Internet izdanje - 27. oktobar 2006. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" - klik za vecu sliku! „Srbija u Evropi, Kosovo u Srbiji”
Sve spremno za početak glasanja
Na referendum treba izaći
Manipulišete informacijama
Opština samostalno upravlja svojom imovinom
Uspešna je samo dobro organizovana kompanija
Spomenik Nikoli Tesli u centru Graca
Demokratsko stradanje Slobodana Đorđevića
Žrtve šiptarskih separatista našle mir na Orlovači
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, fudbal, atletika


SRPSKI POKRET OBNOVE U KRALJEVU O PREDSTOJEĆEM REFERENDUMU - piše Slobodan Rajić
„Srbija u Evropi, Kosovo u Srbiji”

   • Sa ovakvim stavom SPO očekuje da će referendum uspeti i da će se „ispraviti eventualna istorijska greška po pitanju konačne odluke o statusu Kosova” • Poziv članicama Koalicije „Zajedno” da obeleže desetogodišnjicu formiranja te Koalicije i njene pobede na lokalnim izborima u Kraljevu i ostalim većim gradovima i opštinama Srbije

   „Poslanici Srpskog pokreta obnove podržali su u republičkom parlamentu predlog novog Ustava Srbije, iako je najpre trebalo da budu raspisani izbori za ustavotvornu skupštinu pa da zatim bude donesen ovaj najviši pravni akt i da se građani istovremeno izjasne o kraljevini, odnosno parlamentarnoj monarhiji, što je i programsko opredeljenje ove stranke” - istaknuto je na konferenciji za novinare Opštinskog i Okružnog odbora SPO u Kraljevu. Tome su, kako je rečeno, doprineli nacionalni i državni interesi Srbije u ovom trenutku, a u ovoj stranci očekuju da po referendumu o novom Ustavu budu održani izbori na svim nivoima na kojima će uslediti poraz antievropskih snaga, što bi trebalo pozitivno da utiče i na rešavanje problema i statusa Kosova i Metohije kao sastavnog i neotuđivog dela Srbije.
- Naš referendumski slogan je „Srbija u Evropi, Kosovo u Srbiji”. Jedan ovakav slogan daje nam za pravo da verujemo da ćemo, kao moderna evropska država, zajedno sa najznačajnijim i najvećim državama našeg vremena, ispraviti eventualnu istorijsku grešku po pitanju donošenja konačne odluke o statusu Kosova - istakao je Mirko Vuković, predsednik Opštinskog odbora SPO Kraljevo.
Kako je istaknuto, stepen demokratskog razvoja društva i snaga demokratske orijentacije stranaka pokazaće se i na predstojećem referendumu o novom Ustavu Srbije.
Na pres konferenciji je bilo reči i obeležavanju jubilarne, desete godišnjice od formiranja i pobede Koalicije „Zajedno”, 17. novembra 1996. godine, na lokalnim izborima u većini najvećih gradova i opština Srbije, među njima i u Kraljevu, kao i građanskih protesta povodom pokušaja stranaka Miloševićevog režima da pokradu te izbore. Srpski pokret obnove u Kraljevu, tim povodom, pozvaće sve stranke koje su zajedno sa SPO učestvovale u formiranju Koalicije „Zajedno”, a to su Demokratska stranka, Demokratska stranka Srbije i Građanski savez Srbije, da ovaj jubilej na dostojanstven način, zajedno, obeleže i ukažu na njegov značaj u sadašnjim uslovima.
- Osnovna poruka svega toga trebalo bi da bude da i danas, posle deset godina, ponovo postoji potreba da se sve demokratske snage udruže kako bismo došli do našeg velikog cilja, a to je da Srbija končno postane članica Evropske unije - naglasio je Milomir Šljivić, predsednik Okružnog odbora SPO i šef Odborničke grupe te stranke u Skupštini opštine Kraljevo.


OMLADINA DSS KRALJEVO O PREDSTOJEĆEM REFERENDUMU
Novi Ustav - za mladost Srbije


   Predstavnici Opštinskog odbora Omladine DSS Kraljevo pozvali su na konferenciji za novinare, održanoj u utorak, građane kraljevačke opštine, a posebno mlade, da izađu na predstojeći referendum i glasaju za novi Ustav Republike Srbije. Tom prilikom posebno je ukazano na značaj novog Ustava Srbije za prosvećenost i budućnost mladih generacija u Srbiji u modernom dobu.
- Za nas, mlade ljude, u Srbiji 21. veka veoma je važno razvijati jezik, kulturu, obrazovanje i nauku. Zbog toga ona kratka rečenica u članu 73. Ustava, koja najavljuje da Republika Srbija podstiče i pomaže razvoj nauke, kulture i umetnosti, može da bude naš ključ za 21. vek. Omladina DSS poziva sve mlade ljude da 28. i 29. oktobra glasaju za novi Ustav moderne i evropske Srbije. Ovog puta mi odlučujemo. Svaki glas je bitan. Sa nama Srbija ima budućnost. Zato kažite „Da!” Srbiji - istakla je Lidija Knežević, predsednik OO Omladine DSS Kraljevo.
Ona je podsetila na istorijat ustavnosti Srbije, od prvog tzv. „Sretenjskog Ustava”, donetog 1835. godine na Skupštini u Kragujevcu, koji je bio prvi ustav jedne države na Balkanu, pa do najnovijeg, sedmog Ustava Srbije, koji će, ako bude usvojen na predstojećem referendumu, biti prvi Ustav nezavisne države Srbije posle 88 godina. Posebno je naglasila da su novim Ustavom definisani kvalitetan pravni i državni sistem, himna „Bože pravde” i drugi simboli srpske državnosti, kao i da je to fleksibilan, tzv. „meki ustav”, koji se može lako menjati. ,,Usvajanjem novog Ustava ovi naši snovi postaće stvarnost” - kazala je Lidija Knežević.
A Milan Beloica, portparol OO Omladine DSS Kraljevo, rekao je da su članovi ove organizacije u proteklom periodu organizovali niz akcija po sistemu „Od vrata do vrata”, u kojima su Kraljevčanima delili propagandni materijal i neposredno sa njima razgovarali o referendumu i novom Ustavu Srbije, otklanjajući eventualne nedoumice o njemu.
- Svesni smo činjenice da najveći deo odgovornosti, ali i privilegija oko izglasavanja novog Ustava, leže upravo na DSS-u. Sa velikim zadovoljstvom mogu da konstatujem da ogroman broj naših sugrađana sa kojima smo razgovarali, više od 90 procenata, rado prihvata informacije o novom Ustavu i planira da izađe na referendum i glasa za novi Ustav, malo ima neopredeljenih i onih koji kažu da neće izaći na referendum. Veoma je bitno da se shvati da novi Ustav čuva tradiciju našeg naroda, a to znači celovitost zemlje sa posebnim akcentom na Kosmet, da čuva nacionalni identitet, ali i građanski karakter države Srbije i sve ono za šta smo se 5. oktobra 2000. izborili, a DSS je bila predvodnik nekih krupnih promena u našem društvu - naglasio je Beloica, pokazavši novinarima i specijalnu majicu Omladine DSS sa natpisima „Kaži DA Srbiji” i „Za dobro Srbije - DSS”, osnovnoj referendumskoj poruci ove stranke i njenog podmlatka.Povratak na vrh strane


SPROVOĐENJE REPUBLIČKOG REFERENDUMA O NOVOM USTAVU REPUBLIKE SRBIJE U OPŠTINI KRALJEVO 28. I 29. OKTOBRA - piše Slobodan Rajić
Sve spremno za početak glasanja


   • U subotu i nedelju, 28. i 29. oktobra, 129 glasačkih mesta u opštini Kraljevo biće otvoreno od 7 do 20 sati • Pravo glasa na referendumu, po zaključenom biračkom spisku, u kraljevačoj opštini ima 111.074 građana • Glasanje po uobičajenoj proceduri, kao na redovnim ili vanrednim republičkim ili lokalnim izborima, uz ličnu kartu ili drugi lični dokument sa fotografijom i matičnim brojem glasača • Jedan listić sa jednim pitanjem i dva odgovora • Preliminarni rezultati referendumskog glasanja već u noći između nedelje i ponedeljka ili sutradan u prepodnevnim satima, a zvanični na području opštine do 30. oktobra u 14 sati i ukupni na nivou Republike do 2. novembra u 20 sati • Prema propisima, za potvrđivanje Ustava neophodno da glasa natpolovična većina od ukupnog broja upisanih birača

   Opštinska komisija za sprovođenje referenduma u opštini Kraljevo saopštila je da je u kraljevačkoj opštini sve spremno za referendumsko glasanje o novom Ustavu Republike Srbije.
Referendum će biti održan, kao i u čitavoj Republici, u subotu i nedelju, 28. i 29. oktobra. Na njemu će imati pravo glasanja svi punoletni građani upisani u birački spisak.
U kraljevačkoj opštini glasaće se na ukupno 129 glasačkih mesta, za koje su prostorije obezbeđene uz manje probleme. To su ista glasačka mesta kao i na poslednjim prevremenim lokalnim izborima za predsednika opštine Kraljevo, održanim u februaru ove godine, izuzev dve promene glasačkih mesta u privatnim kućama na seoskom području.
Pravo glasa na referendumu u opštini Kraljevo, prema 12. oktobra zaključenom biračkom spisku, imaće ukupno 111.066 birača, plus jedan broj onih koji to pravo ostvare po odluci nadležnog suda, najkasnije 48 sati pre početka referenduma. Do zaključenja ovog broja lista, kako smo obavešteni, po odluci suda, osam glasača bi trebalo da dobije pravo glasa i ti podaci su poslati RIK-u na potvrđivanje.
Biračka mesta biće otvorena u subotu i nedelju od 7 do 20 sati.
Procedura glasanja je jednostavna i već uobičajena i o njoj, kao i o sprovođenju čitavog referenduma u opštini Kraljevo, pored Opštinske komisije, staraće se 129 glasačkih odbora, koji će imati po deset članova, zajedno sa zamenicima. Svi građani, upisani u birački spisak, na svom glasačkom mestu moći će da glasaju na referendumu uz pokazivanje članovima glasačkih odbora lične karte ili drugog verodostojnog dokaza svog identiteta sa fotografijom i matičnim brojem (pasoš, vozačka dozvola). Biće upotrebljene ranije uvedene mere kontrole kao što su specijalni sprej za obeležavanje kažiprsta, ultravioletne baterijske lampice, providne staklene glasačke kutije, paravani za glasanje itd.
Glasači će se izjašnjavati na samo jednom glasačkom listiću na kojem će pisati „Da li ste za potvrđivanje novog Ustava Republike Srbije”, zaokruživanjem rednog broja ispred reči „Da” ili „Ne”, po svojoj slobodnoj volji. Posle obavljenog glasanja, oni koji su glasali napustiće glasačko mesto uz poštovanje zakonske odredbe da je nedopustiva svaka propaganda, upotreba mobilnih telefona ili bilo koji vid remećenja javnog reda i mira na samom glasačkom mestu, što važi za sve učesnike glasačkog postupka.
Po zatvaranju glasačkih mesta u nedelju u 20 sati, glasački odbori pristupiće utvrđivanju rezultata glasanja na referendumu i potpisane zapisnike i druge glasačke materijale dostaviti centralnoj Opštinskoj komisiji za sprovođenje referenduma.
Sprovođenje referenduma o novom Ustavu RS nadgledaće i jedan broj „akreditovanih” međunarodnih i domaćih posmatrača. RIK je obavezao Opštinsku komisiju da u određenim intervalima dostavlja podatke o izlaznosti glasača na pet glasačkih mesta u opštini, baš kao i Republički zavod za statistiku koji ima svoje obaveze u postupku.
Očekuje se da sabiranje i saopštavanje rezultata glasanja, zbog pojednostavljene procedure i samo jednog glasačkog listića, bude iste noći po zatvaranju biračkih mesta ili sutradan u ranim prepodnevnim satima, iako je zvanični rok za saopštavanje konačnih rezultata referenduma za opštinsko područje 30. oktobar do 14 sati, a ukupnih u Republici, koje saopštava RIK, po razmatranju eventualnih prigovora, 2. novembar do 20 sati. Drugim rečima, već u ponedeljak, 30. oktobra, građani Srbije, pa i Kraljeva, sa velikom sigurnošću znaće kako je prošao referendum za novi Ustav Republike Srbije, odnosno da li je taj najviši pravni akt države potvrđen ili ne. Glasanje, dakle, može da počne, a ishod će biti poznat već za tri dana.

NEMA REFERENDUMSKE TIŠINE
Uoči referenduma neće biti referendumske tišine, odlučila je Republička izborna komisija (RIK). Takođe je sa direktorima Telenora i Telekoma dogovoreno da se 28. i 29. oktobra njihovim korisnicima puštaju poruke u kojima se obaveštavaju o održavanju referenduma.
RIK je odobrio i zahtev ruske Dume da šest njenih posmatrača prati referendum, a ranije je odobreno prisustvo posmatrača Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, kao i oko 1.300 posmatrača CeSID-a, koji će glasanje pratiti na 600 glasačkih mesta - uzoraka u Republici.

CESID NADGLEDA GLASANJE
Ovlašćeni posmatrači Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i na području kraljevačke opštine nadgledaće tok i rezultate referendumskog glasanja o novom Ustavu Srbije.
Kako smo obavešteni u Regionalnom centru CeSID-a u Kraljevu, njegovi ovlašćeni posmatrači pratiće rad Opštinske referendumske komisije i glasanje na šest glasačkih mesta - uzoraka u kraljevačkoj opštini, a glasanje će nadgledati i izvestan broj mobilnih ekipa.

KONAČAN BROJ - 6.639.385 GLASAČA
Republička izborna komisija, posle odluka nadležnih sudova o naknadnom upisu, utvrdila je konačan broj upisanih glasača za predstojeći referendum u Republici Srbiji i on iznosi 6.639.385. Da bi referendum uspeo, od tog broja na referendum bi trebalo da izađe najmanje polovina i da se za potvrđivanje Ustava izjasni 3.319.693 glasača, odnosno nadpolovična većina od ukupnog broja upisanih. U opštini Kraljevo, iako je taj podatak samo „za internu upotrebu“, od ukupno 111.074 glasača (sa upisanih 8 posle odluke suda), da bi novi Ustav „prošao“ trebalo bi da za njega glasa najmanje 55.538, odnosno najmanje 50% izašlih glasača od njihovog ukupnog broja.

GLASANJE I BEZ PISANIH BAVEŠTENJA
Opštinska komisija za sprovođenje referenduma opštine Kraljevo 20. oktobra izdala je saopštenje za javnost u kome obaveštava:
„...građane sa pravom glasa na referendumu radi potvrđivanja novog Ustava Republike Srbije, raspisanom za 28. i 29. oktobar 2006. godine, da mogu da glasaju na glasačkom mestu na kom su upisani u birački spisak bez obzira da li su prethodno dobili obaveštenje o glasanju.
Na glasačko mesto je potrebno poneti ličnu kartu, ili drugi lični dokument koji sadrži fotografiju i matični broj glasača (putna isprava ili vozačka dozvola)”.

ČUVANJE KUTIJA
Prema propisanim pravilima, glasački odbori obavezni su da obezbede neprekidno dežurstvo pored glasačkih kutija od zatvaranja biračkih mesta u subotu u 20 sati do njihovog otvaranja u nedelju u 7 sati, a pravo kontrole imaju i ovlašćeni posmatrači.Povratak na vrh strane


ANKETA: HOĆE LI KRALJEVČANI GLASATI ZA NOVI USTAV? - pripremila Lidija Kuljača
Na referendum treba izaći


Marina
Na referendum bi trebalo izaći. Ipak ovo nisu stranački izbori, ovo je nešto važno za sve nas.

Selman
Treba izaći na referendum. To je obaveza koja se mora ispiniti, ne vidim nijedan razlog da se ne izađe.

LJubinko
Obavezno izlazim na referendum. Treba nam država, a bez Ustava nema ni države. Pročitao sam novi Ustav i sviđa mi se. Ima malih nedostataka, ali to će se kroz praksu uvideti i, nadam se, srediti.

Ivan
Izlazim na referendum ne zato što je to moja dužnost, već zato što želim, za opšte dobro.

Vesna
Mislim da svi koji žele bolje ovoj našoj Srbiji treba da izađu na referendum. Ja ću, svakako, izaći.

Nataša
Do sada nisam izlazila ni na kakve izbore, ali ovog puta mislim da ću izaći na referendum, jer ovo je mnogo ozbiljnije.

Radovan
Obavezno izlazim na referendum. Nema tu mnogo da se razmišlja. Jednostavno treba izaći zbog Srbije.

Bane
Treba izaći na referendum. I treba da imamo zemlju. Nadam se da će se onda setiti da za nas, ratne vojne invalide, nešto urade.

Ferida
Treba izaći na referendum, bez obzira na trenutnu situaciju. Ne treba stalno da gledamo kako nam je trenutno, pa da zbog toga zanemarimo budućnost naše dece i nas. Biće bolje, samo treba vremena. Zato ću sigurno izaći i glasati ,,ZA”.

Biljana
Mi tada slavimo krsnu slavu, ali naći će se malo vremena da se izađe na referendum. Izalazim da glasam zbog dece i za bolje sutra.

Rašo
Sigurno izlazim na referendum. To je jedino što mi daje nadu da ćemo moći da zadržimo Kosovo. Bez Ustava je to teško izvodljivo.

LJilja
Izlazim zato što država treba da ima Ustav. Nema dobre države bez dobrog Ustava, a ja želim da imamo dobru državu.

Žarko
Izlazim na referendum. Ja sam lojalan građanin koji smatra svojom obavezom i pravom da izglasa Ustav.

LJubiša
Obavezno izlazim na referendum u nadi da ćemo jednom stati na svoje noge, da postanemo prava država Srbija.

Slobodan
Izlazim na referendum, jer to je najveći pravni akt zemlje koji mora već jednom da bude regulisan, da bi se moglo dalje.

Jovan
Čitao sam predlog za Ustav i verovatno da tu ima i propusta, ali najvažnije je da imamo Ustav, da imamo nešto po čemu treba da se upravlja.

Radmila
Treba da ustanovimo tu našu državu, da se zna u kojoj državi živimo i po kojim zakonima, nadam se za sve istim. Zato ću izaći na referendum. Mislim da svi treba da izađu i da glasaju ,,ZA”.

LJilja
Treba izaći na referendum da bi bilo bolje svima nama i našoj deci. Sa zadovoljstvom ću izaći.

Dragica
Volim svoju zemlju i zato ću da izađem na referendum. Nadam se da će svi kojima je stalo do svoje zemlje glasati.


DANE STANOJČIĆ, PREDSEDNIK SO VRNJAČKA BANJA:
„Kamen temeljac u svojoj kući”


   Predsednik Skupštine opštine Vrnjačka Banja Dane Stanojčić pozvao je građane opštine Vrnjačka Banja da u što većem broju izađu na predstojeći referendum i potvrde novi Ustav Republike Srbije.
„Srbija dobija novi Ustav, Srbija postavlja pravi, demokratski i evropski kamen temeljac u svojoj kući i u Srbiji je konačno došlo do dogovora i sloge. Zato izađimo u što većem broju na referendum i glasajmo za novi Ustav Republike Srbije”, kaže se u pozivu koji je građanima uputio Dane Stanojčić.


IZ PROGLASA OMLADINE DSS-A U KRALJEVU
Uzmimo sudbinu u svoje ruke


   Preambula novog ustava Srbije je izazvala različite komentare u javnom životu Srbije, a kako su dani referenduma pred nama, kampanja za usvajanje sve je jača, ali i sve je manje onih koji su ovaj dokument na početku osporavali.
Omladina DSS-a je svakodnevno u neprestanom kontaktu sa građanima Kraljeva i na osnovu razgovora sa kraljevčanima apsolutno je siguran u uspeh referendumske kampanje i veliku izlaznost građana. Pravo je zadovoljstvo kada ogroman broj građana upućuje reči hvale na preambulu i ,,kao zapeta puška" očekuje ovaj vikend kada će, kako sami kažu, izglasati novi ustav.
Ustav pored činjenice da ekonomski i pravno jača državu i daje joj mogućnost prosperiteta u tim oblastima, ima i nekih drugih jako bitnih dimenzija.
Novi ustav treba izglasati ne zbog politike i političara, već zbog svoje savesti, zbog onih ljudi kojima je obećan povratak njihovim kućama i onih koji iz njih sada ne mogu da izađu, dok mi ovde koji podržavamo ustav kao i oni koji ga koriguju, vodimo bezbrižan život.
Tokom anketa koje sprovodimo u različitim delovima grada imamo prilike da naiđemo na raseljena lica sa Kosova koja nam sa suzama u očima kažu, da oni koji ne daju glas ustavu, ne vole ni Srbiju.
Zaokruživanjem DA čuvamo svoju duhovnu kolevku koja određuje naš nacionalni identitet, čuvamo živote naših sugrađana na Kosmetu kao i živote viševekovne Gračanice, Dečana, Patrijaršije, koji bez obzira na mrak u južnoj srpskoj pokrajini svojom svetlošću obasjavaju sve nas. Zaokruživanjem NE, ne bismo znali ko smo i u budućnosti bi izbegli tu situaciju da se naši potomci stide naših odluka.
Izađimo u subotu i nedelju na referendum i uzmimo sudbinu u svoje ruke.
Recimo DA Srbiji


SRPSKI ČETNIČKI POKRET
Budi Srbin !


   Brak između Srpske Države i Komunista je odavno nevažeći, ali to se mora i formalno potvrditi u subotu i nedelju tj. 28. i 29.10.2006. godine na referendumu. Još postojeća deca komunizma nakon referenduma izgubiće i formalno nasledna prava u domaćinskoj Srbiji, koju opet napravismo.
Od njihovih starijih kolega ostade nam pustoš i bezbožništvo, neka im je prosto. Srpski četnici i njihovi potomci im opraštaju, ali ne zaboravljaju da se opet nekom prevarom nebi vratili.
Sa verom u Boga i majku Srbiju izađimo na referendum i vratimo se vekovnim korenima naših predaka, koji su se više od pola veka u grobu prevrtali.
Svojim jednodušnim izlaskom na referendum po novom Ustavu Srbije potrimo očajničke pokušaje gej lobista koji se protive izlasku za ovaj svečani čin.
Poruka je jasna-BUDI SRBIN NEMOJ BITI P..DA.
Izađimo na referendum-vratimo dušu i dostojanstvo Srbiji


TRIBINA O PROSVETITELJSKIM MISLIMA ZORANA ĐINĐIĆA
Vizionar evropskog puta Srbije


   Na prošlonedeljnoj tribini, koja je pod nazivom „Prosvetiteljske misli Zorana Đinđića” održana u „Lingva centru” u Kraljevu, predavači Miloš Bogdanović, publicista, i dr Dušan Obradović, antropolog, ukazali su na ogroman značaj Đinđićevog filozofskog učenja i dela na preporod naroda Srbije i Balkana u novijoj istoriji, na prelazu iz komunističkog totalitarizma u demokratski sistem vrednosti. Kako je istaknuto, „nada u moralni i kulturni preporod našeg naroda i stvaranje novog društva i demokratske, evropske Srbije, koju je svojim učenjem i delom pružio dr Zoran Đinđić, nije iskorišćena, već smo umesto komunističkog dobili nacionalni totalitarizam”.
- U tom periodu kada je dr Zoran Đinđić ulazio u politički život prepozanali smo da je on, kao filozof, poput Ataturka koji je premostio nekoliko vekova u Turskoj, svojom vizijom i delom pokušao ovde, u Srbiji, da premosti bar nekoliko decenija zaostalosti i neprosvećenosti - rekao je publicista Miloš Bogdanović, autor knjige „Prokletstvo nacije”.
Po njegovim i Obradovićevim rečima, sociološka istraživanja su pokazala da je znatan broj Srba spreman da se odrekne sopstvenog mišljenja i lične odgovornosti za položaj u kome se našao, uz uverenje da ionako ne može da promeni trenutnu situaciju.
- Naša mitologija, psihologija i karakterologija otkrivaju da su nam potrebni razum, slušanje glasa savesti i korišćenje slobodne volje, a to se ovde smatra kao strano, suvišno, nepotrebno, čak i štetno - naglasio je Bogdanović.
Zbog toga, kako je rekao dr Dušan Obradović, ako ne budemo razumeli vezu između prosvetiteljske misli i dela dr Zorana Đinđića i iz njih izvukli praktične pouke za sadašnjost i budućnost, onda on neće biti ništa više nego običan političar. Ali, ako nam pođe za rukom da makar delimično prihvatimo ono što je govorio i radio, videćemo čoveka vizionara koji nam je ukazao na put izlaska Srbije iz istorijske krize.

„SRBIJA JE ZBIR SVIH NAS”
Na tribini je naveden čuveni Đinđićev stav o ličnoj odgovornosti:
„Ne može da se promeni Srbija, a da svi ostanemo nepromenjeni. Da bi se promenila Srbija, svako od nas pomalo mora da se promeni: u svom pristupu problemima, u svom mentalitetu, u svojim radnim navikama, jer Srbija, to je zbir svih nas”.Povratak na vrh strane


POVODOM KONFERENCIJE ZA ŠTAMPU DEMOKRATSKE STRANKE
Manipulišete informacijama


   Poštovani gospodine Vukoviću, u izjavi o predstojećem referendumu, naveli ste nekoliko razloga zbog kojih bi građani trebalo da podrže novi Ustav. Kao osnovne teze za izlazak na referendum naveli ste sledeće:
1/ "Novim Ustavom pravi se diskontinuitet sa režimom Slobodana Miloševića i ustavom koji je donet u njegovo vreme "
2/ Novim Ustavom "Srbija pristupa demokratskim promenama i približava (se) evropskim i svetskim integracijama"
3/ Novim Ustavom ulazimo u "proces decentralizacije i osamostaljivanje lokalne samouprave"
4/ Novim Ustavom dobija se "najšira, suštinska autonomija Kosova i Metohije i veći stepen autonomije Vojvodine"
5/ Najveći, ako ne i jedini nedostatak (novog Ustava) je neorganizovanje javne rasprave o tekstu novog Ustava, ali to su "uzrokovali specifični međunarodni odnosi u kojima se Srbija trenutno nalazi".
Sve ove teze ne bi bile razlog za reagovanje da su izrečene na konferenciji za štampu Srpske Radikalne Stranke ili Socijalističke Partije Srbije. Međutim, kada Demokratska Stranka napravi kompromis sa istinom i počne da manipuliše informacijama, dužnost svakog dobronamernog građanina jeste da joj se aktivno suprostavi.
Krenimo redom:
1/ Kao što ni Vojislav Koštunica nije Premijer koji želi da napravi diskontinuitet sa politikom Slobodana Miloševića, tako ni novi Ustav ne predstavlja diskontinuitet sa Ustavom iz 1990. godine. Naprotiv, ovaj Ustav je plod političke trgovine u kojoj je žrtvovan kvalitet Ustava da bi svaka od 3 strane (DSS, DS, SRS+SPS) dobila određeni deo političke koristi pred dolazeće izbore. Time se uništava značaj Ustava kao "najvišeg pravnog akta jedne zemlje" i rehabilituje politika i političke partije koji su bili dominantni 90tih godina. Tako danas mediji više ne slave Miloševića kao "pobednika" nad NATO paktom i oslobodioca Kosova, ali slave Koštunicu, Tadića, Nikolića, Dačića i Dinkića koji će nam "novim Ustavom vratiti Kosovo u Srbiju".
2/ Novim Ustavom, Srbija se samo simbolično približava evropskim i svetskim integracijama. U ovom Ustavu ne postoji integrativna klauzula koju su sve zemlje pristupnice EU morale da usvoje pre priključenja. Naše pravo se i dalje nalazi iznad međunarodnog, tako da se pravo EU ne može primenjivati direktno, bez ratifikacije parlamenta.
3/ Još jedna od bazičnih neistina je da se novim Ustavom jača decentralizacija i razvija lokalna samouprava. Istina je ipak sasvim drugačija. Ovim Ustavom sva vlast odlazi u ruke partija, tj Beograda. To se ogleda u dve stvari: 1. Partije su vlasnice poslaničkih mandata, čime se sva vlast centralizuje na vrh stranke tj. Beograd. Ovo je slučaj samo u još 5 zemalja u svetu, i nijedna od tih zemalja se ne nalazi u grupi razvijenih svetskih država; 2. Predsednik opštine se bira u skupštini, tj. dogovorom političkih partija u lokalnom parlamentu. Činjenica je da su predsednici najuspešnijih opština u Srbiji osudili ovaj deo Ustava. Takođe, jedino Albanija, od zemalja u okruženju bira predsednika opštine na ovaj način.
4/ Ovde dolazimo do suštine problema novog Ustava, a to su pitanja "suštinske autonomije Kosova" i " većeg stepena autonomije Vojvodine".
Kosovo je faktički nezavisno od 1999. godine i predmet je političkih pregovora. Stavljajući ga u novi Ustav, a da pritom ne računate 1.300.000 glasača sa Kosova je u najmanju ruku neozbiljno. Vi nastavljate politiku Slobodana Miloševića i stvarate u glavama ljudi šizofrenu atmosferu u kojoj bi trebalo da želimo Kosovo, ali ne i Albance koji na Kosovu žive. Samo ova informacija govori o tome da se Kosovo koristi kao demagoško oružje partija pred dolazeće izbore. Istim trikovima se koristio Slobodan Milošević i kao rezultat tako neodgovorne politike mi smo još 1999. godine suštinski izgubili Kosovo. Nije teško manipulisati ose?anjima građana iz svojih fotelja u Beogradu. Do sada su to najbolje radili SPS, SRS i DSS, a sada je tu i DS da im pomogne.
Sa druge strane, Vojvodina je zapravo najveći gubitnik ovim Ustavom. Ona nema zakonodavnu vlast, i jedino šta je uspela da dobije jeste 7% novca od 100% koji sa njene teritorije odlazi u Beograd. Ovim se pokazuje da u novom Ustavu nema ni trunke vizije, već se podilazi neupućenim i neosvešćenim glasačima.
5/ Pravdanje izostanka javne rasprave i demokratske procedure "specifičnim međunarodnim odnosima u kojima se Srbija trenutno nalazi", je vrhunac licemerja. Niti želite, niti možete da sačuvate Kosovo u Srbiji time što ćete ga staviti u preambulu Ustava. Ono što vi želite jeste da na talasu mita o Kosovu kao "srcu Srbije" ostvarite što bolju poziciju pred dolazeće izbore. Istina se ne nalazi u "specifičnim mrđunarodnim odnosima" već u "specifičnim partijskim potrebama" stranaka koje su napravile ustavnu koaliciju.
Konkretno, Ustav je iskorišćen radi sledećih partijskih interesa:
DSS-a će konačno završiti izbornu agoniju u kojoj glasačima nisu imali šta da ponude. Ni u jednoj od četiri tačke (državna zajednica, Kosovo, Ustav, jačanje pravne države) koje je sebi zadao, Vojislav Koštunica nije postigao uspeh. Međutim, formalnim izlaskom iz Vlade od strane G17+, Premijer je u nekoliko dana, tj. noći, morao na brzinu da donese Ustav, kojim će izaći pred građane rečima: Obećano - Ispunjeno.
SRS i SPS dobijaju potpunu političku rahabilitaciju i prestaju da nose epitet "nesistemskih" partija. SPS u svakom istupanju ističe da novi Ustav zapravo predstavlja kontinuitet sa Ustavom iz 1990. godine. SRS sa sve Vojislavom Šešeljem iz Haga, poručuje da se ovim Ustavom glasa za Kosovo i za Srbiju. Rehabilituje se ideja kojom su oni 90tih vodili ratove sa čitavim svetom pravdajući ludost i zločine "ljubavlju prema Srbiji".
DS dobija parlamentarne i predsedničke izbore odjednom, čime znatno povećava šanse za izborni uspeh. S druge strane, DS je stranka aspolutno urušenog kredibiliteta i organizacije, koja je sve svoje aktivnosti usmerila na marketinšku promociju Borisa Tadića. Jedina karta na koju DS igra jeste zapravo strah od radikala i činjenica da trenutno samo Boris Tadić može da pobedi Tomu Nikolića. Procena Borisa Tadića je da bi predsedničkom kampanjom mogao da dobije mnogo više glasova, upravo zbog vešto doziranog straha od radikala. S tim u vezi, Tadić je napravio dogovor sa Koštunicom da posle referenduma budu raspisani predsednički i parlamentarni izbori. Međutim, kako sada stvari stoje, postoji velika mogućnost da Koštunica prevari Tadića, te da predsedničke izbore ipak ostavi za proleće, do kada će pokušati da profiliše kandidata koji će se suprostaviti Tadiću. Svedoci smo nervozne reakcije Borisa Tadića na ovakvu vest, u kojoj je bukvalno vikao: Izađite mi na crtu!
Dakle, ne postoje ti "specifični međunarodni odnosi", već samo i jedino interesi političkih partija, lepo upakovani u laž o "Kosovu u srcu Srbije".
Budimir Milić, OO LDP KraljevoPovratak na vrh strane


ŠTA SADRŽI NOVI USTAV REPUBLIKE SRBIJE (3) - piše Slobodan Rajić
Opština samostalno upravlja svojom imovinom

   • Novi Ustav Republike Srbije, koji je jednoglasno usvojen na sednici republičkog parlamenta i za čije će se potvrđivanje građani Srbije izjašnjavati na referendumu raspisanom za 28. i 29. oktobar ove godine, sadrži ukupno 206 članova razvrstanih u deset poglavlja. U ovom broju predstavljamo neke najvažnije odredbe sadržane u poslednjoj trećini ustavnog teksta (od 7. do 10. poglavlja)

   U sedmom poglavlju novog Ustava regulisano je teritorijalno uređenje Republike Srbije. Članom 176. propisano je da „građani imaju pravo na pokrajinsku autonomiju i lokalnu upravu, koje ostvaruju neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika”. Narednim članovima u ovom delu Ustava izvršeno je razgraničenje nadležnosti Republike, kao države, i pokrajina i opština, kao oblika autonomije i samouprave koji su nadležni za sva pitanja „u kojima nije nadležna Republika Srbija”, s tim što Republika, kao i do sada, može zakonom poveriti AP i LS pojedina pitanja iz svoje nadležnosti, dok one imaju pravo na samostalno uređivanje pitanja iz svoje nadležnosti i organizaciju svojih organa i javnih službi.

STATUS POKRAJINA
U delu koji se odnosi na autonomne pokrajine navodi se da su to „teritorijalne zajednice u kojima građani ostvaruju pravo na pokrajinsku autonomiju”. U članu 182. propisano je da Srbija ima AP Vojvodinu i AP Kosovo i Metohiju, „s tim što će se suštinska autonomija KiM regulisati posebnim zakonom po postupku predviđenom za donošenje Ustava”, baš kao i postupak za osnivanje novih ili ukidanje postojećih autonomija, dok se „teritorija AP ne može menjati bez saglasnosti njenih građana izražene na referendumu, na osnovu zakona”.
Članom 183. regulisane su nadležnosti AP, a veoma je bitan član 184, kojim je propisano da AP imaju svoje izvorne prihode i učešće u delu prihoda RS, kao i da „budzet AP Vojvodina iznosi najmanje sedam odsto u odnosu na budzet RS, s tim što se tri odsto od ovih sedam koristi za finansiranje kapitalnih rahoda”.
Najviši pravni akt AP je statut, koji donosi Skupština AP uz prethodnu saglasnost Narodne skupštine RS, dok o pitanjima iz svoje nadležnosti „AP donosi odluke i druga opšta akta”. Bliže su regulisani nadzor nad radom organa AP i zaštita pokrajinske autonomije (pravo žalbe Ustavnom sudu i pokretanja ocene ustavnosti i zakonitosti zakona i drugog opšteg akta kojim se povređuje pravo na pokrajinsku autonomiju).

NADLEŽNOSTI OPŠTINE
Prema članu 189. novog Ustava, jedinice lokalne samouprave kao i do sada su opštine, gradovi i grad Beograd. NJihov status bliže se reguliše posebnim zakonom, a osnivanje, ukidanje i promena njihove teritorije referendumom na toj teritoriji.
Članom 190. propisano je da su osnovne nadležnosti opštine obavljanje i razvoj komunalnih delatnosti, korišćenje građevinskog zemljišta i poslovnog prostora, izgradnja, održavanje i korišćenje lokalnih puteva, ulica i drugih javnih objekata i lokalnog prevoza na svom području, zadovoljavanje potreba građana u oblasti prosvete, kulture, zdravstvene, socijalne i dečje zaštite, sporta i fizičke kulture, staranje o razvoju turizma, zanatstva, ugostiteljstva i trgovine, zaštiti životne sredine i od elementarnih nepogoda, zaštiti kulturnih dobara od značaja za opštinu, zaštita i korišćenje poljoprivrednog zemljišta. Opština samostalno donosi svoj budzet i završni račun, urbanistički plan i program razvoja, utvrđuje svoje simbole i njihovu upotrebu, stara se o ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava, kao i o javnom informisanju u opštini. Veoma bitna i nova nadležnost opštine je propisana stavom 4. člana 190. Ustava, u kojoj je navedeno da „opština samostalno upravlja opštinskom imovinom u skladu sa zakonom”.
Najviši pravni akt opštine i dalje je statut, koji donosi skupština opštine, kao i druge opšte akte iz svoje nadležnosti, budzet, prostorni i razvojni plan, uređuje i bira svoje izvršne i druge organe, raspisuje opštinski referendum. Vlada Srbije vrši nadzor nad radom opštine i ona po novom Ustavu i može pod zakonskim uslovima da raspusti skupštinu opštine i imenuje privremeni organ. Istovremeno, članom 193. propisana je zaštita lokalne samouprave tako što statutom određeni organ ima pravo žalbe Ustavnom sudu ako su državnim aktom povređena njena prava, a taj organ može pokrenuti postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti pravnih akata RS i AP kojim su povređena prava na lokalnu samoupravu.
Osmim poglavljem novog Ustava regulisani su ustavnost i zakonitost. Propisano je da je pravni poredak Srbije jedinstven i da svi zakoni i drugi opšti akti moraju biti u skladu sa Ustavom. Izuzetno su važne odredbe da su svi „potvrđeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava deo jedinstvenog pravnog poretka RS, ali da potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom Srbije” i obrnuto. Bliže su razrađeni i hijerarhija domaćih pravnih akata, način njihovog objavljivanja pre stupanja na snagu i stupanje na snagu (osmog dana od dana objavljivanja), zabrana povratnog dejstva zakona i opštih pravnih akata, zanonitost uprave, jezik postupka pred sudom i drugim državnim organima. Veoma detaljno je uređeno vanredno stanje, koje može biti uvedeno samo kada postoji opasnost koja ugrožava opstanak države ili građana i proglašava ga Narodna skupština, baš kao i ratno stanje i moguća odstupanja od ljudskih i manjinskih prava u to vreme.

PROMENE USTAVA
Shodno članu 203. novog Ustava, „predlog za promenu Ustava može podneti najmanje jedna trećina od ukupnog broja narodnih poslanika, predsednik Republike, Vlada i najmanje 150.000 birača”, a o promeni odlučuje Narodna skupština dvotrećinskom većinom od ukupnog broja poslanika. Ako se ne donese odluka o promeni Ustava, ne može se pristupiti takvom postupku u narednih godinu dana. Međutim, ako Narodna skupština usvoji predlog o promeni Ustava, pristupa se izradi i razmatranju akta o promeni Ustava, koji ponovo usvaja Skupština dvotrećinskom većinom „i može odlučiti da ga i građani potvrde na republičkom referendumu”, s tim što je referendum obavezan ako se menjaju preambula, načela Ustava, ljudska i manjinska prava i slobode, uređenje vlasti, proglašavanje vanrednog i ratnog stanja, odstupanja od ljudskih ili manjinskih prava u vanrednom i ratnom stanju ili postupak za promenu Ustava”. Rok za izjašnjavanje na referendumu je 60 dana od dana usvajanja akta u Skupštini, a promena Ustava je usvojena ako je za nju glasala većina izašlih birača. Naravno, Ustav ne može biti promenjen za vreme ratnog ili vanrednog stanja.
Uobičajeno, Ustavom je predviđeno da se za sprovođenje promene Ustava donosi poseban ustavni zakon dvotrećinskom većinom od ukupnog broja narodnih poslanika, dok je u završnom, desetom delu, poslednjim članom 206. propisano da „ovaj Ustav stupa na snagu danom proglašenja u Narodnoj skupštini”.

SAMOSTALNOST OPŠTINE
Završni deo člana 190. novog Ustava Srbije glasi:
,,Opština samostalno, u skladu sa zakonom, donosi svoj budzet i završni račun, urbanistički plan i program razvoja opštine, utvrđuje simbole opštine i njihovu upotrebu.
Opština se stara o ostvarivanju, zaštiti i unapređenju ljudskih i manjinskih prava, kao i o javnom informisanju u opštini.
Opština samostalno upravlja opštinskom imovinom, u skladu sa zakonom.
Opština, u skladu sa zakonom, propisije prekršaje za povrede opštinskih propisa”.

NADZOR NAD RADOM OPŠTINE
Član 192. Ustava Srbije glasi:
„Vlada je dužna da obustavi od izvršenja opšti akt opštine za koji smatra da nije saglasan Ustavu ili zakonu i da u roku od pet dana pokrene postupak za ocenjivanje njegove ustavnosti i zakonitosti.
Vlada može, pod uslovima određenim zakonom, raspustiti skupštinu opštine.
Istovremeno sa raspuštanjem skupštine opštine, Vlada imenuje privremeni organ koji obavlja poslove iz nadležnosti skupštine, vodeći računa o političkom i nacionalnom sastavu raspuštene skupštine opštine”.


ŽELEZNICA
Bez dodatnih troškova zbog referenduma


   Generalni direktor Železnica Srbije Milanko Šarančić izjavio je da železnica neće imati dodatne troškove zbog besplatnog prevoza đaka, studenata i vojnika za referendum.
On je precizirao da će za sve te kategorije glasača sa validnim dokumentima - đačkom knjižicom, indeksom ili vojnom knjižicom - Železnica Srbije omogućiti da od 27. do 30. oktobra izvrše svoju građansku obavezu.
Šarančić je rekao da železnica neće od vlade tražiti nadoknadu, jer se neće uvoditi novi vozovi, a postojeće linije ionako imaju fiksne troškove.
- Ovo će biti naš doprinos da se ode na referendum i glasa po sopstvenoj odluci - rekao je Šarančić, naglasivši da se železnica na predlog Vlade i Ministarstva za kapitalne investicije opredelila da pomogne onim strukturama stanovništva koje nemaju samostalne prihode.


VOJISLAV KOŠTUNICA
Kosovo je srce srbije


   Premijer Vojislav Koštunica izjavio je, posle razgovora s patrijarhom Pavlom u Patrijaršiji, da je usvajanje ustava veoma potrebno da bi Srbija sačuvala Kosovo koje je ,,srž, nukleus, srce države i pitanje njenog identiteta".
Nabrajajući razloge za izlazak na referendum i glasanje za ustav, Koštunica je rekao da je to ustav koji nam je u ovom trenutku veoma potreban da bi se očuvala celovitost države.
Koštunica je rekao da je za Srbiju dobijanje ustava ,,pitanje koje je u ovom trenutku iznad svih pitanja", da država mora da ima ustav i da se glasanjem za predloženi ustav glasa i za budućnost Srbije.
Prema rečima Koštunice, predloženi ustav je po meri svih koji žive u Srbiji, on čini Srbiju pravnom državom, zasnovanom na vladavini zakona.
Koštunica je ponovio da je Kosovo sastavni deo Srbije, istorijski i sa stanovišta unutrašnjeg i međunarodnog prava.
Prema njegovim rečima, ceo međunarodni poredak i kakav-takav mir u međunarodnom poretku zasnivaju se na jednoj činjenici - da se moraju poštovati granice postojećih država, njihov teritorijalni integritet i suverenitet.
Koštunica je rekao da su Srpska pravoslavna crkva, patrijarh i sve vladike u svojim eparhijama poslali poziv da se izađe na referendum i glasa za ustav.
U razgovoru sa patrijarhom Pavlom, rekao je Koštunica, ,,podsetili smo se da su sve nacionalne zajednice, crkve i verske zajednice, različite političke organizacije i partije zdušno podržale da država u kojoj svi živimo i koja je naša zajednička država dobije nešto što je svakoj državi prvi i osnovni uslov njenog postojanja i trajanja - ustav".Povratak na vrh strane


POVODI: “ELEKTROSRBIJI” KRALJEVO DODEDELJENA TESLINA NAGRADA I URUČENE ČETIRI LICENCE
Uspešna je samo dobro organizovana kompanija


   • Upravni odbor Fondacije ,,Nikola Tesla" odlučio da Privredno društvo za distribuciju električne energije ,,Elektrosrbija" d.o.o. Kraljevo dobije Teslinu nagradu za ostvarivanje ciljeva Fondacije u organizacijama • ,,Elektrosrbija" je među prvima dobila sve četiri licence za svoje delatnosti • Od novembra zamena brojila • Potrošači, u proseku, potrošnju električne struje izmiruju sa zakašnjenjem od četiri meseca

   Ova godina je u celom svetu u znaku ovog jubileja. Za ,,Elektrosrbiju" Kraljevo godina 2006. je posebna i po tome što je u godini velikog jubileja - 150 godina od rođenja Nikole Tesle, Upravni odbor Fondacije ,,Nikola Tesla" odlučio da Privredno društvo za distribuciju električne energije ,,Elektrosrbija" d.o.o. Kraljevo dobije Teslinu nagradu za ostvarivanje ciljeva Fondacije u organizacijama. Ovo je jedno od najznačajnijih priznanja, ali budući da se Privredno društvo ,,Elektrosrbija" ubraja u sam vrh po uspešnosti poslovanja distributivne delatnosti, spisak nagrada i priznanja je mnogo duži. Tako, ,,Elektrosrbija” Kraljevo je za izuzetan doprinos u razvoju elektroprivrede i elektrifikacije Srbije dobila Povelju sa plaketom ,,Đorđe Stanojević", kao najveće priznanje Elektroprivrede Srbije za 2003. godinu, zatim Povelju Saveza inženjera i tehničara Srbije Društvu inženjera i tehničara ,,Elektrosrbije" 1999. kao najboljoj organizaciji u Srbiji, Povelju Jugoslovenskog udruženja za računarstvo, informatiku, telekomunikacije i automatizaciju (menadzment YURIT) 1999. za postignute rezultate u oblasti informatičkih nauka i dugogodišnju saradnju i zahvalnicu JUKO CIGRE za učešće u organizaciji 27. savetovanja održanog na Zlatiboru 2005. godine.
- Teslina nagrada nama je potvrda da smo uspešno ostvarivali naš osnovni cilj - pouzdano i kvalitetno snabdevanje kupaca električnom energijom - kaže Rodoljub Marković, direktor ,,Elektrosrbije” Kraljevo. - Takođe je i obaveza da u narednom periodu osnovni cilj dosledno sprovodimo na zadovoljstvo naših kupaca, kao da i dalje radimo na razvoju i osavremenjivanju elektrodistributivnog sistema.
Ova godina je i inače vrlo uspešna za ,,Elektrosrbiju”. Naime, sredinom ove godine, u skladu sa Zakonom o energetici, ,,Elektrosrbija" Kraljevo je podnela kod Agencije za energetiku Srbije zahteve za četiri licence za obavljanje energetske delatnosti: za distribuciju električne energije, za upravljanje distributivim sistemom, za trgovinu na malo električnom energijom, za potrebe tarifnih kupaca i za proizvodnju električne energije.
- ,,Elektrosrbija" Kraljevo je iskoristila pravo koje je i predviđeno Pravilnikom o dodeli licenci - pa je tražila i dobila sve četiri licence - kaže Desimir Bogićević, zamenik direktora Društva. - Dobijanjem ovih licenci naše Privredno društvo je privelo kraju još jedan veoma važan i obiman posao, a to je dovođenje sopstvenog rada u sklad sa Zakonom o energetici. Po Zakonu o energetici, svi elektroprivredni subjekti moraju imati licence za svoje delatnosti. Da bi se licence dobile, treba da budu ispunjeni uslovi iz Pravilnika u pogledu organizacije sopstvenog rada i stanja energetskih objekata. ,,Elektrosrbija" je među prvima dobila sve četiri licence za svoje delatnosti.

RAZVOJNA I POSLOVNA POLITIKA
U toku 36 godina postojanja ,,Elekrosrbija" je izrasla u zaokruženu tehničko-tehnološku i ekonomsku celinu, objedinjujući pri tome nabavku, proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije, održavanje, eksploataciju i razvoj distributivnog sistema.
Od nastanka ,,Elektrosrbija" je imala jasnu viziju, kojoj je podredila strateške ciljeve svog razvoja. Strategiju jeusmerila ka smanjenju troškova poslovanja, ali i na motivaciju zaposlenih za postizanje većih efekata u radu. Takva strategija podrazumevala je stalno unapređivanje elektrodistributivne delatnosti, primenu najsavremenijih tehnologija u radu i poslovanju koje omogućuje uspešan rad u tržišnim uslovima (SF6, vakuumskih prekidača, mikroprocesorske zaštite, osavremenjivanje zaštite TS, uvođenje daljinskog nadzora i upravljanja objektima i potrošnjom, modernizacija poslovnog i tehničkog informacionog sistema i sistema telekomunikacija i dr.). Kao izuzetno važne komponente u strategiji razvoja treba istaći: racionalizaciju troškova poslovanja, efikasno investiranje, stalni inženjering u planiranju i kreiranju promena u organizaciji rada i efikasno upravljanje i rukovođenje na načelima naučnog menadzmenta. Jedna od glavnih orijentacija u strategiji razvoja bila je povećanje energetske i poslovne efikasnosti, što je postignuto usavršavanjem i povećanjem stručnih znanja zaposlenih, posebno specijalističkih poslova, razvijanjem timskog rada, implementacijom projekata uvođenja kvaliteta, prema zahtevima standarda ISO 9001-2000.

REZULTATI
- Osnovni cilj Privrednog društva je pouzdano i kvalitetno snabdevanje potrošača električnom energijom - ističe direktor Marković - zbog čega je neprekidno radilo na svom razvoju, kao tehničko-tehnološke i poslovne celine, koristeći pre svega sopstvene snage, ali i angažovanjem stručnih i naučnih usnova u Srbiji. U periodu 2002 - 2006 Privredno društvo je finansiralo izradu 18 projekata i studija (samostalno ili kao participant projekata koje finansira MNZŽS), u čiju realizaciju su uključeni stručnjaci iz Privrednog društva, ali i renomirane naučno-istraživačke organizacije i projektantske organizacije. Rezultati tih projekata su implementirani u Privrednom društvu, tako da je ono unapredilo svoje poslovanje, kako u domenu planiranja razvoja mreže, tako i u domenima eksploatacije i upravljanja mrežama i njenim objektima. Među najznačajnije rezultate izdvajamo: uvođenje savremenog informacionog sistema, stvaranje baze podataka, uvođenje daljinskog upravljanja postrojenjima i potrošnjom i dr. Temeljno se radi na daljem razvoju informacionog sistema u skladu sa svetskim trendovima (ORACLE tehnologija, troslojna arhitektura, hardverski nezavisna okruženja, korišćenje UML standarda u modelovanju).
Osim toga, stručnjaci Privrednog društva su aktivno učestvovali u izradi Tehničkih preporuka ED Srbije, za sve funkcije distribucije i za svu opremu.
- U Privrednom društvu se radi na permanentnom obrazovanju zaposlenih upućivanjem visokoobrazovanog kadra na postdiplomske studije i seminare - ističe Milomir Belčević, direktor Tehničkog sektora. - Privredno društvo je otvoreno za prijem učenika srednjih škola i studenata na stručnu praksu, a osim toga se pojavljuje i kao sponzor kod izdavanja stručne literature.
Privredno društvo je jedan od osnivača i CIRED-a, kao najjačeg strukovnog udruženja u oblasti elektrodistributivnih mreža i jedan od glavnih organizatora njegovih savetovanja. Brojni stručnjaci iz Privrednog društva učestvuju sa svojim radovima na savetovanjima CIRED-a i na taj način daju doprinos razvoju i unapređenju ED mreža. Osim toga, predstavnik Privrednog društva je učestvovao u formiranju i profilisanju Studijskog Komiteta CIGRE o Distribuiranoj proizvodnji električne energije i sada je njegov predsednik. U isto vreme, Privredno društvo i njeni stručnjaci aktivno učestvuju u organizaciji savetovanja JUKO CIGRE, koja deluje kao ogranak najveće međunarodne asocijacije CIGRE (Pariz) u oblasti električnih mreža.

TRANSFORMACIJA PREDUZEĆA
- Ovu godinu smo započeli promenom pravne forme - od Javnog preduzeća transformisali smo u Privredno društvo i izvršili spajanje uz pripajanje sa Elektrodistribucijom Užice - kaže direktor Marković. - Ovako proširena i ojačana ,,Elektrosrbija" je nastavila punim tempom da radi na realizaciji planskih zadataka u ovoj godini.
Cele prošle godine rađeno je na uspostavljanju sistema menadzmenta kvalitetom QMS. Certifikaciju je izvršila u februaru ove godine poznata certifikatorska kuća TUV SUD GROUP iz Minhena. Certifikat je zvanično uručen na svečanoj sednici Poslovodstva 1.9.2006. godine. Time je uspešno završen jedan važan posao uz pomoć konsultanta CIM-College iz Niša, što ujedno predstavlja prvi korak ka uspostavljanju Integrisanog sistema menadzmenta (IMS). Preostalo je da se sistem menadzmenta kvalitetom uspostavi i u Elektrodistribuciji Užice.
- Krajnji naš cilj je - ističe Marković - uređenje procesa rada u Društvu, postizanje tkz. nivoa ,,Best in class" i potpunog zadovoljstva kupca, odnosno poboljšanje profitabilnosti Društva i njegova tranzicija u modernu, profitabilnu i ekonomski prosperitetnu firmu.
U završnoj fazi je izrada nove organizacije i sistematizacije poslova u Privrednom društvu. Umesto sadašnjih 18 ogranaka (elektrodistribucija) biće osam. Tako, ogranak ED Kraljevo sa sedištem u Kraljevu obuhvatiće sadašnje ogranke: Kraljevo, Vrnjačka Banja, Raška i Novi Pazar sa poslovnicom Tutin.
- Po novoj organizacionoj šemi - objašnjava Toplica Ivković, direktor Ekonomskog sektora - ukupan broj potrebnih radnika u ,,Elektrosrbiji" Kraljevo je 3.530, pri čemu pojedini sadašnji ogranci imaju manjak radnika, a pojedini višak. Ukupan zbir koeficijenata ovih 3.530 radnika je 8.296, bez koeficijenata menadzera. Po završetku novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova u Privrednom društvu svi radnici će dobiti nove Ugovore o radu.
Takođe, u završnoj fazi je kolektivno pregovaranje sa sindikatom radi zaključivanja Kolektivnog ugovora za Privredno društvo za distribuciju električne energije ,,Elektrosrbija" d.o.o. Kraljevo. Završavanjem ovih aktivnosti i njihovom primenom ,,Elektrosrbija" će znatno unaprediti svoju efikasnost i profitabilnost.

INVESTICIJE I REMONTI
U okviru investicija i remonta do kraja ove godine značajna pažnja je posvećena remontu i pripremi elektroenergetskih objekata za realizaciju energetskog bilansa u zimskom periodu i izgradnji novih i rekonstrukciji postojećih elektroenergetskih objekata radi zadovoljenja potreba kupaca za kvalitetnim napajanjem električnom energijom.
- U ovoj godini - naglašava Desimir Bogićević, zamenik direktora - osim remonata i izgradnje EEO, puno je rađeno na modernizaciji i osavremenjivanju distributivnog sistema ugradnjom: reklouzera, vakuumskih prekidača i lokatora kvarova, nabavkom mernih kola i opreme za otkrivanje kvarova na kablovima. U toku je izuzetno značajan posao oko uvođenja DMS sistema u svim ograncima u pogledu daljinskog upravljanja i nadzora područnom mrežom.
Značajna sredstva su utrošena i za nabavku računarske opreme za osavremenjivanje računarskog sistema, posebno za implementaciju sistema menadzmenta kvalitetom LJMS.
Sve prethodne aktivnosti su dovele do prekoračenja planskih pozicija za 2006. godinu, zbog čega je urađen i rebalans plana za 2006. godinu sa povećanjem sredstava kod investicija i održavanja za oko 760 miliona dinara.

NAPLATA, GUBICI, PLANOVI
U ovoj godini ,,Elektrosrbija" je uspevala da održi kakav-takav nivo naplate uz veliko angažovanje radnika kao i rukovodećeg kadra, i to uvođenjem i radnih subota, čestim kontaktima posebno sa velikim kupcima, primenom nepopularnih mera isključenja i utuženja prvo kod radnika ,,Elektrosrbije".
Prema rečima Veljka Konjokrada, direktora sektora za pravne i opšte poslove, za prvih šest meseci ove godine od više od 350 miliona duga, naplaćeno je svega 67 miliona.
Zbog pretežnog rada na naplati (80 posto ukupnog radnog vremena) zapostavljen je rad na kontroli potrošača u cilju smanjenja gubitaka električne energije, pa su gubici kod svih ogranaka povećani i po šestomesečnom izveštaju iznosili su 14,60 posto na nivou Društva, umesto planiranih 13,64 posto. S obzirom na velika ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju EEO, tehnički gubici su smanjeni, ali su drastično povećani netehnički, posebno nelegalna potrošnja (krađa). U septembru je dat nalog Centru za kontrolu da formira ekipe i do kraja godine radi na otkrivanju nelegalne potrošnje i smanjenju gubitaka, posebno u onim ograncima gde su gubici znatno povećani, a najviše u Novom Pazaru, gde su dostigli alarmantnih 30 posto.
Kada se govori o gubicima, prema rečima Konjokrada, reč je o krađi električne struje. Tako, za devet meseci ove godine, od 803 utvrđena slučaja krađe, procesuirano je svega 196. Konjokrad navodi da sudovi i u dokazanim postupcima izriču blage kazne koje ne odgovaraju težini učinjene štete i težini krivičnog dela. On takođe navodi da ni ,,Elketrosrbija” nema dovoljno ljudi da kontroliše gubitke (čitaj: krađu) električne struje, jer je upravo krađa postala u nekim oblastima gotovo pravilo.
Povećanju gubitaka doprinose i stara nebaždarena brojila kojih je na našoj mreži više od 70 posto. Nabavka i ugradnja novih savremenih brojila iz kredita EBRD će sigurno doprineti smanjenju gubitaka električne energije. Inače, za celu Elektroprivredu predviđena je ugradnja 800.000 brojila, a prva na području ,,Elektrosrbije” Kraljevo biće zamenjena krajem idućeg meseca.
Prema rečima Rodoljuba Markovića, direktora preduzeća, do kraja ove godine radnike ,,Elektrosrbije” očekuju veliki poslovi.
- Pre svega, nužno je završiti izradu plana Društva za 2007. godinu - navodi Marković. - Potom, potrebno je završiti poslove na pripremi EEO za nastupajući zimski period, zatim održati nivo naplate 100 posto od fakture, svesti zalihe materijala i opreme na optimalni nivo, pratiti likvidnost Društva i preduzimati odgovarajuće mere i, svakako, završiti ugradnju kondenzatorskih baterija 0,4 kV u cilju smanjenja reaktivne energije.Povratak na vrh strane


 “ŠTAJERSKA ZAJEDNICA” PODIŽE - piše Ivan Rajović
Spomenik Nikoli Tesli u centru Graca

  • Rukovodstvo Društva je o podizanju spomenika obavestilo više političkih i kulturnih radnika iz Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i uglavnom su svi obećali da će doći u Grac. O tome su obavešteni i predstavnici Štajerske vlade, gradonačelnici iz austrijske Štajerske i predsednik Saveza slovenačkih gradonačelnika Boris Sovič

   Članovi Društva Štajerska zajednica, Akademski kipar Milisav Tomanović iz Celja, Rade Bakračević, predsednik, i Rade Živaljević, potpredsednik, već uveliko rade na realizaciji spomenika Nikoli Tesli, koji će Štajerska zajednica podići u Gracu. Kip će napraviti akademski kipar Milisav Tomanović, koji već sakuplja slike Nikole Tesle i kompletan materijal koji bi mogao da mu pomogne za izradu kipa velikog naučnika Nikole Tesle.
U Društvu su odlučili da zbog stopedesetogodišnjice od rođenja Nikole Tesle podignu spomenik ovom velikom naučniku, i to u Gracu, gde je Nikola Tesla studirao 1875-1877. godine.
Potpredsednik Rade Živaljević je stupio u kontakt sa odgovornim ljudima sa Tehničkog Univerziteta u Gracu i na osnovu tih razgovora rektor Univerziteta iz Graca Prof. dr Hans Sunkel je pokazao veliko interesovanje za taj projekat i obećao svu stručnu pomoć Štajerskoj zajednici.
Rade Bakračević je stupio u kontakt sa gospodinom NJilliamom H. Terbom, unukom Nikole Tesle, sa njim napravio intervju i pozvao ga da dođe u Grac na otvaranje spomenika Nikoli Tesli. Gospodin Terbo je obećao da će sigurno doći u Grac, ako bude pozvan.
Rukovodstvo Društva je o podizanju spomenika obavestilo više političkih i kulturnih radnika iz Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije i uglavnom su svi obećali da će doći u Grac. O tome su obavešteni i predstavnici Štajerske vlade, gradonačelnici iz austrijske Štajerske i predsednik Saveza slovenačkih gradonačelnika Boris Sovič.
Rade Živaljević i Rade Bakračević su 17. oktobra razgovarali sa Berndom Moserom iz državnog muzeja Joanneum iz Graca i dogovorili se o konkretnim pitanjima podizanja spomenika. Naime, u ovoj muzejskoj zgradi u Gracu je studirao Nikola Tesla od 1875. do 1877. godine, zato je dogovoreno da se u dvorištu te zgrade podigne spomenik. Dr Bernd Moser je preuzeo obavezu da organizuje sastanak odgovornih ljudi iz Slovenije i Štajerske kako bi se dogovorili o realizaciji projekta ,,Nikola Tesla”. Na tom sastanku će akademski kipar Milisav Tomanović pokazati svoje viđenje izgradnje spomenika Nikoli Tesli i odrediti mesto u dvorištu nekadašnjeg Tehničkog fakulteta (gde je studirao Nikola Tesla), gde će biti podignut spomenik.

DANI GLJIVA 2006. - piše Marijana Kos Radulac
Iskoristiti dar prirode

   Prošlog petka otvorena je sada već tradicionalna, 8. izložba pečuraka u Kraljevu. Posebni gosti na ovom otvaranju bili su učenici IV/2 odeljenja škole ,,Svetozar Marković".
Kažu da su pečurke čudna vrsta, ni biljke, ni životinje-već svet za sebe, velika tajna. Tajna čak i za mikologe, one koji ih proučavaju godinama. Kada je u Srbiji 1993. počelo popisivanje vrsta, bilo ih je 650. danas se zna da ih ima više od 5 000 vrsta.
U Eko kući su, pored ostalih, izloženi i najskuplji, tartufi, pečurke koje rastu ispod zemlje, koje se pronalaze uz pomoć dobro obučenih pasa. Pored Španije i Italije, Srbija je, kažu mikolozi, idealna za njihovo uzgajanje. U Vojvodini postoji udruženje tartufara, koji čak prodaju njihov rasad, takozvanu mikorizu.
Izložba pečuraka u Kraljevu otvorena je do kraja nedelje, u Eko kući, pored Ibra, svakog dana od 10 do 18 časova.

U ORGANIZACIJI TRANZICIONOG CENTRA U ,,MAGNOHROMU''
Kursevi engleskog i obuka za kompjutere

   Radi osposobljavanja zaposlenih za što uspešniju svakodnevnu komunikaciju sa novim vlasnikom preduzeća i spoljnim svetom uopšte, Tranzicioni centar u kraljevačkom ,,Magnohromu'' organizovao je kurs engleskog jezika, kao i obuku za rad na kumpjuterima.
Nastavom je obuhvaćeno više od 100 radnika, koji se nalaze u neposrednoj komunikaciji sa novim poslodavcem, a za predavače su angažovani profesori engleskog jezika i informatike. Predavanja se održavaju svakog drugog dana u prostorijama upravne zgrade ,,Magnohroma'' i trajaće do kraja godine.Povratak na vrh strane
 PRIČA IZ ŽIVOTA - piše Ivan Rajović
Demokratsko stradanje Slobodana Đorđevića

   • Najgore mi je bilo što nisam imao načina da otkuvavam ove cevi, a plašio sam se infekcije, kaže Slobodan, dok mu se šištavo disanje praćeno suvim kašljem teško provlači kroz te iste cevi usađene sasvim blizu Adamove jabučice i nekakvom jezivom slutnjom ispunjava kancelariju


Slobodan Đorđević je rođen 1945. godine u Kovanluku. Po zanimanju je bio kutladzija, bakračar, kalajdzija kazana. Nekoliko godina je radio u ,,Magnohromu", a potom i u ,,Ibarskim rudnicima" na separaciji u Piskanji, gde se i oženio. Sa tom ženom nije imao decu, niti su bili venčani, a živeli su petnaest godina u njenoj kući sa njegovim sinom i kćerkom iz prvog braka. Ta kćerka danas živi u Guberevcu i ima troje dece. Sina Časlava, koji je u februaru 1996. godine napunio trideset godina, 14. juna je pištoljem ubio izbeglica u Ćupriji. Časlav je za sobom ostavio četvoro dece, tri sina i jednu devojčicu. Svoj deo kuće koju je tada sa ženom delio po pola, Slobodan je, kako kaže, prepisao ženi i prodao je kako bi mogao da sahrani sina i podigne mu spomenik. Potrošio je oko 5.000 maraka. Godinu dana potom žena ga je isterala iz kuće koju joj je on prepisao. Izašao je i počeo da živi samostalno. Tri godine je radio kao čistač u ve-ceu na železničkoj stanici, bez plate i prepušten isključivo razumevanju i dobroj volji korisnika. Kada je naišla generalana inspekcija iz Beograda, zabranila mu je da to radi, izbačen je iz ,,kancelarije" u kojoj je imao i krevet, pa je toplinu svog klozetskog doma zamenio ,,kampovanjem" u Pljakinom šancu. Tu je, nadomak velike pijace, razapeo šator i tri meseca boravio u njemu, sve dok nisu došli ljudi iz ,,Čistoće", takozvani pijačari, i isterali ga. Slobodan tada prelazi na kvantašku pijacu i šator zamenjuje pijačnom tezgom, što u nekom LJubiši izaziva milosrđe i on mu daje furgon da se u njega smesti. U furgonu provodi sedam meseci pozivajući novinare da ga slikaju i pokažu narodu gde živi, ali se niko na njegov poziv nije odazvao.

IZVOR ZARADE U KONTEJNERU I KANTAMA ZA ĐUBRE
Prinuđen da na neki način reši problem svog smeštaja, Slobodan kreće u obilazak svih ustanova u kojima bi mogao da nađe sagovornika koji bi mu pomogao, ali ni u tome ne uspeva. Uspeo je jedino da se ,,izbori" za nadoknadu od 4.000 dinara mesečno. Početkom prošle godine pomenuti humanista LJubiša je prodao furgon i on više nije imao gde da se nastani. Spavao je na pijačnim tezgama, jurili su ga policajci oko železničke stanice i po čekaonicama, sve dok nije, pošto se u međuvremeno teško razboleo, nekako iznajmio neku kuću u Miločaju za kiriju od 20 maraka. Tu je proveo oko godinu dana snalazeći se za ono što mu je neophodno uglavnom iz kontejnera i kanti za đubre. Imao je socijalu, a deo prihoda je obezbeđivao prodajom sakupljenog materijala na pijaci i tako je uspevao da plaća kiriju i preživljava. Međutim, kuća u kojoj je stanovao bila je u nasledstvu Stane Zlatanović, koja mu je jednog dana rekla da mora da napusti stan jer kuća mora da se ruši. U redu, rekao je on, i ponovo se vratio na pijacu. Tu je ostao sve do Dana Republike, 29. novembra 1995. godine. Tada već oseća probleme sa zdravljem i odlazi kod lekara koji su, kako kaže, odmah pronašli da mora pod hitno da bude operisan.
- Gospodine načelniče, kod vas su i nož i pogača, ako mislite da mora, nemojte mene ništa da pitate, vi radite vaš posao za koji ste i školovani - rekao je Slobodan, mada priznaje da nije baš voleo da bude operisan. Operisali su ga od raka u grlu i on posle operacije izlazi iz bolnice. Slobodanka Jovanović, sa kojom je neko vreme bio i venčan, i koja je imala kuću u Grdičkoj kosi, obećavala je da će da se pomiri, da ga vrati u kuću i da mu je prepiše. Prevarila ga je. Kada je otišao u bolnicu, i pored toga što mu je kuću sudski prepisala i što poseduje i testament, ona je kuću prodala. Sve stvari koje je imao ona mu je zaplenila, čemu on danas ne pridaje nikakav značaj, ističući kako ga zanima jedino to kako da ostane u životu. Međutim, i ona je pre desetak dana umrla, a kuću je, kako kaže Slobodan, prodala nekim šiptarskim Romima. A on, kako tvrdi, pozivajući se na MUP, krvav i ranjen petaest dana opet lutao ulicama, po stanicama i čekaonicama.
- Najgore mi je bilo što nisam imao načina da otkuvavam ove cevi, a plašio sam se infekcije - kaže Slobodan, dok mu se šištavo disanje praćeno suvim kašljem teško provlači kroz te iste cevi usađene sasvim blizu Adamove jabučice i nekakvom jezivom slutnjom ispunjava kancelariju.
- Jedina želja mi je još bila da nađem nekog novinara, da napiše priču o meni, pa da narod vidi šta sve sa čovekom može da se dešava u jednoj demokratskoj zemlji - odgovara Slobodan na moje pitanje šta očekuje da ja mogu da uradim za njega.
- Gospodine - kaže - hvala vam puno.
Licem okrenut ka meni izlazi iz kancelarije i zatvara vrata sa izrazom na licu čoveka koji je iz sebe izbacio neku veliku muku. Ostajem sam u tišini koju, kako mi se čini, i dalje narušava jedino šištanje vazduha iz onih Slobodanovih cevčica, koje u svakom trenutku može da prestane, i tiho kapanje njegovih suza po lakiranom novinarskom stolu.Povratak na vrh strane

POSLE SEDAM GODINA - piše Dragan Vukićević
Žrtve šiptarskih separatista našle mir na Orlovači


   Na beogradskom groblju Orlovača, u subotu, 14. oktobra, uz pravoslavne običaje i u prisustvu rodbine, sahranjeno je 25 Srba, žrtava šiptarskih separatista. Prethodnog dana na prelazu Merdare UNMIK je predao 29 eksuhimaranih Srba i nealbanaca iz najvećih srpskih stratišta na Kosmetu - iz Volujka i Mališeva. Dva tela sahranjena su u Nišu, dva u Crnoj Gori, a ostali na groblju Orlovača.
Preuzimanju tela ubijenih na prelazu Merdare i sutradan na sahrani 25 tela na groblju Orlovača u Beogradu prisustvovale su i porodice kidnapovanih i nestalih koji su utočište našli u Kraljevu i predstavnici Udruženja kidnapovanih i nestalih sa Kosmeta, kancelarija u Kraljevu. Sahrani u Beogradu iz Kraljeva je prisustvovalo 55 izgnanih sa Kosmeta, koji su na poslednji oproštaj sa svojim bližnjima i sunarodnicima otputovali zahvaljujući pomoći JP Površinski kopovi Obilić i JP Termoelektrane Kosovo, čiji su direktori Dragan Radaković i Zoran Stanisavljević i njihovi koordinatori Slavko Saveljić i Miloš Todorović obezbedili autobus i pokrili sve troškove odlaska u Merdare i Beograd.
Do sada je identifikovano 60 žrtava šiptarskih terorista, a samo je 29 predato srpskim vlastima i porodicama, dok se još 700 ljudi vodi kao nestali i o njihovim sudbinama se već sedam godina ništa ne zna. Od 1999. srpskim vlastima predato je svega 223 tela ubijenih Srba i nealbanaca, a sudbina ostalih je i dalje nepoznata.
Od 25 tela sahranjenih na Orlovači, 17 su sa prezimenom Kostić i Božanić.


FRENK VIZNER
Rešenje do kraja godine


   Američki izaslanik za kosovski status Frenk Vizner izjavio je u Prištini da njegova zemlja insistira da se status pokrajine reši do kraja ove godine.
Slučajno ili namerno, kako je za Bi-Bi-Si javila dopisnik iz Prištine Violeta Oroši, Vizner je pred novinarima u jednoj rečenici umesto ,,konačni status" upotrebio reč ,,nezavisnost", a potom se ispravio.
Vizner se sastao i sa predsednikom Kosova, kosovskim pregovaračkim timom i premijerom Agimom Čekuom.
Posle sastanka on je rekao da se ,,suverenitet Srbije na Kosovu promenio kada su Ujedinjene nacije postigle sporazum o Rezoluciji 1244", i ponovio principe koje je definisala Kontakt-grupa:
,,Odgovornost za Kosovo leži u Rezoluciji 1244 i odluci međunarodne zajednice da se umeša i preuzme nadzor nad tim delom teritorije, što i radi u poslednjih sedam godina. Rezolucija 1244 znači da će o konačnom ishodu odlučivati međunarodna zajednica, i to u procesu koji je u toku. Verujem, takođe, da je glavni argument protiv odlaganja rešenja Kosova taj što bez jasne definicije o tome šta konačni status Kosova podrazumeva nije moguće razvijati dugoročne i stabilne odnose između Beograda i Prištine", rekao je Vizner.Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE


OBRAZOVANJE
Pred Srbijom naporan posao
 
   Pomoćnik ministra prosvete i sporta Emilija Stanković najavila je da Srbiji u naredne četiri godine predstoji naporan posao kako bi do 2010. godine bio završen posao na imlementaciji Bolonjske deklaracije.
- Tada će Srbija u obrazovanju postati deo Evrope - rekla je Emilija Stanković na konferenciji ,,Informativni dan programa Tempus za Srbiju".
Ona je naglasila da je, kao jedan od najkorisnijih instrumenata za reformu i implementacije bolonjskog procesa Tempus projekat osmišljen da uspešno doprinese reformskim aktivnostima u skladu sa bolonjskim procesom.
- Tempus program je koncipiran na način koji pruža mogućnost akademskoj zajednici da u skladu sa nacionalnim prioritetima preduzme aktivnosti vezane za primenu i implementacije reformskih rešenja - istakla je ona.
Šef Delegacije Evropske komisije u Srbiji Žozep LJoveras rekao je da Tempus program pomaže da se obrazovni sistem uspešno uskladi sa bolonjskim procesom.
Prema rečima LJoverasa, zadatak Tempus projekta je da omogući dijalog između institucija i ljudi i razmenu znanja i iskustava. On je istakao da je obrazovanje jedan od prioriteta Evropske komisije.
On je podsetio i da je Evropska komisija spremna da odobri mandat za pregovore sa Srbijom o viznim olakšicama.



DR ZLATAN ŠOŠKIĆ, DOCENT MAŠINSKOG FAKULTETA U KRALJEVU, U ŠVEDSKOJ - piše Bojana Milosavljević
O Tesli - bez mitologije

   • Na poziv Srpskog kulturnog centra “Sveti Nikola” u švedskom gradu Vestersu, sredinom meseca docent Mašinskog fakulteta u Kraljevu dr Zlatan Šoškić održao predavanje “Nikola Tesla - mitovi i stvarnost”, u sklopu više manifestacija kojima su naši sunarodnici obeležili jubilej velikog istraživača

   Stereotipi o liku i delu Nikole Tesle kod nas počinju još u najranijem detinjstvu, u školskoj klupi, kada se pišu laički hvalospevi, a kasnije u novinskim publikacijama i sloganima, koje takođe sastavaljaju krajnje neupućeni pisci feljtona. Stoga prijatno iznenađuje sadašnji odnos stručne javnosti Srbije, koja je jubilej našeg velikog naučnika, 150. godišnjicu rođenja, usmerila tako da se otklone mitovi koji prate Teslin rad i život.
Doprinos ovome nedavno je dao i dr Zlatan Šoškić, docent Mašinskog fakulteta u Kraljevu, tokom gostovanja i predavnja u Srpskom kulturnom centru ,,Sveti Nikola” u švedskom gradu Vestersu. Za ovaj broj lista dr Šoškić iznosi svoje utiske i deo podataka koji su sačinjavali njegovo zanimljivo i dugo izlaganje o Nikoli Tesli.
• Za početak, predsatvite nam grad u kome ste se susreli sa našim sunarodnicima.
- Vesters je švedski grad koji se diči industrijom, a što je interesantno tamo je fabrika ABB, jedan od najvećih svetskih proizvođača opreme za elektroenergetiku. Tu fabriku je osnovao čovek koji je patentirao trofaznu struju, na osnovu Tesline ideje. U gradu je i američka firma Vestingaus, čijem je razvoju i usponu Tesla mnogo doprineo.
Na moje predavanje došao je veliki broj naših ljudi i Šveđana, koji su uglavnom iz struke, dakle, inženjeri. Bilo je interesantnih diskusija, a moje izlaganje bilo je u cilju da raščistimo o nekim mitovima koji kod nas postoje o tome šta je Tesla uradio. Da se, ukratko, pozabavimo samo činjenicama o njegovom doprinosu savremenoj civilizaciji, ne zanemarujući i druge svetske naučnike i pronalazače. Svi oni su dali doprinos današnjoj nauci, a često se Tesli pripisuje da je on to sve sam uradio. On je dovoljno veliki da se o njemu govori istina, a ne, kao što je kod nas običaj, da se razvija neka mitomanija. To, istina, nije samo kod nas, jer koliko mi svojatamo Teslu, toliko ga, sa razlozima, svojataju i Amerikanci, pa u značajnoj meri i Hrvati, na čijoj je teritoriji i rođen.
• Koje su zablude najčešće vezuju za Teslu?
- U svetu postoji ,,teslomanija”, neke popularne kategorije. ,,Teslomanijaci,” jer sve ima svoju gradaciju, pripisuju mu stvari koje nikada nije uradio i pozivaju se na njegova stvarna otkrića, da bi potkrepljivali neke svoje teorije zavere, u principu: o tajnim oružjima koja se kriju, o kontroli uma, vanzemaljskim letelicama i dr. On ništa slično nije uradio, niti je zaslužio da se sa takvim kvaziteorijama povezuje. Vrlo je bitno da se takve zablude odbace. Na drugoj strani imamo ,,Teslofile”, ljude koji preteruju u ljubavi prema njemu. Pripisuju mu sve živo, da je izmislio kompjutere, robote, sve što čujete. Sve to ga isto kompromituje, na neki način mu narušava ugled, a ljudi iz struke znaju da to nije tačno.
Kod našeg naroda imamo uobičajene zablude da je Tesla, na primer, izmislio struju, a oni ,,upućeniji” tvrde da je izmislio naizmeničnu struju. To nije tačno, nego je istina da je razvio sistem koji omogućava da se električna energija efikasno koristi, što je samo po sebi genijalan izum, jer da nije toga mi bismo danas u svakom gradu morali da imamo električnu centralu. Niti bi se to moglo izvesti, niti isplatiti, jer nema svaki grad izvor energije. Teslin istraživački i naučni rad je yinovski, ali tu treba naći pravu meru i reći istinu.
• Kakva je bila sama organizacija Teslinog jubileja i kako je Vaše predavanje na temu “Nikola Tesla - mitovi i stvarnost”, koje ste održali na engleskom jeziku, doživljeno?
- Program je održan u Srpskom kulturnom centru ,,Sveti Nikola”, uz propratni film i izložbu knjiga, od kojih sam neke sam doneo. Bila je i prezentacija motora koji je za tu priliku dala korporacija ABB. Govorio sam sat i dvadeset minuta i izlaganje je bilo istovremeno prevođeno na švedski, a izuzetno dobro primljeno. Iz naše naučne javnosti bio sam samo ja. Predsednik organizacionog odbora bio je Miloš Nikolić iz Kraljeva. Osim toga na ovom skupu bio je i prvi sekretar naše ambasade u Švedskoj Vlada Stamenović, takođe Kraljevčanin. Predavanje sam pisao namenski, samo za tu priliku.
• Tokom boravka u Vestersu imali ste jedno nesvakidašnje iskustvo. O čemu je reč?
- Imao sam susret sa decom, za koji sam pripremio nešto eksperimentalnog materijala. To je bilo u privatnom obdaništu ,,Kolibri”, koje važi za jedno od najboljih u Švedskoj, a čiji je vlasnik naša sunarodnica. Ono je mešovitog sastava, ali su predavanju toga puta prisustvovala deca našeg porekla i zapazio sam da oni, iako su već druga i treća generacija Srba u Švedskoj, dosta dobro govore maternji jezik. Samo nekoliko stručnih termina sam morao da im dodatno pojašnjavam.
• Budući da na Mašinskom fakultetu predajete fiziku i elektrotehniku, da li je bilo naporno da pripremite to predavanje?
- Pa, nije. Inače, nisam neki stručnjak za Teslin rad, međutim, izneo sam ono za šta mislim da u stručnim krugovima o Tesli treba da se zna. Složio sam ono što sam hteo da istaknem i nastojao da se sa nekim ,,mitovima” o njemu raščisti. Napisao sam nekoliko verzija predavanja, pa sam se opredelio za jednostavniji stil.
• Šta i koliko Šveđani o Tesli znaju?
- U publici je bilo ukupno sto inženjera, naših i švedskih. I ovi drugi dosta znaju o Tesli, pa je i diskusija bila zanimljiva, posebno kada su u pitanju njegovi brojni patenti. Nema tu nikakvih sporenja, u struci je sve jasno.
• Jesmo li mi Srbi, kada je ovaj genije u pitanju, ipak skloni preterivanju?
- Moguće da jesmo, ali Tesla ima izuzetna svetska priznanja, pre svega u elektrotehnici, kao užoj struci. Još 1915. godine dobio je Edisonovu nagradu, a ona je priznanje koje dodeljuje Američko društvo elektroinženjera, najpriznatije i prvo u svetu. Danas je to međunarodni institut. Oni su našeg naučnika nominovali i za Nobelovu nagradu, ali zajedno sa Edisonom, a pošto su oni bili veliki suparnici odbili su da budu kandidovani zajedno. Kasnije je nije dobio nijedan.
• Šta ste još pronašli o Tesli, osim onog što je manje-više šire publikovano i stereotipno?
- Našao sam podatke da se on, nažalost, 1905-1906. godine ozbiljno duševno razboleo, da je u takvom stanju davao neodmerene izjave i, na neki način, bio zloupotrebljavan u krugovima raznoraznih fantasta, tako da je poneo pomalo ,,estradni” imidž. Ali, kada se on izuzme - njegov inženjerski doprinos je veliki. On je dobio i svoju ,,jedinicu” u Međunarodnom sistemu jedinica. Mislim da samo šest ljudi iz oblasti elektrotehnike imaju mernu jednicu sa svojim imenom. Nemaju je, na primer, Edison ili Markoni i mnogi drugi veliki naučnici. Sa aspekta struke njegov rad je nesporan, ali drugo je pitanje - koliko je poznat u široj svetskoj javnosti. Kod nas jeste, ali moj utisak je da mnogi u inostranstvu ne znaju tačno ko je bio Tesla. Ali, ako ja vas sada pitam ko je bio Henri, pa verovatno je da nećete znati, a on je jedan od te šestorice po kojem je nazvana jedinica mere. Kod nas se Tesla s razlogom koristi za popularizaciju nauke, ali, opet, u drugim zemljama se više zna o tamošnjim naučnicima i istraživačima, što je takođe u redu. Osim toga, njegov život je bio pun uspona i padova. Znamo da je umro usamljen, tako da ni datum smrti ne može tačno da se utvrdi. Mene je dirnula činjenica da se Tesla poslednjih godina života izdržavao od penzije koju mu je dodelila tadašnja jugoslovenska vlada.



IZLOŽBA KRALJEVAČKIH SLIKARA U VELIKOM TRNOVU (BUGARSKA) - piše Verica Nikolić
Saradnja umetnika dva grada

   U organizaciji Udruženja likovnih umetnika iz Kraljeva, grupa kraljevačkih slikara i predsednik naše opštine dr Miloš Babić bili su gosti Velikog Trnova.
Kraljevački umetnici, njih trideset troje, izložili su 67 radova, rađenih uglavnom tehnikom ulje na platnu. Izložbu je otvorio predsednik opštine Kraljevo dr Miloš Babić, koji je tom prilokom direktoru Galerije Caniju Vasiljevu uručio poklon sa simbolima našeg grada.
- Želja mi je da uspostavimo ne samo kulturnu, već i privrednu, sportsku i, pre svega, ljudsku saradnju - rekao je Miloš Babić, predsednik opštine Kraljevo.
Kraljevački pesnik Miloš Milišić podsetio je na veze srpskog i bugarskog naroda tokom istorije.
Gradska galerija Rafael Mihajlov postoji više od 26 godina. U njoj su do sada izlagali brojni umetnici iz Bugarske i inostranstva. Iz Srbije su se prvi put pre nekoliko godina predstavili slikari iz Niša.
- Ova izložba puno znači za naš grad, jer u njemu ima puno mladih umetnika koji mogu da vide kako se radi u nama bliskoj Srbiji. Ja sam prošle godine bila na likovnoj koloniji Studenica i tada smo Vlastimir Spasojević, sekretar likovnog udruženja u Kraljevu i ja došli na ideju da organizujemo ovu izložbu u Velikom Trnovu. Videla sam da se i kod vas umetnost dosta ceni. Drago mi je da i vaša opština ima dosta razumevanja za umetnike - istakla je Marieta Konova, glavni asistent na Bogoslovskom fakultetu u Velikom Trnovu.
Sekretar Udruženja likovnih umetnika u Kraljevu Vlastimir Spasojević istakao je da će se nastaviti stradnja umetnika iz ova dva grada, i da očekuje gostovanje grupe slikara iz Velikog Trnova već na proleće naredne godine.
Gostovanje kraljevačkih umetnika i predsednika naše opštine u Velikom Trnovu izazvalo je veliku pažnju tamošnjih medija. Lokalna televizija Evrokom Carevec, koja je delom i u privatnom vlasništvu, ugostila je sekretara Uduženja likovnih umetnika Vlastimira Spasojević i predsednika opštine Kraljevo dr Miloša Babića.
Kraljevčani su obišli i brojne kulturno-istorijske spomenike u Velikom Trnovu, među kojima i crkvu Svetih četrdeset mučenika. U njoj su nekoliko godina bile mošti Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja koji je umro u Velikom Trnovu.
Ovaj carski grad, nekada prestonica drugog Bugarskog carstva, udaljen je 250 kilometara od Sofije prema Varni odnosno Crnom moru. Nazivaju ga gradom umetnika sa tradicijom dugom nekoliko vekova.
Pre više od 40 godina u njemu je osnovan Fakultet likovnih umetnosti sa katedrama za slikarstvo, vajarstvo, grafiku i zidno slikarstvo. Kažu da je, pored sofijskog, ovo najprestižiji umetnički obrazovni centar, koji pohađa oko 100 studenata. Pre nekoliko godina u Velikom Trnovu je osnovan i Bogoslovski fakultet sa posebnom katedrom za ikonografiju.



TEATAR ,,SUNCE" NA INTERNACIONALNOM FESTIVALU U DIMITROVGRADU - piše Ivan Rajović
Ovacije za srbijanskog Don Kihota

   Kontakti koji su uspostavljeni pre nekoliko meseci između upravnika kraljevačkog Tetra ,,Sunce" Saše Atanasova i gospodina Delče Gigova, upravnika Pozorišta ,,Hristo Botev" iz Dimitrovgrada, bivšeg Caribroda, konačno su urodili plodom. Na Drugom međunarodnom festivalu pozorišta pod nazivom ,,Balkan teatar fest", koji se održava u Dimitrovgradu od 16. oktobra do 10. novembra, učestvovao je i Teatar ,,Sunce" sa već uigranom predstavom ,,Don Kihot" u režiji Zorana Savkovića Džerija.
Ovo Servantesovo delo u kojem se ogleda večita borba za pravdu, istinu i demokratiju, nije ostavilo ni dimitrovgradsku publiku ravnodušnom, što se videlo i po reakciji nakon predstave. Uz sve to ide i odlična organizacija domaćina, koje su predvodili reditelj, glumac i umetnički direktor festivala Slobodan Aleksić i upravnik Pozorišta Delča Gigov. Svi oni, skupa sa divnom publikom, maksimalno su se potrudili da gostovanje na ovom festivalu, a ujedno i prvi izlazak ,,Sunca" na međunarodnu scenu, ostanu trajno u sećanju kao nešto izuzetno lepo i prijatno.
Zauzvrat, kraljevački glumci su dali sve od sebe kako bi opravdali ukazano im poverenje. Možda je važno naglasiti da je naš Tetar nastupio u pratećem delu programa festivala, a u revijalnom delu pozorišta iz Makedonije, Bugarske i Srbije: Dimitrovgrad, Prokuplje, Niš, Kokin Brod, Topolovgrad, Pirot, Pazardzik, Štip, Leskovac, Vrace, Pomorie, Kruševac, Beograd…
Ulogu Dulčineje sjajno je izvela mlada kraljevačka glumica Magdalena Manić, kojoj je ovo bio debitantski nastup. Sančo, Jasmine Radović, svojom vrcavošću i glumačkim iskustvom dominirao je scenom uz već proverenog ,,borca" i ,,sapatnika" Don Kihota (Zoran Savković DZeri). Bilo bi nepravedno ne pomenuti i Milenka Simovića, Jovanu Smiljanić, Predraga Josovića, Anđeliju Milojević i Anu Vitković. Za ton je bio zadužen Miladin Jevremović, a svetlo je vodio, kao nikada do sada, Mile Cvijović Neco, uz pomoć Vukmana Rakočevića. Ovo učestvovanje omogućila je SO Kraljevo, a pomoć je pružila i Turistička organizacija Kraljevo.Povratak na vrh strane


    KOŠARKA - PRVA ,,SINALKO NAŠA LIGA” - piše Zoran Bačarević
Porazi kraljevačkih klubova

   • U 2. kolu u Kraljevu Sloga SŽ - Svislajon 84:91 • U Kragujevcu Radnički - Mašinac 89:73 • U 3. kolu Mašinac domaćin Ergonomu, Sloga gost OKK Beograda

   Mršav učinak kraljevačkih klubova na startu nove sezone. Već u drugom kolu dvostruki poraz od kojih je, naravno, mnogo neugodniji onaj koji je doživela Sloga na sopstvenom ,,bunjištu". Na premijernoj utakmici pred svojim pristalicama stariji kraljevački prvoligaš poražen je od ekipe Svislajon iz Vršca sa 84:91 (22:28, 24:22, 18:17, 19:24) posle susreta u kome je, sem početnih 9:6, četa Miloša Pejića sve vreme morala da ,,juri rezultat" i da se samo u samoj završnici meča primakne na minus od dva koša. Vrščani su bili izuzetno šuterski raspoloženi i jedna su od retkih ekipa koja je u Hali sportova poslednjih godina postigla više od 90 koševa. Počeli su serijom od 11:0, a i u nastavku meča bili su precizni, posebno sa distance. Đapa, Vlašković, Marković, Kasabašić i kompanija znalački su kažnjavali svaku grešku domaćina. U samoj završnici utakmice, kada je Sloga svim silama pokušala da načini preokret, ,,proradio" je Kraljevčanin Bojan Kusmuk, ali u redovima Vrščana, sa linije slobodnih bacanja (učinak 8-7) praktično doneo vrednu pobedu Svisliajnu. Miloš Bojović je i ovog puta bio najefikasniji u redovima Sloge (23). Najboljeg ,,pomoćnika" imao je u Goranu Bajiću sa samo ,,pola" koša slabijim učinkom, ali je to bilo dovoljno za samo jedan veoma neugodan poraz Sloge.
Mašinac je na gostovanju u Kragujevcu od novajlije u ligi Radničkog, koji u imenu ima i ,,aneks" 034 Grup, poražen sa ubedljivih 16 koševa razlike 89:73 za Radnički, po četvrtinama 32:21, 18:12, 17:26, 22:14. Kraljevački ,,studenti" ipak su imali svojih pet minuta, i to tek posle velikog odmora. NJima je pripao treći ,,semestar", u kome su imali izuzetnu seriju od 24:6 u svoju korist, pre svega zahvaljujući Nikoli Raziću i Darku Habušu, koji su uspeli da anuliraju veliku prednost domaćina, pa čak svojoj ekipi obezbede i minimalno vođstvo od 57:56. Ova dvojica su, međutim, zbog pet ličnih grešaka morala pre vremena sa parketa, što je Kragujevčanima širom otvorilo vrata ubedljive pobede. Rajko Kljajević je sa 20 koševa bio najbolji u pobedničkoj ekipi. Uspešne asistente imao je u Pešiću (18) i Janjuševiću (14). Kod Mašinca Habuš je postigao 21, a Igor Mijajlović 19 koševa.
U narednom, 3. kolu, ovog vikenda Mašinac ima priliku za ,,popravni", pošto sutra kao domaćin dočekuje ekipu Ergonoma iz Niša. Sloga će, opet, na teško i neizvesno gostovanje u Beograd, gde se sastaje sa višedecenijskim protivnikom OKK Beogradom.



 STONI TENIS - DRUGA LIGA - piše Zoran Bačarević
,,Bekhend” hita ka eliti

   Stonoteniserke kraljevačkog Bekhenda uspešno su startovale u prvenstvu Druge lige koje je počelo u Zaječaru odigravanjem tri kola. U prvom kolu duel dva kluba iz grada na Ibru.
Bekhend je bio uspešniji od Metalca, sa maskimalnih 4:0. U drugom istim rezultatom savladana je Sjenica, a u trećem kolu pao je Goč, rezultat 4:1.
Narednog vikenda na programu su 4, 5. i 6. kolo. Igra se u Nišu, a pored Bekhenda učestvuju Rudar (Kostolac), Josip Kolumbo (Niš) i Hajduk Veljko (Negotin).
- Ako je suditi po startu lige, naša ekipa ima sve šanse da se dogodine nađe u Prvoj saveznoj ligi - kaže Dragan Sarić, trener Bekhenda i selektor Stonoteniskog saveza Regiona Niš.



  FUDBAL - SRPSKA LIGA: METALAC - INON 0:0 - piše Stole Petković
Uspavanka kraj pruge

   Stadion kod Ložionice. Gledalaca 250. Sudije: Petar Piper (Čačak) 7,5. Pomoćnici: B. Cicvarić (Sevojno), Pa. Piper (Čačak). Žuti kartoni: Ivanović, Pelivanović (Meta-lac), Milovanović, Spnulović (Inon).
Metalac: Milenković 7, Pavlović 6 (Kundović 6), V. Vlašić 6, Ivanović 6, R. Vlašić 6,5, Anđelković 6,5, Sazdov 6,5, Belopavlović 6, Lekić 6, Pelivanović 6,5 (Janićijević -), Marković 6.
Inon: Popović 7,5, Stojković 6, Vuković 6 (Karanović 6,5), Miović 7, Milovanović 6 (Milosavljević 6,5), Jovičić 6, Miljković 6,5, Krivokapić 7, Ranđelović 6 (Bulatović -), Spnulović 6,5 Zec 6,5.
Igrač utakmice: Nemanja Popović (Inon).
Gosti zasluženo nose bod sa Ložionice jer fudbaleri Metalca ni ovoga puta nisu prikazali igru kojom bi na pleća oborili svog rivala. Istina, osvojili su pola plena, ali to je premalo posle niza neuspeha u ovom prvenstvu.
U prvih pet minuta čak tri propuštene prilike domaćina. Najpre Lekić, potom Ivanović i na kraju Marković nisu imali rešenje pred golom odličnog Popovića. Ipak, gosti su propustili najbolju priliku kada je Zec posle asistencije Sponulovića pogodio prečku. U nastavku ista priča, ali sa podjednakim šansama za pogodak. Možda je mladi Belopavlović mogao bolje da reaguje u 81. minutu kada je loptu posle centaršuta Pelivanovića uputio u golmana Inona.

JEDINSTVO (UB) SLOGA 1:0
Fudbaleri Sloge poraženi su u susretu sa Jedinstvom u Ubu minimalnim rezultatoim 1:0.
U nedelju na Gradskom stadionu derbi Sloga - Metalac.



 PROMENA TRENERA U METALCU
Jovanoviću kormilo

   Posle niza neuspešnih igara u prvenstvu Srpske lige u Metalcu su odlučili da dovedu novog trenera. Umesto dosadašnjeg LJubiše Milojevića izbor je pao na Dragana Jovanovića Gaca.
- Iz kraljevačkog fudbala otišao sam pre sedam godina, i to upravo iz Metalca, gde sam i debitovao kao trener seniorskog tima - priseća se Jovanović, koji je zatim radio kao trener u Kini i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Rad u inostranstvu značio je i akumuliranje velikog iskustva:
- Znanje stečeno kroz rad u eminentnim klubovima želim da prenesem ovde u svom gradu. Izazova se zato ne bojim jer posao trenera je uvek težak - dodaje Jovanović.
Prvi ispit pa derbi Sloga - Metalac:
- Volim Slogu ,tamo sam proveo lepe igračke trenutke svoje karijere, ali ovo je sada nešto drugo. Ako igrači budu u meč ušli hladne glave, eto i pobede, što da ne - završio je Jovanović, kome je dolazak u klub među prvima čestitao sada već bivši trener Milojević.



ATLETSKE NOVOSTI
Danijeli klupski sedmoboj

   Danijela Borisavljević postala je ,,junak" klupskog prvenstva AK Kraljevo, koje je održano minulog vikenda na terenima na ibarskom keju. Pretposlednjeg oktobarskog vikenda održano je redovno prvenstvo kluba u višebojima, a Danijela je pobedila u olimpijskoj disciplini sedmoboju (100 metara prepone, vis, kugla, dalj, koplje, 200 i 800 metara). Dan ranije mlada kraljevačka atletičarka pobedila je i u petoboju za pionire. Budući da desetoboj nije održan, najuspešniji u konkurenciji dečaka bio je Nikola Bošković, koji je pobedio u seniorskoj konkurenciji, u skraćenom desetoboju, a pobednik je i u pionirskom petoboju. Po pojedinačnim disciplinama u petoboju najbolji su bili Jovana Krstić (mlađe pionirke), Bojana Bojović (pionirkke početnice), Nemanja Paunović (mlađi pioniri i početnici). Bojana i Nemanja su u atletici tek nešto više od mesec dana, a u ukupnoj pionirskoj konkurenciji oboje su zauzeli treća mesta. U naknadnoj disciplini višeboja, u trci na 1.000 metara, pobednici su bili Aleksandra Marinković i Marko Ilić. Na klupskom prvenstvu ,,Kraljeva" nastupilo je više od 30 takmičara. Tri prvoplasirana u svim kategorijama nagrađena su medaljama, a Danijeli Borisavljević pripao je i pehar.
Takmičari AK Kraljevo imaće još jedno ogledanje jer je sutra na stadionu kraj Ibra Završni miting. Glavna disciplina je trka na 5.000 metara, a posle samo nedelju-dve odmora počinju pripreme za takmičarsku 2007. godinu.



KREĆE MINI MAKSI FUDBALSKA LIGA
Sedmi put na startu

   Ovih dana priprema se organizacija sedme Mini Maksi Fudbalske lige (MMFL) u predstojećoj sezoni.
- Po programu aktivnosti FS Srbije za mlađe kategorije, usvojenom na sednici IO FSS od 7. jula 2004. godine, predviđeno je širenje takmičenja u ovoj ligi na teritoriji Srbije. Sve zacrtane aktivnosti sprovode se u koordinaciji sa nadležnim fudbalskim savezima - rekao je LJubodrag Stanić, direktor MMFL Čačak, koji će do daljeg vršiti koordinaciju rada i u kraljevačkom području.
Do sada je ova liga organizovana samo na teritoriji Beograda, što je iziskivalo velika materijalna odricanja za klubove iz unutrašnjosti.
- Od ove sezone uključićemo područje Vojvodine i regione koje pokrivaju FS zapadne i istočne Srbije. Na taj način smanjiće se troškovi putovanja, jer liga se organizuje u zimskim mesecima kada se nije lako probiti od snega i leda do mesta odigravanja turnira.
   U akciju će biti uključeni Novi Sad, Kragujevac, Čačak, Kraljevo, Šabac, Požarevac, Niš, Valjevo, Zrenjanin...
- Od postanka ove lige, 2001. godine, beleži se stalni napredak, kako u pogledu kvaliteta takmičenja, tako i po broju klubova učesnika. Tako će u narednoj sezoni u balonima, gde se inače igraju utakmice, nastupiti više od 5.000 mališana, što je za razvoj fudbala veoma značajno.
Na sastanku u Kraljevu bili su predstavnici pet klubova zainteresovanih za ovu ligu, koja mališanima obezbeđuje sve uslove za napredak u ovom sportu. Tu je lekarska služba, vrhunske sudije, balon sale sa svim pratećim elementima, adekvatan prevoz učesnika. Naravno, to treba i platiti.
- Po jednoj ekipi treba izdvojiti oko 30.000 dinara. Znamo da to nije mala suma, ali postoje mogućnosti plaćanja u više rata. Tu su troškovio plaćanja balon hala, registracije, izrade prateće dokumentacije, troškovi službenih lica, medicinskog osoblja - kaže LJubodrag Stanić.

PET GENERACIJA
U ligi će nastupati dečaci rođeni od 1992. do 1996. godine. Turniri traju po jedan dan u Čačku i Kraljevu - subotom u jednom, nedeljom u drugom gradu.

DIREKTOR
LJubodrag Stanić Laki (na slici) iz Guče, direktor MMFL, predsednik je Komisije za omladinski fudbal u Moravičkom okrugu i čelni čovek FSO Lučani. Jedan je od inicijatora osvivanja ove lige. Koordinator za Kraljevo je Dejan Popović Krojf.Povratak na vrh strane


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Rajko Sarić, Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Biljana Knežević, dipl. pravnik.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Banca Intesa” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “APM print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@kv.sbb.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2006. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive