Internet izdanje - 12. maj 2006. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Obračun nas sa nama
Stranačka dešavanja
Srbija neće gladovati
Duh Jelene Anžujske - večno među nama
Prva faza biće završena do jeseni
Krov za robnu pijacu
,,Hteo sam da radim, a ne da se bijem”
„Žrtve ne mogu da budu zaboravljene”
Na marginama zdravstvene zaštite
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, fudbal, karate


KOMENTAR BEZ POVODA - BEOGRADIZACIJA - piše Ivan Rajović
Obračun nas sa nama

   ,,Magnohrom radi - Beograd se gradi", koliko do juče je bio slogan koji se ovde koristio kako bi se bar delimično objasnilo sve ono što nas je zadesilo, mimo naše volje, a na dobrobit onih kojima je u deo pripala ta uloga da odlučuju o našoj sudbini. Bilo je tako još u vreme Broza, potom u Miloševićevom režimu, a ništa se nije promenilo ni posle dolaska na vlast demokratskih snaga, koje su teret obračuna sa pomenutim autokratom podnele na svojim junačkim proevropskim plećima. Raditi za Beograd i Beograđane, reklo bi se na osnovu toga, usud je svih onih nekoliko miliona žitelja u unutrašnjosti kojima sudbina nije bila dovoljno naklonjena da svoj život organizuju i prožive tamo gde on, i pored sve bede u kojoj se svi skupa nalazimo, još i ima nekakvog smisla. I kako vreme prolazi, tako jaz između prestonice i provincije postaje sve dublji i nepremostiviji, a sama reč provincija poprima karakteristike božje kazne koja se spustila na dve trećine Srbijanaca. Nije potrebno biti neki naročiti analitičar pa zaključiti kako na ovim prostorima postoji samo Beograd i ništa više.
   Sve osim Beograda prepušteno je samo sebi, samosnalaženju, preživljavanju i naposletku odumiranju, poput Bora, Majdanpeka, Kraljeva i drugih naseobina od čijih su rudnih, industrijskih, umnih i ostalih kapaciteta najmanje koristi imali baš oni kojima su ti kapaciteti i pripadali.

PREZIR
   Od nauke, preko sporta, muzike i svih ostalih oblasti, Beograd je bio, i ostao, taj usisivač koji je iz velikog srpskog rasadnika uzimao najbolje. On je bio, i ostao, ta velika pozornica sa koje je moglo da se obznani sve ono što je vredno i što bi u suprotnom potonulo u gustoj kaljuzi srpskih varošica i palanki, bez ikakvog traga o svom postojanju. Možda to tako mora, đavo bi ga znao. Međutim, kako vreme prolazi, apetiti Beograda su sve veći, potencijali provincije sve skromniji, a netrpeljivost provincijalaca i velegrađana sve izraženija. Oni koji su koliko juče napustili okolna brda, rodne pašnjake, oranice, opustela sela i rečne rukavce, oni koji su do juče bili autentični manekeni srpstva okićeni gunjom, opankom i projom, danas iz Beograda sa neskrivenim gađenjem gledaju na sve ono što nije u krugu dvojke. Taj prezir, tu odbojnost, tu uobraženost Beograđana i to njihovo nipodaštavanje provincijalaca nije moguće shvatiti i objasniti, niti je moguće opisati, to je jedino moguće doživeti, a to se već da na svakom koraku i u ogromnim količinama. Kako stvari stoje, a što se lako da zaključiti gledanjem Beogradskog programa za Srbiju, važnija je jedna rupa na putu u Naselju braće Jerković nego sva tragedija ,,Magnohroma". Pucanje vodovodne cevi u Naselju Kotež daleko je važnija stvar od sudbine 30.000 raseljenih koji su u Kraljevu našli utočište, i da ne nabrajam. Jenostavno rečeno, činjenica da postoji samo Beograd i ništa više postala je sastavni deo naših života, čak dotle da na nju svi počinju da gledaju kao na nešto što je neminovno, da ne kažem normalno, jer to normalno nikako ne može biti.

PAŠALUK
   I ma koliko se neki opirali da prihvate, Beogradski pašaluk je naša surova istina, a beogradizacija najgore iskustvo sa kojim smo do sada imali čast da se suočimo. U svojoj nemoći, ostaje nam samo da gledamo kako u beogradu niču hale, kako se grade pozorišta i muzeji, železničke stanice i metro, poslovne zgrade i tržni centri, kako se asfaltiraju putevi i uređuje Ada ciganlija, a u našem gradu, kojim ne može ni pešice da se prođe, nema ni dovoljno vode za piće i najosnovniju higijensku obradu fizioloških potreba.
   Posebna priča su intelektualne i ostale duhovne individualne vrednosti, na koje se sa prestoničke visine gleda s neskrivenim prezrenjem, prekorom i podsmehom, sa onim izrazom na licu koji obično ima putnik u staničnoj klonji. U svesti žitelja grada lidera Jugoistočne Evrope jednostavno ne može da egzistira saznanje o tome da nešto vredno može da nastane i nešto dalje od Banovog Brda. A i kada to silom prilika budu prinuđeni da priznaju, onda ga jednostavno ignorišu, što je valjda u trendu sa statusom koji su sami sebi odredili.

SRPSKA PSIHOLOGIJA
   I sada, ako se pitamo šta je to beogradizacija, možemo da odgovorimo da to nije ni Zelena transferzala, ni uticaj Vatikana, ni delovanje Novog svetskog poretka, uticaj kojekakvih zločinačkih udruženja, koja ništa drugo ne rade osim što nama rade o glavi, niti bilo šta drugo na šta su pojedinci i grupe decenijama svaljivali krivicu za našu zlehudu sudbinu. Beogradizacija je, izgleda, poslednji obračun nas sa nama, završna etapa espeesovske teorije o prirodnoj selekciji koju će, kako stvari stoje, preživeti Beograđani, odnosno oni koji su već tamo kao na pojasu za spasavanje bačenom sa broda ludaka, koji tone, kao Nojevoj barci koja će, ako Bog da i ako Ratka uhite, najelitnije primerke srpstva odneti u nove evroatlantske integracije, dok sve ostalo što je začeto i usahlo u vonju provincijske kloake bude prepušteno svojoj sudbini, čiji se ishod već sada može sagledati. Beogradizacija, to vam, ili nam, jeste kada nas o svemu izveštava keva druga Bakija, kojoj je ova vlast dodelila nacionalnu frekvenciju za radijski program, dok ih za JP ,,Ibarske novosti" zabole uvo. Beogradizacija je najbolji primer da se na jednom mestu demonstrira srpska psihologija po kojoj pare na najbolji način mogu da pomire i dojučerašnje ljute protivnike, zapravo one iste koji se pod paravanom političkog rada bave ličnim bogaćenjem koje ovde obavezno podrazumeva otimanje od naroda. Beogradizacija, to je kada vi morate da odvajate od sopstvenih usta i usta svoje dece da bi, recimo, oni na Dedinju, koji su svoje bogatstvo zgrnuli što okrvavljenim, a što uprljanim rukama, imali čiste ulice do svojih dvoraca i neometani odvod fekalija prezasićenih nesvarenim kavijarom i šampanjcem. Beogradizacija je kada u rođenoj zemlji imate građane prvog i drugog reda, one koji imaju sve i one koji nemaju ništa, osim utehe da im deca, eventualno, studiraju u Beogradu, sa nadom da tamo i ostanu.
   Zato bi beogradizacija mogla biti i svojevrsni proces otrežnjenja, shvatanja da nama nikada drugi nisu veći neprijatelji od nas samih, da svako mora da povede računa o sopstvenim interesima i da je dosta bilo poslušnog mrmljanja ,,Srbija radi - Beograd se gradi". Trebalo bi nešto uraditi i za sebe, vreme je.


„DAN EVROPE”, 9. MAJ, BEZ POSEBNOG OBELEŽAVANJA U KRALJEVU
,,Oda radosti” uskoro i u Srbiji?


   Ove godine 9. maj, Dan Evrope, nije posebno obeležen u Kraljevu, dok je jedan broj Kraljevčana prisustvovao mitingu LDP i nevladinih organizacija u Beogradu.
   Od političkih stranaka, tim povodom, oglasio se samo Opštinski odbor Socijaldemokratske partije, koji u saopštenju povodom Dana pobede i Dana Evrope izražava „nadu da će se i u Srbiji uskoro čuti ’Oda radosti’ kao izraz pripadnosti ove zemlje evropskoj civilizaciji”.
   Inače, 9. maj obeležava se kao Dan Evrope u znak sećanja na 9. maj 1950. godine, kada je francuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman predstavio svoj program pre svega ekonomskog organizovanja Evrope i pozvao nekad zaraćene evropske države da se ujedine i stvore evropsku federaciju.Povratak na vrh strane


STRANAČKA DEŠAVANJA

SMENA U OO DSS KRALJEVO - piše Ivan Rajović
Biljana Knežević nova predsednica Opštinskog odbora


   • Znajući situaciju u gradu, nastojaću da dosadašnji OO nastavi da radi u pozitivnoj - stvaralačkoj atmosferi, poštujući različitost ideja i stavova kao demokratskih principa. Radiću na afirmaciji stranke na dobrobit svih članova, ali i čitavog grada, odnosno građana koji to od nas očekuju - rekla je za ,,Ibarske novosti” Biljana KneževiĆ, posle izbora za predsednika OO DSS

   Na poslednjoj sednici OO DSS održanoj u ponedeljak došlo je do smene na čelu Opštinskog odbora. Umesto Vladimira Bogavca, koji je do sada bio predsednik i koji je smenjen sa tog mesta (13 za, devet protiv i dva uzdržana glasa), za novog pedsednika je izabrana Biljana Knežević, dosadašnji član OO u dva mandata (sa 14 glasova za, šest protiv i četiri uzdržana).
   Biljana je diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, radi na poslovima referenta za utvrđivanje prava u Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ona je i predsednik Upravnog odbora JP ,,Ibarske novosti”, predsednik sindikata u Republičkom fondu invalidskog i penzijskog osiguranja, predsednik je Okružnog odbora Sindikata lokalne uprave pravosuđa. Član je stranke od 2001. godine.
   - Do smene u vrhu lokalnog odbora DSS je došlo posle višemesečnog nefunkcionisanja Opštinskog odbora DSS Kraljevo, ali mi je drago što smo to ipak na neki način prevazišli na poslednjoj sednici OO, gde je razrešen dužnosti dosadašnji predsednik Vladimir Bogavac i gde sam većinom glasova članova Opštinskog odbora ja izabrana za novog predsednika. To što se događalo tokom proteklih meseci nije bilo dobro i dovelo je do polarizacije unutar OO, koji zaista ima u svojim redovima članove izuzetnih ljudskih, intelektualnih kvaliteta obogaćenih dobrim političkim iskustvom. A to je bio i stav većine članova koji su i inicirali ovu sednicu, u cilju daljeg rada i prevazilaženja nastalih nesuglasica.
   O pojedinostima ne bih želela sada da govorim. Bitno je da smo krenuli i nadam se da ćemo bolje funkcionisati i svojim angažovanjem doprineti afiramaciji stranke i ostvarivanju ideja koje će doneti dobrobit svim građanima ovog grada.
   U skladu sa tim kao jedna od retkih žena na čelu OO jedne od vodećih stranaka u gradu, upotrebiću sve umne, intelektualne, političke sposobnosti da svojim angažovanjem pomognem daljem afirmisanju DSS - kaže Biljana Knežević, novoizabrana predsednica OO DSS Kraljevo.


KONFERENCIJA ZA NOVINARE OO SPO KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Podrška za sazivanje sednice Skupštine


   U proteklom periodu održan je niz sastanaka šefova odborničkih grupa i partija koje čine vladajuću većinu u Skupštini opštine Kraljevo, ali su svi ti sastanci ostali bez konačnog dogovora o tačkama dnevnog reda i terminima sazivanja sednice SO Kraljevo, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji Opštinskog odbora SPO Kraljevo.
   - S obzirom na to da se bliži isticanje roka od tri meseca (2. jun) za održavanje sednice, mi smo kao Odbornička grupa i politička partija podržali inicijativu G 17 plus da sazivanje Skupštine bude od najmanje jedne trećine ukupnog broja odbornika, što je predviđeno Statutom opštine i Poslovnikom o radu SO Kraljevo. Skupili smo 29 potpisa odbornika za sazivanje sednice Skupštine i nadamo se da će najverovatnije krajem iduće nedelje ta sednica biti održana. Potpisani odbornici su predložili i dnevni red, a odnosi se pre svega na izveštaje o radu za prošlu i programe javnih preduzeća i ustanova za ovu godinu. Posebno bih naglasio potrebu donošenja planova JP i JU za 2006. godinu, jer bi njihovo nedonošenje imalo moguće teške posledice za ta preduzeća i ustanove u kojima radi oko 1.100 ljudi i mogli bi praktično da budu blokirani u radu i ne dobiju transferna sredstva iz budžeta Republike - rekao je Mirko Vuković, predsednik OO SPO Kraljevo.

NOVI KADROVI?
   Vuković je istakao i da se SPO zalagao i za češće održavanje skupštinskih zasedanja radi rešavanja životnih pitanja građana, zatim da veruje da će sve stranke, posebno demokratske orijentacije ozbiljno svhvatiti ovaj problem, da će kvorum i većina za donošenje odluka biti obezbeđeni i da se neće dozvoliti opasnost od uvođenja novih privremenih mera u opštini Kraljevo. Pogotovo, kako je istakao, što nas očekuje niz velikih investicija u oblasti infrastrukture. On je istakao i da je aktuelna vladajuća koalicija radila uspešno i da nije na pomolu nikakva nova koalicija, a da među potpisnicima inicijative ima i odbornika DS. Kazao je i da će SPO podržati sva kadrovska rešenja koja predloži dr Miloš Babić jer je to njegovo pravo. Na kraju je pozvao sve članove i simpatizere SPO i građane Kraljeva na tradicionalni sabor na Ravnoj gori, u subotu, 13. maja.


KONFERENCIJA ZA NOVINARE DEMOKRATSKE STRANKE U KRALJEVU - piše Slobodan Rajić
Vlast ne rešava probleme građana


   „Politička situacija u Srbiji i lokalnoj samoupravi je veoma složena, jer aktuelna vlast ne funkcioniše efikasno i ne rešava probleme građana”, rečeno je pored ostalog na konferenciji za novinare Povereništva Demokratske stranke u Kraljevu, održanoj prošlog utorka. Zbog toga, posle raspuštanja Opštinskog odbora DS Kraljevo, ova stranka preko Povereništva vrši konsolidaciju redova, i angažovanjem svojih resornih odbora priprema programe i kadrove za nove izbore i vršenje vlasti u narednom periodu, nagl-asili su predstavnici DS.
Milan Vuković, odbornik DS u SO Kraljevo, posebno je kritikovao aktuelnu vladajuću koaliciju u kraljevačkoj opštini koja, po njemu, nema sposobnosti i kapacitete da rešava goruće probleme i više se bavi međusobnim prepucavanjima, pregovorima i kadrovskim kombinatorikama. Kao primer naveo je nesazivanje sednice Skupštine opštine, zbog čega nam opet prete privremene mere, kao i da je Program uređenja građevinskog zemljišta usvojen pre više od dva meseca, ali da se ne sprovodi, osim izgradnje par semafora.
- Investicije tipa postavljanja semafora su svakako potrebne opštini Kraljevo, ali pražnjenje kontejnera, pranje ulica i slivnika spada u tekuće komunalno održavanje i ne može da bude značajan uspeh u obavljanju vlasti. Godinama se ulaganjima i investicijama u opštini Kraljevo bave nestručni ljudi, koji zauzimaju ključne pozicije u upravnim odborima i na rukovodećim mestima u JKP. Svedoci smo da u poslednje 2-3 godine imamo zaista velike rebalanse budžeta opštine i javljaju se suficiti. To pokazuje da se ljudi koji treba da se bave investicijama ne nalaze na pravim mestima, u upravnim odborima gde treba intenzivirati građevinsku delatnost i da oni koji su tamo imenovani pokazuju da se u to ne razumeju - naglasio je Vuković.
Kako je rečeno, lokalna vlast u Kraljevu samo odslikava strukturu i neuspešnost republičke vlasti i ni jedna ni druga ne mogu da rešavaju probleme bez aktivnog učešća DS, koja će ostati konstruktivna opozicija. Međutim, DS je na svom Glavnom odboru zauzela jasne stavove o rešavanju ključnih pitanja, kao što su strategija razvoja i borba protiv siromaštva, strategija bezbednosti i borba protiv kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, Kosovo i Metohija, državna zajednica SCG, saradnja sa Haškim tribunalom, reforma i uspostavljanje nezavisnosti medija i donošenje novog Ustava Srbije.Povratak na vrh strane


INTERVJU - IVANA DULIĆ - MARKOVIĆ, MINISTAR POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE SRBIJE - piše Sonja Cvetković
Srbija neće gladovati


   • Godina očigledno ne ide naruku poljoprivrednim proizvođačima. Kakvi prinosi mogu da se očekuju?
Verujem da, pošto postoje naučna istraživanja, koja sam pratila i pre desetak godina, praktično svaki dan kašnjenja u setvi utiče negativno na prinos. Čak i ako se primene sve neophodne agrotehničke mere. Sada, po procenama, setva svuda kasni. Što se tiče povrća, kod nekih kultura potpuno su ,,probijeni” rokovi, kod nekih još uvek nije kasno, pogotovo kod onih koje se sade u plastenicima, ali, u proseku, kod povrća setva kasni od 15 do 25 dana. Šećerna repa trebalo je da bude posejana petnaestog, a kod suncokreta i kukuruza postoje sorte koje su kasnijih vegetacionih perioda. Sve zavisi kakvo će vreme biti početkom maja. Ako bi se posle svega napokon razvedrilo i sunce ogrejalo, verujem da bi naši vredni poljoprivrednici nadoknadili izgubljeno vreme. Ali, sve u svemu, naravno da nije normalna godina i da će i prinos i kvalitet realno biti smanjeni. Trenutno, niko ne može da kaže kako i koliko, jer je i prethodna godina vegetacijski kasnila.
• Ovih dana, zbog elementarnih nepogoda, poplava, klizišta, mnogi strepe da će Srbija biti gladna. Kakve su naše rezerve i kakva će biti politika kada je uvoz u pitanju, imajući u vidu da nam je i prošla godina bila slična u vreme setve?
Po bilansima, čak i uz ovo vreme i setvu koja kasni, ipak bi trebalo da bude dovoljno hrane, ako naredni deo godine bude prosečan. Dakle, ako se ne nastavi ovakvo kišno vreme, nećemo biti gladni. Prosto ne znam zašto uvek kod nas postoje neke crne misli i crne najave, koje onda prouzrokuju i inflatorna očekivanja. Pokušavam samo da budem realna, kad je u pitanju uvoz, recimo, pšenice. Uvozili smo je i kad su bile dobre godine, kad smo sejali po 700.000 hektara, i sad neće biti katastrofa, jer mi svakako i u ovakvoj situaciji imamo pristojnu proizvodnju. Jedino će u tom slučaju poljoprivrednici biti srećni zbog rasta potražnje i cena proizvoda.
• Dugoročni krediti su podeljeni. Da li će u drugom delu godine biti ponovljenih konkursa za nove kredite?
Ispunili smo onu kvotu od dve milijarde primljenih od banaka i postoji tačna baza podataka po kojoj neće svi uspeti (po velikim kriterijumima) da dobiju kredit. Ipak, kreditiranje će se nastaviti, jer očekujemo i povraćaj kredita. Iako će verovatno biti velikih pritisaka da se uradi reprogram kredita kod onih koji zbog ovakvih vremenskih uslova neće moći da vrate ovogodišnje rate. Mi smo za sada veoma zadovoljni procesom vraćanja kredita, tako da realno očekujem da ćemo imati još jedan konkurs za dodelu dugoročnih kredita.
• Jedna od mera Vlade i Vašeg Ministarstva odnosi se na uredbu Vlade o povrćaju 30 odsto sredstava na premije osiguranja poljoprivrede. Koliko ta akcija može da pomogne, imajući u vidu trenutno stanje, a istovremeno i da se uozbiljimo kad je osiguranje u pitanju i da takav način zaštite uvedemo i kod nas, kao što većina zemalja to već čini?
To je jako važno. Možda ove godine mnogima neće pomoći, ali je dobar znak naše politike i uvođenja takvih normi. Prosto je nemoguće isplatiti svima štete, čak i da imamo neku bogatu i srećnu državu, što mi još uvek nismo. Sa druge strane, želimo i da proizvođačima pokažemo jedini i pravi način (bez obzira na obećanja pojedinih političara) kako da zaštite svoj rod, prinos. Samo na taj način moramo da se približimo sistemu koji postoji u svim zemljama, dakle da osiguramo useve. Ali, to je naravno na našim prostorima uslovljeno ekonomskim stanjem proizvođača, jer neki neće verovatno imati dovoljno novca. Zato ćemo ovih dana razgovarati i sa osiguravajućim kućama na ovu temu. Politika osiguravajućih kuća, u koju mi ne ulazimo, jeste da one svojim osiguranicima olakšaju način plaćanja. Ovu akciju je bolje početi i sada, nego čekati još možda deset narednih godina, jer jedan od uslova priključenja ostatku Evrope jesu i ovi standardi.
• Prilično se govori o brendiranju, klasterima. Kakvo je Vaše mišljenje, jesmo li konkurentni sa našim proizvodima?
Radimo na tome da napravimo programe za zaštitu geografskog porekla sa Zavodom za intelektualnu svojinu i sa Sijekom pokušaćemo na par primera da pokažemo model kako se to radi. Verujem da možemo ponuditi kvalitet koji su stranci već imali prilike da kod nas probaju kada su određeni proizvodi u pitanju.
• Predlog Zakona o zemljištu bio je aktuelan prošle godine. Dokle se stiglo sa njim?
Ovih dana bi trebalo da bude usvojen i predat na raspravu u Skupštinu Srbije. Ovim zakonom uređuje se planiranje, zaštita, uređenje i korišćenje zemljišta i druga pitanja od značaja za zaštitu, uređenje i korišćenje poljoprivrednog zemljišta kao dobra od opšteg iteresa.

PRIMER USPEŠNIH
- Međunarodni sajam hortikulture, zajedno sa međunardnom izložbom lekovitog bilja i preparata od meda, ove godine okupio je izlagače iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrtarstva i cvećarstva. Osnovni cilj Ministarstva poljoprivrede bio je da se na ovaj način posetiocima Sajma hortikulture prikažu dobri primeri uspešnih načina udruživanja proizvođača, ovladavanje novim tehnologijama u oblasti proizvodnje hortikulturnog bilja, koje se u našoj terminologiji nažalost svelo na pojam ukrasnog bilja. Drugi cilj jeste da se ovom pojmu vrati njegovo suštinsko značenje, pod kojim se, pored ukrasnog bilja, podrazumeva i voće i povrće, što će u narednoj godini iziskivati znatno veći broj izlagača - istakla je na otvaranju Sajma krajem aprila ministar poljoprivrede Ivana Dulić - Marković.

KRALJEVAČKI KAJMAK KAO SRPSKI BREND
Opcije za registraciju klastera, definisanje budućih koraka u njihovom razvoju, registrovanje brenda kraljevačkog kajmakan i jačanje saradnje sa Ministarstvom poljoprivrede, bili su u sredu u središtu razgovora na sastanku poljoprivrednog klastera, održanom u Priivrednoj komori Kraljevo. Od 2004. godine, kada je počela realizacija projekta, započeo je i proces formiranja klastera, a sve radi otvaranja novih radnih mesta, unapređenja radne snage i privrednog rasta.

KASNI SETVA
Zbog loših vremenskih uslova setva svih poljoprivrednih kultura poprilično kasni.
Na području Raškog okruga kukuruz je do sada zasejan na oko 7.500 hektara. To je tek polovina uobičajenih površina koje se zaseju svakog proleća, pa stručnjaci procenjuju da će dobar deo parcela ostati nezasejan.
Takođe je evidentno da će setva jarih žita biti umanjena za 30 odsto, a krmnog bilja za dvadesetak procenata. Jedino će povrtari zasejati sve planirane površine.Povratak na vrh strane


ODRŽANI „DANI JORGOVANA” 2006. - piše Slobodan Rajić
Duh Jelene Anžujske - večno među nama


   Kulturno-umetničkim programom u manastiru Žiči završena je ovogodišnja Tradicionalna kuturno-turistička i ekološka manifestacija „Dani jorgovana”, koja se svake godine održava u čast francuske princeze i srpske kraljice, supruge Uroša Prvog Nemanjića. Uprkos lošem vremenu, praćenom povremenom kišom, i održavanja programa uglavnom u zatvorenom prostoru, u nedelju, 7. maja, manifestacija je na više lokacija duž doline Ibra obuhvatila relativno veliki broj učesnika iz Kraljeva, Čačka, Kruševca, Beograda i drugih mesta Srbije.
   Centralni program ovogodišnjih Dana jorgovana, pod nazivom „Duh sv. Jelene Anžujske - večno među nama”, održan je upravo u manastaru Žiči u čast proslave osam vekova ovog spomenika srpske kulture. U prepunoj sali manastirske trpezarije učesnicima i gostima obratili su se najpre, u ime organizatora i domaćina, Milan Glišović, osnivač ove manifestacije i jedan od scenarista programa, dr Miloš Babić, predsednik opštine Kraljevo i prota-stavrofor Ljubinko Kostić, koji je pozdravljajući prisutne u ime manastira istakao da nas sv. Jelena i danas okuplja i poželeo da se takvo druženje nastavi i dogodine u još boljim uslovima.
   - Ma koliko Ibar brzo tekao, te njegove vode doprinose da jača legenda o svetoj Jeleni Anžujskoj i da u našim srcima sve jače zvone zvona naših predaka iz doba Nemanjića - rekao je pored ostalog dr Miloš Babić i naglasio da se i u ovim teškim, prelomnim vremenima obnavljaju prijateljski i poslovni srpsko-francuski odnosi, čemu Kraljevo daje pun doprinos.
   U kulturno-umetničkom programu u manastiru Žiči učestvovali su narodni pojac Ljuba Manasijević, „zvezda” etno-muzike solo pevač Svetlana Stević, glumica Vesna Pavlović, koja od početka tumači lik sv. Jelene, a ovog puta govorila je reči iz žitija arhiepiskopa Danila Drugog, koji je o Jeleninom životu i delu pisao u srednjovekovnom gradu Magliču, mešovita pevačka grupa „Stari pomeljari” iz Mrčajevaca, književnica Stojana Magdelinić, koja je napisala ljubavni roman sa tematikom iz vremena sv. Jelene, guslar Radovan Peković iz guslarskog društva „Žiča” i njegova kćerka Bojana.

DOLINOM JORGOVANA
   Manifestacija je počela u ranim jutarnjim časovima na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, gde je izveden prigodan program. Potom se karavan učesnika uputio dolinom Ibra, ili „Dolinom vekova i jorgovana”, kako je popularno zovu, jer je kralj Uroš Nemanjić u slavu svoje buduće supruge Jelene, poput njene Provanse, u dolini Ibra zasadio plave, ljubičaste i bele jorgovane, koji i danas cvetaju i opojno mirišu. Učesnici manifestacije su posetili Baljevac i manastir Gradac, zadužbinu sv. Jelene Anžujske s kraja 13. veka, gde ih je prigodnom zdravicom dočekao Dragan Nićiforović, a zatim je ispred manastira kasnije izveden kompletan etno-umetnički program, ali ove godine posebno u organizaciji opštine Raška. U nastavku, u Domu kulture u Ušću, izveden je takođe prigodan kulturno-umetnički program, sličan onom u manastiru Žiči, ali u nešto skraćenom izdanju, a posebno ga je upotpunio dečji folklorni ansambl KUD „Studenica” iz Ušća, koji je oduševio sve prisutne. U povratku, podno srednjovekovnog grada Magliča karavan se nakratko zadržao na malom „hepeningu”, koji je začinio Milun Tošić iz Mrčajevaca sa svojim tradicionalnim specijalitetima - kuvanim kupusom i pasuljom iz zemljanih lonaca, uz pesmu „Starih pomeljara”.

SPOMENIK, GALERIJE, RESTORANI
   Ovogodišnju, 13. manifestaciju „Dani jorgovana”, zbog skromnih materijalnih uslova u jednom danu, organizovalo je Društvo srpsko-francuskog prijateljstva „Sv. Jelena Anžujska”, uz pomoć opština Kraljevo i Vrnjačka Banja i većeg broja sponzora i donatora iz ovog kraja. Zbog službene zauzetosti izostao je novi francuski ambasador u SCG Ig Perne. Organizatori su izrazili i nadu da će ova manifestacija, uz pomoć Vlade Srbije, lokalne samouprave, turističkih organizacija i privrednika, u narednom periodu dobiti još više na značaju. Povoljna vest da će izlivanje spomenika Jeleni Anžujskoj, po maketi pok. prof. dr Jovana Soldatovića, pomoći i Kolo srpskih sestara „Sv. Jelena Anžujska” iz Čikaga. Predložili su posebno da se u Ibarskoj klisuri, kao u dolini Loare u Francuskoj, Rajne u Nemačkoj i reke Jordana u Izraelu, ožive svi srednjovekovni zamkovi i drugi spomenici. Posebno srednjovekovni grad Maglič, na kojem bi posle delimičnog uređenja i osvetljavanja, koje bi uradilo PP „Amiga” Kraljevo, trebalo restaurirati crkvu Svetog Đorđa, otvoriti umetničke galerije, restoran i druge objekte, kako bi ovo atraktivno mesto postalo privlačno za domaće i inostrane turiste, ali i izvor zarade i privrednog razvoja čitavog kraljevačkog kraja. Kako je Glišović naglasio, Francuska je spremna da pomogne razne privredno-turističke i druge projekte, ali opština Kraljevo je obavezna da ih konkretno definiše i ponudi.

JELENINA SVETA MISIJA
   Kako je zapisano u mnogim istorijskim dokumentima i savremenim knjigama, francuska princeza Jelena Anžujska se zvala Elizabeta i tadašnji papa ju je poslao u Srbiju da pokatoliči ovdašnji pravoslavni narod. U Srbiju je došla 1250. godine sa sestrom Marijom, koja je trebalo da se uda za mongolskog kana, ali je on poginuo. Za razliku od neudate sestre, Elizabeta se udala za srpskog kralja Uroša Nemanjića. Prihvatila je pravoslavlje, promenila ime u Jelena i kao potonja srpska kraljica, majka srpskih kraljeva Milutina i Dragutina, učinila mnogo za srpski pravoslavni narod, posebno za srpske devojke, koje je opismenjavala, pomagala i udavala. Iza sebe je, pored Gradca, ostavila i veći broj zadužbina, pa ju je Srpska pravoslavna crkva kanonizovala kao Svetu Jelenu - Jelu, što je jedinstven slučaj za jednu katolikinju. Zbog toga se i danas slavi, a jedna od centralnih manifestacija su upravo „Dani jorgovana”.Povratak na vrh strane


REKONSTRUKCIJA AERODROMA U LAĐEVCIMA - piše Slobodan Rajić
Prva faza biće završena do jeseni

   • Radovi na izgradnji tornja i drugih objekata kontrole leta za civilni saobraćaj biće završeni do kraja jeseni • Za prvu fazu rekonstrukcije aerodroma u Lađevcima biće uloženo oko 3,5 miliona evra, a ukupna investicija „teška” više od 20 miliona evra • Ministar Zoran Stanković: „Ako je interes da se na ovom aerodromu stvore uslovi, pored vojnih, i za civilne potrebe, vojska će dati svaku podršku da se ti poslovi što pre završe, jer mi nismo izolovani segment društva”

   Radovi na osposobljavanju vojnog aerodroma Lađevci za civilne, komercijalne letove, počeće ovih dana i prva faza biće završena do jeseni, izjavili su Velimir Ilić, ministar za kapitalne investicije u Vladi Srbije, i Zoran Stanković, ministar odbrane državne zajednice SCG, prilikom prekjučerašnje posete ovom aerodromu. Ministar Velimir Ilić podsetio je da će prva faza ove velike investicije trajati do jeseni ove godine i koštati oko 3,5 miliona evra. Ona će obuhvatiti izgradnju tornja i drugih objekata kontrole leta, proširivanje i uređivanje postojećih pisti, da bi se aerodrom osposobio najpre za letove manjih i srednjih aviona. U drugoj fazi, pak, predviđeni su daleko obimniji radovi, čija se ukupna vrednost procenjuje na više od 20 miliona evra i njihovim završetkom bi se aerodrom Lađevci osposobio i za komercijalne letove velikih aviona.
Kao što je poznato, Savezna vlada je još krajem 2002. godine donela odluku da se ovaj aerodrom proglasi mešovitim za vojni i civilni saobraćaj i ovih dana praktično započinje realizacija te odluke. Cilj zajedničke posete ministara aerodromu Lađevci, pored obilaska objekata i lokacija na kojima će se izvoditi radovi, bio je i da se kroz razgovor precizno utvrde zajedničke aktivnosti dvaju ministarstva u realizaciji ove investicije, kao i aktivnosti lokalnih samouprava, stručnih organizacija iz oblasti vazduhoplovstva i komande aerodroma, kako bi se on što brže tehnički opremio za prihvat komercijalnih letova.

POMOĆ VOJSKE
- Došli smo na aerodrom Lađevci da pogledamo šta sve to treba da uradimo, da situaciju sagledamo u potpunosti, stanje objekta, i zajedno sa nadležnim stručnim službama odredimo mesto gde će početi radovi. Ja se nadam najdalje za mesec dana, s obzirom na to da su sredstva obezbeđena i da su sa Ministarstvom za kapitalne investicije i Kontrolom leta sve aktivnosti usaglašene. Nama je cilj da se poboljša rad i svih struktura na ovim područjima i mi ćemo svim snagama pomoći tim ljudima da što pre završimo ove objekte i da od toga svi imaju koristi, a najviše građani sa ovog područja. Vojska je sastavni deo društva i sve ono što se dešava u društvu reflektuje se i na vojsku. Vojska ne može da bude jedan izolovani segment i da gleda sa strane kako društvo čini napore da se poboljšaju uslovi života i rada svih građana naše zemlje. Mi smo obavezni da u tome aktivno učestvujemo. U konkretnom slučaju, ako je interes građana da se na ovom prostoru stvore uslovi da aerodrom radi kako za potrebe vojske, tako i za potrebe civila, ako je interes da se, pored aerodroma Lađevci, rekonstruiše pista na Ponikvama, recimo, ili, pak, ono što radimo u Somboru, onda ćemo učiniti sve što je u našoj moći da damo ne samo verbalnu, već i svaku drugu podršku da se ovi poslovi što brže završe, jer od toga možemo samo da imamo koristi - rekao je ministar Zoran Stanković.
Kakav je značaj sadašnje investicije na aerodromu Lađevci, koji se nalazi u srcu Srbije, najbolje govore podaci da na području koje gravitira Lađevcima živi više od 800.000 stanovnika ili približno 14 odsto stanovništva Srbije. Uključivanje ovog aerodroma u mrežu civilnih aerodroma Srbije, a trenutno ih ima samo dva, omogućio bi najpre brži prevoz ljudi i robe iz jugozapadnog i zapadnog dela Srbije, jer su ti delovi zemlje do sada uglavnom koristili aerodrom Beograd. Osposobljavanje arerodroma Lađevci i za civilne letove zbog toga bi omogućilo brži privredni, turistički i kulturni razvoj ovog područja, jer su u blizini brojne destinacije poput Kopaonika, Goča, Ovčarsko-kablarske klisure, Vrnjačka, Mataruška i veliki broj drugih banja, brojni kulturno-istorijski spomenici i manastiri (Žiča, Studenica, Đurđevi Stupovi). Ovde se održavaju i brojne kulturno-turističke manifestacije, kao što su Sabor trubača u Guči, „Veseli spust” u Kraljevu, „Vrnjačke kulturne svečanosti”. Statistički podaci pokazuju i da je 2005. godini u ovom regionu ostvareno ukupno milion noćenja domaćih i 100.000 noćenja inostranih turista u turističkim centrima u blizini aerodroma Lađevci.

STRANA ULAGANJA
Interesovanje za korišćenje ovog sada vojnog aerodroma u civilne namene, i pored komplikovane procedure pribavljanja dozvola za sletanje, konkretizovano je u protekle tri godine kroz realizaciju više komercijalnih letova, pre svega biznismena iz Belgije, Austrije i Nemačke. Tek završetkom planiranih radova i formiranjem preduzeća za aerodromske usluge stvorili bi se pravi uslovi za plasman stranih investicija kroz zajedničke ili samostalne aranžmane, odobravanje koncesija, angažovanje komercijalnih kredita i drugih oblika ulaganja u privredu, poljoprivredu, turizam i ostale delatnosti na ovom području.
Inače, razgovorima na aerodromu u Lađevcima pored ministara i njihovih saradnika, prisustvovali su i predstavnici opština Kraljevo i Čačak, a visoke goste i brojne novinare ljubazno su dočekali domaćini iz komande aerodroma, na čelu sa pukovnikom Srećkom Jeremićem, komandantom aerodroma.


RADNICI „VGU“ KRALJEVO RAZGOVARALI U LAĐEVCIMA SA MINISTRIMA
Rešenje na pomolu?

   Pedesetak radnika Vojno građevinske ustanove Kraljevo koji su u štrajku zbog neisplaćenih jedanaest zarada i neobezbeđenog socijalnog programa iskoristili su posetu ministara Zorana Stankovića i Velimira Ilića aerodromu u Lađevcima da sa njima razgovaraju o rešavanju svojih problema. Pre sastanka radnici VGU Kraljevo, okupljeni ispred kapija aerodroma, istakli da su oni „u vreme bombardovanja 1999. godine i vazdušne opasnosti ovaj aerodrom sanirali, a napravili ga ovakvim kakav je danas, a sada moraju da mole da ih ministar odbrane primi na razgovor i da reše status firme“. Ministar Velimir Ilić je pre sastanka na norinarsko pitanje o zahtevima radnika VGU Kraljevo rekao:
   - Mi smo hteli njih da angažujemo i u putnoj privredi i oni imaju šanse da rade. Međutim, oni nisu rešili svoj pravni status u sistemu Vojske Srbije i Crne Gore. Mi smo razgovarali više puta i oni moraju pravno, statusno da se odvoje, da postanu posebna celina sa sopstvenim žiro-računom i onda neće biti nikvih problema. Ja sam njima objasnio šta treba da urade.
   Kako saznajemo, na sastanku radnika VGU sa ministrima, koji je ipak održan, predložena su rešenja kojima su oni bili zadovoljni, pre svega jer su dobili uveravanja da će sledeće nedelje u Vladi biti razmatran položaj svih vojnih ustanova koje posluju na dohodovnom principu, u cilju trajnog rešenja problema njihovih radnika.Povratak na vrh strane


RREALIZACIJA DUGO OČEKIVANE INVESTICIJE U JKP „PIJACA” KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Krov za robnu pijacu

   • Predstoji izgradnja krova nad prvim delom robne pijace u od 2.200 kvadratnih metara • Za izvođača radova krovne konstrukcije na tenderu izabrano PP „Amiga” iz Kraljeva • Radovi planirani od početka juna do sredine jula ove godine, a vrednost (sa PDV-om) oko 18,3 miliona dinara • Veliki značaj investicije za korisnike usluga, uz kasniju mogućnost održavanja i sajamskih manifestacija • U planu i fazno pokrivanje drugog dela robne i zelene pijace

   Jedna od najvećih pijaca u Srbiji - gradska pijaca u Kraljevu - pred realizacijom je jedne dugo očekivane i već desetak godina planirane investicije. Izvršene su sve pripreme za početak radova na pokrivanju prvog dela robne pijace na kojoj se nalaze tezge i uskoro bi trebalo da počnu radovi na izgradnji preko potrebne „nadstrešnice”.
   Naime, Regulacionim urbanističkim planom kraljevačke gradske, velike pijace, usvojenim na sednici Skupštine opštine krajem 2004. godine, predviđeno je pokrivanje tri celine na kojima se nalaze tezge, i to dve na prostoru robne pijace i jedna na zelenoj pijaci. Programom poslovanja JKP „Pijaca” za 2005. godinu planirano je da se uđe u proceduru pripreme realizacije ovog projekta. Tokom prošle godine urađen je idejni projekat i dobijeno odobrenje za gradnju, a potom i glavni projekat uz reviziju za izgradnju krovne konstrukcije na jednoj od dve celine koja obuhvata robnu pijacu u površini od 2.200 kvadratnih metara.
   - Ovu celinu smo izabrali kao prvu u realizaciji ukupnog projekta pokrivanja kako bismo omogućili korisnicima naših usluga koji su u međuvremenu registrovali radnje i legalizovali delatnost adekvatne uslove za rad. Napomenuo bih da na prostoru JKP „Pijaca” u ovom trenutku ima više od 500 tezgi na kojima su registrovane radnje - ističe Miloš Rakić, direktor ovog javnog preduzeća.
   Po njegovim rečima, u drugoj polovini marta ove godine raspisan je tender za izbor izvođača radova. Tokom mesec dana trajanja postupka 12 preduzeća otkupilo je tendersku dokumentaciju, od kojih su pet bila izvan Kraljeva, dok je konačne ponude predalo takođe pet preduzeća. Nakon javnog otvaranja ponuda, 25. aprila, i predviđene zakonske procedure, tenderska komisija je kao najboljeg ponuđača - izvođača radova izabrala Privatno preduzeće „Amiga” iz Kraljeva, čija ponuda je ocenjena kao najpovoljnija po svim stavkama koje se boduju (cena, rok izgradnje, uslovi plaćanja, reference). Kada proteknu zakonski rokovi za eventualne prigovore i stvore se uslovi, uprava „Pijace” će doneti odluku o potpisivanju ugovora sa izvođačem radova.
   - Predmet tendera je bila čelična konstrukcija sa odgovarajućim zemljišnim radovima, a najpovoljnija ponuda je iznosila 15.492.322 dinara, odnosno sa PDV-om oko 18,3 miliona dinara, s tim što se iznos PDV-a vraća investitoru kroz proceduru naplate poreza. Sam pokrivač krovne konstrukcije sa odgovarajućim limom sa tri metra bočnog oblaganja, pak, uradiće izvođač koga odredi „ACDI VOCA” kao donator ovog dela projekta, u kojem učestvuje, po proceni, sa oko 10 odsto ukupne investicije. Naime, JKP „Pijaca” je sa ovim projektom konkurisala kod „VOCE” i dobila ovu donaciju, što je veoma značajno za Kraljevo. Predstoji nam raščišćavanje lokacije na kojoj se nalazi nekoliko stotina tezgi i oko 25 montažnih objekata („lokala”), i u zavisnosti od stepena saradnje naših korisnika prilikom izmeštanja ovih objekata, biće određen i datum početka projektovanih radova - kaže direktor Rakić.
   Očekuje se da će to biti početkom juna, dok bi radovi trebalo da budu završeni do kraja jula, a rok u samoj ponudi „Amige” za završetak radova je 28 kalendarskih dana od uvođenja u posao. Kako direktor Rakić kaže, ova investicija je za JKP „Pijaca” zaista velika i realizovaće se sa po 50 odsto iz tekućih sredstava i uzimanja kredita, ne računajući deo koji pokriva donator.
   Pored stvaranja boljih uslova za robne trgovce, bitno je napomenuti da je to, po Rakićevim rečima, i početak stvaranja uslova da se na ovom pokrivenom pijačnom prostoru u perspektivi razmišlja i o nekim oblicima sajamskih manifestacija u Kraljevu. Pogotovo što je planirano i da se radi pokrivanje drugog dela robne pijace od 1.500 kvadratnih metara, a posle zaokruživanja te dve celine prešlo bi se i na realizaciju pokrivanja najvećeg, trećeg dela - zelene pijace, koja obuhvata prostor od oko 3.500 kvadrata.

GRANICE PRVE POKRIVKE
Prva faza ili celina robne pijace koja se pokriva obuhvata prostor ograničen levom obalom Ibra, zgradom „Stare klanice” i tzv. „Žitnim magacinom”, odnosno prostor između ulice koja razdvaja zelenu i robnu pijacu, ulice koja prolazi sredinom robne pijace, objekta „Stare klanice” i obale Ibra. Inače, ako uskoro započnu planirani radovi i na izgradnji novog drumskog mosta na Ibru (pored postojećeg), sa pristupnim putevima i „petljama”, ovo će biti jedno od najvećih gradilišta, trenutno, u gradu.



SRĐAN SPASOJEVIĆ, DIREKTOR DIREKCIJE ŽELEZNICA SRBIJE:
Nova ulaganja u Kraljevo

   Direktor Direkcije Železnica Srbije Srđan Spasojević kaže za naš list da ova novoformirana institucija daje doprinos bržem razvoju železničkog čvora u Kraljevu. Kao posebno regulatorno telo, nedavno je izdala dozvole za dve švedske garniture vozova koje su stigle u Kraljevo. Očekuje se dolazak i treće, a tu su i druga ulaganja u obnovu železnice u ovom kraju.
   - Železnice Srbije su puno učinile za kraljevački kraj. Pored dve švedske vozne garniture, trebalo bi da stigne i treća, a upravo su pristigle i dve češke manevarke, tako da je situacija u Kraljevu sa voznim parkom mnogo bolja. Radi se intenzivno i na obezbeđivanju za početak najosetljivijih železničkih prelaza u Vrbi, Konarevu i Bapskom Polju. Posebno u Bapskom Polju, gde deca svakodnevno prelaze prugu na putu do škole. Međutim, ono što je kapitalno što Kraljevo očekuje jeste elektrifikacija pruge Čačak - Kraljevo. To je ogromna investicija, stubovi su već stigli do Adrana i siguran sam da će ministar Ilić učiniti sve da se ona i završi kako je planirana. Da stigne do Kraljeva, a potom i do Stalaća i da se povežemo i sa barskom prugom i Koridorom 10, tako da Kraljevo ponovo dobije ono značajno mesto koje je imalo nekada kada je praktično bilo centralno železničko čvorište u Srbiji. Takođe, kao krajem prošle godine u Čačku, očekujemo da uskoro bude rekonstruisana i zgrada žlezničke stanice u Kraljevu i da taj velelepni objekat dobije stari sjaj. To je nevezano za elektrifikaciju pruge, to će se dogoditi čak i pre. Ukupno posmatrano, sva ova ulaganja učiniće da, pored teretnog, i putnički železnički saobraćaj u kraljevačkom kraju bude moderniji i komforniji - kaže Spasojević.Povratak na vrh strane

KRALJEVČANIN U BELOME SVETU - piše Marko Slavković
,,Hteo sam da radim, a ne da se bijem”

   • Pred Mirkom Vukadinovićem Mikijem kolege u Švajcarskoj ,,skidaju kapu”, priznajući mu nadmoć u preciznoj oblasti elektrotehnike. Sportisti ga smatraju retkim fudbalskim talentom i vole da se sa njim druže, a ribolovci mu zavide na pecaroškom umeću i ribolovačkom izumiteljstvu, naročito u modifikaciji varaličarskog pribora • Čovek koji je ovde hteo da radi, a ne da se bije, sada živi evropskim životom u četvorosobnom stanu pokraj idiličnog Bodenskog jezera • I dalje dva hobija i dve strasti

   Tih je, miran i staložen, ali kad mu se uđe u temu, vrlo je veseo i duhovit. Ovde, u Jugi, nije dobio mesto koje zaslužuje, iako je u roku završio elektrotehnički fakultet. Jednostavno, ne damo mi tako lako šansu mladima. Taman posla da brzo napreduju i usavršavaju se. To nam je bilo tada, to nam je i sada u genima. Kad je shvatio da kod nas nema vajde, kad je shvatio da ovde uopšte nema nade da se u tako teškoj oblasti elektrotehnike napreduje, spakovao je ,,prnje” i otišao. Već sedamnaest godina je u Švajcarskoj. Kraljevčanin Mirko Vukadinović Miki.
   Tih godina, kad je Miki bio pun znanja i želje da to znanje pretvori u nešto konkretno, uspešno i vidljivo, tih godina se ,,u vazduhu” osećao početak onoga što će u Jugi biti tragično.
- Na jednoj strani je tadašnji premijer Ante Marković favorizovao rad, privrednu stabilnost i uravnoteženu inflaciju, a na drugoj strani je ,,naš Miško” svima prkosio hvališući se kako mi, ako ne znamo da radimo, znamo da se bijemo. Ja nisam hteo da se bijem. Zato sam napustio zamlju i otišao u beli svet - kaže Miki.
Naravno da Mikiju nije bilo lako da se uklopi u sistem i način života i rada u tako razvijenoj i uređenoj zemlji, kakva je Švajcarska. Posebno zato što se nije služio nemačkim, već engleskim jezikom. Ali, on je vrlo brzo i tu napredovao. Najpre je radio u jednoj firmi, što bi se po naški reklo, kao tehnički upravnik, i mnogo je poslovno putovao po svetu. Čak do Kine. Ali, kad se čovek dokaže kao stručnjak, a on se vrlo brzo dokazao, onda su napredovanju širom otvorena vrata.

DIVNO LJUDI O MIKIJU ZBORE
Dobio je radno mesto u drugoj, ,,žestokoj” firmi, gde se izrađuju avionski motori, tenkovske cevi, ali i najrazličitiji i najprecizniji delovi u elektronici. To jeste odgovoran i dobro plaćen posao, ali je prednost sadašnjeg radnog mesta i u tome što ne radi kao šef, već kao inženjer, pred kime Švajcarci ,,skidaju kapu” u znak priznanja njegovoj stručnosti. Dakle, puno se radi, precizno i odgovorno se radi, odlično se zarađuje. U novoj firmi je vešto izbegao da bude šef, i zato sada ima znatno više slobodnog vremena. Konačno, mogao je da se posveti sportu, fudbalu pre svega, i pecanju. Jednostavno, bez te dve aktivnosti ne može. Što se fudbala tiče, Miki izuzetno dobro barata loptom. Glavni je u svojoj ekipi, i često njegovom zaslugom pobeđuju u švajcarskoj Ligi veterana. A kad je pecanje u pitanju, tek je tu glavna ,,faca”. Kolege i poznanici vole da su sa njim na reci, ali mu, bogami, i prilično zavide. Kako i ne bi, kad je Miki ribolovačke tajne upoznao do detalja, a pecaroški pribor, posebno varaličarski, doveo do savršenstva. Čak je i mnoge varalice svetski poznatih proizvođača tako modifikovao da promašaja u ulovu nema. Nijedan kolega ne može da mu se približi u pogledu količine i veličine ulova, pa se, otuda, i javlja zavist. Ispada da je svuda u svetu isto, da su svuda ribolovci ljubomorni jedni na druge.

DODATNO USAVRŠAVANJE ZA CEO SVET
Inače, Miki je pecaroške tajne počeo da uči još u Kraljevu, od oca Sretena, tada najboljeg ribolovca i jednog od osnivača ribolovačkog udruženja ,,H. P. Kićo”. I dobro ih je naučio, jer u to vreme na samo jednom takmičenju nije pobedio. Ima to sve lepo zapisano u udruženju.
Miki je u Švajcarsku otputovao sa suprugom. Nastanili su se u Sant Galenu, blizu živopisnog Bodenskog jezera, nepun sat vožnje do Ciriha. Prilagođavanje na švajcarski način života trajalo je dve-tri godine. Nova zemlja, novi ljudi, novi običaji, nove radne navike. Sve novo. Čak je, i pored inženjerske diplome sa visokim prosekom ocena, morao da polaže dodatne, vrlo teške ispite, što je prilično koštalo. Ali se isplatilo. Miki je, kao retko ko od stranih stručnjaka, stekao diplomu koja je priznata ne samo u Švajcarskoj i Nemačkoj, već i u Americi, a to znači u celom svetu.

DVA HOBIJA
Uz to, sa takvom diplomom, Miki može da bude glavni čovek u svakoj odgovarajućoj firmi sveta, može da bude vlasnik preduzeća, može samostalno da pravi projekte. Stvar je opredeljenja. Za sada, Mikiju je odlično. Zaposlena mu je i supruga, koja je, kao kadar, od tamošnje bolnice dobila četvorosobni stan, okružen parkom u centru grada. Kćerka im pohađa švajcarsku školu, ali srpski govori tečno i gramatički sasvim ispravno.
Za Mikija kažu da je čovek sa mnoštvom interesovanja. Preovladavaju dva hobija i dve strasti. S obzirom na to da je svojevremeno radio kao muzički urednik i saradnik u diskotekama, taj hobi ga drži i danas. Retko šta može da radi bez muzike. Valjda je, kao potvrda tome, dovoljan podatak da sada ima više od tri hiljade CD-a, većinom strane i kla- sične muzike. Drugi hobi mu je čitanje istorije s druge, lepše strane. Malo je knjiga iz te oblasti koje on nema.
•••
Na kraju ove zanimljive priče o Mirku Vukadinoviću Mikiju, svestranom, uspešnom i vrlo cenjenom Kraljevčaninu na privremenom radu u Švajcarskoj, treba istaći i naglašenu činjenicu da nikakva karijera i nikakvo bogatstvo ne mogu biti razlog za njegovo eventualno prihvatanje stranog državljanstva. Sve, sve može, ali samo to ne.

DVE STRASTI
Mikijevo interesovanje za fudbal i pecanje više je strast, nego hobi. On to ne krije. U fudbalu je glavni, pravi majstor, iako je jedini Srbin u timu koji ima zapaženu ulogu u tamošnjoj Ligi veterana. Švajcarci cene Mikija, vole da se druže sa njim, pa su često i van terena zajedno. Mikijeva druga, ali najveća strast, jeste ribolov. Za razliku od fudbalera - veterana, koji nisu ljubomorni na svog saigrača, ribolovci jesu poprilično. Mada vole da su u njegovoj blizini, čak često i zajedno pecaju, ta neiskazana zavist se, ipak, oseća. A kako i ne bi, kad Miki više upeca, i krupnije ribe upeca, nego njih trojica-četvorica zajedno. 'Ajde to, nego im Miki ,,dušu vadi” modifikacijom pribora, naročito varaličarskog, bez obzira što su proizvođači takvog pribora najpoznatije svetske ribolovačke firme. Kad se znanje stečeno još u Kraljevu, pored oca, spoji sa izumiteljstvom, promašaja nema. Za potočnu pastrmku, posebno za nju, Mikiju nema takmaca ni u drugim evropskim zemljama, gde je, takođe, pecao. I ne samo to. Miki je u tamošnjoj reci upecao mrenu najveću koja je ikada ulovljena. Takođe, na svoj način, i na svoj mamac.Povratak na vrh strane


DAN POBEDE, 9. MAJ, OBELEŽEN SKROMNO U KRALJEVU
„Žrtve ne mogu da budu zaboravljene”

   „Naša zemlja i naš grad dali su brojne žrtve u Drugom svetskom ratu i one nikada ne mogu da budu zaboravljene”, rečeno je pored ostalog na obeležavanju 9. maja, Dana pobede nad fašizmom, koje je ove godine proteklo skromno u Kraljevu.
   Tim povodom delegacije SUBNOR-a, Vojske SCG, opštinskih odbora SPS-a, Komunističke i Radničke partije, udruženja ratnih vojnih i civilnih invalida rata i još jednog broja organizacija iz Kraljeva položile su vence na Spomenik otpora i pobede u parku pored železničke stanice, večnom simbolu borbe protiv zla i svih žrtava iz Drugog svetskog rata.
   Sreten Jovanović, predsednik OO SPS Kraljevo, tom prilikom izjavio je da je „sramota što niko iz opštinske vlasti ne prisustvuje obeležavanju 9. maja, dana koji čitav svet i Evropa obeležavaju kao Dan pobede protiv najvećeg zla 20. veka”.
   Podsećanja radi, 9. maj se obeležava kao Dan pobede nad fašizmom kao sećanje na dan kada je fašistička Nemačka bezuslovno kapitulirala u Drugom svetskom ratu, u kojem je učestvovala 61 zemlja i koji je odneo više od 50 miliona žrtava, od toga 30 miliona civila.Povratak na vrh strane

POVODOM 12. MAJA, MEĐUNARODNOG DANA MEDICINSKIH SESTARA
Na marginama zdravstvene zaštite

   Ako sestrinstvo definišemo kao profesiju koja ima za cilj brigu o bolesnom i zdravom čoveku, porodici i zajednici, onda nije neskromno reći da je malo profesija koje od čoveka traže potpuno profesionalno pripadanje kao što je to profesija sestre.
Profesionalno sestrinstvo u Srbiji karakterišu brojni problemi koji ometaju razvoj, marginalizuju i umanjuju značaj sestara u zdravstvenoj zaštiti.
Zašto je tako?
Izostanak sestara u kreiranju zdravstvene politike, nema definisanih sestrinskih usluga, iako je dokazano da 70 odsto usluga pacijentima pružaju sestre. To je ženska profesija u najvećem procentu, a zbog velike uloge u porodici koje imaju žene, to se često odražava na profesionalni uspeh i materijalni pad (bolovanja, odsustva, opterećenost fizičkim i noćnim radom).
Sestre očekuju pomoć u rešavanju mnogobrojnih problema u započetim reformama zdravstvenog sistema. Pre svega da se obrazovanje sestara podigne na viši nivo; da se planiraju kadrovi za zdravstvenu negu; da se podigne nivo kvaliteta sestrinskih usluga kroz izradu vodiča i standarda; da se uspostavi partnerski odnos sa drugim profesijama; da se prizna vođstvo (menadžment) u zdravstvenoj nezi; da se definiše delokrug rada i da se zakonski reguliše zdravstvena nega. Sadašnje stanje u sestrinstvu Srbije karakteriše nizak materijalni i društveni status, hipoprodukcija sestrinskog kadra koji ne može da se zaposli iako u procesu rada sestara nema dovoljno, zatim nedostatak materijalnih sredstava za edukaciju i usavršavanje, kao i neravnopravan i podređen položaj u odnosu na lekare i sl.
Pitanje koje medicinske sestre postavljaju sebi i onima koji o njihovoj profesiji odlučuju više nego one same je ,,Zašto pod ovakvim uslovima, bez naknade koje svako pristojno društvo duguje sestrama, nastavljaju da rade?". Možda zato što znaju i one i ostali da je adekvatno sestrinstvo kičma zdravstvenog procesa bez kojeg se jednostavno ne može. Sestre znaju da zahvalnost pacijenata prepoznaju u njihovim uplašenim očima, znaju da su atributi koji krase i izdvajaju ovu profesiju od ostalih - topla ljudska reč, pažnja, briga, ljubav i poverenje, ideali prema kojima se formira lik medicinske sestre. Ti ideali su postavljeni visoko, ali za veliko broj sestara nisu nedostižni.

ISTORIJAT
Međunarodni dan medicinskih sestara (12. maj) slave sve sestre sveta u čast Florens Najtingejl, koja je začetnik profesionalnog sestrinstva. Prva škola za medicinske sestre u Srbiji osnovana je 1921. godine u Beogradu i zvala se škola za Nudilje. Osnivači škole bili su Crveni krst Srbije, Ministarstvo zdravlja Srbije i Američka misija, na čelu sa doktorom Riderom. Prvi direktor škole bila je Mis Njutn, školovana po programu škole Florens Najtingejl. Škola je imala rang srednje škole, opredeljenje za profesiju je bilo u osamnaestoj godini starosti, sa prethodno završenom gimnazijom. Dobro profesionalno pripremljene, sa velikim entuzijazmom, sestre nudilje postavile su temelje sestrinstvu u Srbiji.
Posle Drugog svetskog rata otvara se veliki broj škola za medicinske sestre i druge profile zdravstvenih radnika. Do danas, profesija se razvila, prilagođavala problemima naših korisnika i izrasla u jednu nezamenljivu snagu na polju zdravstva.

Miljana Gajović
glavna sestra
ZC ,,Studenica" Kraljevo



NEDELJA BORBE PROTIV MIŠIĆNE DISTROFIJE
Stvaranje pozitivnog imidža

   • Pomoć ljudima obolelim od mišićne distrofije je uvek potrebna, a ne samo u toku nedelje

,,Nedelja borbe protiv mišićne distrofije" se tradicionalno sprovodi svake godine u celoj Evropi. Ove godina manifestacija se obeležava od 15. do 21. maja. Značaj obeležavanja je u potrebi da se skrene pažnja javnosti na lica sa neuromišićnim bolestima, a u cilju afirmacije invalidskog pokreta i stvaranja drugačijeg, pozitivnog imidža u javnosti. Cilj nam je da upoznamo širu javnost sa problemima koje stvara distrofija kao medicinski, školski i društveni problem.
Činjenica da se invalidnost može desiti svakome i u bilo kom trenutku, obavezuje nas da svakodnevno i zajednički radimo na podizanju svesti o promeni stavova prema invalidnosti, na šta nas ova Nedelja indirektno podseća.
Poznato je da je mišićna distrofija jedna od najčešćih i najtežih, za sada još potpuno neispitanih, miopatskih oboljenja koja, uglavnom, napadaju mlade osobe. Ona za nekoliko godina od sasvim zdrave osobe, svojom progresijom, stvara teškog invalida, u svemu upućenog na tuđu negu i pomoć, onemogućavajući normalno školovanje, profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje, rad.
Udruženje distrofičara Kraljevo postoji i radi već 30 godina sa osnovnim ciljem i zadatkom materijalnog i društveno-socijalnog zbrinjavanja obolelih od mišićne distrofije i podsticanja naučno-istraživačkog rada na polju ovog i srodnih neuromišićnih oboljenja.
I ove godine, Udruženje distrofičara Kraljevo - Raški okrug realizovaće niz aktivnosti.Povratak na vrh strane


FELJTON: „TRAGANJA I BELEŠKE“ - NIKOLA TESLA SVETSKI GENIJE (6) - piše: Milomir Slavković
„Veliki srpski sine”

   • Zahvalivši na zdravici, Tesla je rekao da će njegovo srce, ,,daleko preko Atlantskog okeana, vazda kucati za srpstvo i njegovu budućnost i u časovima kad ga njegove misli budu nosile u sferu električnih talasanja"

   Dobivši državljanstvo, Tesla je 30. jula 1891. godine postao punopravni građanin SAD.
Visok, mlad, naočit, uz to i neženja sa milion dolara, u visokom društvu u Njujorku, Tesla je počasni gost u mnogim svečanim prilikama.
Na vrhuncu slave Tesla kreće na put u Evropu da tamo održi predavanje i da usput poseti rodbinu u zavičaju. Na poziv Britanskog instituta elektroinženjera, doputovao je u London 26. januara 1892. godine. Posle nekoliko dana odmora i obilazaka najuglednijih naučnih institucija i laboratorija u Londonu, Tesla je 3. februara u Britanskom institutu elektroinženjera održao predavanje pod nazivom ,,Eksperimenti sa naizmeničnim strujama visokog potencijala i visoke frekvencije".
Najčuveniji britanski naučnici aplauzima su prekidali dvočasovno Teslino izlaganje. Tom prilikom, Tesla je izveo spektakularan eksperiment, propustivši kroz svoje telo 50.000 volti i dokazavši da struje visokog napona, ako su njihove frekvencije visoke, nisu štetne po čoveka.
Tesla je 19. februara 1892. godine u Parizu, na zajedničkoj sednici članova Internacionalnog društva električara i Francuskog društva za fiziku, održao predavanja na temu ,,Eksperimenti sa strujama vrlo visokih učestanosti". U Parizu je ostao više od mesec dana kako bi pronašao poslovne partnere za eksploataciju svojih patenata.

MAJČINA SMRT
Sve aktivnosti iznenadno je prekinuo kada je primio telegram ujaka Petra, koji mu je javljao da mu je majka na samrti. U Gospić je stigao 15. aprila 1892. godine, a već sledećeg dana majka mu je umrla.
Đuka Tesla umrla je na Veliku subotu. Sahranjena je na groblju u Jasikovcu pored muža Milutina, u haljini od svile koju joj je Nikola poklonio tri godine ranije.
Posle majčine smrti i sahrane Nikola se kratko zadržao u zavičaju posetivši ujaka Nikolaja Mandića u manastiru Gomirju. Zatim je 22. maja 1892. godine otputovao u Zagreb, zadržao se tri dana, održao predavanje srpskim studentima, a onda otputovao u Budimpeštu. U Budimpešti ga je čekao poziv grada Beograda, Velike škole i srpskog inženjerskog društva da dođe u posetu srpskoj prestonici.
U sredu, 1. juna 1892. godine, Tesla je doputovao u Beograd. Hiljade ljudi kliče mu dok izlazi iz voza: ,,Živeo Tesla, veliki srpski sine! Dobro nam došao". Dirnut toplim i iskrenim gostoprimstvom svojstvenim samo Srbima, vidno uzbuđen, pozdravljajući se sa predsednikom opštine i profesorima Velike škole, uzdržavajući se od suza, u grču i bez daha, Nikola je okupljenom narodu toplo otpozdravio, sa mnogo ljubaznih reči, i na kraju povikao ,,Živelo srpstvo!".
Nikola se visok i uspravan, u crnom putničkom odelu, probijao kroz gomilu ljudi, žena i dece. Lagano je koračao dok ga je zasipala cvećem masa iskrenih i razdraganih sunarodnika koji su došli da pozdrave najvećeg srpskog sina.
Sledećeg dana, 2. juna, u pratnji predsednika opštine, profesora Velike škole i člana Srpske kraljevske akademije i ministra prosvete, Tesla je primljen u audijenciju kod mladog kralja Aleksandra Obrenovića.
Tom prilikom se upoznao sa planovima za uvođenje električnog osvetljenja u Beogradu. Beograd je tada imao 60.000 stanovnika, nije imao električno osvetljenje, a tramvaj je radio na konjsku vuču.

VELIČANSTVEN DOČEK
Muzej Nikole TesleU hotelu ,,Imperijal" priređen je svečan ručak u Teslinu čast, a posle ručka Tesla je posetio Veliku školu. Pred okupljenim studentima, sa oduševljenjem je ustao i rekao: ,,Ja sam kao što vidite ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim".
Na svečanoj večeri održanoj u Teslinu čast u ,,Vajfertovoj pivari" gostu je prvi nazdravio Nikola Aleksić, rektor Velike škole. Napomenuo je, između ostalog, da se raduje, u ime najvećeg prosvetnog zavoda u Srbiji, što je srpsko ime njegovo steklo toliko glasa u naučnom svetu da se svi Srbi njime mogu ponositi. Tesla je zahvalio na zdravici, rekao da će njegovo srce, ,,daleko preko Atlantskog okeana, vazda kucati za srpstvo i njegovu budućnost i u časovima kad ga njegove misli budu nosile u sferu električnih talasanja". Odgovor Teslin dočekan je burnim ,,Živeo!”.
Pesnik i lekar Jovan Jovanović Zmaj pozdravio je naučnika pesmom koju je pročitao. Ganut pesmom, Tesla je suznih očiju poljubio pesnikovu ruku. Mnogi su zaplakali.
Tesla je u zanosu rekao:
,,Kad mi je bilo najteže u Americi i kada sam bio od svih odbačen i neshvaćen, gorkim suzama čitao sam Vašu poeziju, a sada Vam obećavam da ću Vaše stihove prevesti na engleski jezik i u Americi objaviti. Čini mi se da će to biti značajnije za srpstvo nego i moji radovi na polju elektriciteta”.
Tesla se i treći put zahvalio i naglasio da je srećan ,,što se nahodi u ovom srpskom skupu i da će mu misli biti vazda sa srpstvom".

ORDEN
Bio je to prvi Teslin dolazak u Beograd. Drugi put je bio jula 1957. godine, kada je gospođa Šarlota Mjužar, sekretarica Teslinog sestrića Save Kosanovića, donela Teslinu urmu u Beli grad, Muzeju Nikole Tesle, na večno počivalište. Njegov drugi dolazak u ovaj grad bio je povratak zauvek.
Ukazom kraljevskog namesništva od 11. juna 1892. godine, Srpska vlada je Nikolu Teslu za njegove ogromne zasluge odlikovala ordenom Svetog Save II stepena.
Tesla se 16. avgusta 1892. godine ukrcao na brod za Njujork. U Ameriku se vratio ovenčan uspesima, ali i prožet bolom zbog gubitka majke, koju je neizmerno voleo.

(nastaviće se)

ČAROBNJAK SVETLOSTI
U želji da dostojno obeleži 150 godina od rođenja slavnog naučnika Nikole Tesle, univerzalnog genija poput Arhimeda i Leonarda da Vinčija, Ibarske novosti" objavljuju "Traganja i beleške" - Nikola Tesla svetski genije, čiji je autor Slavković Milomir, profesor elektrotehnike u penziji.
   Ove beleške su posvećene životu, delu i vremenu Srbina iz Like, čarobnjaka svetlosti, oca elektrotehnike, predhodnika savremene elektronike, Nikole Tesle, čije je slavno ime uklesano u "Holu slave" Vašingtona, među pedeset najzaslužnijih ljudi naše planete Zemlje.
Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

VELIKI USPEH MLADOG KRALJEVAČKOG GIMNAZIJALCA MARKA JEVREMOVIĆA - piše Slobodan Rajić
Zlatni matematičar Balkana

   Marko Jevremović, sedamnaestogodišnji učenik trećeg razreda Odeljenja Matematičke gimnazije u Kraljevu, osvojio je zlatnu medalju na Matematičkoj olimpijadi, koja je održana na Kipru od 26. aprila do 4. maja. U jakoj konkurenciji predstavljao je reprezentaciju Srbije i Crne Gore i postigao najveći uspeh u veoma jakoj konkurenciji 66 takmičara balkanskih zemalja, među kojima su bili tradicionalno dobri matematičari i redovni favoriti iz Rumunije, Bugarske i Moldavije.
Marko je, inače, rodom iz Vrbe. Godinu dana je ranije pošao u školu i odličan je učenik. Ovo mu nije prvo takmičenje. Krajem prošle godine osvojio je srebro, odnosno drugo mesto na „Dunavskom kupu”. Ove godine prošao je teške „kvalifikacije” i ušao u sastav državnog tima za matematičku balkanijadu na Kipru, što mu je prošle godine izmaklo za samo jedan poen, pa mu je ovogodišnji ogroman uspeh utoliko draži. Osim iz matematike, učestvuje i na takmičenjima iz fizike, gde takođe postiže zapažene rezultate.
Tim povodom nedavno ga je u svom kabinetu primio i dr Miloš Babić, predsednik opštine Kraljevo, čestitao mu na zlatnoj medalji, poklonio knjigu kapitalne vrednosti „Istorija umetnosti” i poželeo uspeh na budućim takmičenjima i u daljem školovanju. O Markovom uspehu, ali i radu Odeljenja Matematičke gimnazije u Kraljevu, na prijemu su govorili i Milorad Senić, direktor kraljevačke Gimnazije i Aleksandar Seničić, Markov profesor matematike i razredni starešina. Pored pohvala Markovom zalaganju i dosadašnjim rezultatima, oni su istakli da je Kraljevo oduvek bilo rasadnik matematičkih talenata i šampiona znanja koji su i kasnije proneli slavu ovog grada u zemlji i svetu, postali vrsni profesori i naučnici. Direktor Senić je podsetio na sličan uspeh Nikole Lakića iz Kraljeva, koji je kao gimnazijalac pre dvadesetak godina pobedio na matematičkoj olimpijadi, a sada je profesor na Univerzitetu u Njujorku. Naglasio je i da je ovom poslednjem Markovom uspehu posebno doprinelo otvaranje Odeljenja Matematičke gimnazije u Kraljevu, koje treba dalje unapređivati. Profesor Seničić je zamolio predsednika Babića za pomoć da se preko Ministarstva prosvete i sporta i lokalne samouprave obezbede uslovi i za formiranje jednog matematičkog odeljenja za mlade talente, sastavljenog od učenika sedmih i osmih razreda u Kraljevu.
Zahvaljujući na čestitkama i poklonu, Marko Jevremović, najbolji srednjoškolac na Balkanu, rekao je da je nedavno takmičenje bilo naporno, ali uspešno, i da mu se Kipar, ne samo zbog pobede, svideo.

OLIMPIJADA
Marko planira da nastavi školovanje na Prirodno-matematičkom ili Elektrotehničkom fakultetu.
Pre toga, međutim, očekuju ga pripreme za Matematičku olimpijadu u Sloveniji, gde će uskoro predstavljati srednjoškolsku reprezentaziju naše zemlje, među 60-70 svetskih matematičkih reprezentazcija, a to je svakako još veća obaveza i novi izazov.

FONDACIJA PROF. DR MINOVIĆ: STIPENDIJE KRAJEM MAJA
Stručna komisija Fondacije prof. dr Minović iz Kraljeva, na sednici održanoj na Đurđevdan, donela je jednoglasnu odluku o dodeli pomoći za pet kandidata na osnovu podnetih molbi. Konačnu odluku o pet kandidata za nagradu do kraja maja doneće Upravni odbor Fondacije.
U najavi svečane sednice krajem maja, Fondacija prof. dr Minović ukazuje da se rad Fondacije suočava sa brojnim problemima, a pre svega zbog nezainteresovanosti političkih struktura za njenu humanu aktivnost.



PROŠIRENJE DOMA UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA - piše Rajko Sarić
U susret Evropi

   • Predstojećim proširenjem radnog i smeštajnog prostora Dom učenika srednjih škola u Kraljevu biće na korak od uključenja u Evropsku omladinsku organizaciju • Umesto u osmokrevetnim, učenici će boraviti u dvokrevetnim sobama

Do kraja ovog meseca trebalo bi da počne dogradnja Doma učenika srednjih škola u Kraljevu od 1.500 kvadrata, vredna oko 70.000.000 dinara.
Kako je ,,Ibarskim novostima” potvrdio Dragan Novičić, direktor Doma, planirano je da se izgradi 30 dvokrevetnih soba, desetak kabineta, konferencijska dvorana, ambulanta, čajna kuhinja i niz pratećih sadržaja. Neki od novosagrađenih pratećih sadržaja omogućili bi da ovaj dom, u predstojećoj kategorizaciji domova učenika, dobije što višu ocenu radi bržeg uključenja u Evropsku omladinsku organizaciju. Investitor ovog značajnog projekta je Ministarstvo prosvete i sporta, projektant d.o.o. Steel plus iz Beograda, a izvođač radova Spektar - RSD, takođe iz Beograda.

SOBE, KABINETI I DVORANA
- Dom će ostati na kapacitetu od 280 ležajeva, ali će se sadašnje osmokrevetne sobe rasteretiti. Mislim da je ispod svih kriterijuma da u jednoj sobi boravi osam, pa čak i devet učenika. Nažalost, takva je situacija sada. Ubuduće, učenici će, nadam se, boraviti u dvokrevetnim sobama i samim tim imati daleko bolje uslove za rad. Pored toga, dogradnjom će se dobiti prostor za atelje za učenike umetničke škole, prostor za kompjuterski kabinet i veći bibliotečki prostor. Takođe, biće proširena sportska dvorana, sa sadašnjih 100, na 160 kvadrata - kaže Novičić.
U Upravi za sport Ministarstva za sport i obrazovanje Srbije, postoji raspoloženje da se u krugu Doma učenika Kraljevo izgradi sportska dvorana u okviru petnaest dvorana koje će se u narednom periodu graditi u gradovima Srbije, kaže Novičić. Novičićev optimizam je tim veći što su pribavljene sve građevinske dozvole za izgradnju jednog ovakvog objekta.

SPORTSKA HALA
- Za izgradnju sportske hale, kao i za dogradnju Doma, imam punu podršku kako ministra prosvete i sporta Slobodana Vuksanovića, tako i ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića - naglašava direktor Novičić i podseća da je uprava Doma u proteklom periodu preduzela niz mera kako bi svoje usluge podigla na viši nivo bez rasipanja sredstava. Samo posedovanjem pekare za proizvodnju hleba i peciva za učenički restoran ušteđeno je oko 200.000 dinara.
u Domu učenika veruju da će predstojećim proširenjem radnog prostora na vreme uhvatiti priključak za kategorizaciju domova, koja sledi u najskorije vreme, i uključenje u društvo Evropske omladinske organizacije.



NA „DANIMA JORGOVANA” PROMOVISAN ROMAN „DOROTEA” STOJANE MAGDELINIĆ - piše Slobodan Rajić
Stazama jednog „kraljevskog” vremena

   • Roman književnice iz Beograda govori o tematici iz vremena Nemanjića i sv. Jelene Anžujske • Šta o osvojim inspiracijama, ali i nastajanju svog najnovijeg dela kaže u razgovoru za naš list autorka

   Nedavno je iz štampe, u izdanju „Narodne knjige”, izašao novi, treći roman Stojane Magdelinić, književnice iz Beograda. Ovaj roman prvi put je promovisan tokom ovogodišnje manifestacije „Dani Jorgovana”, na centralnoj svečanosti u manastiru Žiči, kada se književnica obratila prisutnima i govorila i jedan insert iz svog najnovijeg dela. Evo šta je tim povodom u blic-razgovoru rekla za naš list.
• Vaš roman „Dorotea” govori o vremenu i duhu Jelene Anžujske u 13. veku. Kako se u Vama rodila ideja i inspiracija za pisanje jedne ovakve knjige, baš o tom srednjovekovnom životu?
- Ovo je moj treći roman. Prva dva sam pisala sa temama iz neke bliske prošlosti, znači Prvi i Drugi svetski rat, današnje vreme. Međutim, odjednom sam poželela da napišem roman sa tematikom iz vremena Jelene Anžujske. Bilo je više motiva i razloga za to. Prvo, svako ko je pročitao Žitije Jelene Anžujske od arhiepiskopa Danila, koji je na tako jedan topao i lep način pisao o srpskoj kraljici darujući je rečima „blažena”, „hristoljubiva”, „blagodarna”, morao je da se zainteresuje za život kraljice Jelene. Naročito jer sam ja rođena u kraju gde postoji jedan geografski toponim koji se zove „Gospođin vrh”, a po legendi dobio je ime po kraljici Jeleni i princezi od Anžua. Mene je to jako zainteresovalo i krenula sam da pretražujem razne knjige, istorijske najviše, i da pronađem istinu o boravku i kretanju kraljice Jelene u mom kraju. To je kraj u okolini Rožaja i zaista sam došla do frapantnih podataka da je kraljica tim krajevima putovala, zadržavala se tu i konačila u nekim hramovima i sa monasima razne planove pravila, i poklone, pomoć donosila. I eto tako, radnju svog romana sam smestila u daleku 1291. godinu, u nekih 15-16 dana njenog boravka u jednom hramu, gde je poželela, iz nekih svojih razloga, da otvori jednu malu školu za opismenjavanje mladića i devojaka. To je bio dovoljan inicijalni podsticaj da krenem u jedan ozbiljan književni zahvat, a kraljica Jelena je, inače, jedna jako bogata ličnost, raskošno bogat lik sa svake strane: kao kraljica, kao žena, kao majka, kao prijateljica srpskog sveštenstva, kao dobrotvorka... Imalo bi o njoj mnogo da se kaže. Stoga je bilo jako teško iz tog silnog materijala iz njenog života i rada izdvojiti nešto, jedan deo, jer prosto je nemoguće da se opiše sve.
• Da li je roman „Dorotea” žanrovski istorijski roman?
- Ne, jer ja sam se posle namerno odvojila malo od istorije i od tog Jeleninon života, tako da je to roman o ljubavi, to je ljubavni roman.
• Kada je roman objavljen i na kakav je prijem i odjek na početku naišao?
- Roman je izašao iz štampe pred Sajam knjiga u Beogradu. Radila sam na njemu dve i po godine. Izdavač je „Narodna knjiga”, čiji stručnjaci su dosta visoko ocenili umetničku vrednost ovog romana. Naravno, kao i uvek, čitaoci će reći poslednju reč. Svi koji su ga čitali do sada, javljali su mi se sa dobrim ocenama. Evo, i g. Milan Glišović je došao slučajno do knjige i dao jako povoljne ocene i pozvao me na ovu svečanost.
• Da li je Vaša nova knjiga još negde predstavljena?
- Ne, ovo je prvo njeno javno predstavljanje, a nije učinjeno ranije zbog nekih porodičnih nevolja, pa nisam imala snage da to ranije organizujem. Ovo je prva promocija i zato sam srećnija, jer „Dani jorgovana” su manifestacija na kojoj prvi put učestvujem i kojom sam oduševljena. Gledala sam na televiziji o njoj, čitala neke knjige i g. Glišoviću odajem svu počast na onome što radi u vezi sa tim. Osećam se i ponosnom, ne samo što sam napisala ovaj roman, nego što sam postala i deo jedne kulturne porodice koja na neki način učestvuje u životu kraljice Jelene. I danas se osećam jako uzbuđeno što se krećem stazama kojim se kretala ne samo kraljica Jelena, nego i mnogi srpski vladari i njihove porodice, predivni srpski monasi, sveštenstvo, graditelji, ikonopisci koji su tragove svog postojanja ostavili na ovoj teritoriji i, nažalost, nekim teritorijama koje i danas grcaju u ropstvu na našim okupiranim teritorijama.
• Postoji li još neki istorijski ili drugi roman o Jeleninom dobu?
- Ja to zaista ne znam. Čitala sam jednu knjigu od g. Ratkovića iz Pariza, ali to je dokumentaristička istorijska proza o životu kraljice Jelene Anžujske. No, ona je inspiracija ne samo za pisce, nego i za slikare i sve druge umetnike. Ali, sve što je do sada urađeno je malo koliko je ona zadužila srpski narod i nisu je zato uzalud prozvali „Sveta Jela”. Osim toga, ona je mnogo znala o prethodnoj kulturi Nemanjića, divila se radu Svetog Save, išla stazama Stefana Nemanje i njegovih pouka i poruka, poput one „Ljubavlju na ljubav idite”. Mislim da je to bio i njen životni moto. Takođe, za srpski jezik toliko je mnogo učinila, za njegovo očuvanje, imajući u vidu Nemanjine svete reči „Čuvajte, čedo moje milo, jezik kao zemlju svoju, jer tamo gde se obrće srpska reč i gde glagolja, tamo je naša zemlja ma ko njome vladao”. U tome je još i veća njena vrednost kao jedne strankinje koja se toliko uklopila u srpski život, tako da je to ne samo za jednu, nego za mnogo novih knjiga.Povratak na vrh strane


KOŠARKA - SINALKO SUPER LIGA - piše Zoran Bačarević
,,Lale" cvetaju u sumrak

   • Treći poraz ,,studenata" u Super ligi: u Novom Sadu Vojvodina - Mašinac 83:74 • Solidan učinak u prvom delu u grupi A - tri poraza i dve pobede • Još jedno gostovanje Kraljevčana • U 7. kolu Mašinac gostuje kod FMP-a, u 8. (sreda, 17. maj) Partizan u Kraljevu

   Košarkaši Mašinca okončali su prvi krug takmičenja u ,,A" grupi Sinalko Super lige na četvrtoj poziciji uz učinak od dve pobede i tri poraza. Treći, (ne)očekivani poraz ,,studenti” su doživeli prošle subote u SPC Vojvodina u Novom Sadu.
Učesnik Jadranske lige Vojvodina savladala je Mašinac sa 83:74 (18:18, 24:18, 16:24, 25:14).
Na poslednje gostovanje u prvom delu Super lige Mašinac je otputovao u nameri da se nadmeće sa dugogodišnjim rivalom Sloge iz nekadašnje Prve B lige i kasnije u domaćoj košarkaškoj eliti. U tome su kraljevački studenti u potpunosti uspeli, jer su veći deo susreta u Novom Sadu bili ravnopravni rivali.
Odluka o pobedniku pala je u poslednjih pet minuta kada su centri godstiju imali po četiri lične greške, morali da igraju izuzetno defanzivno, a porazu su, još jednom, ,,kumovale” slabe ,,penaldžije" Mašinca. U samom finišu utakmice promašili su čak šest slobodnih bacanja, što je odlučilo pobednika.
O odnosu snaga na parketu u SPC Vojvodina, posredno, govori i učinak igrača obe ekipe. Najefikasniji kod Mašinca bio je Drago Habuš, koji je postigao 21 koš i bio najefikasniji pojedinac susreta. Efikasan je bio i Dušan Knežević sa 20 koševa, dok je Vojvodina imala čak petoricu igrača koji su jedva dostigli dvocifreni broj: Ivanović 15, Golubović 10, Kojadinović 14, Plisnić i Šćekić po 11. Novosađani su, ipak, sa linije slobodnih bacanja od 33 pokušaja realizovali 23, a Kraljevčani od 23 svega 14.
Prvi deo takmičenja u Super ligi pokazao je da Mašinac igra sve bolje, pogotovo sa kvalitetnijim ekipama iz Jadranske lige.
- Kao i sa FMP-om, i u Novom Sadu sa Vojvodinom predstavili smo se u veoma dobrom svetlu i pokazali da nismo autsajderi. Očekujem da do kraja takmičenja u našoj (A) grupi pružimo još dobrih partija, a sezonu okončamo vrlo dobrom ocenom - komentariše utakmicu u Novom Sadu i ukupan učinak ,,studenata" posle pet odigranih utakmica trener Mašinca Miloš Pejić.
Prvi krug takmičenja Mašinac je završio na četvrtoj poziciji, a u ritmu sreda-subota, u prvoj polovini maja odigraće još tri utakmice. Posle gostovanja u Čačku (preksinoć) u subotu će ,,studenti" na megdan Železniku, a u sredu će u Hali sportova u 8. kolu gostovati aktuelni šampion, beogradski Parti-zan.

U sredu počeo drugi deo Super lige: Borac - Mašinac 82:70


ZAVRŠEN USKRŠNJI TURNIR U BALONU TODOROVIĆ U GRDICI - piše Stole Petković
Nagrade delio selektor Petković

   Uskršnji fudbalski turnir za mlađe kategorije završen je prošlog vikenda u Balonu Todorović, uz prisustvo selektora našeg državnog tima Ilije Petkovića. Najviše uspeha su imali fudbaleri kruševačkog Napretka, koji su u tri finala bili bolji od odgovarajućih selekcija Kraljeva. Kod ’94. godišta Napredak je slavio boljim izvođenjem penala, u regularnom toku bilo je 1:1, a najbolji igrač finala bio golman Kruševljana Marijanović. Kod ’95. godišta opet posle penala slavio je Napredak, u regularnom 1-1, a najbolji igrač je Marko Radivojević iz pobedničkog tima. U ovoj konkurenciji odigrano je i super finale u kome je AS iz Novog Pazara slavio nad selekcijom Kraljeva sa 4:2, a iz pobedničkog tima David Simović je proglašen za najboljeg igrača. U konkurenciji fudblaera ’96. godišta, Napredak je u regularnom toku sa Kraljevom igrao 2:2, ali su Kruševljani opet slavili posle penala. Za najboljeg igrača proglašen je fudbaler Napretka Nenad Petrović.
   - Iskoristio bih priliku da pozovem sve fudbalske ljude ovoga grada da se ujedinimo i da napravimo nešto za ovaj grad koji je do sada dao puno dece fudbalera Partizanu, Crvenoj zvezdi i ostalim klubovima, a takođe i reprezentaciji. Mislim da je krajnje vreme da se svi ujedinimo i napravimo nešto novo i da to bude jedan pravi fudbalski početak u gradu na Ibru - kaže Rade Todorović, vlasnik Balona.
   Nagrade i priznanja najboljima uručio je Ilija Petković, selektor reprezentacije Srbije i Crne Gore.


FUDBAL: SRPSKA LIGA
Poraz finiš upropastio


Inon - Sloga 3:2 (2:1)
Požarevac. Gledalaca 150. Sudija: Vladimir Nikolić (Valjevo). Strelci: Bojatović u 30, Janković u 36. i Miljković u 86. (Inon), Đokić u 44. Drašković u 70. (jedanaesterac). Žuti kartoni: Miljković, Atanacković (Inon), Drašković i Slović (Sloga).
Inon: Popović, Stojković, Velčanović (Radovanović), Marinković, Atanacković, Miović, Miljković, Janković (Slavković), Bojatović, Racković, Zec (Karanović).
Sloga: Božović, Pavlović, Gojković, Ribać, Marković, Josifljević, Slović, Barać, Tarabić (M. Marković), Drašković, Đokić (Baltić).
Igrač utakmice: Bojatović (Inon).
Sloga je poražena u Požarevcu u samom finišu utakmice. Do tada je imala povoljan rezultat, ali je Miljković postigao pobedonosni gol koji, ipak, nije pokvario solidan utisak koji su ostavili kraljevački beli.



FUDBAL: SRPSKA LIGA
Bodovi za sredinu tabele

Metalac - Mladi radnik 2:0 (2:0)

Stadion kod Ložionice. Sudija: Borko Đurić (Užice) 8. Strelci: Lekić u 23, V. Vlašić u 45. min. (Metalac).
Metalac: Vulićević, Barjaktarević, V. Vlašić, Anđelković, R. Vlašić, Ivanović, Belopavlović, Dragićević (Markićević), Lekić (Milosavljević), Pelivanović, Simić (Andrić).
Mladi radnik: Mišić, Stokić, Luka (Lazarević), Lazić, Jančić, Zelenović, Ranković, Čelebić, Maksimović, Maksimović, Đorđević, Nešić.
Igrač utakmice: Vinko Vlašić.
Mladi radnik je položio oružje u Kraljevu. Pobednik je odlučen u prvom poluvremenu kada su domaćini prikazali dobru igru koju su krunisali sa dva efektna pogotka. Najpre je posle centaršuta Vinka Vlašića Lekić glavom poslao loptu u mrežu Mišića, a u samom finišu prvog dela meča V. Vlašić je iz slobodnog udarca postigao drugi pogodak. Pred sam kraj susreta Maksimović je imao kolosalnu priliku da postigne počasni pogodak, ali je Vulićević maestralno reagovao.


GOST IN-A: SELEKTOR ILIJA PETKOVIĆ - piše Stole Petković
Želja, prolaz u drugi krug

   • Selektor Ilija Petković boravio je u subotu Kraljevu i tom prilikom prisustvovao finalnom delu turnira gradova za mlađe kategorije

   Iako sam pretrpan obavezama, sa zadovoljstvom sam prihvatio da prisustvujem turniru. Nisam pristalica onoga što se zove beogradizacija i uvek sam za to da se razvija sport u svim delovima naše zemlje. Ako moja malenkost pričinjava zadovoljstvo ljudima i daje im poseban motiv, ja sam prezadovoljan.
   Ilija Petković se može videti na svim mestima. Odakle tolika energija? Najpre u Novom Pazaru, pa Kraljevu, a sutra već u Austriji.
- Uvek sam govorio da svi moramo dati sve od sebe da bismo uspeli u nečemu. Eto, idemo na svetsku smotru fudbala. To je uspeh svih nas, i fudbalera, rukovodstva, publike i, naravno, novinara. Pošto sam i ja dete provincije, uvek sam bio za to da neko ovako treba da dođe i uživo ga vide ljudi iz malih sredina. Meni to nikada nije bilo teško, a i velika mi je obaveza. Verujte, kako vreme ističe, obaveze su sve veće i teško je obići sve one koje želim da vidim.
Neizbežna tema razgovora je svakako Svetsko prvenstvo u Nemačkoj. A pitanje kada će biti prezentiran spisak putnika za Nemačku:
- Ružno bi bilo kada bih ja promenio mišljenje pred odlazak. Ne bih voleo da se neko ljuti, jer ću sve odraditi krajnje korektno kao i do sada u toku kvalifikacija. Znam da će biti nezadovoljnih koji računaju na minuli rad, koji su se borili za sve ovo. Čekamo taj 14. maj da svi završe svoja prvenstva u evropskim klubovima. Važno je da ne bude povređenih, a uvređenih će možda biti. Meni je drago da ćemo se pojaviti u Nemačkoj. Ja nemam problema oko pravljenja spiska.
Selektor se na sastanku svih vođa ekipa na svetskom prvenstvu zalagao da se stopiraju kazne fudbalerima. Da se to desilo, Vidiću bi bio izbrisan karton i igrao bi u prvom meču.
- Zalagao sam se na sastanku selektora svih zemalja da svi najbolji budu u reprezentacijama, pa i oni koji imaju crvene i žute kartone. Svetsko prvenstvo je priredba broj jedan i tu treba da nastupe svi najbolji. Neka kazne odleže kasnije u nekim drugim međunarodnim utakmicama. Naravno, FIFA ima svoje zakone i nisu prihvaćene moje primedbe sa kojima su se složili ostali selektori. Nisam ja to govorio samo da bi Vidić igrao, već i ostali vrsni igrači. Jer, niko ne bi trebalo da ima prednost zbog neigranja nekih igrača u drugim ekipama.
Kako će izgledati rad reprezentacije do odlaska u Nemačku i šta se može očekivati od naših plavih momaka:
- Nisam želeo da ulazim u neki rizik pred odlazak u Nemačku. Imaćemo jednu jaku utakmicu sa Urugvajem, ekipom koja je atraktivna i bila je prvak sveta. Da se tako oprostimo od naše publike. Drugi meč će biti i u Austriji tek da se održi konktinuitet. Nećemo rizikovati sa povredama igrača. Inače, ja nisam od ljudi koji visoko lete. Znam kako smo došli do ovoga, čime raspolažemo, šta treba tamo da napravimo. Rekao sam da bih bio izuzetno zadovoljan kada bismo se pojavili u drugom krugu. Da ne bude - otišli smo i vratili se kući. To je najveća selektorska želja.
Srećno, plavi!!!

ODUŠEVLJEN BALONOM
- Pogledajte šta čovek pod ovim krovom u balonu može da napravi. Kraljevu upravo nedostaje jedna takva lokomotiva koja će pokrenuti sve to. Rado sam se odazvao i sa zadovoljstvom došao na jedan ovako masovan turnir mlađih kategorija.



KARATE KLUB ,,ŠAMPION”
Uspeh na ,,Đurđevdanskom turniru”

    Članovi Karate kluba Šampion učestvovali su prošlog vikenda na ,,Đurđevdanskom” turniru u Kragujevcu.
   Tom prilikom osvojeno je 12 odličja. Prva mesta pripala su Vanji Ignjatović, Anđeli Vesković i kata timu u sastavu: Jana Jakšić, Vanja Ignjatović, Andrea Moračanin. Druga mesta osvojili su Aleksandra Ćulafić i kata tim: Stefan Ravić, Anđela Vesković i Aleksandra Ćulafić, a treća Petar Maksimović (u katama i borbi), Rodoljub Vesković (kate) a Andrea Moračanin, Jana Jakšić i Stefan Ravić u borbama.
   - Zadovoljni smo rezultatima koji su pokazali kvalitetan rad trenera Željka Đakovića. Očekujemo da na narednim takmičenjima naši predstavnici pokažu još bolje rezultate - rekao je Slavoljub Đaković, predsednik KK Šampion.Povratak na vrh strane




IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Banca Intesa” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “Blic print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2006. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive