Internet izdanje - 23. jun 2006. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" Rekordan broj tačaka
„Ispunjavamo sve što smo i obećali”
Neophodne brže promene u zdravstvu
Radnici traže posao i plate
„Poljopromet” pred sudom!
Legalizacija objekata do kraja oktobra
Internetom protiv kalauza
Život od četvrtka do četvrtka
U hramu osnivača slovenačke države
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: fudbal, biciklizam, košarka


SAZVANA 21. SEDNICA SKUPŠTINE OPŠTINE KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Rekordan broj tačaka, budžetsko poslovanje u centru pažnje

   Predsednik Skupštine opštine Kraljevo Dejan Milović za četvrtak, 29. jun, sa početkom u 10 sati, sazvao je 21. sednicu kraljevačkog „lokalnog parlamenta”. Za ovo skupštinsko zasedanje predloženo je 46 tačaka dnevnog reda, što je svakako svojevrstan rekord, ne samo u ovom skupštinskom mandatu u Kraljevu.
   U centru pažnje su prve dve tačke predloženog dnevnog reda koje se odnose na budžetsko poslovanje opštine Kraljevo. Prema predlogu Odluke o završnom budžetu opštine za 2005. godinu, tokom prošle godine ostvaren je tekući prihod od 1,2 milijarde dinara, tekući rashod od 1,17 milijardi dinara i budžetski suficit (višak prihoda) od 45,1 milion dinara koji sa budžetskim suficitom iz prethodne godine iznosi 168 miliona dinara. Predlogom Odluke o dopunskom budžetu (rebalans) opštine Kraljevo za 2006. godinu, prema tekstu obrazloženja, zbog prekoračenja dozvoljenih zakonskih mogućnosti za povećanje mase plata korisnika budžeta, sredstva od 6,4 miliona dinara za ovu namenu biće umanjena i usmerena na stavku „zgrade i građevinski objekti”.
   Među predloženim kadrovskim pitanjima izdvajaju se dve grupe. U prvoj su ona koja se odnose na izbor tima predsednika opštine - novog zamenika predsednika opštine, članova Opštinskog veća, načelnika Opštinske uprave i člana opštinske Izborne komisije i Komisije za statut i upravu SO Kraljevo. U drugoj grupi su predlozi rešenja o imenovanju većeg broja predsednika i članova upravnih i nadzornih odbora u pojedinim javnim preduzećima i ustanovama i članova većeg broja školskih odbora. U materijalu za sednicu Skupštine nije dat predlog za zamenika predsednika opštine Kraljevo, dok je mr Milan Novaković razrešen dužnosti člana, a za članove Opštinskog veća predloženi Darko Vilotijević (SPO), Nikola Studović (SPO), Tatjana Vučković (G 17 plus) i Danijela Marinković (Nova Srbija). Umesto Zorana Raspopovića, za novog načelnika Opštinske uprave predložena je Ljiljana Negojević, dipl. pravnik iz Kraljeva.
   Među tzv. „urbanističkim tačkama” su predlozi odluka o planu opšteg uređenja naseljenog mesta Ratina, o planu generalne regulacije Ušća i planu detaljne regulacije za izgradnju groblja u Drakčićima.Povratak na vrh strane


MINISTAR VELIMIR ILIĆ U KRALJEVU RAZGOVARAO SA PREDSTAVNICIMA OPŠTINE, JKP I PRIVREDNICIMA - piše Slobodan Rajić
„Ispunjavamo sve što smo i obećali”


   • Po Ilićevim rečima, za investicije u toku u putnoj privredi u kraljevačkom kraju Republika obezbedila više od milijardu dinara, ali postoje mogućnosti za znatno veća ulaganja • Uz odgovarajuće pripreme, moguć i početak izgradnje nove sportske hale u Kraljevu • Neargumentovana kritika i nesloga među odbornicima i poslanicima nanose štete Kraljevu • Kraljevačka opština konkurisala sa 23 projekta za sredstva iz Nacionalnog investicionog plana Srbije • Privrednici Kraljeva traže bolju saradnju sa opštinom i Vladom i veću ravnopravnost u dobijanju poslova na tenderima, uz neophodno lobiranje

   „Sve što je tražilo, Kraljevo je dobilo. Moglo bi da dobije i više ako biste bili složni i blagovremeno podneli obrazložene zahteve sa potrebnom dokumentacijom”, rekao je pored ostalog Velimir Ilić, ministar za kapitalne investicije u Vladi Srbije, prilikom prošlonedeljne posete Kraljevu i u razgovoru sa ovdašnjim privrednicima, direktorima JKP i čelnicima opštine. Organizator sastanka dr Miloš Babić, predsednik opštine Kraljevo, upoznao je ministra sa dosadašnjim aktivnostima i investicijama koje su u toku u opštini Kraljevo, ali i problemima u njihovoj realizaciji.
   Ministar Ilić je nabrojao brojne započete ili planirane investicije u kraljevačkom kraju, koje finansira Vlada Srbije, pre svega preko Ministarstva za kapitalne investicije. On je najpre pomenuo izgradnju puta Studenica - Ivanjica, čija vrednost je oko 450 miliona dinara, i sa čijim se završetkom, kao i deonicom Močioci - Jasenovo, posle 20 godina stvara „baj-pas” i ovaj deo povezuje sa putem prema Crnoj Gori. Od ostalih investicija u putnoj privredi Ilić je pomenuo radove na kraljevačkoj obilaznici, putu Ravni Gaj - Kraljevo, novom mostu na Ibru, putu Dragosinjci - Brekinje, završne radove na Ibarskoj magistrali do Ušća, puteve u Gokčanici, na Rudnu, Tolišnici, starom putu Kraljevo - Čačak... Naveo je i radove na železnici, kao što su izgradnja tri automatske rampe na pružnim prelazima, od kojih su dve u toku, nabavku novih lokomotiva i elektrifikaciju pruge Kraljevo - Čačak. U oblasti građevinarstva pomenuo je „Habitat” program za socijalno ugrožene, raseljene i izbeglice, finansiranje sanacije kuća i puteva stradalih od klizišta i drugih elementarnih nepogoda. Pomenuo je i planiranu izgradnju trećeg mosta u Obrvi, projekat sanacije klizišta u Popovićima, fiskulturne sale u Sirči, izgradnju kanalizacije u Adranima, prvu fazu rekonstrukcije aerodroma u Lađevcima u vrednosti od 20 miliona evra, investicije u oblasti telekomunikacija...

NE ZA TRI MESECA
- Obećao sam investicije od dve milijarde dinara, i one se rade, polovina je već u toku. Međutim, ne možemo sve odjednom. Postoje i problemi kao što su nedovoljni kapaciteti naših izvođača, rešavanje imovinsko-pravnih odnosa, procedura projektovanja. Obećali smo da ćemo sve dogovoreno završiti do kraja mandata, ne možemo sve da završimo za tri meseca!? Verujte mi, ja sam naklonjen Kraljevu, kao i premijer i svi u Vladi, da sve što je obećano i dogovoreno bude i urađeno i da zaposlimo naše privrednike i izvođače radova. Sve što vam je palo na pamet, dobili ste. Ali pomozite malo i vi, nemojte destruktivno da delujete, da se svađate, prepucavate, posebno odbornici i poslanici. Mi ulažemo „crno ispod noktiju”, trudimo se maksimalno, svakodnevno smo na vezi, ali me duša boli kada neko izađe u medije, za govornicu, poput poslanika SRS, i kaže da Ilić ništa nije dao za Kraljevo i da se ništa ne radi. Da li je taj neko slep!? Pitajte putare i građevinare imaju li neki slobodan kapacitet. Ako nemaju posla, odmah ćemo da ih uposlimo. Nisam video veću svađu u Skupštini opštine nego u Kraljevu!? Mnoge stvari su obezbeđene, maksimalno se rade, ali neki lokalni odbornici, poslanici i političari izađu i kritikuju, kao da se ništa ne radi - istakao je ministar Ilić.
On je naglasio da će novi most na Ibru biti „šampionski izgrađen”, ali i da bi Kraljevo moglo da dobije i mnogo više od onoga što je do sada zahtevalo, jer za to postoje ralne mogućnsti, ali uz bolju organizaciju i opštine i Republike.
- Ova godina morala bi da se iskoristi za izgradnju nove hale sportova u Kraljevu. Nađite lokaciju, mi ćemo obezbediti sredstva i da počne da se radi. Odmah ćete dobiti projekat za modernu sportsku halu kapaciteta 3.000 gledalaca. Domaći izvođači radova nek se spreme, i da raspišemo tender. Kraljevo ne može više sa ovoliko prvoligaša da koristi sadašnju halu koja, za ne daj Bože, nema ni zaštitu od požara. Pored toga, pre neki dan doneli smo odluku i da vašim ratnim invalidima damo besplatno taksi vozila da imaju posla na području Kraljeva i Vrnjačke Banje - rekao je Ilić.
Opštinski menadžer u Kraljevu mr Jovan Nešović informisao je ministra Ilića da je kraljevačka opština sa 23 projekta iz raznih oblasti (školstvo, vodoprivreda, zdravstvo, privreda itd.) u vrednosti oko 400 miliona dinara konkurisala već za sredstva iz Nacionalnog investicionog plana. O tome će idućeg petka raspravljati i Vlada Srbije. Nešović je takođe predložio da bi u saradnji sa Privrednom komorom u Kraljevu trebalo definisati izgradnju i opremanje industrijske zone. U njoj bi se podizanjem novih proizvodnih i drugih kapaciteta obezbedila nova radna mesta za oko 17.000 nezaposlenih Kraljevčana sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje.

ZAHTEVI PRIVREDNIKA
Prisutni privrednici („Amiga”, Valve profil”, ,,Radijator”...) zamolili su ministra Ilića da se u Vladi založi za suprotstavljanje nelojalnoj konkurenciji i za veću ravnopravnost u dobijanju poslova u Beogradu i čitavoj Srbiji na tenderima za domaće firme, kao i za istu cenu repromaterijala za domaće i strane investitore (naveden je primer da Smederevo stranim firmama prodaje čelik po znatno nižoj ceni). Ukazali su i na potrebu većeg lobiranja za domaće firme u dobijanju poslova i na nedostatak stručne radne snage za određene vrste poslova. Problem je i „dobijanje licenci na osnovu referenci, čime se stvara začarani krug” - rekli su privatni preduzetnici.
Direktor Fabrike vagona Rodoljub Maričić zahvalio je ministru Iliću i direktoru ŽS Milanku Šarančiću na pomoći u dobijanju posla u remontu voznih sredstava. Ukazao je i na problem vlasništva dela privatizovane imovine ove fabrike, a Rodoljub Petrović, direktor ,,Magnohroma”, zamolio za još jednu subvenciju Vlade od petnaestak miliona dinara pre okončanja procesa privatizacije. Direktor „Vodovoda” Marko Romčević upoznao je ministra sa problemom izgradnje kanalizacije u Adranima za koju je urađen novi projekat, a direktor „Čistoće” Milan Tufegdžić o nekim problemima izgradnje regionalne deponije za Kraljevo, jer sadašnja može da se koristi još oko dve godine.
Dogovoreno je da se u Vladi, posredstvom ministra Ilića, održe razgovori o svim iznetim problemima, kao i da se ubuduće uvede praksa da se u opštini Kraljevo redovno, po mogućstvu i sedmično, održavaju operativni, radno-informativni sastanci predsednika Babića i njegovih saradnika, privrednika i predstavnika Privredne komore, u prisustvu predstavnika medija. Ministar Ilić je sastanak završio rečima „Budite složni, tražite i dobićete i više”, najavljujući uskoro novi sličan sastanak u Kraljevu.

OPTIMIZAM I REJTING
„Kada je Kraljevo u pitanju, ja sam optimista, jer sve smo učinili da Kraljevo bude uspešno, i to je jedna od opština gde su najveće investicije u toku”, rekao je ministar Velimir Ilić, gostujući u emisiji „Otvoreno o svemu” TV Kraljevo. On je takođe izjavio da je zadovoljan stalnim rastom rejtinga Nove Srbije u čitavoj Republici i da ova stranka ima dobru saradnju sa DSS, ali i sa svim ostalim strankama. Naglasio je i da je Ministarstvo za kapitalne investicije po svim anketama najbolje, jer realizuje najveće investicije u putnoj privredi, železnici, građevinarstvu, telekomunikacijama...Povratak na vrh strane


PRES KONFERENCIJA POVERENIŠTVA DEMOKRATSKE STRANKE KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Neophodne brže promene u zdravstvu


   „Reforme u oblasti zdravstva i društvene promene u ovoj oblasti teku sporo i to stvara brojne probleme i pacijentima i zdravstvenim radnicima”, rečeno je na konferenciji za novinare Povereništva Demokratske stranke u Kraljevu, održanoj početkom ove sedmice. Kako je naglašeno, i u Kraljevu je teška situacija u zdravstvu, i DS, koja je u fazi obnove i jačanja, ima kadrove i znanje da, kad posle narednih izbora bude na vlasti, to loše stanje bitno popravi.
Dr Goran Kuševija, šef Resornog odbora DS Kraljevo za zdravstvo, posebno je ukazao na tri problema i tri akcije koje će ova stranka preduzeti u zdravstvu u Kraljevu.
- Prva je organizovanija i odlučnija borba protiv narkomanije i bolesti zavisnosti. U kampanjama svih predsedničkih kandidata o tome je bilo puno priča, ali ne i adekvatne akcije. Naročito u poslednjih godinu dana Kraljevo polako ulazi u spisak onih gradova koji su „crvenim slovom” obeleženi kao gradovi sa najvećim brojem narkomana. To nije slučajno jer ekonomska kriza je velika, tranzicija je u toku, ima puno nezaposlenih, posebno mladih... Drugo, Kraljevo se nalazi na putu transporta narkotika u Zapadnu Evropu iz pravca Albanije, Kosmeta, Novog Pazara... DS bi organizovala veliku kampanju koja bi išla i preko elektronskih i pisanih medija, po osnovnim i srednjim školama, u kojima bismo držali predavanja i objašnjavali deci koje ih opasnosti čekaju. Pravili bismo okrugle stolove, zvali i stručnjake iz Beograda, lekare, psihijatre, psihologe, sociologe. Ta akcija nas čeka, ali pošto će biti široka, trebaće vremena da se pripremi - istakao je dr Goran Kuševija.
Ova stranka i njen resorni odbor, dodao je dr Kuševija, pripremaju i odlazak ekipe lekara i medicinskih sestara po zabitim selima opštine, gde lekar nikada nije bio i gde ima puno starih, bolesnih i nepokretnih osoba. Njima treba pomoći „jer nikako ne mogu da dođu do lekara osim na nosilima ili traktorima”. Takođe, DS priprema i treću akciju, o kojoj se mnogo priča a malo radi, kaže Kuševija, a to je odlučnija borba protiv korupcije u zdravstvu, jer niti je sadašnja Vlada donela prave zakone, niti su primenjena sistemska rešenja u borbi protiv korupcije.
Dr Rade Panić, član resornog Odbora DS za zdravstvo, ukazao je na nedostatke i sporost u primeni novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, donetog pre šest meseci, čiji je cilj približavanje standardima EU, ali i bolja organizacija zdravstva u Srbiji, pa i u Kraljevu. On je posebno ukazao na loše odnose Zdravstvenog centra sa Fondom za zdravstvo, uz neadekvatnu naplatu usluga, čiji uzroci su verovatno i nedostatak sredstava, ali i sporost administracije, zbog čega treba tražiti nova rešenja (privatno osiguranje i dr.). Dr Panić je upozorio i na neadekvatan odnos prema privatnoj lekarskoj praksi koja, prema sadašnjim rešenjima, ne može da naplaćuje usluge iz Fonda zdravstvenog osiguranja.
- Pacijente najviše bole gužve u svim ambulantama, a da ne govorim o gužvama u službama koje se bave dijagnostikom!? Znači, nešto nije u redu. Postavlja se pitanje da li možda nije dobro odrađena sistematizacija, a to je problem koji bi brzo trebalo rešiti i staviti na stabilne osnove. Dakle, nemoguće je da ima dovoljno zdravstvenog osoblja, a da i dalje, pored promena u organizaciji rada, budu tolike gužve ispred ambulanti!? To, naravno, čini pacijente nervoznim, a s druge strane u nezgodnom su položaju i zdravstveni radnici, jer ne mogu da pruže kvalitetnu uslugu - rekao je dr Panić.
Na pres konferenciji je ukazano i na loše uslove rada i probleme vezane za finansijske nadoknade za rad zdravstvenih radnika, u čemu oni dele sudbinu celokupnog stanovništva (neobezbeđen topli obrok za dežurne službe, kašnjenje u isplati i neisplaćena naknada za dežurstva i rad praznicima, neobezbeđivanje dodatnog rada za one koji žele). Ukazano je i na potrebu da se više radi na preventivi i zdravstvenom prosvećivanju stanovništva, umrežavanju informatike u Zdravstvenom centru, smanjenju cena usluga u stomatologiji i smanjenju ili ukidanju participacije... Za sve ove, ali i druge aktuelne probleme u kraljevačkom i srpskom zdravstvu, kako je zaključeno, DS ima spremna bolja rešenja i ona će biti prezentovana i primenjena kada ova stranka posle izbora bude participirala u vlasti.



SAOPŠTENJE DEMOKRATSKE OMLADINE KRALJEVO:
„Poziv na bojkot SRS zbog govora mržnje”


   „Ponašanje Srpske radikalne stranke u Skupštini Srbije, kao i u društvu uopšte, nedopustivo je i u direktnoj je koliziji sa osnovnim vrednostima modernih demokratskih društava”. Govor mržnje i izlivi nacionalne i verske netrpeljivosti koji kontinuirano prate političko delovanje SRS, grubo nas podsećaju da pogubna nacionalistička politika autoritativnog režima Slobodana Miloševića nije do kraja pobeđena. Njene „vrednosti” koje su donele rat, bedu i siromaštvo svim građanima Srbije i dalje žive kroz delovanje SRS.
   Stoga pozivamo sve demokratske političke stranke, koje kao i mi vide budućnost Srbije u evropskim i svetskim integracijama, na bojkot Srpske radikalne stranke.
   Takođe, pozivamo sve medije da nam svojim neprenošenjem saopštenja i aktivnosti SRS pomognu da Srpsku radikalnu stranku vratimo na marginu političke scene, gde ovakvom agresivnom mišljenju i politici jeste mesto”.Povratak na vrh strane


RAZGOVOR S POVODOM: ĐORĐE ANĐELKOVIĆ BRKO, DELEGAT NA XIII KONGRESU SAMOSTALNOG SINDIKATA SRBIJE - Piše Dragan Pavlović
Radnici traže posao i plate


   Trinaesti kongres Saveza samostalnih sindikata Srbije biće održan 30. juna u Beogradu. Brojno članstvo očekuje da će se na tom kongresu, prvom u samostalnoj državi Srbiji, dogoditi važne stvari za radnike. Najveća želja članstva je da se Samostalni sindikat transformiše, kadrovski podmladi, a strukturu, organizaciju, kao i način delovanja prilagodi tranzicionom procesu koji se odvija u Srbiji. Sto godina sindikalnog iskustva, koje je skromno obeležio Samostalni sindikat, dovoljno je vremensko određenje za snažniju sindikalnu borbu. Kongres će biti održan u jedinstvenom radničkom uverenju: ,,Hoćemo posao i plate".
O zahtevima radnika upućenih kongresu razgovarali smo sa Đorđem Anđelkovićem Brkom, delegatom Sindikata hemije i nemetala Srbije na XIII kongresu. Anđelković je dugogodišnji sindikalni aktivista. Trenutno je aktuelni predsednik organizacije Samostalnog sindikata u ,,Magnohromu" i predsednik Odbora regionalnog povereništva za sve opštine Zlatiborskog, Moravičkog i Raškog okruga sa sedištem u Kraljevu.
• Da li je sindikat snaga koja može promeniti postojeće ekonomsko-socijalno stanje u Srbiji ?
- Snaga i osnovna svrha postojanja Sindikata je zaštita i stalno unapređenje prava i interesa zaposlenih. Danas te ciljeve moramo da ostvarujemo u radikalno izmenjenom okruženju i ambijentu koji čine višestranački sistem, tržišna logika, privatizacija, liberalni kapitalizam, koji domaću privredu izlaže oštroj međunarodnoj konkurenciji, a sve to dovodi u težu poziciju ogromnu većinu zaposlenih.
Svet rada doživljava najcrnju sudbinu: otkaze, socijalnu nesigurnost, loše uslove rada, visok stepen eksploatacije, sve veći broj bolesnih radnika. Zbog svega toga i takozvani socijalni programi tamo gde ih ima jedva održavaju u životu skoro beživotna tela radnika. Stotine hiljada zaposlenih u privatnom, a posebno u uslužnom sektoru, ostaju van domašaja svih postojećih sindikata. Zato zaštitnica radnicima mogu biti samo sindikati u firmama gde rade, jer jedino oni i mogu biti snaga neophodnih promena.
• Sve je izraženije osipanje i gubljenje članstva. Kako povratiti poverenje radnika u sindikat i koliko ih sindikat u ovo vreme neizbežne privatizacije može stvarno zaštititi?
- Imajući u vidu ustavne slobode o organizovanju u sindikate, kao i zakone o radu i socijalnoj zaštiti, u dobroj organizovanosti i jedinstvenom delovanju sindikata leži zaštita zaposlenih.
Pluralizacija sindikalne scene, stvaranje takozvanih ,,kućnih" sindikata koji ne pripadaju nijednoj sindikalnoj centrali, sukobi između centrala odbijaju zainteresovane radnike za učlanjenje. No, snaga sindikata je u ,,udruženju radnika", kako je i nastao sindikat, koji samo na taj način može održati ravnotežu u stalnoj borbi između kapitalista i radnika.
• Kako na Kongresu artikulisati opravdane zahteve radnika za povećanje posla i zarada?
- Opravdane zahteve radnika za povećanje posla i zarada moramo prihvatiti kao najvažniji i glavni zadatak. Ali u odnosu na razvijene zemlje koje često pominjemo kao primer, mi smo mnogo daleko. U uslovima delovanja surovog oblika neoliberalnog kapitalizma na naš sistem jedino stalnim i angažovanim sindikalnim akcijama možemo ostvariti ona prava koja imaju radnici i njihovi sindikati na zapadu. Naša loša strana je i brzo odustajanje i posrtljivost, nepovernje prema sebi i drugima. To se mora prevazilaziti stalnom artikulacijom novih snaga za sindikalne pobede u narednom periodu.
• Članstvo od Kongresa opravdano očekuje i donošenje odluka o radikalnim promenama u metodu i načinu rada. Da li je u današnjim uslovima efikasniji teritorijalni ili granski način delovanja sindikata?
- Oblik organizovanja u metodu i načinu rada zahteva promene, jer se menja i vlasnik kapitala, a treba znati da su u prošlom vremenu radnici bili vlasnici sredstava za proizvodnju. Trenutno, primera radi, imamo preorganizovanost i po granskom i teritorijalnom principu. Veliki broj sindikata, sindikalnih odbora na određenoj teritoriji, veliki broj sindikalnih veća. Problemi u radu sindikalne organizacije u privatnim preduzećima su zabrana rada sindikata, odbijanje pregovora sa sindikatima, napadi na sindikalne aktiviste, korumpiranost sindikalnih lidera, pasivizacija članstva. Sve to uslovljava opstanak i jednog i drugog oblika delovanja, ali sa drugačijom formom organizovanja.
• Kako se prilagoditi načinu delovanja u malim i srednjim preduzećima kojih je sve više u Srbiji ?
- Način delovanja sindikata u malim i srednjim preduzećima biće organizovan preko Povereništva unutar preduzeća i preko povereništva Okruga do centrale granskih sindikata na nivou Republike. Jedino na taj način svaki radnik biće zaštićen. U realizaciji zaštite dosta će pomoći granski i opšti kolektivni ugovor, bez obzira na KU kod poslodavca, a koje će pokretati Povereništva na teritoriji gde se nalaze preduzeća.
• Šta će biti urađeno na podmlađivanju i obrazovanju sindikalnih kadrova?
- Na čelu Samostalnog sindikata moraju uvek biti obrazovani ljudi za rad u sindikatu, ljudi sa argumentima i smislom za komunikaciju, koje karakterišu hrabrost, otvorenost, poštenje, demokratičnost. Neophodno je takođe stalno raditi na edukaciji sindikalnih aktivista kako bi oni bili osposobljeni za kvalitetno pregovaranje sa poslodavcima, vođenje sindikalnih akcija i rešavanje brojnih problema radnika. Kako budućnost leži na mladima novi kapitalistički sistem je veliki izazov za njih, ali i za nas u organizaciji za osposobljavanje mladih sindikalnih funkcionera i aktivista. Edukatori će biti dokazani sindikalci iz Srbije i drugih zemalja, gde je sindikalni pokret sa dužom tradicijom.
• Pošto kao predstavnik jednog od reprezentativnih sindikata u ,,Magnohromu" učestvujete u pregovorima o socijalnom programu sa budućim vlasnikom ovog preduzeća, verujete li da ćete se izboriti za što povoljniji status radnika u novim uslovima?
- Da ne verujem u uspeh, svakako da ne bih ni učestvovao u ovim pregovorima presudnim za budućnost ,,Magnohroma", njegovih radnika, grada Kraljeva i ovog kraja. Ali konačan uspeh najviše zavisi od toga da li novi vlasnik želi da naša firma i zaposleni u njoj rade, ali i od ponašanja u samom preduzeću prema budućem vlasniku. Nikako ne bi bilo dobro da svojom neozbiljnošću i neodgovornošću praktično oteramo najpovoljnijeg ponuđača na tenderu za kupovinu ,,Magnohroma". Sindikati to sigurno neće dozvoliti.



VATROSTALNA GRADNJA ,,MAGNOHROMA'' - piše Dragan Pavlović

Leto bez odmora

   majstori i stručnjaci Vatrostalne gradnje kraljevačkog ,,Magnohroma'' ovog leta imaju pune ruke posla. Sa ponuđenom cenom, rokovima i godinama provererenim kvalitetom ozida na najbolji način preporučili su se i novim gazdama privatizovanih preduzeća uprkos sve većoj konkurenciji.
Kako saznajemo od direktora Vatrostalne gradnje magistra Slobodana Stevanovića, već je u toku remont krečne peći šećerana u Crvenki, a do kraja sedmice počeće i remontovanje peći u fabrici šećera u Vrbasu. Posle dužih i napornih pregovora postignut je i dogovor za remonte u svim šećeranama ,,MK-komerca'' koje se nalaze u sistemu velikog proizvođača šećera ,,Nort-cuker''. Tako će vatrostalci ,,Magnohroma'', prema rečima direktora Stevanovića, tokom juna i jula, i pre odlaska radnika u šećeranama na kolektivni godišnji odmor, biti angažovani na ozidima agregata u fabrikama u Kovačici, Pećincima i Baču. Početkom jeseni planirani su i remonti u toplanama u više gradova Srbije, pogonima za termičku obradu u kragujevačkoj ,,Zastavi'', kao i Topionici bakra RTB ,,Bor''.



REAGOVANJE PREDSEDNIKA SINDIKATA ,,NEZAVISNOST” ,,IBARSKIH NOVOSTI” NA TEKST ,,ODGOVORAN JE GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK”
Nije fer

   Očigledno je, mada ne ulazim u razloge, da je u reagovanju ,,Odgovoran je glavni i odgovorni urednik” Predrag Marković ,,otrovnu strelu” odapeo prema Ivanu Rajoviću iz čisto privatnih razloga. Zbog toga se i javljam. Ima pravo Predrag Marković, kao i svako od nas, pojedinačno, da se obračunava sa onima koje ne trpi, ali nema pravo da to, bez znanja i konsultacije sa članstvom, čini u naše ime, kao koordinator Nezavisnog udruženja novinara Srbije za Kraljevo. Utoliko pre što, koliko mi je poznato, Predraga Markovića niko od nas članova Nezavisnog udruženja iz Kraljeva nije ni predložio za koordinatora. Dakle, ili je on sam sebe predložio, ili je to učinio neko van Kraljeva. Svejedno, prihvaćeno je to saznanje. Istina, neki su to primili vrlo nevoljno, čak su hteli da istupe iz Nezavisnog udruženja. Nisam siguran da se, posle ovoga, ionako malobrojno, članstvo neće prepoloviti.
Inače, smatram pogrešnim napad na novinara Rajovića, samo zato što je preneo reči svog sagovornika.
Marko Slavković, novinar ,,Ibarskih novosti”,
član Glavnog odbora Granskog sindikata medija „Nezavisnost” i član Nezavisnog udruženja novinara Srbije
Povratak na vrh strane

(ZLO)UPOTREBA PRIVATIZACIJE - „POLJOPROMET” - piše Dragan Vukićević
„Poljopromet” pred sudom!

   • Ni posle godinu dana od raskida ugovora o kupoprodaji, „Poljopromet” ne raspolaže svojim objektima • Preduga lista zloupotreba bivšeg vlasnika • Kako je Vojislav Stanojević nameravao da kupi „Poljopromet” parama „Poljoprometa” • Dok je pravda spora, propadanje preduzeća ubrzano

   Posle dvadeset meseci (!) 56 zaposlenih u „Poljoprometu” (pri privatizaciji vlasnik je preuzeo 113 radnika), pre desetak dana primili su po oko 5,5 hiljada dinara kao veći deo minimalca („tol’ko bilo para”), a u sredu po još tri hiljade dinara. To je u najkraćem današnja slika ovog nekada jednog od najuglednijih preduzeća u Kraljevu, u kome je tada biti zaposlen predstavljalo potpunu garancaju udobnog života za čitavu porodicu.
Tačku na propadanje „Poljoprometa” stavio je do prošlog avgusta vlasnik Vojislav Stanojević, kontroverzni biznismen koji je 2003. na aukciji kupio „Poljopromet” za novac - „Poljoprometa”!
On je, maltene do juče, prodavao tuđe kao svoje, manipulisao novcem ne obazirući se na propise i pravila, radnike ucenjivao, sa njima se svađao, otpuštao ih... Istina, to nije mogao sam, pomagali su mu, očigledno, političari, pojedini poslovni partneri, bankari...

TUŽBE
Od marta ove godine, pošto je kupoprodajni ugovor sa Stanojevićem raskinut, kada je imenovan na tu dužnost, Zoran Janković, privremeni zastupnik kapitala, bavi se uglavnom tužbama i suđenjima. Od brojnih, dva su zanimljiva.
Ovih dana Okružni sud u Kraljevu ukinuo je prvostepenu presudu Opštinskog suda kojom je „Poljopromet” dobio pravo „useljenja” u svoj objekat „Agrolek” na gradskoj pijaci, koji je svojevremeno Stanojević na 99 godina dao u zakup svojoj kćerci Jeleni.
- Ova presuda Okružnog suda je apsurdna - kaže Janković - jer je neshvatljivo da pored svih argumenata sud donese tako skandaloznu presudu kojom direktno podriva državu!?
A „Agrolek” je samo jedan od brojnih prodajnih objekata koje je Stanojević praktično poklonio (u zakup) svojim kćerkama koje su takođe biznismeni, ili ih je prodao uz nesumnjive manipulacije i obmane. Tako, „Poljopromet” danas nema nijedan objekat za prodaju, već jedine prihode ubira od naplate zakupnine i od tih sredstava se plaćaju samo komunalne dažbine... Otuda i radost zaposlenih kada su ovih dana, volšebno, ipak dobili nešto para posle 20 meseci!
Najnoviju tužbu „Poljopromet” je podneo protiv „Meridijan banke”. Tom tužbom se traži poništenje kupoprodajnog ugovora na osnovu koga je ta banka postala vlasnik prostora od 265 kvadrata u zgradi nekadašnje robne kuće „Mladost”. Naime, Stanojević je polovinom 2004. godine deo tog objekta prodao bez saglasnosti malih akcionara, bez odluka organa preduzeća i bez odobrenja Agencije za privatizaciju.
Začudo, „Meridijan banka” se odlučuje da objekat kupi na nezakonit način, bez licitacije već neposrednom pogodbom. Istina, do te imovine dolazi jeftino, za svega osam miliona dinara, iako je procenjena tržišna vrednost bila skoro dvostruko veća.
Bankari su zanemarili i važnu činjenicu da je objekat već pod hipotekom, jer je njime Stanojević garantovao povratak kredita koji je samo koji mesec ranije podigao kod „Vojvođanske banke”.
Ali, ni tu nije kraj nezakonitostima u ovim „poslovima”. „Meridijan banka” uplaćuje osam miliona dinara na račun „Poljoprometa”, ali, koliko sutradan, od tog istog iznosa se u istoj banci na lični račun Stanojevića prebacuje dva i po miliona dinara i tako mu se omogućava da se taj novac troši. On ga uplaćuje Agenciji na ime nove rate za kupljeni „Poljopromet”... A to je samo jedna karika u lancu nedomaćinskog gazdovanja (svojim) „Poljoprometom”.

GAZDOVANJE
Stanojević je za svega pet meseci 2003. godine ("Poljopromet" kupio 17. jula te godine za blizu 22 miliona dinara, odnosno 334.532,62 E) otpustio 20 zaposlenih, a naredne godine još devet, a na njihova mesta zaposlio druge radnike, iako su ta mesta proglašena za tehnološki višak. I to je učinio primoravajući te radnike da se odreknu i prava na otpremninu, tako da se i danas vode radni sporovi.

RASPRODAJA TUĐEG
U vrlo kratkom periodu, Stanojević je otuđio i četiri objekta preduzeća u ukupnom iznosu od 10,8 posto ukupne vrednosti preduzeća. Takođe je četiri objekta opteretio bankarskom hipotekom u ukupnoj vrednosti 23,5 posto vrednosti preduzeća. Umesto da u prvoj godini investira u preduzeće shodno preuzetom obavezom, Stanojević je otuđio ukupno 34,28 posto ukupne vrednosti osnovnih sredstava.
Novi vlasnik je za svega pet meseci od kupovine preduzeća ostvario gubitak od čak 40 posto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, i te „prihode" nije prikazao da li su „ostvareni" na osnovu kontinuiteta proizvodnje ili iz neke druge delatnosti.
O ovim i drugim zloupotrebama Stanojevića upoznata je i kraljevačka policija, ali i Okružni javni tužilac, tako da su radnici, uzalud kako se pokazalo, očekivali i krivično gonjenje bivšeg vlasnika "Poljoprometa".
Kada je sredinom avgusta 2003. godine pobedio na aukciji i kupio 70 posto društvenog kapitala za 21 milion 739 hiljada dinara, uz obavezu investicija od milion 759 hiljada dinara, Vojislav Stanojević se kupoprodajnim ugovorom obavezao da će da isplati i tri zaostale zarade za svih 113 preuzetih radnika. Međutim, plate su i dalje kasnile, a broj zaposlenih je sveden na svega 48.
A otuđeni su najznačajniji objekti. Pored ostalih, „Poljotehnika" u centru Kragujevca od 104 kvadrata, „Agrar" u centru Čačka od 80 kvadrata prodat je, recimo, za 40.000 maraka, od čega je, kako tvrde, vlasnik uzeo "na ruke" 32.000 maraka. Zatim, u Ulici vojvode Stepe u Kraljevu, regularno je prodata polovina "Pluga" od 60 kvadrata, dok je drugim ugovorom firmi „Gradinakop" prodat drugi deo (izdat u zakup na pet godina, a pare su isplaćene u kešu).
Da je sve bio lov u mutnom i pre same aukcijske prodaje 2003. godine, ilustruje kopija kupoprodajnog ugovora „Poslovnog centra Raška" u Raški, vlasništvo „Poljoprometa", privatnom preduzeću „Jutro" (sa dva zaposlena), koje igrom slučajnosti vodi supruga budućeg vlasnika "Poljoprometa" Stanojevića. Najzanimljivije je, međutim, da je taj poslovni prostor prodat 7. 7. 2003. godine, a da je "Poljopromet" privatizovan na aukciji osam dana kasnije, 15. jula!
O perspektivama preduzeća, Janković kaže da „Poljopromet” mora da se vrati osnovnoj delatnosti, a za to je potrebno pre svega da se „osvoje” svoji lokali. U protivnom, ukoliko se u međuvremenu ne pronađe novi kupac, najkasnije do kraja iduće godine sledi stečaj.
O svim nijansama „gazdovanja” Stanojevića biće više reči na suđenju koje je zakazano za drugu polovinu jula i koje će, kako za „IN” kaže Zoran Janković, trajati po odluci sudije svakodnevno do okončanja ročišta. Do tada radnici „Poljoprometa” moći će da krckaju poslednju platu i da i dalje posmatraju svoje prodajne objekte u koje ne smeju ni da zavire i da kraljevačkim štrandom svakodnevno sreću gazda Vojislava...Povratak na vrh strane


POSLE IZMENA ZAKONA O PLANIRANJU I IZGRADNJI
Legalizacija objekata do kraja oktobra

   • U prva dva meseca naknadnog roka za legalizaciju bespravne gradnje Odeljenju za urbanizam i građevinarstvo podneto samo oko 700 zahteva za legalizaciju, dok je posle prvog roka pre tri godine od 10.278 podnetih zahteva rešeno samo oko 1.800 • Višestruke prednosti legalizovanih objekata • Cene legalizacije zavise od urbanističke zone i mogu se dobiti u Direkciji za planiranje i izgradnju Kraljevo

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji, koji je Skupština Srbije usvojila 26. aprila, pored ostalog, produžen je rok za podnošenje zahteva za legalizaciju objekata bespravno sagrađenih do 13. maja 2003. godine. Izmenjenim Zakonom vlasnici ovih objekata, koji to ranije nisu učinili, dobili su novu priliku da u roku od šest meseci, do 26. oktobra 2006. godine, podnesu naknadnu prijavu za legalizaciju.
Predmet legalizacije su svi bez građevinske dozvole izgrađeni, dograđeni i rekonstruisani objekti, odnosno svi oni koji iz bilo kog razloga nisu legalno do 13. maja 2003. godine uknjiženi. To su takođe i objekti koji imaju građevinsku dozvolu, ali je investitor prekoračio obim i vrstu radova, ili na bilo koji način odstupio od odobrenog projekta, kao i objekti za koje je izdata privremena građevinska dozvola ili koji se koriste bez upotrebne dozvole.
U prvom roku za prijavu legalizacije od 13. maja do 13. novembra 2003. godine Odeljenju za urbanizam i građevinarstvo Opštinske uprave u Kraljevu stiglo je ukupno 10.278 zahteva za legalicaciju ovih objekata. Svi podnosioci su obavešteni na koji način treba da dopune dokumentaciju. Do sada je, međutim, po rečima Miloja Dragojlovića, načelnika ovog Odeljenja, dopunu izvršilo oko 1.800 vlasnika ovakvih objekata. Ti predmeti su rešeni. Ostali nisu izvršili dopune dokumentacije, što znači da više od 80 odsto takvih predloga još nije rešeno.
Naknadni rok za legalizaciju zbog toga je nova šansa. Ali, o tome je Odeljenju dostavljeno veoma malo obaveštenja, osim što je u medijima naglašeno da oni koji tek sada podnose zahtev moraju da tačno navedu i razloge svog zakašnjenja. Građane najviše interesuje kako će u potupcima dokazivati da imaju objekat koji je bespravno podignut pre 13. maja 2003. godine, kada je donet Zakon o planiranju i izgradnji, ali to još uvek nije poznato. U Odeljenju za urbanizam i građevinarstvo u Kraljevu kažu da su uz objavljeni izmenjeni Zakon očekivali i propratna uputstva i tumačenja samog postupka, ili da se organizuje seminar o primeni Zakona, ali on još uvek nije organizovan.
Inače, za nepuna dva meseca od primene izmenjenog Zakona i naknadnog roka za legalizaciju, opštinskom Odeljenju za urbanizam i građevinarstvo stiglo je još oko 700 novih zahteva. U taj broj uračunati su i zahtevi koji su pristigli po isteku prethodnog roka iz 2003. godine, a koji nisu mogli da budu prihvaćeni.
Prednosti legalizacije su višestruke, jer vlasnici bespravno podignutih objekata mogu takve objekte da uknjiže u zemljišne knjige, stiču uslov za dobijanje hipotekarnog kredita, regulišu kupoprodajne i nasledne odnose i dobijaju druge pogodnosti i, što je najbitnije, samom prijavom ostvaruju pravo na priključenje na komunalnu infrastrukturu. U protivnom, ovi objekti, kao tzv „divlja gradnja”, mogli bi da dobiju naloge za rušenje, kao što važi za sve bespravno pogignute objekte po bilo kom osnovu.
Inače, cena legalizacije zavisi od urbanističke gradske zone u kojima su objekti izgrađeni i drugih elemenata, a precizan iznos „cene koštanja” može se dobiti u Direkciji za planiranje i izgradnju „Kraljevo”.Povratak na vrh strane


SISTEMI OBEZBEĐENJA IMOVINE I GRAĐANA - piše Rajko Sarić
Internetom protiv kalauza

   Na bazi savremenih tehničkih dostignuća u zemljama razvijenog sveta, a po ugledu na slične u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, u Kraljevu je pušten monitoring centar ,,TOP SECURITY”, za nadzor alarmnih sistema različitih proizvođača i kvaliteta i GPS centar za praćenje i obezbeđenje vozila. ,,Mozak” ovog, najsavremenije opremljenog centra, Predrag Marković, inače diplomirani iženjer, u izjavi za Ibarske novosti, kaže da je centar, pre zvaničnog puštanja u rad, prošao šestomesečno testiranje na bazi najsavremenijih tehničkih dostignuća i iskustava stručnjaka.
   - Tokom svih dvadeset i četiri sata dnevno u TOP SECURITY se slivaju podaci sa ugrađenih protivprovalnih sistema i registruju sve nastale promene u zaštićenim objektima, poput požara, nestanka električne energije, pokušaja obijanja, broja nepozvanih lica u objektu i njihovo kretanje kaže inženjer Marković.
   TOP SECURITY u Kraljevu postoji već sedam godina i, kao i svi drugi koji se bave ovom delatnošću, krenuli su sa ugradnjom sistema tehničke zaštite, prvenstveno alarmnih protiv provalnih i protiv požarnih sistema i sistema video nadzora.
   - Sve te sisteme uskoro ćemo integrisali u jedan sistem, kako bi iz jednog centra imali kompletan nadzor. Protiv provalni i protiv požarni sistemi su već sada integrisani, što znači da vršimo centralni nadzor svih sistema koje ugradimo - otkriva naš sagovornik i pojašnjava da sistem funkcioniše tako da se najpre, na objektu ugradi alarm opremljen detektorima požara, dima i provale, a zatim, telefonskim linijama, a uskoro i bežičnim internetom, poveže tako da se svi signali u roku od dve sekunde slivaju u jedan centar.
   Sistem detektuje ne samo požar ili provalu već i radnje koje prethode tome, kao što je sečenje kabla alarmog uređaja ili isključenje struje. Isto tako, detektuju se i lažne dojave koje su veoma česte ako je sistem nezavisan ili ostane bez kontrole. U zastarelom sistemu alarm se aktivira kada akumulator ostane bez struje ili je kabal presečen, a kod novog sistema takva radnja registruje se bez uključenja alarma. Time se sprečava bespotrebno uključivanje alrmanog uređaja jer je, to smo svi svedoci, građanima puna glava raznih problema tako da se na sirenu alarma, bilo da se ona oglasi u objektu ili automobilu, niko ne osvrće. Ne reaguju čak ni policijske patrole na ulici.
   - Prednost ovakvog sistema je mnogostruka. Ne postoji mogućnost ispadanja sistema iz operativne upotrebe usled kvara, sabotaže, lažnih dojava ili zloupotrebe šifre. Najviše četiri sekunde je potrebno za identifikaciju bilo kakve promene na sistemu korisnika. Slika situacije, na monitoru, kod neželjenih događaja, omogućava nam da ubrzamo i olakšamo rad i građanima i policiji, sa kojom imamo direktnu radio vezu - ističe inženjer Predrag Marković.
Od vremena kada se oglasi alarmni sistem, do izlaska policije na mesto događaja ne prođe više od dva tri minuta, što garantuje efikasno sprečavanje krivičnog dela i hvatanje izvršioca, a do sada su imali nekoliko takvih slučajeva, u selu i samom gradu.


ŠTA ĆE BITI SA VOZILIMA SA CRNOGORSKIM TABLICAMA
Preregistracija po važećim propisima?

   Posle referenduma i osamostaljivanja Crne Gore kao posebne države oko 100.000 automobila sa crnogorskim tablicama koja se u Srbiji voze na ovlašćenja moraće da se preregistruju uz plaćanje odgovarajuće carine i poreza kao i za sva ostala vozila uvezena iz inostranstva - stav je Ministarstva Republike Srbije za ekonomske odnose sa inostranstvom. Osim toga, i na ova vozila će se primeniti pravilo da moraju imati ugrađen motor „evro 3“ kao i sva druga uvezena vozila. Takvu odluku u Ministarstvu su obrazložili obezbeđivanjem istih prava i obaveza za sve vlasnike uvezenih vozila, kako oni koji su na legalan način uvezli vozila ne bi bili u neravnopravnom položaju. U Ministarstvu su naglasili i da neće predlagati bilo kakve izmene postojeće odluke o uvozu inostranih vozila već da će se primeniti postojeći propisi. Pretpostavlja se da veći broj vozila sa crnogorskim tablicama, ako takva odluka bude primenjena, neće ni moći da se preregistruje jer nemaju motore „evro 3“ po evropskim standardima, a takođe nije određen ni rok do kada će ova vozila morati da se preregistruju.
Na ovakve stavove iz Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom reagovalo je Udruženje vlasnika vozila sa crnogorskim tablicama. Članovi ovog Udruženja tvrde da su vozila registrovali, odnosno dobili ovlašćenja za vožnju sa crnogotrskim tablica u vreme postojanja državne zajednice Srbija i Crna Gora kao jedinstvene teritorije i da bi za njih morala da važe drugačija pravila. Oni su najavili i razne vrste protesta protiv odluka Ministarstva, a jedan od zahteva je da prilikom preregistracije plate samo razliku od 15 odsto predviđenih carina i poreza za uvoz vozila iz inostranstva, kao i osam dinara po kubiku zapremine motora svakog vozila.
Kraljevo je jedan od gradova u Srbiji koji ima najveći broj vozila sa crnogorskim tablicama, procenjuje se na par hiljada, pa su njihovi vlasnici izuzetno zainteresovani kako će se ovo pitanje rešiti i na koji način će moći da preregistruju svoja vozila na srpske tablice.


ZADRUŽNI SAVEZ SRBIJE NAGRADIO NAJUSPEŠNIJE U PROŠLOJ GODINI
Priznanja za dvoje Kraljevčana

   Zadružni savez Srbije početkom ove sedmice, na 40. završnoj manifestaciji takmičenja u poljoprivrednoj proizvodnji, nagradio je najuspešnije. Među dobitnicima priznanja za doprinos razvoju poljoprivrede i sela su i dvoje Kraljevčana: inženjer Vekoslav Savić iz Poljoprivrednog zavoda „Ibar” i Sonja Cvetković, novinar TV Kraljevo.
Na završnoj manifestaciji tradicionalnog takmičenja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji koja se odvija na imanjima zemljoradnika, u zemljoradničkim i učeničkim zadrugama i naučnim institutima govorio je i Boris Tadić, predsednik Srbije. On je pored ostalog istakao da „naši ljudi koji žive u gradovima moraju da poštuju seljake i da znaju koliko je težak njihov rad, kao i da država mora da učini sve da se takav odnos prema poljoprivrednicima podigne na najviši mogući nivo”.
Naša koleginica Sonja Cvetković, koja već godinama uspešno vodi emisiju „Nauka u službi poljoprivrede” na TV Kraljevo, posle dobijanja priznanja, kratko je rekla:
- Smatram da je ovo timska nagrada, jer samo su timovi savršeni. Pojedinac ne može sve da postigne. Zbog toga, hvala snimateljima, montaži, grafici, realizaciji, organizatorima i svima onima koji su na neki način pomogli da dobijem ovu nagradu na nivou Srbije.
Domaćin završne manifestacije ove godine bio je naučni Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, koji je velikim delom zaslužan za visoke prinose u ratarstvu. Rekorderima i nagrađenima priznanja su sigurno motiv više da i narednih godina postižu još bolje rezultate, a pojedini od njih se mogu meriti i sa svetskima.Povratak na vrh strane


IZBEGLIŠTVO - SUMORNA SVAKODNEVICA SRPSKA - piše Rajko Sarić
Život od četvrtka do četvrtka

   • Među nekoliko desetina srpskih povratnika u sela klinske opštine, nalazi se i Katarina Magić koja smatra da održivi povratak onemogućavaju ne samo Albanci već i pojedini Srbi dajući lažne vesti o bezbednosti povratnika i njihove imovine

   Srbija je danas, kao i deceniju unazad, zemlja sa najviše izbeglica i raseljenog stanovništva, zemlja u kojoj se, prema sadašnjoj dinamici povratka, problem izbeglištva neće rešiti ni za narednih sedamdeset, pa i više godina. Najodrživiji povratak beleži se u Bosni i Hercegovini, sledi povratak u Hrvatsku koji se odvija veoma sporo, dok je povratak na Kosmet više nego simboličan. Sobzirom na tok pregovora o statusu Kosova i neodgovorne izjave međunaorodnih zvaničnika, povratak se dodatno komplikuje povećanjem stepena nesigurnosti nealbanskog stanovništva, sa mogućnostšću da i preostali Srbi napuste pokrajinu.
I pored toga što UNHCR i zvanična Priština nastoje naduvati podatke o broju povratnika, stvarnost je sasvim drugačija. Mediji su, primera radi, naveliko pisali o povratku Srba u opštinu Klina, o podizanju iz pepela čitavih sela, jer su donatori, kakve li ironije, odrešili kesu da bi što više srpskih domova popravili ili od temelja izgradili. Srbima preostaje samo da uhvate prvi autobus za Klinu, da se, sa trubačima, guslama ili bez njih, razdragani i puni elana, usele pod novi krov.

SLOBODA KRETANJA?
Ali, nekoliko „sitnica“ ometa celu zamisao. Najpre, sloboda kretanja koja u pokrajini ne postoji još od prvog dana dolaska mirovnih trupa sredinom 1999. godine. Svakato, tu je i nemogućnost zaposlenja, pokretanja malog ili nešto višeg biznisa, ali i nemogućnost najobičnije obrade sopstvene zemlje. I dok Srbija otplaćuje ino kredite koji se odnose na Kosovo, dotle Srbi u svojim malim seoskim naseobinama, po volji komšija Albanaca, u sred zime ostaju bez struje, leti bez vode, a konstantno, bez škole, javnog prevoza, kvalitetne zdravstvene zaštite...
Dvadesetdvogodišnja Katarina Magić, devojka koja je sa visokim ocenama završila Višu poslovnu školu, danas je najmlaći povratnik u Grabac. Šta više, ona je i jedina devojka u selu gde živi tridesetak srpskih glava prosečne starosti oko sedam decenija.
-U Grabac, selo koje je od Kline udaljeno oko devet kilometara, vratila sam se avgusta 2003. godine sa majkom Milijanom i ocem Radonjom Magić. Mlađa sesstra Jasmina (17), uglavnom je u Kosovskoj Mitrovici gde pohađa srednju školu - priča Katarina, sa kojom se nedavno sretoh u Kraljevu, gde je došla, kako sama kaže, da poseti sestru, sestričinu i da se druži sa vršnjacima, sobzirom da ,,kod kuće” nema mladih, nema kafića, zabave, doma kulture, bioskopa.
Nemačka donatorska kuća THW izgradila je u Grapcu 28 kuća, od kojih je tek polovina nastanjena. Vlasnici ostalih kuća nisu savladali strah i osećaj potpune nesigurnosti, prepuštenosti na milost i nemilost Albanaca.
- Iz sela se izlazi jednom nedeljno, uvek četvrtkom, do Kosovske Mitrovice gde nabavljamo prehrambenu robu. Najbliža srpska sela su Biča, Drsnik i Vidanje u kojima, takođe, žive malobrojni povratnici. Albanci su minirali put između Grapca i Biče prekinuvši tako saobraćaj sa Prištinom gde je redovno saobraćao Unmikov autobus - kazujeKatarina koja, i pored svih nastojanja, ne uspeva prikriti suze i drhtanje glasa.

TATJANINA BEZBEDNOST
Život, u ovom selu na izdisaju, je jednoličan, dosadan, pun nespokojstva, kaže Katarina. Sloboda kretanja odnosi se na nepun kvadratni kilometar. Sve van toga je čista avantura. Povratnici obrađuju tek delić svojih imanja, koji su u samom selu. Sva zemlja van sela, a takve je najviše, zarasla je u korov ili je nesmetano obrađuju Albanci, bez zakupa, poreza i namere da je vrate vlasniku. U selu se trenutno nalazi stalna partola mađarskog kontigenta KFOR-a.
- Albanska naselja, Jošanica, Srbica, Drenica i druga, nesmetano se razvijaju, na sve strane se nešto gradi, polja se obrađuju, a porezi nikome ne plaćaju. Na Kosovu ne vidim nikakvu perspektivu, trenutno ne mogu da smislim ništa što bi predstavljalo moju budućnost. Ako je, a svi kažu da jeste, Kosovo srpska vekovna zemlja, onda bi morali da ga brane najpre oni koji tom sve malobrojnijem narodu u pokrajini, obećavaju bolje dane, napredak i mogućnost suživota sa Albancima. Dole, na Kosovu, bitka je izgubljena, samo Beograd to još nije saznao ili se pravi gluv, slep i neinformisan - smatra ova mlada devojka posebno naglašavajući da nespokojstvo među povratnike unose i Srbi koji su ,,zadnjicu pod kiriju dali”.
- Jedna od takvih osoba je i Tatjana Tošić koja, navodno predstavlja povratnike. Ostvarila je saradnju sa Albancima, bez ikakvih problema odlazi u sve delove Kosova, u izjavama tvrdi da je situacija dobra, da je sve bezbedno, a u međuvremenu je u Kraljevu sagradila kuću. Ako doće do kolektivnog iseljenja povratnika u Grabac i Biču, a to je sve izvesnije, biće upravo zbog Tošićeve i njoj sličnih, a manje zbog Albanaca - smatra Katarina.

HILJADU PROGNANIKA U KOLEKTIVNIM CENTRIMA
Na području Kraljeva danas živi 20.871 raseljeno lice sa Kosova i Metohije i 1.076 izbeglih lica iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, potvrdio je Ibarskim novostima, Slobodan Stanišić, opštinski poverenik Komesarijata za izbeglice Republike Srbije.
Od 28 kolektivnih centara u funkciji je 16 od kojih pet nema sklopljen ugovor sa Komesarijatom, a u kojima živi nešto manje od 1.000 lica.
I ove godine, prema postojećoj Strategiji, biće nastavljeno sa zatvaranjem kolektivnih centara.Povratak na vrh strane

REPORTAŽA IZ HRVATSKE I SLOVENIJE (5) - piše Ivan Rajović
U hramu osnivača slovenačke države

   Šetajući tako ovim prelepim gradom i pokušavajući da za našu televiziju napravimo kadrove kojima ćemo na najbolji mogući način našim sugrađanima dočarati dušu Maribora i njegovih stanovnika pažnju nam, za trenutak, privlači katedrala imozantnih razmera i visine koja dominira nad čitavim prostorom u samom centru Starog grada. Dan je vreo, možda i preterano, čak i za Đurđevdan koji ovde, što je sasvim normalno, na različite načine proslavljaju samo Srbi. Dogovaramo se da slovenačke snimatelje pošaljemo gore kako bi nam usnimili nekoliko ptičjih kadrova. Međutim, izazov je veliki, pa posle kraćih konsultacija odlučujemo da se svi skupa popnemo na sam vrh, što je već u startu pravi podvig imajući u vidu temperaturu, visinu bogomolje, ali i našu večeru kod Janeza prethodne večeri posle koje neizostavno sledi blagi mamurluk. Ulazimo u kameno zdanje za naše pojmove neobične arhitekture koje, sasvim razmuljivo, odiše nekim sasvim drugačijim pristupom prema Bogu koji je, koliko znam, isti.

“SUSRET” SA BISKUPOM ANTONOM SLOMŠEKOM
Već na prvom koraku susrećemo se , oči u oči, sa ogromnom slikom na zidu, nekako jednostavno urađenom, katoličkog sveštenika sa karakterističnom kapicom na glavi, koji svojim mirnim, produhovljenim pogledom “pozdravi” svakog ko uđe kroz vrata koja vode ka vrhu. Zanima me ko je tip toliko zaslužan da u tako velikom izdanju bude uslikan na tako značajnom mestu, i da li je uopšte neko bitan ili tek prikaz katoličkog sveštenika bez identiteta. Sve do povratka na zemlju ostajemo bez ove informacije, a onda saznajemo da je u pitanju slovenački biskup Anton Slomšek po kojem se zove i katedrala koja mu je posvećena i u kojoj on i počiva. Značajan je “samo” po tome što ga smatraju utemeljivačem slovenačke države, a to je dovoljan razlog da ozbiljnije pristupimo upoznavanju sa ovom bogomoljom i samim Slomšekom koji i u ogromnom bronzanom izdanju dominira trgom ispred crkve. No, pre toga beskrajno dugim uskim stepenicama penjemo se na vrh. I pored nadljudskog napora konačno smo na odredištu, gde dolazimo do daha i sa ushićenjem zaključujemo da se napor isplatio i da poseta Mariboru bez pogleda sa Slomšekove katedrale ne da ne bi bila potpuna, već bi bila lišena jednog od najlepših doživljaja koji čovek sebi može priuštiti u ovom gradu. Vidikovac sa kojeg se daleko i u svim pravcima pruža pogled po krovovima Maribora dobro je obezbeđen kako bi se, verovatno, izbegla mogućnost da neko slučajno ili namerno odluči da prekorači zid. Zaključujemo da bi zaista bilo neprimereno da samoubice, kojih svuda ima, pa verovatno i ovde, koriste ovo sveto mesto za svoje skokove u ništavilo. Fotografišemo se za uspomenu sa panoramom Maribora iza leđa iz perspektive koju samo ptice i piloti mogu da priušte sebi. Red koji je svuda prisutan tek odavde se da sagledati u svoj svojoj lepoti. Očigledneo je da su oni koji brinu o vizuelnom identitetu Maribora i te kakvu pažnju posvetili tome da i sa nebeskih visina u pogledu rasutom po krovovima, on deluje opet besprekorno uredno, lepo i osmišljeno.
Predstoji nam povratak na zemlju pri kojem udaram glavom u gredu iznad uskog stepeništa i za trenutak ostajem bez svesti. To ne bi bilo toliko bitno da moja saputnica Marina, koja je odlučila da prebroji koliko ima stepenika do vrha i nazad, zbog ovog incidenta ne prekida sa brojanjem sve do silaska na zemlju. Tek kada je u memoriji evidentirala broj od nekoliko stotina stepenika raspituje se za moje stanje koje se, hvala Bogu i biskupu Slomšeku, vrlo brzo vratilo u normalu. To je novinarski profesionalizam, prvo informacija pa sve ostalo.

SIMPATIJE SU OSTALE
Sa materijalom koji smo snimili, ispunjeni doživljenom lepotom, ubeđenjem da bar oni Sloveci sa kojima smo razgovarali prema nama i dalje imaju velike simpatije odlazimo na zakazani ručak kod Janeza, a potom na kraći odmor u našem Gasilnom domu. Čeka nas glavni događaj, ono zbog čega i jesmo tu, književno veče u "Poročnoj dvorani" mariborske skupštine.
U zakazano vreme stižemo na odredište ne sluteći šta nas čeka, bar na osnovu iskustva koje u sličnim prilikama imamo u našem gradu i Srbiji. Spolja, a naročito iznutra, zdanje u kojem smo se našli deluje veličanstveno do te mere da je gotovo teško izgovoriti i lepu pesničku reč koja bi mu bila primerena. Pod ogromnim kristalnim lusterima u dvorani ukrašenoj gipsanim muškim figurama koje strop drže na svojim plećima, stiče se utisak da se sve to događa u nekoj dalekoj prošlosti, na dvoru nekog habzburškog velmože gde su se samo za ovu priliku pojavili ljudi, a i pisci, iz daleke srpsko - slovenačke budućnosti. Među prisutnima je veliki broj mladih Srba i Slovenaca, mnogo naših ljudi koji su pokazali interesovanje za gostovanje svojih zemljaka. Tu je, ne znam kako i zbog čega, gospođa Lidija Kodrič koja je svojevremeno bila jedna od najznačajnijih i najvećih ikona slovenačke estrade. Koliki je značaj dat našem nastupu govori i to što su među prisutnima, kao izaslanici samog vrha državnog rukovodsta, sekretar ministra za kulturu i zamenica gradonačelnika Maribora Borisa Soviča. Obe gospođe nas , a i skup, pozdravljaju prigodnim besedama. Specijalno za ovu priliku direktno iz Graca doputovao je i počasni konzul i srpski vitez Rade Živaljević koji uz našeg domaćina i, takođe, konzula Radeta Bakračevića doprinosi da čitava manifestacija ima značaj međunarodne kulturne razmene na vrlo visokom nivou. Tome u prilog ide i najava u kojoj smo, čini mi se malo preterano, predstavljeni kao sam vrh srpske pisane reči. No, to je samo, čini mi se, deo kurtoazije koja je u ovakvim prilikama sasvim razumljiva. Ali ispostavilo se de da nije. Posle ovog uspešnog programa u kojem smo se trudili da sebe, ali i deo naše kulture i novinarstva predstavimo na najbolji mogući način rade Bakračević saopštava sledeće:
Posle veoma uspelih nastupa književnika i novinara iz Srbije u Mariboru rukovodstvo "INTERNATIONALER KULTURVEREIN STEIRISCHE GEMEINSCHAFT" odlučilo je da pozove ove vrsne kulturne radnike da jesenas posete glavni grad austrijske Štajerske Grac i da budu gosti "Štajerske zajednice". Tom prilikom bi goste predstavili u više austrijskih gradova i u slovenačkim gradovima Mariboru, Celju i Ljubljani.
Pomoć oko organizacije susreta pružiće "Kulturna skupnost Slovenije" na čelu sa neumornim kulturnim radnikom Marjanom Pungartnikom, književnikom, koji je bio i domaćin ove književne večeri.
Predsednik "Štajerske zajednice" Rade Bakračević poslaće zvanične pozive našim gostima. Za brigu oko gostiju u Gracu zadužen je Rade Živaljević, potpredsednik "Štajerske skupnosti" a za gostovanje u Sloveniji potpredsednici Miloš Rusić i Đurica Tešanović. Brigu oko gostiju u Ljubljani preuzeće Petar Končar, predsednik društva "Srpska kulturna zajednica".Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

JUČE POČEO UPISNI ROK U SREDNJIM ŠKOLAMA - piše Bojana Milosavljević
U Kraljevu - višak klupa

   • Prema republičkom Konkursu za školsku 2006/7. godinu u kraljevačkim srednjim školama oglašeno je 1713 mesta za polaznike. Ovoga juna osnovno obrazovanje steklo je 1526 učenika. Osim (juče i danas) savladanog kvalifikacionog ispita iz srpskog jezika i matematike, drugo maturantsko (i roditeljsko) iskušenje je - famozni "spisak želja"

   Junska upisna groznica za buduće polaznike srednjih škola u Srbiji, kao i ranijih godina, počela je juče u 10 sati, kvalifikacionim ispitom iz srpskog (ili maternjeg) jezika. Ispit se nastavio i jutros, proverom znanja iz matematike. Kandidati su, kako je predviđeno, testiranje imali u matičnim školama, koje unazad nekoliko godina odrađuju najveći deo poslova vezanih za prelazak na viši stepen obrazovanja. Preliminarne rezultate škole će objaviti najkasnije do ponedeljka, 26. juna, u 8 časova.
Konkurs za narednu školsku godinu, objavljen na nivou Republike, ne bi trebalo da donosi glavobolju budućim srednjoškolcima i njihovim roditeljima, bar kada je kraljevačka opština u pitanju. Naime, u svim našim srednjim školama oglašeno je 1713 mesta za polaznike, a prema evidenciji Školske uprave u Kraljevu - početkom meseca maturiralo je 1526 osnovaca. Istovremeno, za upis u škole sa četvorogodišnjim trajanjem, uz, dakle, obavezno polaganje kvalifikacionog ispita, prijavilo se 1235 kandidata, dok prijemnom ispitu nije pristupio 291 svršeni osnovac. Ovaj podatak navodi na pretpostavku da su se ti maturanti opredelili za zanimanja trećeg stepena, za koja nije predviđena provera znanja iz dva glavna predmeta u prethodnom školovanju. Ovde treba da se uzme u obzir i (statistički zanemarljiva) činjenica da, možda, manji broj svršenih osnovaca iz Kraljeva neće nastaviti školovanje.
Prema propozicijama jedinstvenog konkursa za upis u srednje škole, kandidat za četvrti stepen složenosti zanimanja može na kvalifikacionom ispitu da osvoji najviše 40 poena, iz oba predmeta. Tako zvani "prag znanja" i za ovu generaciju je krajnje minoran: kandidat je položio ukoliko je iz svakog predmeta osvojio najmanje po jedan bod. Ta činjenica svakako "bode oči" i sa mnogo strana signalizira merodavnima u ministarstvu prosvete i sporta da konačno preispitaju svrhu instrumenta zvanog - kvalifikacioni ispit, kako bi deca, nastavnici i roditelji đaka ubuduće izbegli nepotreban stres, obaveze i materijalne troškove za privatne časove, odnosno dodatnu pripremu učenika.
Kada je reč o daljoj, važećoj, proceduri junskog upisnog roka, napominjemo da je posle objavljivanja preliminarne liste pravo kandidata da, ukoliko je ima, uloži školskoj komisiji primedbu (prigovor) na objektivnost bodovanja ili uočenu pogrešku, a koju će ona istoga dana razmotriti i doneti odgovarajuće (korigovano) rešenje. U slučaju da učenik ne bude zadovoljan, viša instanca je - okružna upisna komisija, koja zaseda i odlučuje narednog dana, odnosno u utorak, 27. juna.



SUSRET DVA MEDIJA: RADIJA I ČASOPISA - piše Vesna Vasić
O istinskom stvaralaštvu

   Da je moguća plodna saradnja između dva različita medija, svedoči časopis Treći program, kultni "proizvod" Trećeg programa Radio Beograda, koji je prošle nedelje predstavljen u NB "Stefan Prvovenčani". Časopis je rođen 1969. god. samo četiri godine posle početka emitovanja Trećeg programa RB. Zanimljivo je da su tada u Evropi postojala samo tri takva programa, u Engleskoj, Francuskoj i Nemačkoj. Osnovna koncepcija bila je emitovanje sadržaja iz oblasti kulture, nauke i umetnosti, koji se fokusira na novo, savremeno, kako u stvaralaštvu, tako i u teorijsko-naučnoj misli. O časopisu koji već trideset i sedam godina objavljuje deo priloga emitovanih na radiju, o pristrasnosti prema objektivnom novinarstvu i istinskom stvaralaštvu, govorili su glavni i odgovorni urednik časopisa mr Rade Kalik i njegov zamenik Predrag Šarčević. Gost je bio i istaknuti naučni radnik, istoričar, prof. dr Predrag Marković, sa Instituta za savremenu istoriju Beograd, koji smatra da našu kulturnu i političku istoriju nije moguće sastavljati bez oslanjanja na snimke i sveske Trećeg programa. Pored brojne publike, programu je prisustvovao i direktor Radio Beograda Slobodan Divjak, istaknuti filozof, koji je naglasio da je časopis Treći program dokument o vremenu koje je ostalo za nama i nešto čemu ćemo se uvek vraćati da bismo što bolje razumeli naše vreme.
Iste večeri, u okviru novoustanovljenog programa Vodič kroz časopise, u Biblioteci je predstavljen i časopis za političku teoriju i društvena istraživanja Nova srpska politička misao. Časopis je pokrenut 1994. god. kao Srpska politička misao, a sada je vodeći časopis u oblasti političke teorije u Srbiji. O časopisu je iscrpno i informativno sa brojnim podsećanjima na njegovo "odrastanje" i utemeljenje, govorio glavni urednik mr Đorđe Vukadinović, filozof i politički analitičar. Posetioci su imali priliku da se upoznaju sa sadržajem novog broja, u čijem fokusu se nalaze tri osnovna temata: O liberalizmu, Izbor prevedenih tekstova o Stendalu i tekstovi savremenih i starijih autora posvećenih temi: Posle Aušvica.



SLIKARSKA KOLONIJA UDRUŽENJA "VLADISLAV MARŽIK" - piše Ivan Rajović
Slikali u korist svog Udruženja

   U nedelju, 18. juna, u restoranu ,,Sunce" kod domaćina Dragana Beočanina, održana je Slikarska kolonija Udruženja likovnih umetnika ,,Vladislav Maržik" iz Kraljeva. Na ovom impozantnom skupu lokalnih majstora kista učestvovalo je petnaest članova Udruženja: Tanja Pljakić, Slađana Miljković, Momira Radosavljević, Vesna Savić, Jelena Petrović, Milan Đokić, Milorad Maravić, Đorđe Simić, Velimir Zelenović, Ljubiša Jovanović, Zvonko Pavličić, Goran Suša, Dragan Milošević, Bojan Miljković, Slobodan Marinković i Vlastimir Spasojević.
Tokom kolonije koja je trajala samo jedan dan, slikari su uradili 16 slika u tehnici ulje na platnu. Ideja je bila da ovoga puta umetnici rade u korist svog udruženja, a slike koje su nastale na ovoj koloniji će se koristiti kao pokloni i znak zahvalnost donatorima koji će, u okviru svojih mogućnosti, pomagati Udruženje.
Mada su slikari radili samo jedan dan, Udruženje je dobilo vrlo kvalitetne slike koje će krasiti domove i poslovne prostore budućih vlasnika.



POZORIŠNE PREMIJERE - piše Dragan Bajović
,,Vitez slinavog nosa”

   U utorak je u prepunoj sali Kraljevačkog pozorišta premijerno izvedena predstava ,,Vitez slinavog nosa”, po tekstu Ivana Rajovića, a u režiji Zorana Savkovića Džerija. Predstavu su izveli glumci Dečje scene ,,Pinokio” , segment Teatra ,,Sunce”, koji već više od jedne decenije, zahvaljujući samo entuzijazmu njegovog osnivača Džerija, egzistira u Kraljevu.
   Može se slobodno reći da je Džeri, iako nema završene studije pozorišne režije, predstavu postavio u maniru pravog profesionalca, a da su se deca-glumci u ulogama odraslih ljudi odlično pokazala. Sama scena i kostimi bili su raskošni, iako sam autor predstave kaže da je sve to, zapravo, zbog nedostatka novca, bilo improvizano.
   Autor knjige ,,Vitez slinavog nosa”, koju je 1997. objavio beogradski ,,Sfaioros”, Ivan Rajović u ovoj parodiji govori o ,,jednoj ludoj kraljici koja je udata za šašavog kralja”. Oni su imali ,,kraljevstvo krasno, ali nikome nije bilo jasno kako vlada taj uvrnuti par”. Jednog dana u njihov harmonični dvorski život ući će i vitez slinavog nosa.
   Ulogu kralja tumačio je Nikola Mitić, kraljica je Kristina Stojanović, ,,Slinavi nos” Dušan Zečević, ,,Prljavo uvo” Marija Vujošević, ,,Čarobnjak” Nikola Voštinić... Tu su još brojne uloge: dvorske dame, sluge, stražari... Tehničko voćstvo bilo je povereno Miletu Cvijoviću Necu, Vukmanu Rakočeviću i Miladinu Jevremoviću, scenu su uradili Tijana Radenković i sam reditelj Džeri, a muzički saradnik je Stojan Mitrović Diki.Povratak na vrh strane


U BAMBIJU PONOSNI NA REZULTATE ZABRINUTI ZBOG ADMINISTRACIJE - piše Stole Petković
Igraćemo ligu veterana!!!

   Fudbalska škola Bambi najuspešnija je akademija ,,najvažnije sporedne stvari na svetu” u Kraljevu. To najbolje ilustruju uspesi koje su imale gotovo sve selekcije.
Najupečatljiviji su svakako bili kadeti. Oni su bili debitanti u ligi FS Regiona zapadne Srbije, a na kraju osvojili treće mesto. I ne samo, ostvarili su plasman u polufinale Kupa Zapadne Srbije.
- U protekloj sezoni bili smo debitanti u ligi, ali smo napravili dobar rezultat. Radili smo solidno, a momci su pokazali zadovoljavajuću igru i veliki moral - priča Vladislav Stojanović Beli, trener omladinske ekipe.
Klik za uvecanje slike!I ostale selekcije su dobro odradile svoj deo posla. Pioniri i petlići su ostvarili dobar plasman u Ligi Zapadne regije, a plasman u polufinale Kupa je dodatni poen za ovu školu.
- To je plod pravilnog rada sa svim selekcijama. Ali, nažalost, ima i dosta problema, jer moramo svima da obezbedimo odlazak na takmičenja. Roditelji ne mogu da izdrže sva ta potraživanja, a mi smo ponekad zaista nemoćni - kaže rukovodilac škole fudbala Nego Tomović.
Bez problema se ne može. Oni finansijski su najupečatljiviji, ali ima i drugih, pomalo nestvarnih. Naime, FS Srbije doneo je odluku da svaka škola mora imati i seniorski pogon. Bambi će zato žrtvovati omladinski. Zbog čega?
- Moramo da se povinujemo toj odluci iako je to van svake logike. Nigde u svetu se na taj način klubovi ne uslovljavaju. Mi ćermo zato da prijavimo za takmičenje seniore, za koje će igrati naši treneri i roditelji dečaka iz našeg kluba. Kada se nešto mora, nije teško. A igraćemo u ligi iz koje nema ispadanja - dodaje Tomović.
Eto prilike da se veterani uključe u takmičenje u najnižem rangu. To je izgleda najbezbolnije u jeku sve većih fudbalskih harača.

BAMBI “IZLAZI” IZ KUPA
U sredu je rukovodiocu Kup takmičenja na nivou FS regiona zapadne Srbije Zoranu Andriću iz kancelarije fudbalske škole Bambi upućeno pismo u kome obaveštavaju Savez i javnost o istupanju iz ovog nadmetanja. Razlog je nepoŠtovanja kalendara i satnica. Po telegramima koji su pristigli na adresu kluba !ak tri selekcije moraju da istog dana gotovo u isto vreme igraju Kup utakmice (!!!). Fizički je neizvodljivo i zbog samo jednog terebna koji poseduje klub. Ogorčenje je veliko. (Objavljujemo faksimil - klik na sliku!).



MEČ ZA PRVAKA FS REGIONA ZAPADNE SRBIJE U KONKURENCIJI PETLIĆA - piše Stole Petković
Na redu je Smederevo

   Kraljevo: stadion kod Ložionice. Sudije: Bokan Nikolić (Kragujevac), pomoćnici: D. Sudimac i V. Čađenović (obojica Kragujevac). Strelci: Bekovac u 8, Anđelković u 15, Stajić u 28. (Metalac), Marković u 5, Mišković u 57. Dukanac u 63, Nenadović u 68. (Borac). Žuti kartoni: Jovićević, Sredojević, Savić (Borac).
   Metalac: Popović, Bekovac (Milutinović), Rakić, Tošković, Obrenović, Županjac, Čukarić, Ćirković, Anđelković, Gunjić, Stajić.
Borac: Popović, Jovanopvić (Novaković), Sredojević (Krstić), Perišić, Jovićević, Savić, Ranđić (Nenadović), Mišković (Milošević), Marković, Zočević, Dukanac (Rajak).
Igrač utakmice Marko Zočević (Borac).
   Posle pobede od 5:2 u prvom meču u Čačku puleni trenera Novice Stančića su već na samom početku revanš susreta u Kraljevu dali do znanja da će ići na pobedu. Tako je i bilo u prvom poluvremenu. Gosti su poveli golom Markovića, ali to nije nimalo znbunilo fudbalere Metalca. Odmah su poravnali rezultat pogotkom Bekovca. Na 2:1 povisio je Anđelković, a tačku na prvi deo utakmice stavio je Stajić. U drugom poluvremenu gosti koriste greške u odbrani domaćina i postižu tri pogotka. Strelci Mišković, Dukanac i Nenadović. Na njihovu žalost, to nije bilo dovoljno za dalji prolaz u borbi za najuspešniju ekipu petlića u Srbiji. Naredni protivnik Metalca je Smederevo, a od žreba će zavisiti koja će ekipa biti domaćin. Prvi susret je na programu 25. juna.


ČETRDESET ŠESTA MEĐUNARODNA BICIKLISTIČKA TRKA ,,KROZ SRBIJU" PROŠLA PORED KRALJEVA - piše Zoran Bačarević
Nada i za amaterski biciklizam

   • Rajko Čubrić, sedmi put direktor trke: Izvanredna i borbena biciklistička manifestacija, najbolja u poslednjih desetak godina

   U senci aktuelnog SP u Nemačkoj, prošle junske sedmice održana je 46. međunarodna biciklistička trka ,,Kroz Srbiju". Biciklistički karavan, u kome su bili takmičari iz čak 20 zemalja (uz dve domaće ekipe), još jednom je zaobišao Kraljevo kao etapno mesto, pošto su biciklisti u tri etape od Gornjeg Milanovca do Kopaonika samo ,,dodirnuli" obod grada prošavši Ibarskom magistralom, sa prolaznim ciljem na 50. kilometru kod benzinske pumpe u Čibukovcu. Direktora trka, Kraljevčanina Rajka Čubrića, svojevremeno jugoslovenskog olimpijca, zamolili smo za kratak raport i ocenu ovogodišnje trke.
- Na ,,funkciji" direktora trke ,,Kroz Srbiju" sam od 2000. godine. Ovo mi je sedmi ,,mandat". Mogu reći da je ovogodišnja trka bila najborbenija i najzanimljivija za vreme moje ,,vladavine".
Vozilo se od Beograda do Topole, preko Milanovca, Kopaonika i najjužnije tačke u Vranjskoj Banji, po još jednom dosta lošim putevima, ali su takmičari pokazali Rajko Cubricvisok kvalitet i borbenost, o čemu najbolje govori podatak da je prosečna brzina na kraju trke bila 43 kilometra na čas. Pobedio je Bugarin Ivajlo Gavrovski, ekipno je najbolja bila ekipa Dinama iz Moskve, a naš najbolji takmičar je na desetom mestu.
Plasman naših takmičara očigledno je u senci sveukupnog utiska o kvalitetu trke. Zbog čega?
U ovako jakoj konkurenciji najbolje se plasirao Igor Pajović, koji je trku završio na desetom mestu u pojedinačnoj kategoriji, dok je Der Žolt dobio četvrtu etapu od Kopaonika do Vranjske Banje. Bez naših najboljih vozača Stevića i Spasića, boljem plasmanu nismo se mogli nadati. Trka ,,Kroz Srbiju" ima kategoriju ,,2/2", što će reći da je treća po ,,snazi" u odnosu na Tur d Frans. Voze i profesionalci, ali i amateri, a ovogodišnja je pokazala da ima nade i za tzv. amaterski biciklizam. Siromaštvo nam je došlo glave kada je u pitanju domaći biciklizam, a ono što smo propustili poslednjih desetak godina moraćemo da nadoknadimo u narednih 20!
U tom ,,kontekstu", kakva je situacija u kraljevačkom biciklizmu?
Kraljevo deli sudbinu ostalih biciklističkih centara kao što su Beograd, Novi Sad, Čačak, Novi Pazar. Uspeli smo da formiramo i seniorsku ekipu, a prošle godine veteran Zoran Pavlović u masters kategoriji (preko 30 godina) postao je i prvak Srbije. Imamo veoma dobre kadete, i pionire, ali nam je opšte društveno siromaštvo veliki limitirajući faktor. Oprema je izuzetno skupa, a tek će buduća privatizacija i u biciklizmu, nadam se, dati i nama ,,vetar u leđa". Bojim se da će to potrajati... - zaključuje ovaj razgovor Rajko Čubrić.

ANAS I U NEDELJU - PRVENSTVO SRBIJE NA BERANOVCU
Ovog vikenda Kraljevo je domaćin biciklizma u svim kategorijama, od pionira do seniora. Na autodromu Beranovac održava se pojedinačno prvenstvo Srbije. Danas će najbolji srpski vozači voziti hronometar, a u nedelju je na programu drumska trka. Domaćin prvenstva, BK Metalac, očekuje dobre rezultate na ,,svojoj" stazi, posebno u kadetskoj konkurenciji.



KOŠARKA: ODRŽANA SKUPŠTINA KK SLOGA SOSIJETE ŽENERAL - piše Aleksandar Daišević
Bankara za predsednika

   • Veliko interesovanje izazvalo je zasedanje Skupštine KK Sloga, koja nije održana pune dve godine. Zato se i izveštaj o radu i odnosio na taj period

   Konstatovano je da su rezultati ostvareni u tom periodu bili izvan očekivanja, jer su problemi bili ogromni. Zato i raduje da su košarkaši belih bili najprijatnije iznenađenje u sezoni 2004/2005.
   - Plasirali smo se tada u Super ligu sa osam timova iako smo ekipu formirali od slobodnih igrača koje smo trenutno imali. Počelo se uspesima na turnirima u Grčkoj i Republici Srpskoj, a onda je krenulo i u prvenstvu kako se samo poželeti može - rekao je potpredsednik Milutin Vučinić.
A onda, posle završene sezone, Sloga ostaje i bez igrača i dela uprave. Otišlo je dvanaest igrača, predsednik Boro Radević i trener Dragan Kostić.
- Pripreme smo počeli dosta kasno sa novim trenerom Sašom Pavlovićem. U isto vreme dobili smo i sponzora, banku Sisijete Ženeral, pre svega zahvaljujući Vladu Divcu. Nismo počeli slavno, jer su u prvom delu zabeležene samo četiri pobede - nastavlja Vučinić.
U drugom delu, posle poraza od Mornara, na čelo ekipe dolazi trener Miodrag Kadija. Opstanak je obezbeđen i u Slogi smatraju da je sezona ipak bila uspešna.
Na Skupštini je doneta odluka da Upravni odbor broji sedam, umesto dosadašnjih 11 članova. Novog predsednika kluba daće generalni sponzor Sosijete Ženeral, i to u roku od 60 dana. Uskoro će biti formiran novi UO, a klub će dobiti novog sportskog i poslovnog direktora, kao i generalnog sekretara.
I sve mlađe selekcije Sloge su bile uključene, a rezultati bi bili sigurno bolji da postoje bolji uslovi za rad. Ovom prilikom proglašeni su najbolji igrači u mlađim selekcijama. To su: Aleksa Lazarević (mlađi pionir), Nikola Pantović (pionir), Radoš Pavićević (pionir), Stefan Matović (kadet) i Goran Bajić (senior). Priznanja su pripala Sosijete Ženeral Banci, SO Kraljevo i predsedniku dr Milošu Babiću, zatim Đorđu Gudžuliću (sportskom direktoru), Ljubinku Trifunoviću (dosadašnjem potpredsedniku), bivšem treneru Draganu Kostiću i bivšem predsedniku kluba Bori Radeviću.

NAVIJAČI
Ni najbolja publika u zemlji nije zaboravljena. Bez navijača, Sloga ne bi bila to što jeste. Posebno je istaknuta navijačka grupa ,,Kasapi", koja je ekipu podržala kada je bilo najteže. Inače, zbog ponašanja publike u kraljevačkoj Hali sportova, KK Sloga je platila kazne - 3.000 evra.



SAJAM SPORTSKE OPREME - piše Stole Petković
Od lova do ronjenja

   Na centralnom trgu u Kraljevu (kraj Milutina) juče je otvoren Sajam sportske opreme. Učesnici sajma su iz Novog Sada, Beograda, Petrovca na Mlavi i, naravno, iz Kraljeva.
   Na jednom od štandova moći će da se kupe karte i majice za ,,Veseli spust”. Na ostalim ,,tezgama” nalazi se oprema za lov, ribolov, tenis, biciklizam, ronilačka oprema...
   Organizator Sajma je Kajak klub Kraljevo.Povratak na vrh strane


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Banca Intesa” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “APM print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2006. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive