Internet izdanje - 25. avgust 2006. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" - klik za vecu sliku! Dobra saradnja sa Vladom Srbije dala rezultate
Kako iz začaranog kruga?
Zakon ne poznaje „zamrzavanje članstva“
Snage Ujedinjenih nacija neće doneti suštinski mir na Bliski istok!
Odbori Nove Srbije u svim opštinama Raškog okruga
Od Vlade - četiri miliona evra
Objektivno sagledati svačiju krivicu
Jednomesečni pritvor za Miloša Radenkovića
Deci vratiti osmeh na lica
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: vaterpolo, šah, fudbal


KONFERENCIJA ZA NOVINARE OPŠTINSKOG ODBORA G 17 PLUS KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Dobra saradnja sa Vladom Srbije dala rezultate

   • Najnoviji primer uspešne saradnje sa Vladom Srbije odobravanje dvadest miliona evra opštini Kraljevo iz Nacionalnog investicionog programa • Kao posebno bitni u OO G 17 plus ocenjeni odobreni projekti za infrastrukturno opremanje industrijske zone „Šeovac“ i izgradnju 300 stanova na Ratarskom imanju • Odbijeni neosnovani napadi na opštinskog menadžera mr Jovana Nešovića i upućen poziv stranačkim kolegama za takmičenje u privlačenju sredstava i dobrih investicionmih projekata u opštinu Kraljevo

   Opštinski odbor G 17 plus u Kraljevu na jučerašnjoj konferenciji za novinare izrazio je zadovoljstvo uspešnom saradnjom kraljevačke lokalne samouprave i Vlade Srbije, posebno u dobijanju projekata i realizaciji Nacionalnog investicionog programa (NIP). Predstavnici OO G 17 plus su naglasili da je to primer da koordiniranim angažovanjem mogu da se privuku značajna sredstva za projekte u Kraljevu i što je u tome bitnu ulogu imao opštinski menadžer mr Jovan Nešović, jedan od čelnika ove stranke.
Kako je istakao Dragan Arsenijević, član stručnog tima OO G 17 plus Kraljevo za sprovođenje NIP-a, sredstva iz ovog programa odobrena su kraljevačkoj opštini u ukupnom iznosu od 20 miliona evra, koliki je i njen godišnji budžet i to za različite oblasti kao što su privreda, energetika, školstvo, kultura, sport i mnoge druge.
Po Arsenijevićevim rečima za opštinu Kraljevo i njene građane, po oceni OO G 17 plus, dva projekta koja će se finansirati iz NIP-a su posebno bitna.
- Jedan projekat koji je za nas od izuzetnog značaja jeste infrastrukturno opremanje industrijske zone Šeovac, čime smatramo da će se privredni razvoj opštine Kraljeva pospešiti jer to je osnov za nove investitore i otvaranje novih radnih mesta. Ocenjujemo da ćemo time znatno doprineti budućim ulagaljima u opštini i njenom budućem privrednom razvoju. Drugi bitan projekat jeste nastavak izgradnje stanova na Ratarskom imanju koji je započet pre osam godina čime će sigurno 300 porodica doći do rešavanja svog stambenog problema pod veoma povoljnim uslovima. G 17 plus će intezivno pomagati da se ova dva značajna projekta i realizuju - objasnio je Arsenijević.
Na pres konferenciji on je odgovorio i na javne kritike koje su u poslednje vreme iz nekih stranaka i od pojedinaca upućene na račun opštinskog menadžera mr Jovana Nešovića i u vezi s tim rekao:
- Hoćemo da naglasimo da je u svim ovim i drugim projektima iz Nacionalnog investicionog programa, kao i u saradnji sa Vladom Srbije, veoma bitnu i glavnu ulogu imao opštinski menadžer i smatramo da je dao veliki doprinos što su ova sredstva došla u našu opštinu. G 17 plus hoće da se nadmeće sa našim partijskim kolegama u tome ko će u ovaj grad doneti više investicija i dobrih projekata, a prazne priče i neadekvatni napadi sigurno nisu za nas prioritet. Mi ovom prilikom hoćemo da stranačkim kolegama kažemo da izađu sa svojim doprinosima i programima koje su dali ovom gradu, pre svega kolegama u Demokratskoj stranci, a mi smo uvek za to da se dobrim programima takmičimo sa svima.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Arsenijević je rekao da su odobrena sredstva iz NIP-a Kraljevu u odnosu na druge slične opštine znatna i da će se G 17 plus zalagati da svi odobreni projekti budu blagovremeno realizovani, u projektovanim rokovima. Potvrđeno je takođe da OO G 17 plus Kraljevo osuđuje pisanje pretećih i uvredljivih poruka u vidu grafita po Kraljevu, kao što je osudio i govor mržnje nekih političkih stranaka.

NA NOVOJ ADRESI
Opštinski odbor G 17 plus Kraljevo od lokalne samouprave dobio je nove prostorije koje se nalaze u Ulici cara Lazara 38 (zgrada „Gvožđara“), na prvom spratu, kancelarije 6 i 7, telefon i faks (036)326-555.Povratak na vrh strane


PRES KONFERENCIJA OPŠTINSKOG ODBORA LDP KRALJEVO - piše Slobodan Rajić
Kako iz začaranog kruga?


   • Predstavljen plan rada stranke u kojem su kao glavni zadaci navedeni otvaranje novih radnih mesta, borba protiv narkomanije i kriminala i modernizacija opštinske uprave • Po oceni predstavnika OO LDP Kraljevo, najveći problem je u većem angažovanju sposobnih građana u rešavanju suštinskih životnih i društvenih problema

   Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, Opštinski odbor Liberalno demokratske partije (LDP) Kraljevo, predstavio je neke od najvažnijih ciljeva iz svog plana rada, za koji je rečeno da „ne predstavlja politički markenting, već iskrenu nameru i napor da se pomogne gradu i opštini Kraljevo“. O tome su na pres konferenciji govorili Miran Goljović, Saša Radulović, Jelena Petrović i Budimir Milić, članovi ovog Opštinskog odbora, a novinarima je tim povodom podeljeno i pisano saopštenje stranke.
- Jasno nam je da su most, obilaznica i vodovod veliki problemi Kraljeva, međutim ti problemi su zapravo posledica, a ne uzrok. Suštinski problemi Kraljeva ne leže u mostu i obilaznici, već u slaboj ekonomiji, nesposobnim političarima i nezainteresovanosti građana da se uključe u politčki život svog grada. I to pre svega onih građana koji imaju dovoljno sposobnosti i iskustva da pomognu Kraljevu. U Kraljevu, čini se, više nego u bilo kom drugom gradu postoji prisustvo onog začaranog kruga odnosa između građana i politike. U tom začaranom krugu građani misle da je nemoguće ući u politiku i ostati čestit. Dakle, politika se posmatra kao nešto veoma prljavo, nešto za šta bi trebalo imati veoma debeo obraz ili veoma debele nerve. Sposobni građani stoje po strani, smatraju da su političari korumpirani i nemoralni, ali ipak očekuju promene i uspeh. A ko će onda da donese uspeh? - upozoreno je na pres konferenciji.
Predstavnici OO LDP su istakli da su i oni do pre nekoliko meseci bili nezainteresovani građani i posmatrači, ali da su se okupili u Liberalno demokratsku stranku jer se u njoj razvila ideja da i obični građani mogu da direktno utiču na razvoj opštine i budu ravnopravni političkim subjektima. S tim u vezi, pozvali su sve sugrađane od znanja i iskustva da im se pridruže da bi zajedno pomogli sebi i opštini u kojoj žive.
Kako je naglašeno, LDP će u narednom periodu usmeriti svu svoju pažnju na rešavanje najznačajnijih problema kao što su „stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mesta“ po uzoru i iskustvima uspešnih opštinskih uprava u zemlji i regionu, prevazilaženje „letargije i nezainteresovanosti omladine“ što za posledicu ima problem narkomanije i kriminala i „borba protiv „nesposobnosti opštinskih vlasti da se uhvate u koštac sa problemom modernizacije opštinske uprave i njihove apsolutne neefikasnosti“ .
Na pres konferenciji OO LDP je još jednom oštro osuđeno ispisivanje grafita sa pretećim porukama po zidovima prostorija ove stranke u Ulici cara Lazara u Kraljevu 47/1 i po drugim mestima u gradu i pozvani nadležni državni organi da protiv nosilaca takvih pojava preduzmu zakonske mere.


GRAFITI NA ZIDOVIMA PROSTORIJA OPŠTINSKOG ODBORA LDP KRALJEVO
Preteće poruke


   Na fasadi prostorija Opštinskog odbora Liberalno demokratske stranke u Kraljevu u Ulici cara Lazara 47/1 početkom ove sedmice osvanule su uvredljive i preteće parole ispisane sprejom u vidu grafita, među kojima i „Smrt američkim slugama“.
U saopštenju kraljevačkog Opštinskog odbora ove stranke navodi se „da bi ovo mogao biti izolovan slučaj nezrelog pojedinca da se poslednjih meseci radikalno desničarske organizacije u Kraljevu ne nalaze u propagandnoj ekspanziji“.
Opštinski odbor Liberalno demokratske partije u Kraljevu zahteva zbog toga od organa Ministarstva unutrašnjih poslova da pronađu počinioce ovog krivičnog dela, poručujući da njegove članove i simpatizere ove pretnje nisu uplašile. „Opštinski odbor LDP-a Kraljevo u poslednjih nekoliko meseci postaje snažna i organizovana politička partija sastavljena isključivo od savesnih ljudi koji se ne bave politikom zbog ličnih interesa već jedino žele bolji život za svoju opštinu i državu“, stoji u saopštenju OO LDP Kraljevo.
Pre nekoliko meseci slične pretnje upućene su i nevladinoj organizaciji u Kraljevu „Lingva“, a istom plavom bojom ispisan je i grafit „Ustaše“ iznad ulaza u zgradu u kojoj su smeštene Demokratska stranka i Demokratska stranka Srbije.


OO G 17 PLUS
Osudili pretnje


   Opštinski odbor stranke G 17 plus u Kraljevu osudio je pretnje koje su sadržane u ispisanim grafitima na zidovima prostorija Liberalno demokratske stranke u Kraljevu i podržao ocene i zahteve koje je u saopštenju tim povodom dao Opštinski odbor LDP Kraljevo.


SEDNICA OPŠTINSKOG ODBORA PARTIJE UDRUŽENIH PENZIONERA SRBIJE KRALJEVO
Borba za bolji društveni status


   Prošle sedmice u Kraljevu je održana sednica Opštinskog odbora Partije udruženih penzionera Srbije (PUPS) na kojoj su razmotrene dosadašnje aktivnosti i zadaci ove političke organizacije i izvršena kadrovska dopunjavanja njenih organa i tela. Kako je konstatovano osnovni zadatak Partije udruženih penczionera Srbije je da ulaskom u vlast poboljša socijalni, zdravstveni, finansijski i ukupni društveni status sadašnjih i budućih penzionera.
- Problemi penzionera u oblasti zdravstva, socijalne politike, primanja i uopšte životnog standarda su nas naterali da se faktički organizujemo, da čekamo izbore i da se na izborima se borimo za naš bolji status u državi - istakao je tom prilikom dr Nikola Krpić, predsednik Opštinskog odbora Partije udruženih pencionera Srbije u Kraljevu.
Partija udruženih penzionera ima u Kraljevu oko osam hiljada članova kojki su se i formalno učlanili i organizovali (od ukupno 22.000 penzionera), a u Republici Srbiji oko 400.000 članova. Penzioneri okupljeni u, kako su naglasili, „partiji časnih namera“, smatraju da, s obzirom na brojnost pre svega, na narednim izborima imaju velike šanse da uđu u vlast, a na lokalnom nivou i da budu u vladajuća politička stranka.
- Primera radi, ako u Kraljevu imamo osam hiljada članova, a ako svaki od njih ima u proseku po četiri člana porodice sa biračkim pravom, to je 32.000 članova. Sa tim brojem, dobro organizovani i udruženi, možemo uzeti vlast u Kraljevu - naglasio je dr Krpić.
Na sednici je dopunjen sastav Opštinskog odbora sa nekoliko novih članova i predloženi su njegovi kandidati za članstvo u pojedinim savetima Glavnog odbora stranke. Inače, Partija udruženih penzionera Srbije osnovana je prošle godine u Beogradu kada je održan i njen osnivački kongres, a Opštinski odbor te stranke u Kraljevu konstituisan je u maju 2005. godine i ima 25 članova.Povratak na vrh strane


DEMOKRATSKA STRANKA U KRALJEVU DEMANTOVALA DEMANTI IZ FABRIKE VAGONA - piše Slobodan Rajić
Zakon ne poznaje „zamrzavanje članstva“


   Povodom prošlonedeljnog demantija stavova DS od strane direktora Fabrike vagona AD Kraljevo u vezi zamrzavanja članstva opštinskog menadžera mr Jovana Nešovića u Upravnom odboru Fabrike vagona, Demokratska stranka u Kraljevu na redovnoj konferenciji za novinare održanoj u utorak dala je svojevrsni demanti demantija. Članovi Povereništva DS Kraljevo Milan Samardžić, Dragutin Gajović i Ljubiša Simović izneli su stavove te stranke o „zamrzavanju članstva“ opštinskog menadžera u Upravnom odboru Fabrike vagona, a novinarima je podeljeno i saopštenje u kojem se kaže:
„ Tema održane konferencije DS bila je loša situacija u lokalnoj samoupravi, a ne bilo koji pojedinac koji učestvuje u vršenju lokalne vlasti, iako je izvesno da ukupnoj lošoj situaciji u našoj opštini objektivno doprinose i lica koja su nosioci javnih funkcija i ovlašćenja, te samo u tom kontekstu je pomenut između ostalih i opštinski menadžer.
Međutim, kako sama sadržina demantija nije jasna, jer se barata pojmovima koje zakon ne poznaje „zamrznuto članstvo u UO“, ovom prilikom podsećamo na zakonske odredbe i mislimo da građani Kraljeva zaslužuju odgovore na nekoliko krajnje jednostavnih pitanja.
Zakon o privrednim društvima izričito nalaže lojalnost za članove UO prema privrednom subjektu. Takođe, zakon nalaže izabranim i postavljenim licima savestan rad u opštem interesu. Kako je opštinski menadžer i odbornik u SO Kraljevo, obe funkcije ga obavezuju da štiti interese Opštine Kraljevo, što se u ovom slučaju , kada postoje otvorena pitanja između dva subjekta, objektivno pojavljuje sukob interesa na šta smo već ukazali.
Kao što smo već napomenuli, bilo bi lepo da građani Kraljeva dobiju odgovor na pitanja:
- Da li je opštinski menadžer upisan kao član UO kod nadležnog državnog organa koji vodi privredni registar?
- U kojim sve UO je opštinski menadžer, kao i koje funkcije obavlja ne izuzimajući i stranačke?
- Kolika su ukupna mesečna primanja opštinskog menadžera po osnovu članstva u UO i vršenja javnih funkcija?
Na kraju izražavamo zabrinutost da opštinski menadžer pored tolikih i takvih obaveza može kvalitetno i odgovorno da vrši pomenutu funkciju, čak i ako bismo zanemarili sukob interesa“.
Odgovarajući na novinarska pitanja, članovi Povereništva DS Kraljevo su naglasili da su oni pre svega za poštovanje zakonske procedure u praksi koja poznaje samo zamrzavanje radnog odnosa dok traje javna funkcija, da nisu informisani kakav je doprinos opštinskog menadžera privatizaciji Fabrike vagona i da li on kao član UO prima novčanu nadoknadu, ali da smatraju da je on mogao da pruža takav doprinos i samo kao opštinski menadžer, a ne i izabrani člana UO čime je došao u sukob interesa jer treba da zastupa obe strane u trenutku kada nisu rešena sporna imovinsko-pravna pitanja između lokalne samouprave, FV i njenog novog vlasnika.
Takođe su istakli da nije bitno što DS u Kraljevu, kao i u nekim drugim opštinama u Srbiji gde je na vanrednim izborima postigla neuspeh, funkcioniše kao Povereništvo već kako deluje i da se izborna skupština ove stranke može očekivati na jesen, kad sve pripreme po statutarnoj proceduri stranke budu završene.Povratak na vrh strane


MILOVAN DRECUN, VOJNO-POLITIČKI KOMENTATOR O JEDNOMESEČNOM RATU IZMEĐU IZRAELA I SNAGA HEZBOLAHA - piše Dragan Vukićević
Snage Ujedinjenih nacija neće doneti suštinski mir na Bliski istok!


   • Dok se Liban ne stabilizuje, dok ne stvori ozbiljne državne institucije, dok ne dobije čvrste garancije svih najjačih činilaca u međunarodnoj zajednici da se neće ugrožavati njegov integritet, dok ne stvori jaku armiju koja će moći da kontroliše čitavu svoju teritoriju, a ne da bude kao nekakva paravojska kao što je Hezbolah - tu neće biti čvrstog mira • Pokazalo se u poslednjih 50 godina da gde god da su otišle trupe UN-a, da je retko dolazilo do stvarne stabilizacije. A to pokazuje da dok postoje snage UN-a tu nešto nije u redu, da situacija nije stabilna i da uvek mogu da se očekuju novi incidenti i sukobi

   Jednomesečni rat koji je okončan pre desetak dana između Izraela i snaga Hezbolaha na jugu Libana ostavlja brojna pitanja i dileme o tome šta se zapravo dešava na Bliskom istoku, mada ne i i o pravoj pozadini sukoba koji je iznenada izbio, a takođe „sa lakoćom” i prekinut. Kada su vojnici Izraela počeli da se povlače iz Libana, posle odluke Saveta bezbednosti o upućivanju međunarodnih mirovnih snaga, kao da se zaboravilo na inicijalni događaj za početak rata - zarobljavanje dva izraelska vojnika. O pravom razlogu za početak rata vojno-politički komentator Milovan Drecun kaže:
- Nema sumnje da sukob nije počeo zbog zarobljavanja dva izraelska vojnika. To je samo bio formalni povod. Izrael je kasnije redefinisao svoje ratne ciljeve kao stvaranje „zaštićene zone”, odnosno proterivanje Hezbolaha i njegovih raketnih lansirnih rampi kojima je gađao Izrael. Što se tiče sukoba - teško da bi to moglo da se nazove ratom. Mislim da se radi o jednom planiranom nasilnom uništavanju prvenstveno civilnih ciljeva u Libanu, a onda i raketnih postrojenja i , uopšte, infrastrukture Hezbolaha, koji opet ne može da se svede pod okvire nekakve organizovane armije, već pre bi se moglo reći da je reč o jednom islamističkom fanatizovanom pokretu koji jeste dobro naoružan, ali koji ne može da ima snagu jedne armije kao što je izraelska. Naročito zbog nedostatka oklopne komponente, tenkovske i artiljerijske jedinice, ali zato poseduje rakete kojima može da gađa ciljeve u Izraelu. Prema tome, kada se razmatra zašto se sve to desilo i koja je prava pozadina, nema nikakve dileme da je reč o globalnim igrama koje stoje u pozadini i da se radi o preuređenju područja na kome se naleze Izrael i Liban, ali i susednih oblasti, kao što su recimo Iran, Sirija... Uopšte, to područje koje se u literaturi američkih stratega prvenstvone naziva ne Bliski, Srednji ili Daleki istok, već Veliki srednji istok. Dakle, mislim da tu treba tražiti ciljeve ovog izraelskog napada na Liban i opravdanje, a da bi se dobio odgovor na pitanje zašto je došlo do rata, mora se odgovoriti i na pitanje kako se završio taj rat, da li ima pobednika, ko je šta dobio.
• Stiče se utisak da je rat sa Hezbolahom samo „generalna proba” za nešto ozbiljnije. Kakav je Vaš stav?
- Mislim da je ovo jedna snažna priprema SAD-a prevashodno, i njenog najvernijeg saveznika - Velike Britanije i, svakako, Izraela na tom području, za moguć napad, bez obzira da li bi to bio ograničen ili možda sveobuhvatan, za stavljanje pod kontrolu Irana ili Sirije. Jer, ne sme se zaboraviti da su pripreme za napad na Iran uveliko bile u toku prošle i ove godine. Naime, najpre je došlo do smirivanja situacije potpisivanjem sporazuma između Izraela i Palestinaca. Zatim se dogodilo nešto što je promaklo analiti-čarima, odnosno da su Sirijsci posle onog atentata na libanskog predsednika za koji je Sirija bila optužena, što je bilo moguće očekivati, morali da se povuku iz doline, jer bi bili opasno ugroženi zbog vojnih snaga koje bi krenule, ili na samu Siriju ili čak na Iran. Već po tim činjenicama, ali i sudeći prema prelociranju američkih vojnih baza na jugoistok Balkana, posebno na prostore Bugarske i Rumunije, i po čvrstoj kontroli koju imaju na Kosmetu, gde imaju ogromnu bazu, i nakon potpisivanja onog sporazuma o tranzitu NATO snaga preko naše teritorije, bilo je jasno da se vrše ozbiljne pripreme za napad na Siriju ili Iran, ili na obe zemlje.
U slučaju napada na Siriju ili Iran, moglo se realno očekivati da bi u pomoć tim zemljama mogli priteći pokreti kao što je Hezbolah i da oni mogu da napadaju ciljeve kao što su američka vojna postrojenja i američke sdnage, ali da mogu da napadnu i Izrael, da li nekim teroroističko-deverzantskim akcijama ili raketnim napadima, a u svakom slučaju da tako uvuku Izrael u neke veće sukobe, što bi sigurno animiralo i ujedinilo muslimanski svet, naročito u tom regionu, da se ujedinjeno suprotstave eventualnom američko-britanskom napadu na Siriju i Iran.
• Kakva je uloga Izraela u tim „kalkulacijama”?
- U tom smislu mislim da su Izraelci imali zadatak najpre da uvide kolika je zaista snaga Hezbolaha i da značajno umanje njegove kapacitete, odnosno da ga marginalizuju do te mere da prestane da postoji kao izbiljnija opasnost u eventualnom predstojećem okrašju sa Iranom ili Sirijom. Ponavljam, bez obzira da li bi to bio jedan ograničen napad ili možda sveobuhvatnija akcija.
• Da li je u ovom jednomesečnom ratu Izrael ostvario svoj ratni cilj?
- Mislim da se u tim kalkulacijama Izrael ipak „oklizunuo”, da nije uspeo da nanese ozbiljnije gubitke Hezbolahu. Hezbolah i dalje ima veliki broj raketa, pokazao je da je sposoban i opremljen da tuče izraelsku teritoriju, da njihova raketna postrojenja nisu uništena u tolikoj meri da Hezbolah nije u stanju u budućnosti da izvodi napade na Izrael i tu nema dileme da li Hezbolah te rakete dobija od Sirije ili od Irana ili drugih snabdevača i da može i dalje da ih nabavlja.
Izrael jeste uspeo da postigne jednu, da tako kažem, vakuum-zonu bezbednosti na jugu Libana koja sada treba da bude pod kontrolom međunarodnih snaga, ali i nejake libanske armije, možda pre garde nego armije, ali to nije čvrsta garancija da se Hezbolah neće instalirati u taj deo teritorije, a s druge strane ipak je to bio okršaj između, s jedne strane Irana, Sirije i uopšte jednog dela muslimanskog sveta, i Izraela, odnosno Sledinjenih Država s druge strane. Iza Hezbolaha su stali Iran i Sirija, a što je pokazalo s obzirom na podršku naroda Libana za toliki otpor i gotovo apsolutnu podršku Hezbolahu, da je moguć otpor Izraelu i SAD-u, uprkos ogromnim žrtvama civilnog stanovništva, jer je neprihvatljivo da toliko civila pogine u jednoj ipak ograničenoj operaciji, reklo bi se sofistiociranim oružjem kojim je Izrael raspolagao.
• Kakvu pouku mogu iz ovog rata da ponesu obe strane?
- U svakom slučaju došlo je do opipavanja pulsa, do igre nerava, oprobani su mišići na obe strane, ali u ovom slučaju Amerikanci moraju da budu sigurni da će Hezbolah ipak biti činilac koji bi u jednom trenutku mogao da ih destabilizuje ukoliko krenu u neku akciju.
S druge strane se pokazalo da Hezbolah nije toliko jaka organizacija da može da se ozbiljno suprotstavi jednoj vojnoj sili kao što je bila kolona izraelskih trupa koje su upale u Liban i u tom smislu Amerikanci i Izraelci moslim da mogu biti zadovoljni. Tim više što nije došlo do očekivanog jedinstva, odnosno najpre uznemirenja, pa jedinstva u muslimanskom svetu, već su najžešće reagovali samo Sirija i Iran, koje su, uostalom, i na udaru američkih planova, a da je s druge strane Izrael pokazao da je spososoban što se stanovništva tiče da izdrži te raketne udare, koji su, eto, naneli i određene civilne gubitke, ali ne preterane. Međutim, jako je zanimljivo da je Izrael izgubio veliki broj vojnika i to pokazuje da su borbe bile žestoke i da prednost u oklopnim i artiljerijskim jedinicama, uopšte u svim sistemima, uz preterano masovnu upotrebu avijacije, da to ništa nije značilo i da je Hezbolah verovatno uspeo u tim direktnim sukobima u naseljenim mestima da Izraelu zada veoma teške gubitke. Ne treba zanemariti podatak da je Izrael izgubio više od sto vojnika u jednoj ipak kratkotrajnoj, ograničenoj operaciji.
• Da li to znači da je posle ovog sukoba moguć i rat širih razmera na Bliskom istoku i ko je zapravo u ovom ratu pobednik a ko poražena strana?
- Dakle, smatram da je to sve bila priprema u zavisnosti od razvoja događaja za Iran ili Siriju i tu bih rekao da je situacija možda „egal”, izjednasčena, ali za nijansu na strani Izraela, odnosno SAD-a, jer se pokazalo da Hezbolah, iako jeste veoma tvrd orah, ipak nije taj faktor koji bi mogao u određenom trenutku da ozbiljnije poremeti realizaciju američke i britanske, pa, rekao bih, i izraelske planove. Ali svakako nije ni činilac za potcenjivanje, što je pokazao žestokim otporom i nanošenjem velikih gubitaka Izraelu, pri čemu prvenstveno mislim na vojnu silu.
• Kakva je pesrepktiva tog regiona u dogledno vreme?
- Ja se bojim - isto kao što je bilo proteklih pedeset godina. Čas ima rata, pa prividan mir, pa eskalacija nasilja i radikalizma, terorizam, i mislim da na ovaj način ništa neće biti rešeno. Jednostavno, Liban je tako slabašna tvorevina, zemlja koja nema jaku armiju i ne može da razmišlja o tome da dogledno postane neka stabilna država. Slična situacija je i kod nas: kada uništite jednu državu, armiju i bezbednosni sistem, to samo može da bude moneta za potkusurivanje, što se sada i pokazalo, a ceh plaćaju njeni građani. Inače, dok se Liban ne stabilizuje, dok ne stvori ozbiljne državne institucije, dok ne dobije čvrste garancije svih najjačih činilaca u međunarodnoj zajednici da se neće ugrožavati njegov integritet, dok ne stvori jaku armiju koja će moći da kontroliše čitavu svoju teritoriju, a ne da bude kao nekakva paravojska kao što je Hezbolah, mislim da tu neće biti čvrstog mira. Jer, Liban je imao period kratkog primirja, od povlačenja Izraelaca, jedno pet, šest godina, a imao je decenijama i građanski rat... Tako da ne vidim neku blistavu pesrspektivu, odnosno sve dok Amerikanci ne završe preuređenje tog prostora, ako ga ikada i završe, tu će biti nestabilnosti a samo će se privremeno smirivati. Jer, pokazalo se u poslednjih 50 godina da gde god da su otišle trupe UN-a, da je retko dolazilo do stvarne stabilizacije. A to pokazuje da dok postoje snage UN-a da nešto nije u redu, da situacija nije stabilna i da uvek mogu da se očekuju novi incidenti i sukobi.Povratak na vrh strane


SRĐAN SPASOJEVIĆ, PREDSEDNIK OKRUŽNOG I ČLAN IZVRŠNOG ODBORA NOVE SRBIJE O ORGANIZACIONOM I KADROVSKOM JAČANJU STRANKE - piše Slobodan Rajić
Odbori Nove Srbije u svim opštinama Raškog okruga

   „Nova Srbija, politička stranka predvođena Velimirom Ilićem, ministrom za kapitalne investicije koji je dva puta u anketama izabran za najuspešnijeg i najpopularnijeg ministra u sadašnjoj Vladi Srbije, zajedno sa podpredsednicima i kompletnim rukovodstvom i članstvom, poslednjih godina doživela je izuzetan uspon u svakom pogledu. To se najbolje može videti iz najnovijih istraživanja javnog mnjenja po kojima bi Nova Srbija prešla izborni cenzus ako bi u ovom trenutku došlo do parlamentarnih izbora u Republici. Po tim anketama Nova Srbija ima podršku oko šest odsto biračkog tela. To je veliki stimulans, ali i velika obaveza, da radimo još bolje jer smo dugo bili na ivici cenzusa, a mediji i agencije su nam davali manje nego što zaslužujemo. Konačno su, ipak, konstatovali da prelazimo izborni cenzus i ja sam siguran u to jer po nekim istraživanjima rejting Nove Srbije kreće se između 7 i 8 odsto“ - kaže za naš list Srđan Spasojević, predsednik Okružnog odbora Nove Srbije za Raški okrug sa sedištem u Kraljevu i član Izvršnog odbora Nove Srbije.
• Gospodine Spasojeviću, šta je doprinelo takvom rejtingu Nove Srbije i pobedama vaše stranke na više ovogodišnjih prevremenih lokalnih izbora?
- Nova Srbija je kao stranka praktično postoji osam godina. U početku se njen rad bazirao uglavnom na okolinu Čačka odakle je predsednik stranke Velimir Ilić, ali je naša stranka svih ovih godina bila u stalnoj uzlaznoj liniji. Ove godine kandidati NS su pobedili na nekoliko vanrednih izbora za predsednike opština. Najveća i najvrednija pobeda bila je u Kraljevu. Izuzetno su nam, međutim, važne i pobede u Kovinu i Ražnju, a one su došle posle velike pobede u Kraljevu što pokazuje da je kraljevački izborni rezultat Nove Srbije imao veliki odjek i da se pozitivno reflektovao na uspehe naše stranke na izborima u drugim opštinama.

STALNO U NARODU
- Naravno, ovi uspesi nisu došli sami od sebe. Pre svega, naš predsednik Velimir Ilić sa saradnicima svakodnevno je prisutan u narodu, ne samo kao političar, već zaista kao pravi neimar Srbije. Kao što se vidi, on nema odmora, radi i subotom i nedeljom, ne ide na godišnji odmor. Praktično, ne postoji deo Srbije koji nije obišao bar jedanput, tako da je kroz neposredan razgovor sa funkcionerima i građanima potpuno informisan o svim problemima, od najsitnijih do najkrupnijih, koje treba rešavati i držati pod kontrolom. Od onih u glavnom gradu Beogradu, preko Kraljeva, Kragujevca, Niša, do onih u najmanjim opštinama kakve su na primer Negotin, Plandište, Žitište i druge. Njegova neiscrpna energija sigurno i nama, njegovim saradnicima, predstavlja veliki impuls da svi maksimalno ulažemo napore u ostvarivanju konkretnih zadataka i ciljeva. Jednostavno, uz ministra Ilića ne možete da budete neaktivni ako ste u poziciji da vršite vlast, nema improvizacije i odmora, već smo svi na terenu i uz velikii rad dolaze i uspesi. Razume se, uspesima su doprineli i odlična organizacija i markenting u svim izbornim aktivnostima.
• U koliko opština imate predsednike opština i u koliko ste sa odbornicima zastupljeni u lokalnoj vlasti u Srbiji?
- Mi trenutno u 19 lokalnih samouprava u Srbiji imamo predsednike opština, a u 93 opštine imamo odbornike, od kojih u 72 učestvujemo u lokalnoj vlasti i to je dokaz našeg velikog političkog rejtinga o kome sam govorio. Naravno, to je velika čast ali i obaveza da nam u Srbiji toliki broj građana ukazuje poverenje. Nova Srbija trenutno ima blizu 70.000 članova, uz veliki broj simpatizera, i taj se broj svakim danom uvećava, a najbolji primer je opština Kraljevo gde je broj članova NS utrostručen od kada je naš kandidat za predsednika opštine dr Miloš Babić pobedio. To poverenje nije rezultat neke prazne priče, jer je pokrenuto i urađeno puno toga i narod prepoznaje u potezima ministra Ilića i Nove Srbije iskrenu želju i nameru da ulaže i da se radi i gradi. Nova Srbija sarađuje pre svega sa DSS-om i na svim prevremenim lokalnim izborima uglavnom smo išli zajedno uz međusobnu podršku. Imamo stalnu saradnju i vidi se da je to dobitna kombinacija. Tako je praktično i u drugim opštinama u kojima je Nova Srbija podržala kandidate DSS-a ostvarena takođe izborna pobeda. Najveći uspeh bio je nedavno u Užicu gde je pobedio upravo kandidat DSS-a.
• Kakva je organizacija stranke na području Raškog okruga za koji ste kao predsednik Okružnog odbora NS pre svega odgovorni?
- Trend političkog jačanja stranke je prisutan i u Raškom okrugu. Pre svega u Kraljevu zbog blizine Čačka i stalne komunikacije sa predsednikom Ilićem koji je više puta mesečno prisutan na našoj teritoriji. U Kraljevu smo krajem prošle godine imali izbornu skupštinu i od tog momenta, zahvaljujući vrhunskoj predizbornoj kampanji koja je odrađena u najtežim uslovima tokom zime, kandidat NS za predsednika opštine dr Miloš Babić je ubedljivo pobedio sa 22.000 osvojenih glasova, ostavivši daleko iza sebe sve svoje protivkandidate. Opštinski odbor NS u Kraljevu na čelu sa predsednikom Tomom Ilićem je izuzetno angažovan i slobodno mogu da kažem da smo posle Čačka među najjačim odborima NS u Republici. Dokaz za to je i što imamo dva člana Izvršnog odbora stranke u kojem je pored mene i Milutin Lukić koji je dao veliki doprinos svim uspesima stranke i investicijama u Kraljevu.

ZAOKRUŽENA ORGANIZACIJA
- Odličan je i rad Nove Srbije na teritoriji Vrnjačke Banje gde se broj članova stalno uvećava, a organizacija širi i gde nam je predsednik Opštinskog odbora Zoran Živanić i član Opštinskog veća i postiže sve bolje rezultate. Prošle godine smo imali izbornu skupštinu u Novom Pazaru i tamo Novu Srbiju predvodi izuzetan ugledni privrednik, inženjer Vujica Tiosavljević koji svoj posao zaista radi na vrhunskom nivou. Ove godine smo u aprilu ponovo formirali, posle malog zastoja, novi Opštinski odbor u Raškoj u kojoj su se potpuno se ujedinile sve snage na čelu sa predsednikom Ivicom Premovićem.
- Najzad, prošle subote Nova Srbija je u Raškom okrugu zaokružila kompletno svoju stranačku infrastrukturu jer je u Tutinu, kao poslednjoj opštini u ovom okrugu u kojoj nismo imali organizaciju, održana izborna skupština. Izabran je Opštinski odbor Nove Srbije, a za predsednika profesor Milovan Zečević. To je zaista bila impozantna skupština za opštinu Tutin, a veliki odziv pokazao je da je Nova Srbija postala stranka za svaki respekt. Dakle, ovom izbornom skupštinom naša stranka je zaokružila svoju organizaciju i sada je prisutna u svih pet opština Raškog okruga.
• Novi pazar i Tutin su višenacionalne zajednice koju čine Srbi i muslimani, odnosno bošnjaci. Da li među članovima imate pripadnike obe nacije i kakav je odnos NS prema njima?
- Mi kao stranka ne vršimo nikakve podele među ljudima i otvoreni smo za sve ljude dobrih namera, za sve ljude koji žele dobro jedni drugima. Sigurno da nam je u višenacionalnim sredinama posebno drago kada nam osim Srba i pripadnici drugih nacija i veroispovesti postanu članovi i simpatizeri što pokazuje da je Nova Srbija jedna demokratska stranka, stranka koja ne deli ljude po bilo kom osnovu i svima želi dobro bez obzira na nacionalnu ili drugu pripadnost. U Novom Pazaru imamo veliki broj članova muslimanske ili boš-njačke pripadnosti, a i potpresednik stranke je pripadnik te nacionalnosti. U Tutinu, od 72 člana trenutno 11 su muslimani ili bošnjaci i mi smo veoma zadovoljni što je to tako.
• U septembru se u Novom Pazaru održa-vaju prevremeni lokalni izbori. Kako se Nova Srbija priprema za njih?
- Za 10. septembar su u Novom Pazaru raspisani izbori za odbornike lokalne skupštine. Nova Srbija i DSS će na tim izborima nastupiti sa zajedničkom listom i predizborna kampanja je u toku. Nadamo se da ćemo zajedno uspeti da napravimo dobar rezultat i siguran sam da ćemo biti konstruktivni ako uđemo u opštinsku vlast i kao i do sada dobro sarađivati sa tamošnjom lokalnom vlašću, a to se najbolje vidi na terenu. Naime, Novi Pazar je trenutno, kao i Kraljevo, jedno veliko gradilište. Krajem 2005. godine izgrađen je put Novi Pazar - Golija koji je otvorio i pustio u saobraćaj premijer Vojislav Koštunica zajedno sa ministrom Velimirom Ilićem. Tada je dogovoreno da se krene u projekat i trenutno se radi obilaznica oko Novog Pazara. Radi se i sanacija puta prema Tutinu i s obzirom da je Golija prioritet, sa izgradnjom puteva Studenica - Ivanjica, Gradac - Rudno, Rudno - Studenica i mnogih drugih, stvoriće se povoljni uslovi za razvoj poljoprivrede, šumarstva, turizma i ukupno ovog kraja, jer bez razvoja nema ni perspektive ni opstanka ljudi na tom prostoru.

ISPUNjAVANjE OBEĆANjA
- Kad već pominjete rezultate, koje su najvažnije investicije koje je u Kraljevu pokrenula Nova Srbija kroz lokalnu samoupravu i preko Republike i da li se data obećanja ispunjavaju?
- U Kraljevu je i pre nego što je dr Babić izabran za predsednika opštine ministar Ilić pokrenuo veliku investiciju - izgradnju zaobilaznice čime će se rešiti problem saobraćajnog kolapsa u centru Kraljeva, pre svega u ulicama Dimitrija Tucovića i Vojvode Putnika. Posebno je bitno što je ministar Ilić razumeo nagomilane probleme Kraljeva i više puta naglasio da je Kraljevo sa velikim prilivom izbeglica i raseljenih lica praktično dobilo još jedan grad u gradu, a preko njega je i cela Vlada Srbije je sagledala kao prioritet rešavanje problema Kraljeva zbog doseljavanja oko 30.000 novih stanovnika u ovaj grad. Evo, već su u završnoj fazi deo obilaznice na levoj strani Ibra i novi most, a sa ubrzanim rešavanjem imovinsko-pravnih i drugih problema, mislim da ćemo uskoro dobiti obilaznicu do Ratine, kao „baj-pas“, prelazno rešenje, a zatim ići na realizaciju glavne obilaznice u sklopu autoputa Preljina-Pojate. Jako je bitno što je započela izgradnja i novog mosta u Kraljevu pored postojećeg i da su tu investiciju podržale sve vladajuće stranke u opštini jer će sa njom takođe znatno biti rasterećen saobraćajni kolaps u gradu. Podsetio bih da smo 2005. završili obilaznicu oko manastira Žiče, a da se trenutno čitav kompleks manastira uređuje u sklopu proslave 800 godina postojanja našeg manastira koji će biti jedan od najlepše uređenih u Srbiji. Prošle godine smo uz pomoć Republike asfaltirali put prema Goču, bila je i velika investicija na Bunjačkom Brdu na sportskim terenima za mlade, radi se put prema Rudnu i Ivanjici, završava kompletna rekonstrukcija Ibarske magistrale prema Ušću, put Dragosinjci-Brekinje, Ravni Gaj -Kraljevo, u planu je rekonstrukcija starog puta Kraljevo-Čačak, da ne pominjem mnogobrojne manje investicije u putnoj privredi, ali i brojne kapitalne investicije u oblasti vodosnabdevanja, gasifikacije...
- Slična je situacija u ostale četiri opštine na području Raškog okruga u kojima se nikada više nije radilo i gradilo u poslednjih 20-tak godina. Kad je u pitanju Vrnjačka Banja, pored proširenja turističkih objekata, pomenuo bih samo planirani projekat izgradnje 3-4 kilometra puta radi povezivanja kraljevačkog i vrnjačkog dela Goča, te naše planinske lepotice. U Raškoj je prioritet put od Raške preko Rudnice do Kopaonika, kao i sanacija starog puta Raška - Novi Pazar. Neke značajnije investicije u Novom Pazaru već sam pomenuo, a u toku su i brojni radovi na regionalnim i lokalnim putevima u opštini Tutin.
- Puno se radilo i radi na železnici u našem kraju. Železnički čvor u Kraljevu je dobio tri savremene putničke garniture a uskoro će i četvrtu. Železnički saobraćaj je oživeo i putnici su, što je najvažnije, prezadovoljni komforom i kavlitetom usluga. Kraljevački čvor je dobio i dve češke manevarke zahvaljujući razumevanju generalnog direktora Železnica Srbije Milanka Šarančića. Osim toga, u Srbiji ima oko 3.600 pružnih prelaza, a prioritet u izgradnji dobila su tri na području kraljevačke opštine - u Mrsaću, Vrbi i Konarevu čime će se bezbednost prelaska pruge, posebno za decu koja idu u školu, potpuno osigurati. Naravno, strateške investicije su elektrifikacija pruge Čačak - Kraljevo koja je u toku i rekonstrukcija železničke stanice u Kraljevu koja je u planu.
- Kako ocenjujete dosadašnji rad dr Miloša Babić, predsednika opštine Kraljevo, koji je iz Vaše stranke ali i predsednik svih građana?
- Mogu da kažem da predsednik opštine dr Miloš Babić veoma dobro obavlja svoj posao kao što je bio vrhunski profesionalac kao anesteziolog. Praktično svakog dana je prisutan u opštini, ima strpljenja da sasluša veliki broj građana. Tu je mnogo zahteva, teških situacija. Imao je jedno vreme probleme da konstituiše svoj tim, ali je on formiran i sada će mu biti svakako lakše. Veoma se dobro snašao i puno toga je urađeno za ovih 4-5 meseci od kako je preuzeo dužnost predsednika opštine. Počeli su radovi na novom mostu, nastavljaju se radovi na poluobilaznici i mnoge druge investicije. Dr Babić je često i na terenu, među ljudima, ima strpljenja i mislim da je na dobrom putu da napravi dobar rezultat i da sve ono što je obećano u predizbornoj kampanji i ostvari. Naravno, ne može sve sam, za to je potreban i konsenzus u vladajućoj koaliciji, pre svega odbornika, a ja se nadam da su neke početne nesuglasice, koje su i normalne posle izbora u kojima su kandidati nekih stranaka izgubili, prevaziđene i siguran sam da ćemo ga svi podržati u interesu Kraljeva. Osim toga, predsednik Babić ima mudrosti da objedini sve pozitivne snage, pre svega u vladajućoj koaliciji i siguran sam da rezultati neće izostati. Naravno, veoma je bitno što postoji i velika podrška Vlade Srbije, posebno ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića koji je više puta ovde dolazio i razgovarao sa privrednicima i svim drugim opštinskim strukturama. Očekujem da će ta svakodnevna saradnja opštine i Vlade, uz sve ono što sam prethodno naglasio, Kraljevu obezbediti da ponovo bude jak privredni i društveni centar u Republici.

ODGOVOR OPOZICIJI
- Šta biste odgovorili opoziciji koja javno u poslednje vreme kritikuje predsednikov rad i rad vladajuće koalicije koju čini i Nova Srbija?
- Opozicija zato i postoji i ja je razumem jer je i Nova Srbija dugo bila opozicija. Treba prihvaatiti svaki stav opozicije koji je konstruktivan, dobronameran, usmeren ka pobošanju stvari, ali neke proizvoljne priče da se ne radi, da se odugovlači i da se ne ispunjavaju obećanja jednostavno ne stoje i ne mogu se prihvatiti. Mi na njih čak ne želimo ni da odgovaramo jer je bespredmetno kada se i golim okom vidi da je Kraljevo jedno veliko gradilište. Ja sam u Skupštini opštine jednom od „kritičara“ odgovorio da je sada jako teško doći iz Kraljeva do Beograda i drugih gradova jer se na svim pravcima nešto gradi: kada krenete preko Rudnika put je delimično zbog radova donedavno bio zatvoren, sada kada krenete ka Kragujevcu dočeka vas semafor na putu zbog gradilišta, prema Ušću takođe... Svuda radovi, a da li nešto može bolje - opozicija može na to da ukaže, ali argumentovano, a ne proizvoljno! Uostalom, narod, koji je najbolji sudija i na prošlim izborima sve je to jasno ocenio kada nam je odao priznanje ne samo za ono što činimo u Kraljevu nego i u čitavoj Srbiji koja je zaista veliko gradilište. Opozicija je imala kandidate na izborima i zna se kako su prošli - to im je naš odgovor na „kritiku“!? Mi ih čujemo, ali nastavljamo svakodnevno da radimo i nemamo vremena da odgovaramo na neke neutemeljene optužbe.
- Ipak, pored već započetih investicija u Kraljevu, čemu bi trebalo dati prioritet u narednom periodu?
- S obzirom da će praktično sa svim ovim investicijama u putnoj i saobraćajnoj mreži u Kraljevu i oko njega, u Raškom okrugu, taj deo biti izuzetno dobro zaokružen, prioritet mora da bude izgradnja hale sportova. Kraljevo ima tu obavezu pre svega prema deci koja žele da se bave sportom i vredno treniraju u brojnim klubovima, ali i prema sportskim legendama ovog grada kakvi su, na primer, Duci Simonović i Vlade Divac. Mislim da izgradnja nove hale treba da bude prioritet svih građana, ne samo političkih struktura, jer postojeći uslovi u sadašnjoj sali su ispod svakog nivoa za jedan ovakav sportski grad. Takođe, raduju nas poslednji uspesi naših vaterpolista, ali i oni poput rukometaša, nemaju uslove da kao prvaci pređu u viši rang zbog nepostojanja zatvorenog plivačkog bazena. Mi smo rukometašima, zahvaljujući razumevanju komšija, omogućili da utakmice igraju u novoj hali Atenici kod Čačka, na 25-30 kilometara od Kraljeva, ali za vaterpoliste i plivače nemamo rešenje osim izgradnje zatvorenog bazena.Povratak na vrh strane


NOVE ŽIČARE NA KOPAONIKU
Od Vlade - četiri miliona evra


   Ministri finansija, turizma i kapitalnih investicija u Vladi Srbije, Mlađan Dinkić, Bojan Dimitrijević i Velimir Ilić, svečano su danas otvorili radove na izgradnji dve nove žičare na Kopaoniku, čija je ukupna vrednost 7,8 miliona evra.
Za ovaj projekat Vlada je iz Nacionalnog investicionog fonda izdvojila četiri miliona evra.
Ministar trgovine i turizma Bojan Dimitrijević najavio je da će do kraja ove godine iz redovnih prihoda Vlade biti uloženo 400 miliona dinara u zimske turističke centre.
U narednih godinu i po dana, dodao je on, iz Nacionalnog investicionog fonda biće izdvojeno oko 12 miliona evra za izgradnju skijališta, pošto je, kako je rekao, razvoj zimskog turizma jedan od prioriteta Vlade.
On je izjavio i da je neophodno formirati Agenciju za razvoj turizma koja bi rukovodila projektima u toj oblasti.
Ministar finansija Mlađan Dinkić rekao je da bi u narednih mesec dana trebalo da bude raspisan tender za izgradnju luksuznog hotela na mestu hotela ,,Bačište" na Kopaoniku.
,,Vlada je izdvojila sredstva da do početka zimske sezone skijalište Krčmar bude očišćeno od zaostalih kasetnih bombi. Javno preduzeće Skijališta Srbije preuzelo je sva skijališta koja će biti u državnom vlasništvu i čiji će prihodi biti korišćeni za dalji razvoj turizma", naveo je Dinkić.
On je najavio da bi do kraja godine trebalo da budu privatizovani Geneksovi hoteli na Kopaoniku.
Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić rekao je da je u putnu infrastrukturu ka zimskim turističkim centrima Srbije do sada uloženo više od 50 miliona evra.
,,Za privlačenje stranih investitora da ulažu u turizam najvažnija je izgradnja putne infrastrukture, jer sam put do neke planine nekada vredi više nego hoteli na njoj", naglasio je Ilić.
Prva faza radova na žičarama Duboka 1 i Duboka 2 trebalo bi da bude završena do sredine decembra, kada će svaka od njih moći da primi 1.800 skijaša na sat. Posle završetka kompletnih radova kapacitet će biti 2.400 na sat.Povratak na vrh strane


LIČNI STAV
Objektivno sagledati svačiju krivicu

   Povodom objavljivanja video snimaka o zločincima koji su počinili hrvatski i muslimanski vojnici u akciji ,,Oluja", protiv srpskog civilnog stanovništva, oglasili su se mnogi akteri tih događaja i rukovodeći ljudi iz Hrvatske i muslimanskog dela rukovodstva iz Bosne i Hercegovine.
Čitajući izjave tih ljudi, a posebno hrvatskog predsenika Stjepana Mesića i predsedavajućeg predsedništva BiH Sulejmana Tihića, bilo bi krajnje oportuno i nečasno prećutati i odlučno se i argumentovano ne suprostaviti njihovom tumačenju video snimaka i ne podsetiti na njihovo delovanje u vreme kada se sve to događalo. Ne treba zaboraviti i njihovu ulogu pre tih događaja.
Hrvatski predsednik Mesić, kaže da je video snimak iz ,,Oluje" podmetnut i pokušaj izjednačavanja krivice i zločina. Reče i da zločine nisu činili hrvatski vojnici. Na suprot njegovoj sumnji, prikazano na video snimku je, samo delić zlodela koje je hrvatska vojska činila, bilo kako se nazivala, bojovnici, zenge, crne mambe, nad srpskim narodom u Hrvatskoj. Njegova sugestija da Srbija treba da se suoči sa istinom je cinizam. To zapravo treba da učini Hrvatska i on lično, da se suoči sa istinom, da doživi katarzu i da shvati da je sve počelo od njega i Franje Tuđmana, a ne, kako on tvrdi od Miloševića, kako kaže da na ruševinama Jugoslavije stvara Veliku Srbiju. Teza o Velikoj Srbiji nije se održala ni pred Haškom tribunalom, pa je bespredmetno i pominjati je.
Na suprot tome, oni koji su najviše doprineli razbijanju Jugoslavije, kao što je Mesić, pokušavaju da svoja nedela i doprinos da dođe do međunacionalne i međuetničkog krvoprolića, prebace na drugog. Sve što se događalo i uloga svakog pojedinca u razbijanju zajedničke države, po cenu najvećih žrtava, ne može se zaboraviti i prebaciti na drugog. Tu je posebnu ulogu imao Mesić kao najodgovorniji čovek na funkciji koju je vršio. Upravo se Hrvatska mora suočiti, ne samo sa nedelima prikazanim na video snimku, već i sa egzodusom i etničkim čišćenjem koje je izvršila nad srpskim narodom, u ovom kao i u Drugom svetskom ratu. Zbog zločina i progona koji su izvršili nad srpskim narodom sada u Hrvatskoj živi svega 4,5 odsto srpskog stanovništva, dok ih je pre progona i etničkog čišćenja u ,,Oluji" bilo preko 16 odsto, a pre Drugog svetskog rata 25 odsto. Kada Hrvatska i najodgovorniji ljudi u njoj, budu toga svesni, onda će umreti proslave ,,Oluje" kao ,,najveće" kako oni kažu, ,,Pobjede u domovinskom ratu", svake godine se javno izvinjavati svojim sunarodnicima srpske nacionalnosti, za žrtve i masovni progon koji su nad njima izvršili. To je ključ i osnov za stvarno pomirenje, uz praktične mere da se prognanom narodu stvore uslovi i obezbedi masovan povretak, kao što su masovno proterani uz velike žrtve a sva imovina opljačkana i uništena.
Na suprot Mesiću, Sulejman Tihić, predsedavajući predsedništva BiH uz podršku da pravosudni organi procesuiraju sve odgovorne za ratne zločine, kritikuje rukovodeće ljude iz Vlade Srbije i Republike srpske, da njihove izjave imaju za cilj izjednačavanje agresora i branioca. Ovakvim pristupom i on pravda zločine koje je počinio 5. korpus Armije Republike BiH u akciji ,,Oluja" pod komandom generala Atifa Dudakovića. Oni su, kaže, branili i odbranili svoju zemlju i narod od agresora. Ništa nije rekao ko je bio agresor, ko je i kako je započeo rat i protiv koga.
Dobro je poznato da su ratu u BiH predhodili sledeći događaji:
Jednostrano organizovan referendum, bez saglasnosti srpskog naroda o izdvajanju BiH iz SFRJ. zatim, napad na srpske svatove u Sarajevu i ubistvo starog svata. Sledeći događaj je mučki izveden napad na vojsku u Dobrovoljačkoj ulici, kada se povlačila iz Sarajeva, uz predhodno postignut dogovor sa muslimanskim vođstvom i Alijom Izetbegovićem. U ovom napadu su ubijeni nedužni mladi vojnici i njihove starešine. Zatim, povlačenje JNA iz Tuzle, u kome je izvršen pravi masakar nad nedužnim vojnicima. Ovi događaji i atak na srpsko stanovništvo u Sarajevu i drugim mestima širom Bosne, bili su uvod za međuetnički skup. Srbi su u takvoj situaciji bili prinuđeni da se oragnizuju za odbranu od nasilja muslimanskih paravojnih formacija i mudžahedina koji su, kao pripadnici muslimanske vojske, na najsvirepiji način mučili i klali Srbe, slikajući se sa odsečenim srpskim glavama.
Sve je to uzrokovalo međusobno ubijanje i zločine sa obe strane. Izvršen je pogrom na 50 srpskih sela u regiji Bratunca i okoline, koja su spaljena i opljačkana uz velike žrtve i stradanja srpskog naroda. U ovom pogromu je ubijeno preko 3.500 srpskog stanovništva. Kao odmazda, nakon toga, dolazi stradanje Muslimana u Srebrenici, i tako zločin za zločinom i na jednoj i na drugoj strani. To je tragedija međuetničkog rata koji je izazvan, kako se iz napred iznetog vidi oa strane Muslimana, a nikakve agresije spolja nije bilo.
Nakon svih nevolja i zločina sa obe strane, dolazi najsramnija hrvatska akcija ,,Oluja" prikazana samo jednim delom na video snimku, u kojem se vide zločini koji su nad srpskim izbeglicama vršili pripadnici 5. korpusa Armije RViH pod komandom generala Atifa Dudekovića. Nije prvi put da Muslimani u saradnji sa Hrvatima udruženim snagama ubijaju Srbe i srpski narod. To su činili i u prošlom ratu, kao i u ovim međuetničkim ratnim sukobima. Uvek su Srbi najviše stradali, a pored toga i optuženi za nedela koja su njima činjena, kao što su progoni, ubijanje, silovanje i dr. To, nažalost i sada bez imalo stida i morala, čini general Atif Dudaković, pravdajući svoje zločine i zločine svojih vojnika nad Srbima prikazanim na video snimku u ,,Oluji".
Spasoje Popadić


POVODOM POLUISTINA O MOM OCU
Beloica o bratstvu Beloica!


   Radovan Lj. Beloica u knjizi ,,Bratstvo Beloica" je pisao i o mom ocu: ,,Naoružani banditi su na trik razoružali Beloice. Na taj trik su pokušali i u Bašči i Grižici. Uhvatili su Aksa Veljovića i tražili od njega da odmah stvori oružje, ili će ga ubiti. Odgovorio im je da ga mogu odmah ubiti. Zapucalo je nekoliko pušaka u okruženju, banda se uplašila i pobegla u Paučinu, ali bez šićera i žrtava."

OVAKO JE BILO
Nije bilo kako Beloica piše, ali ostaće, dok je njega, dok je knjige, ova poluistina, zbog čega želim da zamolim ,,Ibarske novosti" da javno reaguje, jer nemam drugog načina, a pogotovo što je ,,Bratstvo Beloica" svuda i u ovom kraju, gde ima premnogo doseljenika iz kraja u kome je živeo Akso Veljović, koji su dobili knjigu i - poluistinu o Aksu.
Beloica je rođen 1941. u Bukovici, čuo je nešto o Aksu, od svog rođaka u selu, mada je mogao da pita mene kao Aksovog sina, pogotovo što sam rođen 1936. godine i pamtim događaj, a otac mi je kazivao o svemu.
Nije istina da je ,,zapucalo", da su pobegle bande u Paučinu. Nije uhvaćen samo Akso, već su naoružani muslimani i šiptari blokirali pred zoru i Bašču i Grižicu pa su odrasle muškarce uhvatili i sve ih sakupili na Spasevici u sredini sela, blizu naše kuće. Akso je video da će ih likvidirati, pripremio je dve bombe- da ih baci u gomile naoružanih bandita, pa je u dramatičnom trenutku glasno viknuo:
,,Šta ćete, Turci, danas da nas pobijete, sjutra da nam g.... pojedete!"

POMOĆ
Žene su se uplašile, počele su da bandi govore da Akso nije rekao njima, već ženama. Bande su Aksovo podvikivanje razumele kao znak da naši ljudi napadnu bandu. Opštepoznato je bilo da je Ljubo Đurović iz Grižice vodio grupicu naoružanih Baščana i Grižičana, da su često nadzirali sela, bili spremni da brane svoja sela, a upozorzvali su neke muslimane da ne napadaju Grižicu i Bašču. Ljubovu grupu su muslimani tretirali kao četnike, iako ideološko-politički nisu bili četnici, već se naoružali i napustili sela da bi se preživelo.
Iako nije bilo pucanja, banda je odmah pobegla niz dubodolinu. ka muslimanskom selu Lovnica, a ne Paučinu.
A 3. juna 1943. godine u noći, naoružana banda muslimana napala je našu kuću, puškama bušila naše drvene zgrade, bacala bombe, izvela iz štala stoku da nas opljačka. Akso je imao tri tajna rova oko kuće, pucao sa raznih mesta na bandu, bacio im bombu, te je banda pobegla. Doduše, sa Vučkovića brda iza Grižice, na kilometar, raspalio je puškomitraljez i glasovi ohrabrenja: ,,Drži se, Veljoviću! Udri, ne boj se...!"
Vule Veljović je počeo da puca. Stigli su blizu Milutin i Dušan Đuroviđ-da izvide šta je bilo, je li neko poginuo. U našoj velikoj kući, u podrumu, debelih kamenih zidova, noć su provodile majke i deca. Tata je beležio ko je poginuo, stradao, od koga-čak je silovana pa ubijena devojčica Dušanka Radević, a ubica je musliman iz susednog sela. Da ne spominjem ostala ubistva i druga zlodela.

PLAN ALBANIZACIJE
Stradanje Bukovice i Bijele Crkve je velika tragedija. Pravoslavci, ali i ateisti morali su da pobegnu u Srbiju, jer je stvorena Velika Albanija. A u ,,Bratstvo Beloica" je neprihvatljivo mišljenje: ,,Svi zločini u rožajskom kraju nad srpskim življem 1942. i 1943. godine bili su isključivo verskog karaktera. U selu Besnik, u opštini Rožaje, održan je sastanak u decembru 1940. godine ,,usidrene pete kolone ogranka za Sandžak", gde je ,,predočen ratni plan, preuzimanje vlasti i albanizacije ovog kraja."

BALISTIČKE BANDE
Vule Popović osmišljava i tragediju Srba u Rožajima i Tutinu, Sandžaku tako što povezuje svet: 1.09.1939. u 7 časova Nemačka napada Poljsku, a u 10 časova su rafali bande na autobus Tutin-Novi Pazar: ranjeni su neki putnici, žandarmi, odneta pošta, novac.
U ,,Bratstvu Beloica" ima dosta grešaka. Primera radi, autor piše da se o zločinima u Bukovici ,,nije smelo govoriti, zbog bratstva i jedinstva" te ko je počinio te zločine. Još 1975. godine je objavio general Savo Joksimović, bivši ministar unutrašnjih poslova Crne Gore, u knjizi ,,Bataljoni narodnih odbornika" o stradanju Bukovice, Bijele Crkve, 1943. ističući ,,bande iz Pešteri, Dašče, Javorove, Korita, Kruščice, grupe Biševaca (kod Rožaja), te balističke bande Đakovice! Zašto u ,,Bratstvu Beloica" nisu ni spomenute ove bande?!
Piše da Veljovići žive u Bašči, a oni su u Grižici!

ODGOVORNOST PISCA PREDGOVORA
Slavko Terzić je morao kao istoričar, u uredništvu, pisac predgovora da pomogne autoru Belici da izbegne bar istorijske neistine, greške, da prikaže događaje po zakonima istorije kao nauke. Istorija je sve više svetska, sve manje istorija bratstva, versko-nacionalnih zločinaca! Autor je, kako piše, profesor i prevodilac, što znači da je teško objašnjavati istorijske pojave i događaje ako nije istoričar.
Što jedan zamrsi, trista ne može razmrsiti! Izreka je; najteže je biti pošten čovek i pisac!
Aleksandar Veljović

Povratak na vrh strane


 ODLUKOM ISTRAŽNOG SUDIJE OKRUŽNOG SUDA U UŽICU
Jednomesečni pritvor za Miloša Radenkovića

   • Miloš Radenković, većinski vlasnik užičke „Rakete” i bivši direktori ovog preduzeća, osumnjičeni da su oštetlili firmu za 50 miliona dinara

Istražni sudija Okružnog suda u Užicu Zoran Milenković odredio je jednomesečni pritvor vlasniku i direktorima saobraćajnog preduzeća „Raketa” iz Užica. Osnovano se sumnja da su zloupotrebom službenog položaja oštetili ovo preduzeće za više od 50 miliona dinara.
Pritvor je određen većinskom vlasniku „Rakete” Milošu Radenkoviću (56) iz Ratine, finansijskom direktoru Nadi Đurović (49) iz Užica i bivšim direktorima „Rakete” Bošku Dikoviću (51) iz Rasne kod Požege i Željku Šišiću (38) iz Užica.
Trgovinski sud u Užicu je početkom ove godine „Raketi” oduzeo 22 autobusa marke „berkof” zbog dugova prema nemačkoj firmi „Ba-Ka lizing”. Manjinski akcionari ovog preduzeća su optužili Radenkovića da dnevne pazare, koji iznose i do dva miliona dinara, odnosi u koferima u Kraljevo i da tako upropaštava preduzeće. Sada je ovaj nekadašnji gigant u saobraćajnom prevozu u predstečajnom postupku.
Miloš Radenković je u decembru 2002. godine na aukcijskoj prodaji kupio 70 odsto „Raketa - putnički saobraćaj” za oko 57 miliona dinara. Tokom 2003. godine kupio je još tri samostalna preduzeća „Rakete”, i to „Raketa-promet”, „Raketa-transport” i „Raketa-autoremont”. Sva njegova preduzeća objedinjena su pod jednim imenom „MR sistem”.
Da podsetimo, Miloš Radenković je 2003. godine na aukciji kupio Ugostiteljsko preduzeće „Srbija”, najveće ugostiteljsko preduzeće u Kraljevu. Ovo preduzeće u svom sastavu imalo je 17 objekata, deset menzi, dva hotela, dva restorana, sedam kafana i šest bifea.
Osim toga, podsećamo, Radenković je zadužbinar hrama Spaljivanje moštiju svetoga Save u Dositejevoj ulici. Inače, Miloš Radenković je 2003. godine proglašen za lidera malog biznisa.


DINKIĆ O PREREGISTRACIJI
Nema ništa novo


   Ministar finansija u Vladi Srbije Mlađan Dinkić izjavio je danas da ,,nema ništa novo" u vezi sa preregistracijom vozila sa crnogorskim tablicama i da je na tu temu ,,svako već rekao šta je imao".
Dinkić je ovu izjavu dao na Kopaoniku, prilikom otvaranja radova na izgradnji novih žičara, u prisustvu ministra za kapitalne investicije Velimira Ilića, koji se zalagao za dozvolu preregistracije crnogorskih automobila, uz taksu od 300 evra po vozilu, koja bi bila uložena u ,,Zastavu".
Ministar finansija je u javnosti nekoliko puta odbacio predlog ministra za kapitalne investicije.
Ilić je kratko dodao da u Vladi ,,svako radi svoj posao", a da se preregistracijom bave službe određene za to.


PIJAČNI BAROMETAR - POSKUPELO VOĆE I POVRĆE - piše Rajko Sarić
Cene „nabubrile“ od suše ili nakupaca?


   Kako se polako, ali sigurno, približava jesenja groznica pripreme zimnice, to su i cene poljoprivrednih proizvoda na kvantaškoj i zelenoj pijaci, ,,nabubrile”. Poljoprivredni proizvođači povećanje cena pravdaju lošim vremenskim uslovima, prvenstveno sušom, ali i nevremenom praćenim gradom i vetrom koje je u poslednjih mesec dana zadesilo više okolnih mesta. Prekupci, kao i uvek, beru kajmak i prave sopstvenu računicu.
Na kvantaškoj pijaci cene su koliko-toliko pristojne za potrošački džep. Krompir je 15 dinara po kilogramu, kupus četiri, a bostan 10 do 12 dinara. Paprika ,,somborka” ima cenu 20 do 25 dinara ako kupujete na vrećicu prosečne težine 10 kilograma. Crvena ,,kurtovka”, koju domaćice koriste za pripremu ajvara, prodaje se po ceni od 40 dinara po kilogramu, dok je cena vrećice teške 5-6 kilograma, 150 dinara. Po povoljnijim cenama su i dinje, crni i beli luk, šargarepa, patlidžan i drugo voće i povrće.
Na zelenoj pijaci cenovnik je obesrabrujući. Kilogram banana možete kupiti za 50 ili 60 dinara, breskve i nektarine su 40, šljive i kruške 30 do 40 dinara za kilogram. Jabuke se prodaju po ceni od 25 do 50 dinara u zavisnosti od sorte i kvaliteta. Cena grožđa je tradicionalno visoka i iznosi 80 do 100 dinara, dok za kilogram limuna morate izdvojiti 90 dinara.
Paradjz je ovih dana dobio nešto višu cenu, pa umesto 30 košta 40 ili 50 dinara. Ekstra kvalitetan dostiže i 60 dinara. Crni luk je 30, beli 10 dinara glavica, a krompir se prodaje po ceni od 25 - 30 dinara. Kilogram šargarepe košta 25 dinara, dinje 30, bostana 15, boranije 40 do 60, a krastavca 25 do 30 dinara. Pojeftinile su jedino ljute papričice koje, umesto 3,3 koštaju dinar po komadu.
Ipak, čini se, da su proteklih dana najviše poskupeli mlečni proizvodi. Umesto 120 kilogram sira sada košta 130 do 150 dinara. Kajmak je premašio tri stoje i sada se prodaje po ceni od 350 do 450 dinara, zavisno od masnoće.Povratak na vrh strane


SUDBINE
Đačka ljubav zaborava nema

   • Jovanka Arizanović, nedavno penzionisani mašinski tehničar ,,Magnohroma'' poslušala svoje srce i otputovala u Kanadu

   Da je ljubav najjače osećanje u bilo kom životnom dobu na najbolji način dokazuje i Jovanka Arizanović, mašinski tehničar kraljevačkog ,,Magnohroma'', koja je nedavno otišla u penziju. Ova veoma šarmantna žena ni slutila nije da će na proslavi 40 godina mature nekadašnjih svršenih učenika Srednje tehničke škole u Kragujevcu doživeti nešto tako lepo što će kasnije radikalno promeniti njen život. Posle toliko vremena sreli su se ponovo Jovanka i Miroslav i sa setom setili velike đačke ljubavi. Dovoljan je bio samo trenutak, samo to matursko veče, pa da nekadašnje obostrane simpatije ponovo buknu.
A u međuvremenu po završetku škole Miroslav Nešić je otišao i Kanadu gde godinama živi i radi kao akademski slikar, dok je Jovanka ceo radni vek provela u ,,Magnohromu”. Posle dirljivog rastanka u Kragujevcu usledilo je jednogodišnje učestalo dopisivanje, a onda je Jovanka na Miroslavljev poziv avionom stigla u Toronto. Tačno pre godinu dana obavljeno je venčanje u pravoslavnoj crkvi u ovom velikom kanadskom gradu. Tada je i dogovoreno da čim ispuni uslove za odlazak u penziju, Jovanka opet preleti Atlantik kako bi zajedno nastavili novi život.
Sredinom avgusta Jovanka i zvanično postaje penzioner, a kolege sa posla joj u restoranu ,,Brege'' na Starom aerodromu priređuju nezaboravan ispraćaj i uručuju prigodne poklone. Bio je to istovremeno i ispraćaj na daleki put ka izabraniku svog srca.
- Moje životno geslo se u potpunosti poklapa sa shvatanjem poznate američke glumice Dajane Kiton, da život počinje u pedesetoj, pa verujem da ću se uz podršku mog Miroslava veoma brzo uklopiti i u novu sredinu, pogotovo što u Torontu živi više od 100.000 Srba - izjavila je Jovanka na rastanku sa kolegama iz ,,Magnohroma''.


PENZIONERI POSETILI IVANJICU, ARILJE I LUČANE
Dođite nam i iduće godine


   Klub penzionera ,,Magnohrom", prošle nedelje je organizovao izlet do Lučana, Arilja i Ivanjice. Cilj je bio isti: upoznati okolinu, spomenike, ljude i daleku prošlost. U Lučanima penzioneri su obišli, Sportsko-rekreacioni centar i samo mesto koje je dosta stradalo za vreme bombardovanja, U Arilju su prvo obišli crkvu Svetog Afilohija i divili se freskama ktitora Dragutina i Milutina, zatim Amfilohija i Jelene Anžujske. Nešto kasnije autobus je doveo penzionere u predeo gde san još uvek traje- do hotela ,,Mlinarev san". Na terasi restorana ,,Vodopad" bolo je veoma lepo i vreme je neosetno teklo. Hotel Moravica i Park bili su puni gostiju, a stara dobra Ivanjica svima je pročistila pluća, poboljšala cirkulaciju i vratila boju, rumenilo na lica. A kad se polazilo put Kraljeva preko Kaone na rastanku ispred hotela Park rekoše nam: ,,Živi bili, dođite nam opet!"
Sledeći izlet, kako nam reče glavni organizator putovanja, Ilija Ćosić, biće u Studenicu, 21. septembra, na Gospojinski sabor.


ZAPIS IZ VITANOVAČKE BANJE
Neiskorišćeni dar prirode


   Ovih dana u Vitanovačkoj Banji sjatio se veliki broj starijih sugrađana koji traže leka svojoj boljci. Ima dosta i onih koji po prvi put dolaze jer su čuli od svojih prijatelja i poznanika o čudotvornoj lekovitosti ove vode i blata.
Gospođa Draga Novičić iz Knića, žena poodmaklih godina ali bodra i otresita, do neba hvali svojstva termičke vode u Vitanovačkoj Banji.
-Pre više od 20 godina imala sam srašne muke sa psorijazom. Napala me muka i po rukama i po nogama. Trpela sam bolove, ali i nesnosan svrab. Kud nisam išla i kod kojih sve specijalista i nikakve vajde. Moja boljka bivala je sve teža i teža. Slučajno sam saznala od nekih prijatelja za Vitanovačku Banju. To je bilo 1986. godine. Priznajem da se nisam ničem posebnom nadala. Bila sam uporna i izdržala sam 20 dana, a 40 kupanja u bazenu Vitanovačke Banje. Bože, na moju veliku sreću, oslobodila sam se te teške i dosadne bolesti, a verujte mi i šmirglu sam uzimala da bih trljala napadnuta mesta, a koji je bol posle toga, da vam ne pričam. Imala sam još jednu nesreću. Krava me je nagazila i polomila mi nogu. Nameštena je noga ali bolovi su bili jaki. U ovoj Banji sam sanirala i taj bol. Evo već 20 godina, redovno, svake godine, dolazim u Banju. Veoma je cenim, a u njenu lekovitost uverili su se mnogi i pre i posle mene. Sad mi pomaže kod izraženog venskog oboljenja.
Žao mi je što u ovoj Banji nedostaje mnogo toga što bi je učinilo svetski priznatom. Prilaz do Banje je neuređen, oko samog kupališta veliki trnjak u koji nesavesni meštani bacaju svoj otpad i smeće. Korišćenje Banje nije propraćeno stručnim licima, čija bi pomoć bila od neprocenjive vrednosti, kaže gospođa Draga Novičić.
Razgovoru se priključuje i Milosija Šušić iz Progorelice. Ona se ovde već godinama uspešno leči od alergije. Koža joj se podmladi i dobro se oseća sve do proleća. Puna je hvale za ovu Banju.
Sva je prilika da je već odavno lokalna vlast (a i šire) morala da se zainteresuje i pronađe pravo rešenje za Vitanovačku Banju.
M. GunjićPovratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

BESEDA ZLATE KOCIĆ, DOBITNIKA „ŽIČKE HRISOVULJE“
Preobraženje i stvaranje

   Toliko se udubite u dve reči, koje se danas ovde tako radosno povezuju, reč stvaranje i reč preobraženje, da se one najzad pretvore u dva brata blizanca. Jedan od njih je pesnik, a drugi isposnik. Isposnik predloži, pesnik se složi, i oni se, o Preobraženju, sastanu u podnožju visokog brda i ćutke se uspnu na vrh. Tu vode dug razgovor o smislu i poruci Preobraženja Gospodnjeg na Tavoru, o teškoćama sticanja vrlina, o stvaralačkom nemiru i putevima smirenja, o duši i njenom zadatku da na zemlji sazri do određenog stupnja nužnog za prelazak iz vremena u vanvremlje... Tek na kraju, isposnik otkrije bratu najvažnije: ,,Ne znam zašto - kaže on - javlja mi se slika kako će to biti kad izađem pred Gospoda. Pred Njim, pred suštom Svetlošću, klečim i na travi (valjda je to nebeska trava!?) razvezujem svoj zavežljaj. Da pokažem šta sam uzgojio na zemlji, koja sam uzdarja doneo. Kad - nema onoga što sam spremio da ponesem. Samo nešto što ne znam ni šta je. Ja zbunjen, a iza ramena čujem glas: raduj se, to je tvoj trud". Tek tada pesnik shvati zašto ga je brat zamolio da u zavežljaju ponese na brdo ono najvrednije što misli da je postigao. Ono što stvaramo ogledalo je i otisak naše duše, pečat njene zrelosti i pročišćenosti. Dobro je da povremeno zavežemo usta i razvežemo zavežljaj, da se preslišamo ima li u njemu ičeg.

REČI - BLIZANCI
Da su stvaranje i preobraženje reči-blizanci, svedoči njihova matična knjiga rođenih, koja se zove Postanje. Iz te knjige o nedokučivom vidimo da je od samog Počela sveta, ishodeći iz predvečne Božje Reči, prvim razdvajanjem na nebo i zemlju potekao velebni, moćni, razgranati i beskrajni niz preobražaja. Iako čovek, kao vrhunac svega stvorenog, u tom nizu ima počasno mesto - sav taj niz mu je nepojaman. Nije reč samo o nepojamnosti nevidljivog - i usred vidljivog sveta čoveku neprestano izmiče čak i ono što on svojim sopstvenim čulima prima, sopstvenim umom usvaja, čak i ono što sopstvenim trudom stvori. Zašto je to tako nije teško naslutiti: prvotni stvaralački lanac preobražaja ne prestaje da raste, svet se neprekidno presazdaje u sve širem i dubljem zamahu. Menja se i sam čovek koji taj pokretljivi svet treba da pojmi. Jer i sam čovek je u stalnom i sve luđem pokretu, i sam čovek taj pokretljivi svet neprestano menja, dograđuje ga pa i ruši, ulepšava ga pa i unakažuje, preoblikuje ga spolja i nagoni da se preobražava iznutra.
Presazdavanju podleže sve što je ikad igde sazdano. Mnoštvo slojeva naše zemaljske stvarnosti svakoga trena naporedo se menja u treperenju i radosti ili grču, tegobnosti postojanja. Preodevaju se spolja i iznutra dan i godina, kap pose i reka, plamičak iz voska i vulkanska magma. Vilin konjic u letu, lisica u dovijanju, grozd u sazrevanju, munja u blesku, gradski trg u vrevi, mladenac u gugutanju... Tvorac nizom očiglednih simbola neprestano ukazuje na taj ključni nauk. Preobražava se semenka, u zemlji kroz neznane nam međuoblike, na zemlji od izdanka do cveta i ploda. Jaje pod nosiljom, ili u našoj ruci, spremno je za nesagledivi niz mogućnih oblika. Preodeva se prozor u ledene šare pred čijom lepotom i zagonetkom zanemimo. Zainatila se i senka da nas ne pusti od zemlje, svakog trena drugačija i neuhvatljivija. Zakleo se san da ključeve svojih beskrajnih odaja baca u bezdan noći. Zarekla se Reč da će se preobražavati dok je sveta i veka - a sve zato da bi nauk o preobraženju utuvila ljudska duša. Da bi joj taj nauk poslužio u presazdavanju i preobražavanju same sebe - u procesu rasta, sazrevanja i pročišćavanja, procesu u kome praiskonski lanac preobražaja vrhuni. Taj vrh, zrela i čista duša spremna za prelazak, ključ je nad ključevima za sva mogućna pravila, sve uzroke i svrhe ljudskog postojanja na zemlji.

SVEST O SVELJUBAVI
Pod preobražavanjem duše naši sveti oci podrazumevaju uzgajanje vrlina, uzlaženje uz lestvicu ka apsolutnoj čistoti. A kao jedan od viših stupnjeva preobraženja svesti izdvajaju pomak prema sveljubavi: stupanj na kome svoju ljubav upućujemo i onom ko nas ne voli, ko nas mrzi. Ova dva pogleda sustiču se u slici preobraženja tela - slici Preobraženja Gospodnjeg na gori Tavor. Sjaj sa gore Tavor (na armejskom tavor, tabor znači vrhunac) objavljuje nam vrhunsku mogućnost za čoveka: sjaj tela, jer u njemu sjaji duša, jer u duši sija Sveti Duh. Stavlja pred nas najviši zadatak: ovakav plod možete, tu na zemlji, uzgojiti za sebe i za nebo. Samo dopustite da Sveti Duh nesmetano prosija kroz vas, samo se uspnite do svog sopstvenog vrha! Ali mi, današnji, vidimo li gde je taj vrh čovekov? U podnožju Tavora, ako ne i niže, tavorimo, taborujemo čas u dobru čas u zlu, i nehotice brišući svetu granicu između njih, zbunjeni lažnim oznakama.
Zbunjena je danas i osetljiva duša pesnikova; ipak, nadleće svet, trudi se da ga obujmi pogledom, da ga obleti i sagleda njegov prostorno-vremenski klobuk, da mu prozorljivim pogledom prodre u srž. Ili se nadnosi nad prah s uveličavajućim staklom: poput pčele koja ne sagledava sliku ucelo već deo po deo slaže u mozaik, pesnik pokušava da zaceli štrbu slagalicu sveta. Da bi najzad odustao od nje, shavtivši da se ova stalno osipa. Srećom, ovo odustajanje ne znači da se pesnik vraća na nulu praznih ruku. I ono malo što je njegova duša usvojila, pokazaće se kao dragoceno. Nacrt klobuka s kojim se vratio on će privezati na tu početnu nulu, i eto mu mrežice s kojom će loviti u prostorima unutarnjim. Posle i najvećih zamaha ka spoljnom svetu duša se okreće sebi i, mada se ispostavlja da se tu larvice još lakše izmigolje, pesnik više ne odustaje. Kad god se vrati na nultu tačku, on uvek privezuje novu mrežicu i kreće u lov na smisao stalnih promena i večnoga kretanja, smisao preobraženja. Nula se zaobljuje u krug; taložeći krug preko kruga, pesnik sazdaje svoje spiralne lestve spoznaje, a kad se ove pretvore u stub pročišćenja, sam on, dotle potukač i begunac, postaje stolpnik sa bukagijama svetskog bola oko nožnih gležnjeva.

OBRAZAC I OBRAZ SVETOG SAVE
Bukagije su antiteza oreolu. I sav zemni zadatak za ljudsku dušu, sav njen životni napor mogao bi se predstaviti slikom: telo u kome prebiva, duša smiruje na stubu pročišćenja, zemne okove sa nožnih gležnjeva ona uznosi uz telo i učini da se nad glavom preobraze u svetli, sveti nimb. Ali dabome, to je najviši obrazac o kome pesnik samo sanja u svojim mucavim stihovima - priziva ih ne za sebe, za čoveka. Po nezasluženoj milosti, mi taj obrazac imamo na počecima svoga pesničko-svetačkog rodoslova. Obrazac i obraz Svetoga Save, kome dugujemo zahvalnost za svaku zlatnu žicu i uspinjaču na njoj, pa i za današnji svetli žički dan kao žičaru uz Goru Preobraženja.
Za razliku od svetosavskih vremena, kada se pesnik obraćao Bogu i ispisivao svoj tekst kao službu i slavoslovlje, današnji pesnik se najčešće obraća zemnom liku u krivom ogledalu, i u razdešenom, obesvećenom svetu ispisuje protest na koverti bez adrese. Okružen zlom i apokaliptičnim znacima, on ipak može naći utehu - gde bi ako ne opet u idealnom obrascu. Otkrivenju Jovana Bogoslova, koji, posle strašnih prizora presazdanja sveta, vidi novo nebo i novu zemlju, a među pobednicima zla vidi i pevače na staklenom moru. Vidi ih svojim očima kako stoje na tom moru smiješanom s ognjem i čije svojim ušima kako pevaju: Velika su divna dela Tvoja, Gospode.
Oko srpskog pesnika ogleda se u čađavoj srči, uho osluškuje damare zgarišta vračarskog, kosovskoh i hilandarskog. Gde Sava, pevač na staklenom moru, čini da se krhotine preobraze. Jedna zove: priđite, ogledajte se u svojoj nemoći, prizovite silu Božju. Druga briše čađ sa sebe, pretvara se u prozorsko staklo s ledenim šarama. Šare i ne pokušavaju da govore, jer stakleno more huči, oganj plamsa, livade pevaju - ali zato s unutrašnje strane prozora horovi olovaka, nalivpera i vaskrslih križulja prihvataju refren: Sve što piše neka hvali Gospoda.



PRES KONFERENCIJA U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI U KRALJEVU - piše Bojana Milosavljević
Mala matura kroz četiri godine ?

   • Prema najavama iz ministarstva prosvete i sporta Srbije, osnovci koji ove godine polaze u četvrti razred, po završetku osmog polagaće “malu maturu,” umesto kvalifikacionog ispita za upis u srednje škole

   Idućeg meseca, najavljuje se u ministarstvu prosvete i sporta, Skupština Srbije trebalo bi da usvoji izmene i dopune Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja. Jedna od dopuna odnosi se na način završetka osnovne škole, tačnije uvođenje završnog ispita (“male mature”).
Ova novina primeniće se na sadašnju generaciju učenika četvrtog razreda, dakle tek kroz četiri godine. Oni neće polagati kvalifikacioni ispit za upis u srednje škole. Koncepciju završnog ispita za osnovce napraviće stručnjaci Zavoda za unapređenje vaspitanja i obrazovanja, kažu zvaničnici ministarstva. Za sada se zna da testova iz srpskog (maternjeg) jezika neće biti, već će se učenici, na osnovu uspeha na “maloj maturi,” opredeljivati za srednju školu.
Vest o izmeni načina upisa u srednju školu, verovatno stoga što je preuranjena, nije posebno zaintrigirala sve zainteresovane strane: nastavnike, roditelje i učenike. To potvrđuje i dugogodišnji profesor u jednoj kraljevačkoj osnovnoj školi:
- Nemam nikakvu predstavu o toj budućoj “maloj maturi.” Nešto sam o tome pročitala u novinama. Možda je završni ispit stvarno bolje rešenje od kvalifikacionog ispita, koji već godinama liči na običnu lakrdiju, kao što svi znamo, jer je za “prolazak” na testovima bio dovoljan po jedan poen. Deca su, zajedno sa roditeljima, bespotrebno bila izložena stresu, a matične škole ogromnim dodatnim poslovima - smatra ova sagovornica.
Dok se stav školskih vlasti o budućem načinu upisa u srednje škole tek razrađuje, aktuelnije je obećanje ministra Vuksanovića o skraćenju gradiva za osnovce, a koje je najavio prošlog proleća. Uz nesmanjeni fond časova, iz programa se izbacuje oko 30 odsto nastavnih jedinica. Iako je 1. septembar na samom pragu, prosvetni radnici o ovoj “novini” mogli su da se obaveste samo u Službenom glasniku, a i tu je mnogo šta prilično konfuzno. Osim što su uybenici štampani po “starom” programu, zakonodavac nije decidirano naveo šta nije obavezno gradivo. Nastavnici uglavnom i na osnovu iskustva procenjuju sami koliko plan i program rada u ovoj školskoj godini treba da bude fleksibilan. Svrha redukovanja je da se više školskih časova posveti utvrđivanju novog gradiva.



NA FFS U VRNJAČKOJ BANJI
Filmu "Sedam i po" prva nagrada

   Scenario filma "Sedam i po", koji potpisuje Miroslav Momčilović, ujedno i reditelj debitant, dobitnik je prve nagrade na Festivalu filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji.
Petočlani žiri koji su činili: Aleksandar Davić, Radenko Rankoviđ, Đorđe Milosavljević, Vladan Matijević i Milomir - Miki Stamenković nagradu je dodelio Momčiloviću "zbog veštine, duhovitosti i topline s kojom je, kroz priču o sedam smrtnih grehova, opisao čitav jedan ljudski univerzum, smešten u novobeogradske blokove". Momčiloviću je ujedno pripala i nagrada grada domaćina za doprinos festivalu. Po prijemu nagrade Momčilović je rekao da nagradu posveđuje svim talentovanim scenaristima koji su zbog lošeg tretmana scenarista na filmu odustali od svog matičnog posla i bave se nečim drugim.
„Emotivno sam vezan za ovaj festival, jer sam ovde dobio i svoju prvu nagradu za profesionalni rad. Voleo bih da se ovom diplomom jednog dana igraju, možda da je išaraju i iscepaju, moja ćerka i sin izvršnog producenta ovog filma, koji su se rodili tokom stvaranja filma „Sedam i po““. Momčiloviću je ovo, posle nedavno osvojene "Zlatne mimoze" na Festivalu u Herceg Novom, druga nagrada za scenario ovog filma.
Glavne uloge u filmu tumače: Branislav Trifunović, Nikola Vujović, Mira Stupica, Milica Mihajlović, Miloš Timotijević, Marija Karan, Marko Vasović, Toma Trifunović, Marija Arsić, Nikola Đuričko, Boris Milivojeviđ, Gordan Kičić, Nenad Jezdić, i drugi.
Posle Vrnjačke Banje, film "Sedam i po" prikazuje se na festivalima u Sarajevu i Nišu.
Ako odavno niste bili u bioskopu, film "Sedljam ipo" je pravi razlog. Nakon gomile " urbanih" i još veće gomile filmova koji su snimljeni samo za "sladokusce" (čitaj: reditelj, scenarista i producent istog i njihova uža familija)."Sedam ipo" će vas rastužiti, nasmejati i naterati da iz buoskopske sale izđete sa ubeđenjem da za ovu planetu još ima nade. Još da stigne u KVART.



U STUDENICI ZAVRŠENA MEĐUNARODNA LIKOVNA KOLONIJA - piše Dragan Bajović
Slikari iz svih krajeva sveta

   • Organizator i ove, 31. likovne kolonije Studenica, Turistička organizacija Kraljevo, postarao se da ovogodišnji susreti slikara budu u pravom smislu međunarodni. Tako su proteklih dana u Studenici stvarali slikari iz Japana, Bugarske, Rusije, Danske, Crne Gore, Republike Srpske, Beograda, Novog Sada, Niša, Prokuplja i Kraljeva

   Kanami Morita, asistent na fakultetu umetnosti u japanskom glavnom gradu Tokiju, inspiraciju za svoje slike u Studenici našla je, kako kaže, u predivnoj prirodi. Zanimljivo je da je Morita prvi put počela da slika uljem.
"Ovde se odlično provodim i za mene je ovaj boravak u Studenici veoma interesantan", kaže Morita. "Obično slikam unutra. Ovo je prvi put da sam izašla u prirodu i prvi put radim sa uljima, kao vaši slikari".
Zahvaljujući svojoj lepoti, manastir Studenica je izvnaredno mesto za održavanje likovne kolonije. Ali, ne samo manastir, već i predivni predeli koji ga okružuju. Za Studeničku koloniju u širim slikarskim krugovima vlada mišljenje da je jedna od najboljih u Srbiji. Za ovih 30 godina ovde je stvaralo više od 400 slikara iz svih krajeva one velike Jugoslavije, pa zatim i ovih drugih, Savezne republike i Državne zajednice, ali, budući da je kolonija međunarodna, tu su dolazili i slikari iz drugih evropskih zemalja i sa drugih kontinenata.
Ruskinja Julija Suhovjeckaja je prvi put u Studenici, ali ne i na ovim prostorima. Bila je već u Gamzigradu, Višegradu, Beogradu, Crnoj Gori....
"Više puta sam bila u vašoj zemlji i mnogo mi se sviđa. Kad god osetim nostalgiju za ovim mestima, ja dolazim", kaže ona.
Julija je pre nekoliko godina u Moskvi počela da slavi Svetog Jovana, 20. januara. Rusi, kao što je poznato, nemaju krsne slave.
"Ja imam mnogo prijatelja u Srbiji, išla sam na njihove slave i to mi se mnogo svidelo. Razmišljala sam da smo mi jedan slovenski narod, da nosimo isti krst. I sada kada dođe Sveti Jovan cela Moskva dolazi kod mene na slavu..."
Miglena Ljudmilova Prashkova iz Bugarske u vreme trajanja kolonije bila je neprekidno u porti manastira Studenice.
"Vrlo sam zahvalna našem organizatoru koji nas je zaista lepo ugostio i što sam ovde, u Studenici. Naše društvo ovde je vrlo dobro i svi se trudimo da što više naslikamo. U Srbiji ima prekrasnih mesta za slikanje, prekrasnih crkava, manastira... Kada ste u Studenici, shvatite da su se ovde spojili nebo i zemlja i da se crkva spojila sa nebom. Za jednog umetnika, taj utisak da su se zemlja i nebo spojili, je veoma važan. Beskrajno sam zahvalna što sam ovde", priča Miglena.
Dankinja Bodil Son smatra, poput i drugih slikara, da je za nju učešće na ovoj koloniji veoma dragoceno.
"Vrlo sam srećna što mi se pružila prilika da dođem kod vas ovde, u vašu zemlju i posebno u ovo prelepo mesto. Vrlo je lepo i zanimljivo iskustvo raditi ovde sa kolegama iz drugih zemalja, uspostavljati kontakte, razgovarati sa njima o raznim stvarima i gledati kako oni slikaju", kaže Bodil.
"Naravno, najpre sam posetila ovaj predivni manastir koji me je mnogo inspirisao. Sedela sam dugo sama u stolici u jednoj lepoj prostoriji i gledala freske i otkrivala motive na njima. Zapisivala sam boje koje su tu zastupljene i neke od njih ću upotrebiti na slikama na kojima trenutno radim ".
Pored slikara koje smo pomenuli u ovoj reportaži, na ovogodišnjoj Stude-ničkoj koloniji stvarali su i Tatjana Zirojević iz Banja Luke, Nikola Grulović iz Beograda, Slađana Miljković Petrušić iz Kraljeva, Miroslav Lazović iz Beograda, Maja Jockov iz Novog Sada, Vesna Pavlović iz Niša, Bogdan Antonijević iz Prokuplja, Jelena Knežević iz Beograda, Jelena Daković iz Podgorice i Borko Zečević iz Kraljeva.
Slike sa kolonije postaju vlasništvo organizatora, Turističke organizacije Kraljevo, a glavna izložba, po tradiciji, biće organizovana na Kraljevdan, 7. oktobra, u holu Kluba odbornika.


NOVA KNJIGA
Kraljevo na dlanu

   Sredinom avgusta iz štampe je izašlo novo izdanje kraljevačkog izdavačkog preduzeća ,,DHV" OD pod naslovom ,,Kraljevo na dlanu”. To je drugo delo ovog izdavača, koje nam donosi nekoliko efektnih aero snimaka ili pogleda na naš grad. Ovog trenutka mapa predstavlja samo prostu sadašnjost. Ali, osvrnemo li se na slogan ,,šta učinite u životu - odjekuje u večnosti", shvatićemo da će njena vrednost da raste što godine budu više prolaze. S obzirom na brzinu kojom naš grad menja izgled, ovakvih fotografija bi trebalo da bude više.
Jedna od delatnosti preduzeća ,,DHV" OD je istraživanje, čuvanje, proučavanje i publikovanje svega što ima veze sa istorijom našeg grada. Sa zadovoljstvom i ovog puta pominjemo prvo izdanje ove firme pod nazivom ,,POZDRAV IZ KRALjEVA - Kraljevo na starim razglednicama i fotografijama". Autori ističu da su postigli uspeh svojim radom i namerama, a najveći dokazi tome su to što zvanične institucije i službe, od predsedništva opštine, javnih preduzeća, privatnih firmi do pojedinaca, koriste ova izdanja kao poklon i predstavljanje našeg grada poslovnim partnerima i prijateljima, u zemlji i inostranstvu.
Do kraja ove godine u planu je još izdavačkih poduhvata, ali autori i izdavač žele da sugrađanima podare još iznenađenja. Inače, ova dva izdanja mogu se pogledati i kupiti u maloprodajnom objektu izdavača - parfimeriji ,,PERLA" u Tržnom centru ,,Savremeni dom" na Trgu srpskih ratnika i u Turističkoj organizaciji Kraljevo.Povratak na vrh strane


   VATERPOLISTI KRALJEVA TRIJUMFALNO ZAVRŠILI SEZONU - piše Zoran Bačarević
Šampioni ostaju drugoligaši

   • U poslednja dva kola Kraljevčani savladali Dinamo iz Pančeva sa 12:7, a Zemun sa 9:4 i osvojili prvo mesto u Drugoj vaterpolo ligi sa sedam bodova više od drugoplasiranog Goča • Zatvoreni bazen uslov za elitu

   Pošto su dva kola pre kraja prvenstva pobedom nad Gočom u Vrnjačkoj Banji vaterpolisti PVK Kraljevo su poslednji vikend u sezoni okončali uspešnim gostovanjem u Pančevu odnosno Zemunu. U subotu su u Pančevu u utakmici sa domaćim ,,fenjerašem" Dinamom zabeležili sigurnu pobedu od 12:7, po četvrtinama 6:0, 3:0, 3:4, 3:0. Pošto su u prvih 16 minuta puleni Tomislava Ćirića postigli čak devet golova, a najbolji strelac i igrač lige Igor Gočanin postigao pola tuceta golova, šansu su dobili mlađi igrači i ,,rezervisti", ali sigurna pobeda momaka sa Ibra nijednog trenutka nije bila dovođena u pitanje. Konačno, u poslednjem, 14. kolu, Kraljevčani su bili gosti Zemunaca i zabeležili sigurnu i ubedljivu pobedu od 9:4, po četvrtinama 2:1, 2:0, 2:2, 3:1 za PVK Kraljevo. Igor Gočanin je ponovo bio najefikasniji postigavši ,,samo" tri gola.
Kraljevački vaterpolisti su na početku sezone nametnuli žestok tempo rivalima. Jedini poraz doživeli su na gostovanju u Subotici, a igrali su nerešeno samo jednom, opet na gostovanju u Senti. Sve ostale susrete (dvanaest) Kraljevčani su ubedljivo rešavali u svoju korist, uključujući susrete sa komšijskim Gočom iz Vrnjačke Banje, koji je na kraju prvenstva zauzeo drugo mesto. Impresivna je i gol razlika 186-106 (plus 80), što znači da su Gočanin i kompanija u proseku postizali više od 13 golova po utakmici. Kuveljić, braća Lukić, Ivanović, Dragić, Knežević, Stojanović, Milićević, braća Genčević, Kundović, Nikolić, Milošević, predvođeni iskusnim Igorom Gočaninom, sportskom Kraljevu priuštili su zadovoljstvo da grad na Ibru dobije još jednog prvoligaša, istina u novoj državi - Srbiji. Kraljevačka publika će, međutim, i naredne godine, bolje reći leta, svoje ljubimce bodriti opet u drugoligaškoj konkurenciji. Nedostatak zatvorenog bazena sprečava kraljevačke vaterpoliste da se ogledaju u najjačoj konkurenciji. Agilno rukovodstvo kluba, sa predsednikom dr Danetom Lukićem na čelu, ,,gura" akciju za izgradnju zatvorenog bazena pored postojećeg. Uključene su i političke i privredne strukture opštine i Raškog okruga, a u toku je izrada glavnog projekta. Do tada, tačnije do izgradnje zatvorenog bazena na Ibarskom keju, Kraljevčani će gledati - drugoligaški vaterpolo.



 SPEC.
Blistav povratak

   Prvi tehničar nacionalne odbojkaške reprezentacije, Kraljevčanin Veljko Petković, u poslednji čas je promenio prtljag za put u inostranstvo. Umesto u Francusku, gde je trebalo da gostuje sa svojim novim klubom Olimpijakosom (Grčka), Veljko je otputovao u Moskvu na finale Svetske lige što je kruna odličnih igara prikazanih u moskovskoj Iskri koje su ga uvrstile u reprezentaciju posle punih šest godina. Za majstore nikad nije kasno. Na slici: ,,Kuvanje” sa Japancima.



 UOČI PRVENSTVA SRBIJE NA ZLATIBORU - piše Stole Petković
Sloga juri kote, od jedan do pet

   Šahisti Sloga Amige pripremaju se za prvenstvo nove države - Srbije.
- Imamo jako dobru ekipu od koje na ovom prvenstvu očekujemo dosta. Naš cilj je plasman među prvih šest ekipa, što je realan plan budući da imamo odličnu ekipu - kaže potpredsednik Sloge Amige Aleksandar Semić.
Odluka o kalendaru takmičenja izglasana je još početkom jula. Po njoj, umesto Prve lige SCG, organizuje se Prvo ekipno prvenstvo Srbije.
- Ovo je istorijsko takmičenje, jer je značaj prvog šampiona države ogroman - rekao je Semić.
Kao favorit iz senke pominje se Sloga Amiga, a najjači aduti su svakako Branko Damljanović i Dejan Pikula, finalisti meča za titulu državnog prvaka. Tu su Bugarin Julijan Radulski (veran Kraljevčanima punih 12 godina), Stefan Đurić, Slobo Vratonjić, Aleksandar Simonović, Dragan Bolić i Srđan Spasojević.
Pored Sloge, tu su i prošlogodišnji prvak Beograd sa velemajstorima Čabrilom i Marinkovićem, pa Novosadski ŠK, zatim Partizan pojačan Ivani-ševićem (u protekloj sezoni član Beograda), beogradski klubovi Gambit i ŽTP, subotički Spartak. Treba računati i na novajlije u prvoj ligi, ekipu Bora Kostić iz Vršca, beogradski Vodovod i valjevski ŠK Sveti Nikolaj.
U ženskoj konkurenciji favorit broj jedan je BAS - Beograd, u čijem su sastavu Gordana Marković, Nataša Bojković, Ljiljana Drljević, Maja Kostić i Ukrajinka Ina Gaponenko.
Prvo ekipno prcvenstvo Srbije održava se u hotelu ,,Čigota” na Zlatiboru od 26. avgusta do 3. septembra.



FUDBAL: SRPSKA LIGA, ZAPAD
Iz “dvojke” u “keca”

Sloga - Sloboda (Čačak) 3:1 (0:1)
Gradski stadion. Gledalaca 350. Sudije: Davor Portić (Požarevac). Pomoćnici: M. Šviković (Kostolac), M. Mitrović (Smedere-vo). Strelci: 0:1 A. Petrović u 42. 1:1 Marković u 52. 2:1 Markićević u 55. 3:1 Marić u 90. Žuti kartoni: Ćirica, Mikić, Josifljević (Sloga), Radisavčević, Karović, Jovanović (Sloboda - Č)
Sloga: Ćirica, Milosavljević, Otašević (Marković), Mikić, Grkajac (Đukić), Josifljević, Četrović, Markićević, Marić, Filipović (Bogdanović), Gojković
Sloboda: Gujaničić, Veljović, Radovanović, A. Petrović, Kali-čanin, Radisavčević, Gligorijević, Karović (S. Petrović), B. Petrović (Stefanović), Popović (Jovanović), Bjelić
Gosti su neprijatno iznenadili svoje domaćine golom sa polovine igrališta. Golman Ćirica nije najbolje ocenio let lopte i ona je završila iza njegovih leđa. Strelac je bio A. Petrović ali još uvek nije jasno da li je to biocentaršut ili udarac u vrata. Tek početkom drugog poluvremena Sloga kreće u ofanzivu. Onu prepoznatljivu. To je urodilo plodom kada je rezervista Miodrag Marković pogodio levi uigao gola Gujanovića. Tri minuta kasnije posle centaršuta Gojkovića najviši u skoku bio je Markićević koji loptu glavom sproveo u mrežu. U poslednjim trenucima utakmice gosti su mogli da izjednače rezultat ali je lopta posle šuta Filipovića pogodila stativu. Odmah zatim Marić je zatresao mrežu i tako stavio tačku na ovaj susret.


Bane - Metalac 1:0
   Fudbaleri Metalca poraženi su u 2. kolu u Raški. Utakmicu je odlučio Đoković golom u 46. minutu.Povratak na vrh strane


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Banca Intesa” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “APM print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.kv.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2006. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive