor obećao mu je nagradu od 50.000 dolara ako završi te teške zadatke, ali se ispostavilo da je to bila samo velika šala. To ga je potreslo i napustio je posao. Pošto je bio ogorčen zbog neispunjenog obećanja, Tesla se obratio samom Edisonu, na šta mu je on odgovorio:
,,Pa, Vi, gospodine Tesla, zaista ne razumete naš američki humor".
Nakon ovog odgovora Tesla je napustio Edisona.
Godine 1885, posle nesporazuma sa Edisonom, Tesla osniva ,,Društvo za lučno osvetljenje", u državi Nju Džersi kraj Njujorka.
Lučno svetlo bilo je jako traženo, pogotovo za osvetljavanje ulica i javnih površina. Tridesetog marta 1885. godine Nikola Tesla podnosi svoju prvu patentnu prijavu za ,,Električnu lučnu lampu". U toku sledeće godine dobiće još šest patenata iz ove oblasti. Teslina lučna lampa bila je jednostavnija i ekonomičnija od onih koje su do tada upotrebljavane.
Kada se obratio finansijerima da mu pomognu u razvoju elektromotora za naizmeničnu struju, svi su mu odgovorili:
,,Nas ne interesuje vaša naizmenična struja. Mi želimo samo lampu za lučno osvetljenje".
Iznenađen, bio je prisiljen da napusti kompaniju noseći u džepu deonice, sa kojima nije znao šta će da radi.
Našao se na ulici, bez dolara u džepu i bio primoran da kopa kanale po ulicama Njujorka da bi preživeo, jer je 1886. godine u Americi bila ekonomska kriza. Tako se i upoznao sa predvodnikom radne ekipe, koji ga je upoznao sa upravnikom telegrafske kompanije ,,Vestern junion" A. K. Braunom, pošto mu je Tesla govorio o svom projektu indukcionog motora. Gospodin Braun je bio zainteresovan za Tesline ideje. Uz njegovu pomoć obrazovana je još jedna kompanija koja je nosila Teslino ime. Aprila 1887. godine otvorio je laboratoriju u Južnoj petoj aveniji 33-35, nedaleko od radionice Edisonovog društva. Tesla je danonoćno radio i uspeo da napravi svoje dinamo mašine i elektromotore za samo nekoliko meseci, tako da je počeo da priprema patentne prijave za kompletni polifazni sistem naizmeničnih struja.

GVOZDENO JAJE
Teslino električno društvo nije moglo da opstane bez zajedničkog učešća još nekoliko finansijera. Da bi ih pridobio, Tesla ih je pozvao u svoju laboratoriju na javnu demonstraciju. Tada je Tesla na jednu ploču postavio gvozdeno jaje. Okretanjem jedne ručice uključio je mehanizam uređaja i jaje se u početku okretalo sporije, pa onda sve brže, stojeći na samom vrhu. Tesla je pokazao bankarima kalemove ispod ploče koji su proizvodili obrtno magnetno polje, pod čijim se uticajem gvozdeno jaje okretalo. Posle ove demonstracije bankari su uložili novac i ,,Teslino električno društvo". On se uselio u kancelariju na Južnoj petoj aveniji, a laboratoriju i veliku radionicu podigao u Ulici Liberti 89.
Na inicijativu svog prijatelja Tomasa Kamsforda Martina, predsednika Američkog instituta elektroinženjera, Tesla je 16. maja 1888. godine održao predavanje pred članovima ovog instituta pod nazivom ,,Novi sistem motora i transformatora naizmenične struje”, koje je bilo propraćeno demonstracijom dva modela dvofaznih motora koji su funkcionisali.
O ovom predavanju, u maju 1917. godine, na ceremoniji dodele Edisonove medalje Nikoli Tesli, najiskreniju ocenu dao je gospodin Berenc:
,,Od vremena pojave Faradejevih eksperimenatalnih istraživanja elektriciteta, nijedna eksperimentalna istina nije izlagana toliko jednostavno i jasno kao ovaj pokazani i opisani sistem višefaznog sistema naizmeničnih struja”.
Pošto je Vestinghaus, industrijalac iz Piteburga, saznao da je Tesla dobio patente za motor naizmenične struje i da je formirana kompanija za komercijalizaciju ovih patenata, lično je stupio u pregovore sa njim i tada se odlučio za saradnju sa Teslinim električnim društvom. Sedmog jula 1888. godine sklopljen je ugovor između Tesle i Vestinghausa, koji je učinio Vestinghausovu kompaniju jednom od vodećih krajem XIX i početkom XX veka.

RAT STRUJA
Tesla je 1891. godine tražio i dobio ukupno 40 patenata. Vestinghaus je stekao toliko povoljan utisak o Tesli da je, prema pisanju Džona O. Nila, Teslinog biografa i prijatelja, na osnovu Tesline izjave, zapisao u knjizi ,,Nenadmašan genije" ovaj dijalog:
„Daću vam milion dolara u gotovu na vaše patente naizmenične struje, plus tantijemu", kazao je Vestinghaus iznenađenom Tesli.
Ovaj visoki pitomi čovek nijednim znakom nije odao da je iznenađen.
,,Ako mi date tantijemu od jednog dolara po konjskoj snazi, prihvatiću ponudu", odgovorio je Tesla.
,,Jedan milion u gotovu, jedan dolar tantijeme po konjskoj snazi", ponovio je Vestinghaus.
„To bih prihvatio”, rekao je Tesla.
,,Dobro", rekao je Vestinghaus.
Posle ovih dogovora nastao je sukob između dve koncepcije - Tesline naizmenične struje i pristalica Edisonove jednosmerne struje i izrodio se u takozvani ,,rat struja", u kojem je Tesla postao meta i žrtva.
Edison se uporno trudio da dokaže kako je struja Nikole Tesle smrtonosna i opasna za ljude, pri tom ubijajući na hiljade nedužnih pasa i mačaka naizmeničnom strujom. Tada je prvi put izvršena čak i smrtna kazna naizmeničnom strujom u zatvoru Sing Sing.
Ubrzo potom zatvorske vlasti su objavile da se ubuduće pogubljenje neće vršiti vešanjem, već električnom stolicom.

„Iz dela Nikole Tesle sledilo je delo Rendgenovo”
Bek

(nastaviće se)

ČAROBNJAK SVETLOSTI
U želji da dostojno obeleži 150 godina od rođenja slavnog naučnika Nikole Tesle, univerzalnog genija poput Arhimeda i Leonarda da Vinčija, Ibarske novosti" objavljuju "Traganja i beleške" - Nikola Tesla svetski genije, čiji je autor Slavković Milomir, profesor elektrotehnike u penziji.
   Ove beleške su posvećene životu, delu i vremenu Srbina iz Like, čarobnjaka svetlosti, oca elektrotehnike, predhodnika savremene elektronike, Nikole Tesle, čije je slavno ime uklesano u "Holu slave" Vašingtona, među pedeset najzaslužnijih ljudi naše planete Zemlje.
Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

INVESTICIJE U ŠKOLSTVU - piše Bojana Milosavljević
Ušćanima fiskulturna sala

    Učenici Osnovne škole ,,Milun Ivanović" u Ušću uskoro će, napokon, dobiti fiskulturnu salu. Kamen temeljac ovog važnog objekta obrazovne infrastrukture postavljen je za vreme uskršnjih praznika u dvorištu škole. Investitori ovog projekta su Skupština opštine Kraljevo i Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije.
Do sada su ušćanski osnovci nastavu fizičkog vaspitanja pohađali na trećem spratu škole, u adaptiranoj učionici, čiji su zidovi i pod, između ostalog, bili opasno ruinirani. Nije čudo što su se deca radovala lepom vremenu i izlasku na školske terene, ali, naravno, u jesen i zimi nije moglo da bude pravih uslova za sportske igre.
Vukašin Dedović, direktor škole, najavljujući početak radova, u prisustvu zvaničnika SO Kraljeva, Školske uprave i domaćina, rekao je:
- Nadam se da će izgradnjom fiskulturne sale čitavo Ušće postati mesto sporta, zabave i kulture i da će naši učenici najzad moći da imaju kvalitetnu nastavu fizičkog vaspitanja.
Škola ,,Milun Ivanović" nije jedina koja će uskoro dobiti sportsku salu. Prošlogodišnjim planom, naime, predviđena je izgradnja ukupno četiri ovakva objekta. Miroljub Stolović, načelnik Odeljenja društvenih delatnosti u Skupštini opštine Kraljevo, o tim pozitivnim namerama rekao je u Ušću:
- Nameravamo da završimo sale u školama u Vrbi, Ušću, u Osnovnoj školi ,,Vuk Karadžić" i da, ako ove godine stignemo, uradimo temelj za jednu salu koju bi koristile dve škole u Kraljevu: Poljoprivredno-hemijska i Osnovna škola ,,Braća Vilotijević". Postoji mogućnost da se započne i izgradnja fiskulturne sale u Žiči, ali to zavisi od finansijske pomoći resornog ministarstva.
Iz Republike je već stigao dopis, kao garancija na deset miliona lokalnoj upravi za ovu namenu, ali po rečima načelnika Stolovića, u Kraljevu za pomenute investicije računaju na dodatnih 20 do 30 miliona dinara.



SREDNJE STRUČNE ŠKOLE - piše Bojana Milosavljević
Ove godine - tri nova zanimanja

    Đaci u Srbiji ubuduće mogu da se školuju za pivara, zlatara i administratora računarskih mreža. Tri nova obrazovna profila odobrile su prosvetne vlasti uoči objavljivanja konkursa za upis u srednje škole, za koji prijavljivanje počinje 3. juna. Ideja o proširenju liste zanimanja nastala je u saradnji sa Zavodom za unapređivanje vaspitanja, njihovim centrima i Zajednicom srednjih stručnih škola. Novi obrazovni profili, pivar i zlatar, kao trogodišnji, i administrator računarskih mreža, kao zanimanje četvrtog stepena složenosti, od naredne školske godine učiće se u šest srednjih škola u Somboru, Pančevu, Novom Sadu, Beogradu i Nišu.
Reforma srednjeg stručnog obrazovanja počela je pre pet godina. Za to vreme čak 34 nova (ogledna) obrazovna profila ušla su u više od stotinu škola u Srbiji, uključujući i tri najnovija. Za ovaj deo reforme zaslužni su program Evropske unije KARDZ, nemačka vladina organizacija (GTZ), srpsko Ministarstvo prosvete i sporta i Zajednica srednjih stručnih škola. Međutim, ogledi u bliskoj budućnosti neće ući u redovan školski sistem Srbije, ali se zato planira sažimanje i modernizacija svih nastavnih programa. ,,Ugradnji" ogleda, naime, treba da prethode analize Centra za stručno i umetničko obrazovanje, koji prati i procenjuje eksperimentalne programe u različitim sredinama. Posle procena iznose se Ministarstvu prosvete i kasnije Nacionalnom prosvetnom savetu predlozi o prevođenju oglednog u redovni nastavni program. Tek posle njihove verifikacije moguće je da ogled zameni postojeći srednjoškolski program.
Periodično uvođenje novih obrazovnih profila u srednjim stručnim školama Srbije ima za cilj delotvorno povezivanje privrede (preko Unije poslodavaca i Privredne komore) sa školama, prevashodno u nameri da se učenicima omogući kvalitetna praktična nastava. Ovakva saradnja je i svojevrsna prilika da učenici po završetku školovanja dobiju posao u preduzeću u kome su obavljali praksu. Pojedine firme već nude i stipendije za deficitarna zanimanja. Ova važna napomena svršenim osnovcima stajaće u jedinstvenom konkursu za upis u srednje škole, pa tako mogućnost boljeg izbora imaju i kraljevački svršeni osnovci.




IZ ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU
Haotično otvaranje ,,odeljenja"

   Ministarstvo prosvete i sporta Srbije izdalo je ovih dana uputstvo o primeni Zakona o visokom obrazovanju, koje se odnosi na rad visokoškolskih jedinica van sedišta, takozvanih - odeljenja. Zakon o visokom obrazovanju predviđa da se u idućoj školskoj godini ne mogu osnivati visokoškolske jedinice (odeljenja) van sedišta. Takođe, nije više dozvoljen upis na već postojeće visokoškolske jedinice van sedišta (odeljenja).
Ovo znači da do sada upisani studenti nastavljaju započeto školovanje, ali da nema upisivanja novih u 2006/2007. godini. Zakonodavac na ovaj način uvodi red u oblast visokog obrazovanja, jer obustavlja haotično i nekontrolisano otvaranje odeljenja van sedišta fakulteta i viših škola.
Istovremeno, novi Zakon propisao je niz pravila koja će doprineti kvalitetu visokog školstva u nas. Tako, na primer, od naredne školske godine na većini fakulteta brucoši bi trebalo da se upisuju na studijske programe donete po novom zakonu, utoliko pre što će konkurentski univerziteti, državni i privatni, uveliko reklamirati svoje reformske orijentacije. Pred većinom univerziteta je, u najkraćem, važan zadatak: definisanje ciljeva studiranja koji, na raznim nivoima, treba da budu postignuti - na nivou tri, četiri ili pet godina. To mora da definiše svaki studijski program, procena je zvaničnika najvećeg državnog univerziteta - beogradskog.


RADOVI UČENIKA OŠ „BRAĆA VILOTIJEVIĆ” POVODOM 9. MAJA, DANA ŠKOLE
Novi uslovi - bolji rezultati

Projekat nove skolske sale   Daleke 1972. godine počela je da radi Osnovna škola ,,Braća Vilotijević". Danas u ovoj škoji znanje stiče 912 učenika, koji su raspoređeni u 38 odeljenja, a svi su pod budnim okom 55 prosvetara.
Trideset četvrtu godinu svog postojanja obeležiće škola 9. maja. Od maja do maja nizale su se generacije, dolazili i odlazili učenici i svi ostavljali poneki trag. U svakoj generaciji bilo je onih koji mnogo obećavaju, nadamo se da će iz nje izlaziti budući pesnici, sportisti, muzičari i vredni radnici.
U školi se trude da sva izdvojena odeljenja imaju jednake uslove za rad, pa su adaptirane učionice, uvedeno parno grejanje, kupljen nov nameštaj u Jarčujku i Grdici. Škola u Drakčićima je prošle godine potpuno adaptirana, u planu je izgradnja fiskulturne sale najmodernije u gradu. U novim, boljim uslovima za rad, vredni osnovci postižu bolje rezultate na svim takmičenjima koje organizuje Ministarstvo prosvete. Pored Okružnog takmičenja, mnoge će put odvesti na Republičko takmičenje.
Možda će ovaj mali prostor pobuditi one urođene sposobnosti koje u ovom trenutku bujaju i svakako će doneti zrelija ostvarenja.
Pomoći najmlađima da iskažu svoja osećanja isto je što i gajiti cveće.
Dragana Zindović

PROLEĆE

Proleće je proleće
došlo u moj kraj.
Svi su vedri, svi su čili
i spremni za rad.

Ptičice se vesele
lete kroz moj kraj.
Vesela su i deca,
pravi mali raj.

Volim, volim proleće,
jer je puno cveća,
cvetale su ljubičice,
prave male lepotice.

Idem sad u šetnju
da naberem cveća
da poklonim mami
pa ću biti srećna.
Jovana Gvozdenović I/3

RASTEM, NE OMETAJ!

Skoro sam rođen
i još sam mali,
zato mi dajte
sve što mi fali.

Treba mi sunca
da budem velik,
da budem snažan
i jak k'o čelik.

Treba mi prostora
da rastem zdravo
i da izrastem
i biće pravo.

Treba mi ljubavi,
pažnje i mira
da ništa u moju
sreću ne dira.

I još ću reći
nešto za kraj
pusti me, rastem,
ne ometaj!
Ana Milićević III/1

PTICA

Je l' to lađa
pa nebom plovi?

Je l' je neko nekom
dužan pa mora da je lovi?

Je l' joj je to pesma?
Tih što lepo peva!
Stani! Pa to ševa
tako lepo peva.

U njenim nedrima
malo srce kuca.
Zašto neko mora
u nju da puca?

Pesma je njena
lepša od svih.
Kad bih razumela
bar jedan stih.

Ona živi za slobodu,
živi da leti
kad bi na
dlan da mi sleti.
Dragana Rastović VIII/3
PROMOCIJA NOVE KNJIGE MILUNA SIMOVIĆA - piše Maja Perović
Sela ispod Kotlenika


   • U parohijskom domu crkve u Cvetkama održana je promocija knjige Miluna Simovića “Sela ispod Kotlenika” - Lađevci, Miločaj, Obrva, Tavnik i Cvetke

Knjiga ,,Sela ispod Kotlenika” je prva koja se odnosi na istoriju Lađevaca, Miločaja, Obrve, Tavnika i Cvetaka. Ona predstavlja svojevrsni istorijski vodič koji čitaocima približava život u ovom kraju. Građu za njen nastanak autor Milun Simović je prikupljao čitavih šest godina, u istorijskim arhivima, muzejima, organima državne uprave i u stručnoj literaturi. Knjiga obuhvata veoma dug istorijski period, od 1476. godine, kada je održan prvi popis stanovnika u Smederevskom sandžaku, pa do današnjih dana.
Da bi prikupio sve potrebne podatke, koji su jedino zabeleženi u turskim spisima, autor Milun Simović je čak posetio Zemaljski muzej u Sarajevu.
Knjiga obiluje pričama o pojedincima, velikim brojem fotografija, pa i onim iz davnina. Najveća vrednost ove knjige je što može da posluži i kao udžbenik svim učenicima, pa čak i studentima, koji žele da proučavaju prošlost ovog kraja.
- Ova knjiga je, kako je to imam običaj da kažem, zbirka biografija pet sela - Tavnika, Cvetaka, Miločaja, Obrve i Lađevaca, od lokalne samouprave, preko saobraćajnica, zdravstva, školstva, privrede, poljoprivrede, zanata, kulture i muzičke umetnosti. Sve je to zastupljeno i, što je najzanimljivije, ima jedan kontinuitet. Znači, može da se čita pojedinačno, ali je ipak treba čitati u nastavcima da bi se dobila prava slika o ovim krajevima - mišljenje je recenzenta knjige Slavoljuba Daiševića.
I kako stoji u recenziji - autor ove knjige o zavičaju priča nadahnuto i jednostavno, razumljivo i nenametljivo. Zavičaj je za njega nešto sveto. Zato je zaronio u vekove, skinuo patinu sa prošlosti, pa je približio sadašnjim i budućim generacijama.Povratak na vrh strane

KOŠARKA: SUPER LIGA - piše Stole Petković
Studenti namučili lidera

   • Mašinac - FMP (Železnik) 85:87 (14:20, 26:16, 17:29, 28:22) • Odlučujuće poene postigao Marinović u poslednjoj sekundi • u Narednom kolu Mašinac gost Partizana

Mašinac - FMP
83:79 (22:19, 16:25, 14:17, 31:18)
Hala sportova: Gledalaca 1500. Sudije: Belošević i Juras (Beograd), Koljenšić (Podgorica)
Mašinac: Marković 12 (4-4), Milašinović 7 3-2), Mijajlović 9 (2-0), Habuš 10 (7-5), Avramović 2 (2-2), Pilčević, Kočergin, Mirković 11 (2-1), Arsić, Đokić 12 , Knežević 10(4-2), Trivunović 12 (6-6)
FMP: Vasić 4 (2-1), Cvetković 4 (4-4), Jorović 11 (2-3), Ilić 20 (7-6), Popović, Krstović 2, Pupović, Marinović 14 (4-2), Todorović, Rašić 10 (6-5), Savanović 17 (4-4), Samardžijski 5 (4-1)
   U Kraljevu je malo nedostajalo da se dogodi prvorazredno iznenađenje. Lider Jadranske lige FMP iz Železnika umalo da položi oružje pred razugranim studentima, košarkašima Mašinca.
Železnik je već na samom startu dao do znanja da stariji mora da se zna. Tako i bilo, poveli su puleni trenera Vlade Vukojičića čak sa 10:1. U tim trenucima mnogi su razmišljali sa kolikom razlikom će Mašinac biti poražen. Igrači, međutim, nisu tako mislili.
Već u finišu prve četvrtine nošeni gromoglasnim bodrenjem sa tribina igrači Miloša Pejića osetno smanjuju razliku koja je tada iznosila samo tri poena za goste (11:14). U timu Železnika Mile Ilić je nanizao 14 poena koliko i kompletna petorka Mašinca. Drugu četvrtinu domaći-ni dobijaju sa dest poena razlike a Mirković i Mijajlović bili su neza-drživi.
   Dobijeno je i nekoliko vazdušnih duela sa dvometrašima gostujuće ekipe a trojke su bile specijalitet Đokića, Mijajlovića i Markovića, onda kada je to bilo najpotrebnije u samom finišu utakmice.
   A do tada igralo se poen za poen. Pogađali su i jedni i drugi. Mašinac je dugo u trećoj četvrtini čuvao vođstvo od plus šest poena ali su u poslednjoj dekadi Savanović, Marinović i drugovi bili veoma precizni i prevaga je bila na njihovoj strani. Osam poena razlike u finišu susreta podobro su zabri uli navijače domaćina. No, tada su gosti najpre napravili prekršaj u napadu (Samardžijski) a Mašinac realizovao takva poklon. Dobro je gađao i asistirao Habuš a Markovićeva trojka i Avramovićeva slobodna bacanja (njegovi jedini ali zlatni poeni) doveli su utakmicu do neizvesne završnice. Ipak, na pet sekundi pre poslednjeg zvuka sirene u kraljevačkoj hali sportova do lopte je došao Marinović prešao čitav teren i iz teške situacije iskosa sa desne strane pogodio koš Mašinca. U Hali tajac ali samo za trenutak. Onda se prolomio aplauz upućen igračima obe ekipe.



BOKSERSKI KLUB METALAC
JanicijevicU susret jubileju
Milic
   BK Metalac ove godine, u novembru, slavi 60.rođendan i sve aktivnosti kluba su usmerene ka proslavi ovog lepog jubileja. Ispred agilnog rukovodstva kluba govorio je potpredsednik Vladimir Bogavac koji je naglasio da su u Metalcu izuzetno zadovoljni ostvarenim na prvom takmičenju, ali da pravi posao tek predstoji. Uprava kluba čini velike napore da obezbedi nesmetane aktivnosti za sve svoje članove, prisutan je i jedan broj sponzora, ali su vrata kluba otvorena svima.
- Upravo smo imali razgovore sa predstavnicima lokalne samouprave. Za ovu godinu Metalac će dobiti iz opštinskog budžeta 450 hiljada dinara što sigurno nije dovoljno za normalno funkcionisanje kluba. Ipak, uz pomoć dosadašnjih sponzora kojima se javno zahvaljujem, kao i novih koje očekujem, Metalac će biti stabilan i odlično organizovan klub. Na radost velikog broja Kraljevčana, istinskih ljubitelja plemenite veštine - zaključili su Milić i Janićijević.



AMERIČKI FUDBAL
Maksimalno sa Jagodinom


   Proteklog vikenda odigrano je 2.kolo prve lige Srbije u američkom fudbalu, bez opreme. Ekipa Kraljevskih Kruna iz Kraljeva zabeležila je novu ubedljivu pobedu, ovoga puta kao domaćin, protiv Jagodina Kelta rezultatom 54-0. Utakmica je odigrana na igralištu “Autotransporta” pred oko hiljadu gledalaca,a Kraljevčani su opravdali ulogu favorita.
Kraljevske Krune vode na tabeli sa maksimalnim učinkom posle dva kola i gol razlikom 74:0, a u narednom kolu u goste im dolazi ekipa iz Požarevca.



FUDBAL: SRPSKA LIGA - piše Stole Petković
Opet u režiji Ivezića

   Sloga - Loznica 2:0 (1:0)

Strelac: 1:0 Ivezić u 32. 2:0 Ivezić u 85. min. Gradski stadion. FGledalaca. 300. Sudije: Vladimir Čađenović (Kragujevac) 7,5. Pomoćnici: V. Nikolić i A. Bežić (obojica Valjevo). Žuti kartoni: Barać i Miodr. Markoviuć (Sloga), Jevtić, Maksimović i Perić (Loznica)
Sloga: Božović 7, Pavlović 7, Gojković 7, Četrović 6,5, Ribać 6,5, Josifljević 7, Banjac 7 (Mir. Marković -), Barać 6, Đokić 6 (Tarabić 6,5), Drašković 6 (Miodr. Marković 6), Ivezić 8
Loznica: Vasić 6,5, Živković 6,5, Jevtić 7, Lazić 7,5, Stojanović 6,5, Takovac 6 (Aćimović 6), Maksimović 7, Milić 7, Vasiljević 6,5 (Grujičić -), Perić 6,5 (Milutinović -), Rado-vanović 6,5
Igrač utakmice: Saša Ivezić (Sloga)
I iovaj meč je pokazao da je Saša Ivezić pola tima Sloge. Ovaj fudbaler je fatalan za protivničke vratare. Kod prvog pogotka on je poveo napad preko desne strane šutrirao, stvoriula se velkika gužva iz koje je iz drugog pokušaja ugurao loptu u mrežu. U samo finišu akcija je potekla od Tarabića koji je nesebično uposlio centarfora Kraljevčana a ovaj trese mrežu Loznice. Gosti su inače bili bolji im konkretniji u prvom poluvremenu ali su domaćini imali Ivezića.


FUDBAL: SRPSKA LIGA - piše Stole Petković
I lideru se tresla mreža

   Mladost L. - Metalac 2:1

Lučani: Strelci: 1:0 Perić u 1. 2:0 Zukić u 19.2:1 Milošević (autogol) u 26. 3:1 Mijailović u 87. Gradski stadion. Gledalaca 300. Sudije: Bojan Nikolić (Kragujevac).
Mladost: Slavković, Đoković (Pavlović), Ćiranović, Tadić, Milošević, Stamatović, Vasić (Nikolić), Zajić, Lazić, Zukić, Perić (Mijailović)
Metalac: Vulićević, Barjaktarević, Otašević, Dragićević (V. Vlašić), Iva-nović, Pokimica, R, Vlašić (Anđelković), Kundović, Lekić, Pelivanović (Belopavlović), Simić
Igrač utakmice Zajić
   Domaćini su se radovali u prvom a tačku na pobedu stavili tri minuta pre kraja meča. Metalac je jedino uspeo da smanji rezultat na 2:1.



ODBOJKA
Ekonomac u Drugoj ligi!

   Odbojkašice Ekonomca su u nedelju i zvanično promovisane u prvaka Regionalne lige. Odlične igre na kraju su krunisane titulom prvaka, ali to još uvek nije završen posao kada je viši rang u pitanju.
- Sada nam predstoje kvalifikacije za konačan ulazak u društvo klubova Druge B lige. Pored naše ekipe, na ,,prijemnom” za ulazak među drugoligaše boriće se Čačak i Ćuprija - kaže trener Anđelka Tijanić.
Ekonomac je već podneo kandidaturu za domaćina predstojećeg turnira. Hoće li i dobiti domaćinstvo, znaće se za koji dan.
- Naravno da bi i te kako odgovaralo da igramo u svom gradu. Kraljevo je i grad košarke, ali i odbojke. Pomoć navijača bi nam bila preko potrebna. No, čekaćemo rasplet i nadati se najboljem - dodaje Anđelka.
Ovaj veliki uspeh izborile su sledeće igračice: Bojana Bukumira (kapiten), Irena Đukić, Milica Voštić, Katarina Petrović, Anćelka Pantović, Iva Rončević, Nevena Ferko, Tijana Rečević, Ivana Biočanin, Ksenija Aleksić, Olivera Kostić.
- Sve su to devojke koje su pokazale najpre veliki talenat, a potom i ogromnu želju za usavršavanjem. Igra je dovedena do maksimuma, ali ima mesta i za još viši domet - kaže Anđelka, koja vredno radi sa ekipom.
Predsednik kluba je Ljubomir Popović, stari odbojkaški vuk, koji ne može da sakrije oduševljenje velikim uspehom.
- Uvek smo verovali da ova generacija može da postigne rezultat o kome će se pričati. Plasman na prvu poziciju i izborene kvalifikacije su to najbolje pokazali. Još samo da imamo bolje uslove za rad, bilo bi sve potaman - sa setom priča Popović.
Za sada, klub se finansira dovijajući se na razne načine. Pored već proverenih roditelja, u klubu ističu i odaju veliku zahvalnost Skupštini opštine Kraljevo i Arsović rasveti.
- Nadamo se da ćemo obezbediti još neke ljude dobre volje kojima je sport na srcu. Ove devojke su to zaslužile - rekla je na kraju Anđelka Tijanić, trener OK Ekonomac.
Pehar koji je pre početka usrkršnjeg turnira gradova Srbije uručen kapitenu Bojani Bukumiri, najbolja je preporuka za one koji žele da pomognu devojkama sa Ibra.



SLAVIŠA TERZIĆ - OD FUDBALERA DO FINANSIJERA
Fudbal igraj, zanat čuvaj

   • Bivši fudbaler Sloge iz Kraljeva i Radničkog iz Kragujevca Slaviša Terzić (45) iz Vitkovca, već 16 godina živi u Austriji
• Došao je kao fudbaler, a posle povrede posvetio se svom zanimanju - metaloglodač


    Vrsni fudbaler Slaviša Terzić je 1989. godine preko menadžera nastavio karijeru u Austriji. U SV Špidal, tadašnjem članu Druge lige, igrao je samo šest meseci. Razlog je povreda na jednoj utakmici koja je bila kobna po Slavišu. Na fudbal više nije mogao da računa. Odmah je usledila preorijentacija. Tada je zaključio da je zanat zlatan. Po zanimanju metaloglodač, zaposlio se u firmi Helmerih, u Sebodenu kod Špitala na Dravi. Izučio je nemački jezik i postepeno se sa svojom porodicom privikavao na život u novoj sredini.
- U međuvremenu se i moja supruga Zorica zaposlila u ovom gradu u nemačkoj fabrici ženske obuće „Gabor". Ovde se rodila i mlađa kćerka Julija (9), koja pohađa treći razred osnovne škole. Starija, Kristina (17), ide u gimnaziju i ove godine treba da položi maturu, a zatim i da studira - kaže Terzić.
U Špitalu su dobili trosobni opštinski stan. Žena i on rade i pristojno zarađuju. Žive kao porodica, pristojno i bez problema, a deca dobro uče u školi. Pored toga, 2004. godine Slaviša je pronašao posao kod firme „Ertrag i Ziherhit” iz Graca kao honorarni finansijski savetnik.
- Ova firma ima predstavništva u Švajcarskoj, Nemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, a ove godine otvoriće i u Srbiji i Crnoj Gori - kaže Slaviša, koji je bio u grupi koja je osnovala ovdašnji klub „Balkan".
Supružnici Terzić su redovni posetioci kluba i nesebično učestvuju u akcijama prikupljanja novca u humanitarne svrhe, kako za naše izbeglice u Srbiji, tako i za ovdašnje naše građane kojima je potrebna pomoć, u bolesti i u smrtnim slučajevima.Povratak na vrh strane


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Delta banke” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “Blic print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2006. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive