Internet izdanje - 17. avgust 2007. godine

  Ibarske novosti - e-mail

Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" - klik za vecu sliku! Gladni sve gladniji
Problemi građana na prvom mestu
Srpsko državljanstvo još uvek nema polovina naših iseljenika
Predlog za dodelu priznanja i nagrada opštine Kraljevo
Da Kraljevo sledi primer Maribora
Država da spreči divljanje cena!
Pseća posla
Autobus udario u parkirani kamion
Poskupele stomatološke usluge
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: košarka, fudbal, biciklizam, kajak


ZBOG SUŠE RASTU CENE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA - piše Slobodan Rajić
Gladni sve gladniji

   Rast cena poljoprivrednih proizvoda kao posledica suše se mogla očekivati.
- Nažalost masovna poskupljenja su evidentna i svakodnevna i kod svih drugih industrijskih, a naročito prehrambenih proizvoda. Istovremeno najavljuju nova poskupljenja električne energije, a ona je uvek bila novi imput za dalje serijsko poskupljenje ostalih proizvoda, rekao je Ilija Čabarkapa, član Opštinskog Odbora Srpske Radikalne Stranke.
Za kraljevačke radikale je ideja o uvođenju socijalnih karti neprilična za 21. vek i za narod koji živi u zemlji sa postojećim mogućnostima i resursima.
- Mi smatramo da je vreme tačkica, bonova i socijalnih karti daleko iza nas i da ovaj narod više nikada neće biti doveden u sličan položaj, ističe Čabarkapa.
Radikali ističu da statički podatak o rastu prosečne neto zarade u Srbiji daje nerealnu sliku i da je građanima na svom ličnom primeru poznato, da im neto primanje jedva prelazi sto evra. Podsećaju da je kupovna moć građana i po ranijim cenama bila na nivou ispod životne egzistencije i upozoravaju da će najnovijim poskupljenjima biti još više ugrožena.
- Pozivamo Vladu da se manje bavi sobom i aferama tipa provizija i sumnjivih prodaja i da se ovom i sličnim problemima posveti na ozbiljan, dugoročan i odgovoran nažin. Jer ovim građanima su uzeli skoro sve, dostojanstvo, radno mesto, pravo na život u svojoj kući pa bi bilo previše da sada dođe na red i ono najminimalnije - pravo na preživljavanje uz sva odricanja koja danas naši građani strpljivo podnose, poručio je Ilija Čabarkapa, član Opštinskog Odbora Srpske Radikalne Stranke.


SAOPŠTENJE ZA JAVNOST SRPSKE RADIKALNE STRANKE
Da se uvaže predlozi građana, a ne stranaka


   Očekujemo da ovih dana Komisija za dodelu priznanja i nagrada Skupštine opštine Kraljevo preko sredstava javnog informisanja uputi poziv građanima, preduzećima, ustanovama, organizacijama, udruženjima građana... da daju predloge za nagrade i priznanja opštine Kraljevo koje će biti dodeljene zaslužnima 7. oktobra na Dan opštine Kraljevo.
   Pozivamo građane i organizacje da uzmu aktivno učešće u predlaganju nosioca zvanja i diploma kako se ne bi desilo da kao ranijih godina većinu predlga daju najuži krugovi pojedinh političkih stranaka.
   Principijelno smo protiv priznanja stranačkim funkcionerima, kao u pojedinim slučajevima predhodnih godina. Imali smo prošle godine slučaj da je Diploma zaslužnog građanina opštine Kraljevo dodeljena predsedniku Opštinskog odbora DHSS Kraljevo prof. Predragu Stojanoviću na predlog Opštinskog odbora DHSS. Zato je bitno da građani i organizacije, neopterećeni stranačkom kombinatorikom budu ti koji će odlučiti o nosiocima nagrada i priznanja.
   Aktivisti SRS svakodnevno obilaze stanove građana gde deleći propagandni materijal vrše svojevrsnu anketu kojom želimo da se upoznamo sa problemima koji ih tište, sa njihovim mišljenjem o plitičkoj sceni u Kraljevu, o radu našeg Opštinskog odbora, između ostalog ih pitamo i za predloge za nosioce nagrada i priznanja. Nailazimo na dobar odziv građana i njihove primedbe i sugestije biće značajne smernice našeg budućeg rada.
Kda je u pitanju lokalna politička scena, sada već sigurno da predsednik opštine neće do kraja mandata formirati svoj tim koji po zakonu o Statutu podrazumeva kompletno Opštinsko veće sa propisanim brojem članova, zatim gradskog arhitektu, koji pokreće inicijative pri izgradnji urbanističkih planova i daje mišljenje za projekte od značaja. Nije izabran ni građanski branilac o kome je doneta odluka krajem 2004. godnie i što je bila obavez na osnovu Zakona o lokalnoj smoupravi čime bi se smanjili redovi građana, koji najčešće uzalud čekaju u redu pred kabinetom predsednika.
OO SRS Kraljevo


RADIKALI ZAČUĐENI VUKOVIĆEVOM IZJAVOM
Zašto su se ,,demokrate” unervozile?


   Srpska radikalna stranka kao ozbiljna živi sa narodom i uz narod, svakodnevno prati događanja a posebno aktivnosti stranaka na vlasti koje nisu radile u interesu poboljšanja kvaliteta života naših građana.
U tom kontekstu, a povodom neodgovornih izjava čelnika DS da im SRS vrši opstrukciju, opravdano smo kritikovali poznatu priču da su drugi kriv za sopstvene nesposobnosti.
Srpska radikalna stranka sa razlogom posebno ističe nedoslednost DS jer je ona već više godina na vlasti u Srbiji a u Kraljevu i duže.
Građani znaju da je to vreme kada su mnogi ostali bez posla pa makar bili i jedini hranitelji porodice. Na najgori način je razgrabljena tekovina naših očeva, afere i skandali na najvišem nivou postali su svakodnevica.
Srpska radikalna stranka ističe da u Skupštini opštine imamo dovoljno odbornika koji će u svakom trenutku biti sposobni da se suprostave mahinacijama vlasti.
Ponosni smo što je naša lista dobila najviše poverenja birača jer to govori kome narod veruje.Povratak na vrh strane


KONFERENCIJA ZA NOVINARE OPŠTINSKOG ODBORA DS
Problemi građana na prvom mestu


   Rad Vlade RS u prošla tri meseca (ovih dana se obeležava100 dana rada)karakterisali su dalji koraci ka integraciji Srbije u Evropu i donošenje i realizacija budžeta za 2007. godinu. Ovih dana Vlada se suočava i sa brojnim elementarnim nepogodama, pa se ulažu napori da se hitno utvrdi činjenično stanje o uzrocima i veličini tih nesreća, koje bi se u što kraćem roku pomoglo ljudima koji su pretrpeli ogromne štete. Vreme trancizije i reformi u kome se nalazimo donosi velike ekonomske i socijalne probleme. Pre svega veliki broj nezaposlenih, ali i zaposlenih živi sa dosta niskim primanjima, pa zbog toga Vlada RS čini napore da u zemlju privuče nove investicije koje bi otvorile nova radna mesta, a samim tim obezbedila i bolji život u Srbiji. Ovo je na konferenciji za novinare istakao Milan Vuković predsednik OO DS Kraljevo.
Govoreći o radu Foruma žena Danijela Miletić Miladinović, predsednik Foruma žena OO DS Kraljevo, naglasila je da Forum najviše pažnje posvećuje najsiromašnijem i marginalizovanom delu populacije. Da se pomogne invalidnim osobama i samohranim majkama, da se podstakne natalitet i obezbedi bolja i adekvatnija zdravstvena i socijalna zaštita.
- I na lokalnom nivou radićemo na promociji prava i ravnopravnosti žena, na afirmaciji žena u politici, na preuzimanje uloge žene kao lidera u određenim oblastima ne samo u politici već i u poslovanju, naglasila je Danijela Miletić Miladinović.
O nedavno završenim izborima za članove saveta i predsednike MZ, govorio je Zdravko Glišović, podpredsednik OO DS Kraljevo. On je naglasio da su izbori predugo trajali i da je vrlo malo broj građana uzeo učešće.
- To pripisujemo pre svega vladajućoj koaliciji i predsedniku opštine kao organizatorima tih izbora, jer nisu na pravi način i blagovremeno upoznali građane da izborom pravih ljudi u savete MZ mogu rešiti neke krupne probleme u svojim sredinama na gradskom i seoskom području, istakao je Glišović i čestotao članovima DS koji su izabrani u rukovodstva MZ. Takođe je ukazao da se ove godine neće potrošiti ni polovina sredstava koja su u opštinskom budžetu izdvojena za rešavanje problema u mesnim zajednicama i predložio da se u Direkciji formira posebna služba koja bi se bavila samo rešavanjem potreba MZ.
- Zato se nadamo da će posle lokalnih izbora kada mi budemo učestvovali i parcipirali u vlasti, na pravi i adekvatan način doći do rešenja tih problema, završio je Glišović.


MILAN VUKOVIĆ, PREDSEDNIK OO DS O KRITICI UPUĆENOJ OD SRS-A
Demokratske opcije će sigurno pobediti


   “Dokaz da Vlada RS i Skupština RS idu u dobrom pravcu je sigurno i prošlonedeljna konferencija za novinare OO SRS na kojoj je glavna tema bila Demokratska stranka i njen rad u Skupštini. Iako je to bio kritički osvrt (korišćene su i neke neprikladne reči) on ipak više govori o uspešnosti dosadašnjeg obavljanja odgovornih funkcija članova DS u Srbiji. Te reči govore i o njihovoj demagogiji i njihovoj neodgovornosti u obavljanju vlasti do 2000. godine. A ta vlast je dovela do propadanja naroda u Srbiji, pa je bio potreban ogroman napor demokratske vlasti da od 2000. godine preokrene točak istorije i da vrati Srbiju među civilizovane države. Da obezbedi uslove da građani postanu dostojni savremenih civilizacija, kako Evrope tako i drugih zemalja koje imaju prosperitet u svom razvoju. Gubitnički mentalitet SRS svima je dobro poznat sa ranijih izbora i moslim da će se taj trend i nastaviti. Posebno bih podsetio da je izbor njihovog predstavnika za predsednika skupštine pokrenuo javno mnjenje i u Srbiji i u civilizovanom i savremenom svetu na proteste kako se Srbija ne bi vratila u vreme pre 2000. godine. DS očekuje u naredenim predsedničkim i lokalnim izborima da SRS pretrpi poraz pre svega od demokratske opcije a svakako i od DS kao i predhodnih godina.
   Što se tiče delovanja SRS na opštinskom nivou svedoci smo da je njihova odbornička grupa podeljena u dva dela, pa će DS stranaka kroz odbornička pitanja i preko predsednika Skupštine zatražiti da se u što kraćem roku Skupština izjasni koje uopšte odborničke grupe postoje u SO KV i samim tim kako izgleda odbornička grupa SRS. Ako uopšte postoji, jer prema postojećem poslovniku 5 odbornika čini odborničku grupu, a čini mi se da ,,slobobodni” radikali imaju veći broj tako da onemogućavaju SRS da postoje kao konstituisana odbornička grupa. To je deo političke borbe na lokalu i samim tim DS će pokazati da SRS ne treba više da manipuliše osećanjima i emocijama građana i da je njihova demagogija prošlost za Srbiju a da su evropske integracije i sve ono što zagovara DS u interesu svih građana koji će to pokazati na skorašnjim lokalnim i predsedničkim izborima”, rekao je Milan Vuković.Povratak na vrh strane


DESKO NIKITOVIĆ, GENERALNI KONZUL SRBIJE U ČIKAGU O DIJASPORI, PROBLEMIMA, EKONOMSKOJ SARADNJI, POVRATKU NAŠIH LJUDI - piše Verica Nikolić
Srpsko državljanstvo još uvek nema polovina naših iseljenika


   • “Stalno moramo da apelujemo na Beograd, na našu Vladu i Ministarstvo da je ovaj konzulat mesto za jednu jaku komercijalnu sekciju koja će donositi zemlji investicije. Ja sam ubeđen da sa malo pomoći ovaj konzulat može realno da donese prosečno godišnje 100. miliona dolara Srbiji” • “Mislim da je sada vreme da poručim drugim ljudima u Americi, naročito mladima u koje je zemlja dosta investirala, da svi na svojevrstan način treba da pomognu Srbiji”

   • Generalni konzulat Republike Srbije u Čikagu otvoren je 2002. godine. Vi ste početkom marta 2003. godine stupili na dužnost generalnog konzula. Kakvu ste situaciju tada zatekli i šta je bilo prvo što se morali da uradite?
- S obizirom da je Konzulat zvanično otvoren krajem 2002. godine, ja sam tada bio u Beogradu dva meseca na pripremama i prvog marta formalno preuzeo mesto generalnog konzula. Sve je moralo da krene iz početka, jer je prethodni kozulat zatvoren 1992. godine. Mi smo morali da napravimo i koncept i plan i bukvalno da osmislimo rad konzulata od nule, kako bi sve počelo da funkcionise kao da konzulat postoji 100 godina. Morali smo mnogo toga da uradimo u veoma kratkom periodu. Podelili smo nase delatnosti u četiri oblasti, izdvojili prioritete. Mnogo toga smo počeli da radimo u isto vreme, naravno uvek vodeći računa o prioritetima. Kasnije smo počeli da širimo svoje aktivnosti i delatnosti.

• Samo 12 dana pošto ste stupili na dužnost generalnog konzula u Srbiji je ubijen premijer Zoran Đinđić. Koliko je to otežalo rad Konzulata u Čikagu?
- Vrlo interesantno da ste to pomenuli. To jeste bio veliki šok za nas, u pravom smislu reči. Ja sam 1. marta preuzeo dužnost, 7 marta sam imao sastanak sa gradonačelnikom Čikaga......Tada sam mu predočio jednu vrlo lepu sliku o Srbiji i uspesima koje Srbija beleži. Tada sam ga prvi put pitao za bratimljenje Čikaga i Beograda i rekao mu sve planove koje imam a kojih je bilo mnogo.
Moram vam reći da je tog 12. marta bilo veoma šokantno, mi smo ovde u Konzulatu, otvorili knjigu žalosti. Nismo tad čak imali ni zastavu, morali smo da je pozajmimo iz crkve.To jeste bilo veoma teško za nas i svi naši planovi su morali da sačekaju neko bolje vreme jer u tom trenutku nije bilo realno pričati o onome što smo planirali pre 12. marta. To je sigurno bio veliki zastoj u radu konzulata.

• Koliko je bilo teško poboljšati sliku o Srbima u Americi?
- Rekao bih da je to defnitivno bio najveći izazov, ali i glavni prioritet. Mi smo rad ovog konzulata prvenstveno videli kao uspostavljanje njegovog kredibiliteta.
Slika o Srbima je bila dosta poremećena, rekao bih, krajem 90-tih godina, naročito kroz sredstva javnog informisanja i nepravedno je bila dosta ružna. Mi smo morali da prevaziđemo tu ogromnu prepreku. Morali smo ovaj konzulat da nametnemo kao jednu visoko profesionalnu ustanovu i instituciju, možda mnogo više nego što su to druge zemlje morale da rade. Posle određenog vremena postalo je jasno da je ovaj konzulat veoma ozbiljan i da je ozbiljno rešen da prevaziđe sve te probleme. Da ovaj Konzulat gleda u budućnost i da je zainteresovan za konkretne projekte.
Ako bi merili neke uspehe Konzulata, mislim da smo najviše uspeli u toj oblasti. Ovaj Konzulat je danas veoma cenjen. U Čikagu ima 79 konzulata i ja uzimam za pravo da kažem da smo mi među 4-5 najuvažavanijih konzulata. Pored svih tih zemalja koje su vrlo bliske Americi, mi smo se nametnuli kao jedan veoma ozbiljan i profesionalan Konzulat.

• Kako ste sve to uspeli s obzirom na ne tako veliki broj zaposlenih u srpskom konzulatu ? Na primer Velika Britanija ima oko 90 zaposlenih:
- To je tačno. Pokušavamo da, kao kad neko nema vremena da spava pa kaže ,,spavaću brzo". Bukvalno, tako smo i mi radili, sve u hodu. Mi smo morali da idemo na svaki prijem, da se pojavljujemo, da stvaramo kontake, da držimo prostor profesionalno opremljen, da podignemo uslugu na najviši mogući nivo. Trebalo je mnogo toga uraditi za kratko vreme. Ali, bilo je to takvo vreme i nismo imali drugog izlaza. Rekao bih da to nije nešto zato što smo mi tako hteli, već zato što smo morali.

• Za vas kažu da ste jedan od najuspešnijih diplomata mlađe generacije. Uspeli ste da povežete Srbiju sa veoma jakim privrednim subjektima iz Amerike, poput Motorole i Boinga. Dokle je stigla ta privredna saradnja, šta je još urađeno i kakvi su planovi za budućnost?
- Ekonomska sradanja je jedna od četiri oblasti koje sam ja identifikovao na početku rada ovog konzulata. Smatrao sam da će ona vremenom postati prioritet. Mislim da je u ovom momentu i postala prioritet. Ja sam veoma nestrpljiv da dočekam otvaranje komercijalnog odeljenja u ovom konzulatu. Naprosto, ja sam gledao šta rade druge razvijene zemlje. Ti komercijalni sektori kod njih su mnogo veći od onog koji se bavi administrativnim poslovima. Ja sam znao da mi u početku nećemo moći da radimo mnogo. Kao prvo, trebali su nam dobri kontakti, sa kompanijama koje su u samom vrhu. Drugo, trebalo je da pokažemo neka dostignuća koja je konzulat već napravio. Sa protokom vremena, ekonomska aktivnost i ekonomska diplomatija su postajale naš prioritet. Mi smo uspeli posle nekoliko godina da obezbedimo i indirektno prisustvo Motorole na našem tržištu. Uspeli smo da nekoliko vodećih ljudi Motorole ubedimo da je Srbija važna za njih i da oni moraju da otvore svoju firmu u Srbiji. Oni su to uradili i ja planiram da idem u Anahajm u Kaliforniju, gde je njihov centar za izradu biometrijskih softvera koji se sada rade u Beogradu. Očekujem da će u Beogradu u dogledno vreme, da ne zvučim neskromno, biti stotinak inženjera koji će raditi za Motorolu. Znači, mi sa njima veoma blisko sarađujemo. Sve ostale firme u Ilinoisu i okolini, mi smo kontaktirali. Ima desetak drugih firmi koje smo mi već vodili u Srbiju. Mi smo doveli jedan investicioni fond koji je već odvojio 65 miliona evra za Srbiju. Mislim da je ekonomska diplomatija nešto ćto će koncept našeg ministarstva prihvatiti i mislim da se naša država još uvek uhodava sa tim konceptom, jer to nije bio deo rada našeg ministarstva spoljnih poslova.
Kada smo mi napravili jednu rang listu svih naših diplomatskih predstavništava koje imamo u svetu i kada smo izmerili ekonomski potencijal tih područja, a jedini način da se adektvatno to izmeri je bruto nacionalni proizvod, mi smo na osnovu 27 saveznih država koje ovaj konzulat pokriva sabrali njihov bruto nacionalni dohodak. I ispostavilo se da srpski kozulat u Čikagu pokriva oko 7 triliona dolara, od ukupno 12,4 američkog bruto nacionalnog dohotka. Iza nas je Tokio, odnosno cela privreda Japana iznosi 3,7 triliona. Praktično, pokrivamo skoro dva puta više nego cela privreda Japana. To nas podstiče da stalno moramo da apelujemo na Beograd, na našu Vladu i Ministarstvo da je ovaj konzulat mesto za jednu jaku komercijalnu sekciju koja će donositi zemlji investicije. Ja sam ubeđen da sa malo pomoći ovaj konzulat može realno da donese prosečno godišnje 100. miliona dolara Srbiji.

• Nedavno je u Čikagu potpisan protokol o saradnji između aerodroma ,,Nikola Tesla" u Beogradu i ,,O' Hare" u Čikagu. Da li postoji mogućnost s obzirom na veliki broj Srba u Čikagu, oko 250-300 000, da se otvori direktna avio linija Beograd- Čikago?
- Ja sam shvatio da je povezivanje aerodroma preduslov za jednu bolju privrednu saradnju. Taj direktan let je već dve godine nešto čime se mi ozbiljno bavimo. Ja moram da priznam da sam razočaran što do toga još nije došlo. Na to su uticale i mnoge objektivne okolnosti. JAT je u teškoj materijalnoj situaciji, vlasnički odnosi su nerešeni, sada se ulazi u fazu privatizacije JAT-a. Mi smo mislili da je možda bolje čak i da leti neko drugi, samo da bi što veći broj ljudi odlazio u Srbiju.
Saradnja aerodroma je važna i sa drugog aspekta. Mi imamo pretenzije da aerodrom Beograd postane glavna vazdusna luka u jugoistočnoj Evropi, da postane kargo centar. Mi smo zahvaljujući saradnji sa jednim od najprometnijih aerodroma na svetu ,,O'Hare" otvorili mnoge mogućnosti. Prilikom potpisivanja protokola je istaknuto da će oprema koju u ,,O'Hare" ne koristi dati aerodromu u Beogradu, da će sve službe sa beogradskog aerodroma moći da dođu na obuku u Čikago. Predstavnici ovog čikaskog aerodroma su nam obećali da će direktno intervenisati kod Federalne agencije za avijaciju, da bi aerodrom Beograd što pre dobio kategoriju 1 i samim tim stvorio preduslov za otvarenje direktnog leta između Beograda i SAD. Ja očekujem da će kao plod te saradnje do kraja godine a sigurno do proleća JAT početi da leti za Ameriku ili će to biti neko od drguih američkih prevoznika.

• Na slavi Srpske narodne odbrane u Americi nedavno ste izjavili da ne postoji preči zadatak od uspostavljanja blizih odnosa matice i dijaspore i da mnogo toga s pravom očekivano nije urađeno. Na šta ste konkretno mislili?
- Mislio sam da je naša država mogla mnogo više da uradi, odnoso da pokaže više simbolike u toj želji da se matica i dijaspora integrisu, da se izbriše ta granica. Postoje veliki problemi vezani za statusna pitanja, pre svega državljanstva. Po mojoj proceni negde oko 50 odsto naših ljudi nema srpsko državljanstvo. Mislim da je to nedopustivo. S druge strane taj proces za dobijanje državljanstva traje veoma dugo. Cene administrativnih usluga su neprimerene. Većina ih je formirana u vreme kada je predhodni režim stvarno bio očajnički u potrebi da skupi novac. Nema razloga da jedan overen potpis koji u Americi kosta 1 dolar, kod nas je 46 dolara. Naši ljudi treba da se vrate u zemlju . Ogroman broj starijih ljudi koji žive sada u Americi i to žive veoma skromno, na ivici siromaštva, sa penzijama od 1000 do 1500 dolara, mislim da nemaju razloga da ostanu dalje u Americi. Ja sam u razgovoru sa njima shvatio da bi se veliki broj njih i vratio iako nisu bili u Srbiji 50 i više godina.
Sa druge strane, treba uključiti više mladih ljudi, treba da bude više razmena. Kada kažem graditi odnose između dve zemlje, ne mislim samo na Srbiju i SAD, već na veliki broj naših ljudi koji su američki državljani a koji bi mogli da pomognu obnovu otadžbine. Mislim da je sada vreme da poručim drugim ljudima u Americi, naročito mladima u koje je zemlja dosta investirala, da svi na svojevrstan način treba da pomognu zemlji.

• Kakvo je vaše mišljenje o srpskoj zajednici u Americi?
- Tu je postojao jedan vakum koji je popunila crkva. Od 1945. godine kada je najveći broj naših ljudi došao iz Nemačke iz zarobljeništva, crkva je bila sponzor. Tada su ljudi dobijali karte za prevoz i kasnije su od svoje zarade vraćali te pozajmice . Crkva je bila mesto gde su se ljudi okupljali. Nažalost, 1963. godine kada je Tito bio u poseti Njujorku i kada su organizovane ogromne demonstracije, Tito se jedva živ tada izvuka iz Njujorka. On je tražio od patrijarha Germana da rasčini Vladiku Dionisija koji je učestvovao u tim demonstracijama. To je podelilo srpsku zajednicu. Naprosto braća koja su godinama živela zajedno prestali su da komuniciraju. Jedan je išao u jednu a drugi u drugu crkvu. Te 1963. god. je osnovana nova nezavisna srpska crkva u Americi i polovina naše zajednice je otišla sa tom crkvom. Druga polovina je ostala sa matičnom crkvom.
Taj ogroman sudski spor, gde su potrošeni milioni dolara je stigao i do Vrhovnog suda Amerike. To je jedini predmet u istoriji Amerike gde su na obe strane bile crkve a koji je došao do Vrhovnog suda Amerike i tada je doneta odluka da sva imovina pripadne crkvi iz Srbije. Onda su ovi drugi ,,raskolnici" gradili svoje crkve. Mi danas na celom području i okolini grada Čikaga imamo 18 srpskih crkava, od kojih je 9 bilo ranije a 9 je nastalo kao posledica tog raskola. I druge podele su uticale na našu zajednicu.
Ta podeljenost zajednice za nas je bio veliki izazov ali i velika šansa. Kod nas u Konzulat dolaze svi i mi uspostavljamo saradnju sa svima.

• Jedan od ciljeva konzulata je i da se nivo usluga podigne na američki nivo. Konzulat posećuju svi, kažu da ste ,,pomirili" dve strane ,,četnike i partizane".
- Ja smatram da ne postoji ni jedan razlog da naše osoblje koje dođe iz Beograda ne prihvati pravila koja važe ovde, gde je građanin taj koji je u centru pažnje i zbog koga smo mi ovde. Mi imamo knjigu utisaka i veoma često ljudi ostavljaju pohvalne komentare.

SAČUVAN IMIDŽ CIVILIZOVANOG NARODA
• U ime Srpskog kongresa ujedinjenja tokom 1999. godine organozovali ste proteste širom Amerike. Koliko vam je to pomoglo da uspostvite kontakte ne samo sa našim ljudima već i sa veoma uticajnim ličnostima u Americi?
-Većina možda ne zna da ja nisam došao u Ameriku 2003. godine kada sam postao generalni konzul. Ja sam nažalost otišao iz Srbije, kao i većina mladih ljudi, 1991. godine, posle završenog pravnog fakulteta, i živeo sam u Čikagu. U međuvremenu ja sam stalno radio sa tadašnjom opozicijom, današnjom vlasti i pomagao im u komunikacijama sa Srpskom zajednicom u Americi i Američkom Vladom. Ta, nesretna 1999. je došla i mi smo bili zatečeni. Bilo je veoma teško doneti odluku kako reagovati u tom momentu. Postojala je velika količina negativne energije koju su ljudi osećali i zbog koje su morali da reaguju. Ja sam tada bio sa Kongresom srpskog ujedinjenja i mi smo razmišljali na koji nači da ljudi izraze svoje nezadovoljstvo i protest a da u isto vreme bude sačuvan imidž Srpskog civilizovanog naroda. Ja sam u to vreme sve dozvole za organizovanje demonstracija dobijao na svoje ime, jer oni ne traže organizaciju već pojedinca koji će biti odgovoran. Mi smo 1999. organizovali veliki broj demonstracija u centru Čikaga i uspeli smo da sačuvamo i mir i red. Nismo imali nijedan ozbiljan incident. Ja sam čak od šefa policije u Čikagu dobio jedno pismo u kome mi se on zahvalio za mirno organizovanje tih demonstracija. Mislim da mi je to baš dosta pomoglo.Povratak na vrh strane


Na osnovu člana 23. i 24. Odluke o priznanjima i nagradama opštine Kraljevo (,,Službeni list opštine Kraljevo" broj 3/05), Komisija za nagrade i priznanja Skupštine opštine Kraljevo
POZIVA


   Preduzeća, ustanove, organizaije, mesne zajednice, društva i stručna i druga udruženja i građane da podnesu predlog za dodelu priznanja i nagrada opštine Kraljevo

   Obrazložene predloge u pisanoj formi potrebno je dostaviti Komisiji za nagrade i priznanja Skupštine opštine Kraljevo, najkasnije do 31.08.2007. godine, a potrebne informacije mogu se dobiti u Odeljenju za skupštinske poslove Opštinske uprave opštine Kraljevo - kancelarija protokola, ili na telefon 306-052 i 306-015.

Priznanja i nagrade su:
   1. Zvanje počasnog građanina opštine Kraljevo;
   2. Diploma zaslužnog građanina opštine Kraljevo;
   3. Diploma zaslužne organizaije opštine Kraljevo;
   4. Oktobarska nagrada opštine Kraljevo
   5. Zahvalnica.

Priznanja i nagrade opštine Kraljevo dodeljuju se građanima - državljanima Republike Srbije, preduzećima, ustanovama, organizacijama i mesnim zajednicama sa prebivalištem, odnosno sedištem na teritoriji opštine Kraljevo.
Priznanja i nagrade opštine Kraljevo mogu se dodeliti i građanima - državljanima Republike Srbije, preduzećima ustanovama i organizacijama čije prebivalište, odnosno sedište nije na teritoriji opštine Kraljevo.
Priznanja i nagrade opštine Kraljevo mogu se dodeliti i stranim državljanima i stranim preduzećima, ustanovama i organizacijama.
U razmatranje će biti uzeti blagovremeno podneti predlozi za građane koji uživaju veliki ugled u zemlji i svetu, za preduzeća, ustanove, organizacije i mesne zajednice koje su postigle primerene rezultate i uspeh u radu, kao i najvrednija dostignuća u oblasti nauke, kulture i umetnosti, prosvete, zdravstva, fizičke kulture i sporta, novinarstva, poljoprivredne proizvodnje i samostalni radovi učenika i studenata koji predstavljaju doprinos u određenoj oblasti nauke.
Priznanja i nagrade biće uručeni na Dan opštine Kraljevo, Kraljevdan 7. oktobra 2007. godine.Povratak na vrh strane


PREDSEDNIK SRPSKOG KULTURNOG DRUŠTVA MARIBOR RADE BAKRAČEVIĆ POSETIO PREDSEDNIKA KRALjEVAČKE OPŠTINE - piše Ivan Rajović
Da Kraljevo sledi primer Maribora

   Na poziv dr Miloša Babića, predsednika opštine Kraljevo, Rade Bakračević, predsednik Srpskog kulturnog društva Maribor i predsednik Internacionalog kulturnog društva "Štajerska zajednica" posetio je Kraljevo i tom prilikom u kabinetu predsednika nirazgovarao i sa crkvenim velikodostojnicima iz manastira Studenica. Razgovorima je prisustvovao i predsednik Društva "Prijateljstvo za nova vremena" iz Kraljeva Haddži Momir Bakračević.
Rade Bakračević je u ime društva "Štajerska zajednica" pozvao Miloša Babića i Haddži Momira Bakračevića, da na proleće iduće godine budu gosti na manifestaciji "Muzejski voz", koji će se kretati na relaciji Celje - Grac, a povodom 160. godišnjice povezivanja Južne železnice između Graca (Austrija) i Maribora (Slovenija).
Dr Babić je pozvao delegaciju Srpskog kulturnog društva Maribor, da 14. oktobra ove godine dođe na proslavu Dana Kraljeva i tom prilikom bi članovi delegacije položili venac na grob Kraljevčana, koje su Nemci streljali 1941. godine. Kao što je poznato, Nemci su tom prilikom streljali i 50. Mariborčana, koji su bili prognani iz Maribora i živeli su u to vreme u Kraljevu. Venac poginulim Mariborčanima položiće tom prilikom i Franc Kangler, gradonačelnik Maribora.
- Radujem se prvom dolasku gradonačelnika Franca Kanglera iz našeg partnerskog Maribora, koji će doći za praznik Kraljeva. Maribor i Kraljevo već više decenija vežu dobra saradnja i prijateljski odnosi. To je dokaz da se slovenski narodi sve više povezuju. Sve više Mariborčana i Kraljevčana dolaze jedni drugima kao prijatelji i mogu da kažem kao braća. Posebno mi je drago da sam dobio poziv od "Internacionalnog kulturnog društva Štajerska zajednica" iz Maribora, da budem gost na njihovoj proslavi 160 godišnjice Južne železnice. Raduje me, da ću tom prilikom putovati muzejskim vozom 24 sata sa još 15 gradonačelnika iz Austrije, Slovenije i više evropskih zemalja i da ću moći da razgovaram sa mojim kolegama o povezivanju Kraljeva sa njihovim gradovima ne samo u političkom nego i na kulturnom planu. Mislim da je potrebno da se nekada izvanredna saradnja evropskih gradova sa našim gradom ponovo aktivira. Sada nam je potrebna ruka prijateljstva Mariborčana kao što je njima bila potrebna naša ruka 1941. godine. Mariborčani su već dokazali da su naši prijatelji. Podsetimo se da je pre nekoliko godina Rade Bakračević na čelu 600 Mariborčana stigao u Kraljevo i na taj način otvorio novu eru saradnje dva nekada bratska, a sada partnerska grada. Moja želja je da Kraljevo sledi primer Maribora i da ide njihovim stopama razvoja i udruživanja u evropske integracije. Na taj način ćemo uz pomoć Maribora brže i lakše stići u Evropu. Dobro mi je poznato da su u Mariboru propala velika preduzeća, kao što su "TAM", "Metalna" i "Hidromontaža". Posle nekoliko godina nikla su u Mariboru nova uspešna preduzeća i sada je u Mariboru evropski standard. Tako moramo i mi uraditi uz pomoć Mariborčana. Svaki moj dolazak u Maribor koristim da, pre svega, saznam nešto novo što može da koristi građanima Kraljeva. Mada smo povezani sa mnogim gradovima, ubeđen sam da su odnosi sa Mariborom najtopliji, najiskreniji i najbolji, rekao je Babić.


KRALJEVAČKA TOPLANA UGRAĐUJE NOVU OPREMU
Plaćanje prema utrošenoj energiji


   Od 2009. godine oko 7 000 korisnika usluga JP ,,Toplana", odnosno svi oni koji su trenutno priključeni na gradsku toplanu, neće plaćati grejanje po kvadratu stana već prema utrošenoj energiji. Ugradnjom nove opreme pre svega kalorimetara u zgrade i porodične kuće potrošači će tačno znati koliki je njihov račun.
- Toplana će ugraditi kalorimetre u svakoj zgradi. Taj merač toplotne energije se ugrađuje u podstanice i meri potrošnju cele zgrade. Svaki stan u starim zgradama će imati dodatne merne elemente- alokatore, koji će se instalirati na radiatore i meriće konkretnu potrošnju svakog radiatora u okviru stana. Zatim će se to preračunavati i uklapati u potrošnju koja je pročitana na kalorimetru. U poslednje dve godine tehnički obezbeđujemo da u novim zgradama u svakom stanu može da se ugradi mali kalorimetar. Zato je ostavljeno mesto, ali to je individualna stvar svakog stanara da li će ugraditi merač, rekao je Dragan Arsenijević, direktor JP ,,Toplana"
Program rehabilitacije i modernizaije sistema daljinskog grejanja u Srbiji - faza III realizovaće se sredstvima nemačke finansijske institucije KfNj koja je kraljevačkoj Toplani obezbedila nepovratno 922 000 evra a ostalih 3 milona i 400 hiljada evra od 4 miliona i 300 hiljada evra (kolika je ukupna vrednost projekta) u obliku zajma, povoljnog mekog kredita, sa grejs periodom od dve i po godine. Ovaj kredit Toplana će nemačkom KfNj vraćati u narednih dvanaest i po godina.
Novu opremu Toplana je dužan da ugradi u naredne dve godine.
Inače, ukupna vrednost projekta na nivou republike je 27 i po miliona evra a pored Kraljeva novu opremu a samim tim i način računanja utrošene toplotne energije dobiće još 5 opština u Srbiji Kragujevac, Niš, Pirot, Sombor i Zrenjanin.Povratak na vrh strane


SAMOSTALNI SINDIKAT O NAJAVI SEPTEMBARSKOG TALASA POSKUPLJENJA - piše Dragan Vukićević
Država da spreči divljanje cena!


   • Poskupljenja sigurno se neće negativno odraziti na poslanike u Narodnoj skupštini, ministre i njihove pomoćnike kao i na monopoliste i njima slične. Istina da tu nije reč o velikom broju, ali bode oči da oni kreiraju politiku i da ne osećaju nikakve posledice u materijalnom smislu. Naprotiv, mnogi od njih i u ovakvom stanju privrede i države imaju znatne lične koristi

   Ukoliko se ostvare najavljena poskupljenja, biće to veliki udar na metarijalno-socijalni položaj građana uopšte, a poznato je da u setembru svaka porodica ima najveće izdatke - aže za IN Desimir Mionić, predsednik Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije u Kraljevu, konstatujući da je stanje još alarmantnije budući da je proces privatizacije prepolovio broj zaposlenih i da tranzicja neumoljivo naplaćuje danak, a da država neće ili ne želi da sagleda katastrofalan položaj zaposlenih i stanovništva u celini.
- Posredstvom sredstava informisanja kao i u svakodnevnim ličnim kontaktima saznajemo za brojne probleme koji ukazuju na status zaposenih u privatizovanim preduzećima - kaže Mionić. - Blago rečeno postoji robovlasnički odnos! Može da se konstatuje da preko noći praktično pojedinci i miljenici vlasti stiču ogromno bogatstvo, svakako uz blagoslov i naklonost vladajuće političke elite, dok zaposleni očekuju milostinju koju treba da im udeli novi vlasnik preduzeća.
On ističe da najavljeni talas poksuženja neĆe mimoići ni zaposlene koji se finansiraju iz budžeta.
- Na ovo posebno ukazujem, jer mnogi nisu upoznati da su zarade kod većine koji se finansiraju iz budžeta zamrznute na nivou iz 2003. godine i da su do sada neznatno povećane. Dakle, na osnovu toga može da se zaključi da su zaradama nezadovoljni i zaposleni u institucijama sistema, kao na primer u policiji, a apsurd je još veći da i ta kategorija zaposlenih ne može svoja prava da ostvar kroz socijalni dijalog, već ih nadležni maltene upućuju da svoja prava ostvaruju drugim metodama sindikalne borbe. Stoga i ne čudi da je država u haotičnom stanju. Strahujem da ponovo ne doživimo trku cena i zarada, a iskustvo govori da tu trku uvek gube građani. Takođe, upozoravam da je i status penzionera drastično ugrožen. Nagoveštava se i izmena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u delu obračuna penzija, što će najverovatnje dodatno ugroziti nove penzionere.
Mionić kaže da se i statistički podaci o zaradama u poslednje vreme objavljuju samo na nivou Republike, ali ne i po opštinama, tako da se nema uvid u podatke na koji broj zaposlenih se odnosi objavljeni prosek zarada.
- Nikada se ne objavljuje podatak koji broj zaposlenih nije primio zarade za mesec za koji se objavljuju podaci. Recimo, na nivou opštine Kraljevo broj zaposlenih koji ne prima zarade nije zanemarljiv. Najdrastičniji primer su zaposleni u “Magnohromu”, “Hladnjači”, “Jedinstvu” (stari “Jasen”), Industriji nameštaja “Jasen”, koji pre privatizacije skoro dve godine nisu primili praktično ni dinara zarade. Zatim, zaposleni u “Srbiji”, “Kraljevo gradnji”, “Elektronu”, “Poljoprometu” - ukoliko i primaju zarade, one su na minimalnom nivou i neredovne. Posebno je težak položaj zaposlenih u “Magnohromu”, kojima, recimo nije povezan radni staž od 1. januara 2005. godine do danas. Tako, više od sto zaposlenih - žene sa 35 godina radnog staža i muškarci sa 40 čeka i nalazi se u nemilosti novog vlasnika, kako bi im se uplatili doprinosi za penziju, jer jedino tako mogu da ostvare pravo koje im po zakonu i pripada. S obzrom da više nisu u radnom odnosu i da ne mogu dobiti ni privremeno rešenje o penziji, oni ne mogu ni da overe radne knjižice, tako da nisu ni socijalno zbrinuti. Kako je je reč o starijoj populaciji i da su pojedini i narušenog zdravlja u fazi da je potrebno složenije a skuplje lečenje, problem je još veći.
Kao srećnu okolnost Mionić ističe odlaganje primene Zakona o socijanom osiguranju, jer pravo na zdravstvenu zaštitu ne bi mogli da ostvare ni zaposleni, budući da se doprinosi u većini tih preduzeća ne uplaćuju godinama. On ukazuje i na postojanje dvostrukih aršina i kriterijumima kada je reč o isplatama zarada. Naime, zakonom je jasno definisano da poslodavac osim neto zarade zaposlenom mora da uplati i odgovarajuće doprinose i oprez državi.
- Reč je o značajnim sredstvima - kaže Mionić - kojih se uređena država nikako ne odriče, i ako se produži ovakva tendencija mnogi fondovi će ostati prazni i država u tom delu neće moći da obavlja svoju funkciju, a već postoje podaci da je stanje u Fondu za penziono invalidsko osiguranje na granici alarmantnog.
To su podaci koj se najverovatnije dirigovano ne objavljuju, kako bi se prikrila prava slika socijalnog stanja zaposlenih i građana. Ova poskupljenja sigurno se neće negativno odraziti na poslanike u Narodnoj skupštini, ministre i njihove pomoćnike kao i na monopoliste i njima slične. Istina da tu nije reč o velikom broju, ali bode oči da oni kreiraju politiku i da ne osećaju nikakve posledice u materijalnom smislu. Naprotiv, mnogi od njih i u ovakvom stanju privrede i države imaju znatne lične koristi.

ZEJTIN
- Ako se cene budu menjale kao najnoviji primer jestivog ulja, građani ne mogu da očekuju pomoć države. Naime, gotovo je neverovatno da u jednom trenutku u Kraljevu nigde ne možete kupiti jestivo ulje, a kada je objavljena nova cena, čiji procenat povećanja nije zanemarljiv, zejtin se mogao naći u svim prodavnicama i na pijacama, što jasno ukazuje da institucije sistema nisu spremne da spreče ove malverzacije. A nije suvišna ni sumnja da su možda i u sprezi, kako kaže Desimir Mionić.Povratak na vrh strane


KOMENTAR BEZ IKAKVOG POVODA - piše Iban Rajović
Pseća posla

   • Ako imate pseći ujed ili otiske psećih zuba na nozi, ruci, debelom mesu ili nekom drugom delu napaćenog tela opština će morati da vam isplati pozamašnu svotu novca

   Nekada davno, u preddemokratskoj eri koje se svi sa nostalgijom prisećamo, dok ni psi još nisu bili tako civilizovani i tretirani u duhu demokratskih promena, bilo je sasvim normalno da pas ujede čoveka. Bilo je slučajeva, kojima sam lično prisustvovao, da i pola nečijeg debelog mesa, iliti bulje, završi u psećim čeljustima, a čoveku posle krpe dupe mesom sa butine ili nekog drugog mesta gde ga ima suviše. No, niko se zbog toga nikome nije žalio, osim vlasniku, recimo, pošto su tada svi psi imali svoje vlasnike jer klošarski soj čovekovog najboljeg prijatelja još nije bio legalizovan i ustanovljen kao takav. U to vreme su bili na sceni, i na ceni, novinari kojima je to da je pas ujeo čoveka bila takva zajebancija da su je, jednostavno, sa indignacijom vrlih poštovalaca senzacionalizma ignorisali. Tada je hit bio da čovek, ili ono što se pod tim pojmom pdrazumeva, ujede psa. No, ljudi su se već tako masovno mećusobno ujedali da se ni ovo nije događalo tako často, ako se uopše i dogodilo, a nije mi poznato. Dakle, ma koliko u svojoj biti (il ne biti) bio opak, čovek je ipak imao respekta prema svom najboljem drugu DODžU, u prevodu na srpski, domaćem običnom džukcu koji je u mećuvremenu postao GODž, gradski odbegli džukac, ali džuki. E, zato su se psi tako nakotili i odomaćili, da ne kažem osilili, skoro kao Šiptari, da suživot sa njima, mislim psima, zahteva ozbiljno organizovanje štabova civilne zaštite, teritorijalne odbrane, izviđača, muzičke omladine, zavičajnog društva i svih ostalih kojima je ovaj grad još na srcu.
U međuvremenu su Njorke, Orke, Čvorke, i njima slična udruženja za zaštitu životinja uspela da se izbore da psi u ovom gradu uživaju bolji tretman od domicilnog življa. Recimo, ako šutnete najboljeg čovekovog pajtosa ne gine vam ćuza. A, šutnete li, recimo, penzionera - nikom ništa, a štos je u tome što ni ovi više ne reaguju, naviklo to na sve, pa i na šutiranje. U jedom trenutku dok još ljudska svest nije bila na ovom civilizacijskom nivou razmišljalo se o raznim načinima uklanjanja pasa uličara od kojih su neki postali prave novinske zvezde kao recimo Džoni - kralj Trga srpskih ratnika, Tina - najljuća zavodnica Omladinske (bivše), Bubi- tiha napast, Acko- šmeker sa štajge i mnogi drugi. Međutim, kako nije bilo para ni za uspavljivanje, ni za municiju, a ni za kontrolu rađanja, ili okucivanja, odustalo se od svega. Opravdano. Jer kako objašnjava gospodin Tufegdžić, direktor Čistoće, koliko god se pasa na bilo koji način eliminisalo, gotovo isto toliko, ili više, pristigne iz okolnih sela da popuni gubitke u svojim redovima. Tako i psi, na početku tređeg milenijuma, od seoskih olinjalih džukela, gotovo preko noći, postaju gradski đilkoši i medijske zvezde. Čik da na nekoj od lokalnih televizija vidite jedan kadar iz grada, a da u njemu nema džukca, mobilnog ili statičnog, svejedo? Nema šanse!

OZBILJAN PRISTUP PROBLEMU
Osim toga što je Zakonom zabranjeno čak i da čovek popreko pogleda repatu skitnicu, vlast je odlučila da se rspektabilnom ozbiljnošću pristupi ovom problemu pa je za pseće klošare napravljeno prihvatilište, potom i azil, a verovatno se planira izgradnja okotilišta, jaslica, savetovališta za pse beskućnike, dnevnog boravka, doma ostarelih pasa i psećeg groblja.
Psi u azilu, recimo, imaju status političkih prognanika, disidenata reklo bi se, na čemi im zavide čak i one kuce koje pucaju od zdravlja i raskoši u tajkunskim i političarskim porodicama. Zbog toga, za razliku od raseljenih i izbeglih koji su se u dobroj meri i te kako snašli na ovim prostorima, stari Kraljevčani su počeli da zavide svom najboljem jaranu.
Biti pas postala je privilegija kakvu ni jedan Kraljevčanin sebi nije u mogućnosti da priušti, ako nije narodni poslanik ili tajkun. I kada se činilo da je pasje vreme definitivno nastupilo, počele su sve učestalije da stižu pritužbe građana, a i seljaka, da ih psi zlostavljaju. Neko se dosetio da slučaj podigne na nivo pravosudnih organa, i upalilo je. Advokati tvrde da u slučaju ujeda prolaznika od strane psa lutalice, koji je u tom trenutku zastao, nema šansi da spor može biti izgubljen. Druga strana u sporu je opština Kraljevo koja je već po ovom osnovu mnogo para isplatila oštećenima. Ali, da bi se spor dobio to znači da je potrebno, skoro bi se moglo reći i neophodno, da imate pseći ujed, ili otiske psećih zuba na nozi, ruci, genitalijama, debelom mesu ili nekom drugom delu napaćenog tela pa će opština donosiocu psećeg ujeda morati da isplati pozamašnu svotu novca. Tako je preko noći san svakog Kraljevčanina postao da bude ujeden, za uvo, spolovilo, grkljan, bilo šta, jer to donosi takvu lovu koju niko, ko nije narodni poslanik, nije u stanju da uštedi ni za dva života.
E, sad, kada se za to saznalo, psi su se, kao, nešto naročito razgoropadili pa je počelo besomučno, skoro svakodnevno ujedanje srećnih, slobodoumnih, šetajućih Kraljevčana, što je dovelo do osetnog pražnjenja budžetske kase. Ima slučajeva da pojedince psi i po više puta ujedaju, a oni za svaki ujed tuže opštinu, naravno. A ima i takvih slučajeva da po čitave izujedane porodice, sa sve zaovama, jetrvama i pašenozima idu da naplate odštetu. Ma koliko ovo bilo providno, zakon je zakon i poštovati se mora u Koštuničinom legalizmu. Pojedinci su, kako saznajem iz pouzdanih izvora, otišli čak i toliko daleko da su konstruisali pseće vilice kojima se samoujedaju, a onda idu da uzmu svojih nekoliko stotina hiljadarki. Za razliku od njih ima i onih kojima nisu potrebna nikakva pomagala, dovoljno je samo da se ujedu za deo koji mogu da dohvate. No, kao što se da primetiti, pas, makar bio i lutalica nikada ne može biti takva džukela kakva može biti njegov najbolji frend. Ali, dok se problem sa psima ne reši, ostaje vam samo da priželjkujete da vas neki od njih bar gricne, pa da rešite sve svoje probleme za dugi niz godina. Pa, mislim, šta reći?


USVOJITE NAPUŠTENOG PSA - BUDITE PRIJATELJ SVOM NAJBOLJEM PRIJATELJU
Ljubitelji na reči i delu


   • Tri ljubiteljke pasa to svakodnevno pokazuju na delu: Milka Radoman, Bosa Žegarac i Jovanka Petrović • Izvestan broj naših sugrađana hrani i zbrinjava ničije pse; svi ostali ljubitelji - to su samo na rečima, uključujući i najveći broj veterinara, koji bi neke usluge mogli i besplatno da pruže onima koji su napušteni i nemoćni

   U javnosti se često čuje negodovanje što se sredstva, koja se daju za nezbrinute pse, ne daju, na primer, izbeglicama, socijalno ugroženima, talentovanim mladim ljudima i tako dalje, a ljubiteljima pasa, koji ih usvajaju, neguju i hrane, spočitava se što ne usvoje, na primer, neko dete. Na ovakvo nerazumevanje zaista postoji više odgovora, a jedan bi mogao da bude i taj da je podela rada u društvu izmišljena još u prvobitnoj zajednici. Dakle, ko misli da treba i da može da usvoji neko dete bez roditelja, zaista to treba i da učini; ko misli da treba i da može da izdvoji mesečno neku sumu novca ili drugu vrstu pomoći siromašnim ljudima, to treba da učini. Ali sve to nema nikakve veze sa brigom o psima. I novac, koji iz opštine ide u te svrhe, ne uzima se iz nekih drugih fondova - sve ima svoju namenu i ne može se mešati.
Ljubitelja pasa u Kraljevu ima dosta, ali većina je to samo na rečima. Ako bi svi oni izdvojili samo svoja dva sata mesečno za druženje sa nezbrinutim psima, to bi potpuno promenilo život ,,zatočenim'' bivšim kućnim ljubimcima. A i njima bi pružilo mnogo radosti i zadovoljstva. Na te primere stalno nas svojim delom podsećaju Bosa Žegarac, Milka Radoman i Jovanka Petrović, jedine tri osobe koje stalno brinu o kraljevačkim psećim azilantima. Bilo bi dobro kada bi ih bilo više.
Ko želi da usvoji psa iz azila, može da se javi na telefon rukovodioca azila, Predraga Drobnjka, 064/851-45-65.Povratak na vrh strane


    TEŠKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA
Autobus udario u parkirani kamion


   Na magistralnom putu Kraljevo - Raška u Progorelici kod Kraljeva u neposrednoj blizini restorana ,,Klisura”, u sredu je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj su četiri lica zadobila teške, a 12 lake telesne povrede.

   Do nezgode je došlo tako što je autobu podgoričke registracije koji je saobraćao na relaciji Novi Sad - Herceg Novi, vlasništvo preduzeća ,,King turs” iz Podgorice, kojim je upravljao Janko Spasojević (26) iz Zlatice kod Podgorice, krećući seiz pravca Kraljeva prema Raški, prešao na autobusko stajalište sa desne strane u pravcu kretanja i prednjim delom udario u zadnji deo prikolice parkiranog kamiona marke ,,MAN”.
   U saobraćajnoj nezgodi teške telesne povrede zadobio je vozač Spasojević i putnici: Dijana Joksimović (26) iz Novog Sada, Sanja Kovač (22) iz Titela i Mileva Barjaktarević (61) iz Vrbasa. Lake telesne povrede zadobio je drugi vozač autobusa iz Podgorice, osam putnika iz Novog Sada i po jedan putnik iz Berana, Kladnja (FBiH) i Obrenovca. Među lako povređenima su i četvoro dece iz Novog Sada koja su zadržana na Dečjem hirurškom odeljenju kraljevačke bolnice.

POŽAR VEĆIH RAZMERA OPASNO UGROZIO RAŠKU I PRIGRADSKA NASELJA
Ceo grad strepeo dva dana


   Prema prvim nezvaničnim informacijama uzrok požara koji je u petak zahvatio više od 200 hektara šume u Raški jeste ljudski faktor. Komisija je ovih dana radila na utvrđivanju nastale štete, ali još uvek nema preciznih informacija o tome.
Vatra se najpre u petak u prepodnevnim satima pojavila iznad naselja Trnavska reka, gde uglavnom žive Romi, da bi se zatim proširio prema Sakovica brdu i delu grada iznad crkve. Jak vetar uzrokovao je širenje vatre i prema brdima iznad naselja Vlasovo i Varevo.
Plamen koji je zahvatio četinare iznad Raške na pojedinim mestima bio je visok i po nekoliko metara, a gust crni dim širio se nad gradom do duboku u noć. U toku noći između petka i subote, zbog alarmantene situacije, krizni štab je više puta zasedao, a na lokalnoj televiziji upućivan je poziv građanima da priteknu u pomoć. Vatrena stihija ugrozila je u više mahova i čitav grad. Vatrogasne jedinice iz Raške, Kraljeva, Novog Pazara, Kruševca i Čačka, vojska, policija i više stotina građana sa vatrom su se borili do ranih jutarnjih sati u subotu. Iako je vatrena stihija bila većih razmera lokalizovana je posle nepuna 24 sata. Međutim, vatra je tinjala na brdima iznad Raške i nekoliko dana posle.
- U petak, tek, oko 19 sati, upeli smo da kontorolišemo situaciju. Vatra je došla do samo nekoliko metara od kuća. Najugoroženija su bila naselja Vlasovo, Varevo i Sakovica brdo, objašnjava potpredsednik opšitne Raška i komadant opštinskog kriznog štaba Nikola Antanasijević. U ugroženim gradskim naseljima Vlasovo, Varevo Sakovica brdo i Trnava živi više hiljada ljudi, pa je situacija, kako su očenili u opštinskom kriznom štabu, bila veoma ozbiljna.
- Teren je bio veoma nepristupačan, tako da cisterne nisu mogle da priđi na sva ugrožena mesta. Samo zahvljujuci dobroj organizvoanosti i povoljnom vremenu, požar je u subotu rano ujutru lokalizovan, kaže Antanasijević. U požaru je izgorelo i više električnih stubova, tako da su neka naselja ostala bez struje.
U Raški se ne pamti požar ovakvih razmera, koji je pretio čitavom gradu.

POTREBNA JE POMOĆ VLADE
Zamenik predsednika opštine Raška Nikola Antanasijević rekao je da će lokalna samouprava tražiti finansijsku pomoć od Vlade Srbije za saniranje posledica požara. Prema njegovim rečima, materijalna šteta je velika, jer su u požaru stradali veliki šumski kompleksi kojima gazduje preduzeće ,,Srbijašume" , kao i parcele koje su u vlasništvu opštine. Antanasijević je kazao da će procena štete biti završena narednih dana.
Zoran Maksimović


POJEDINAČNO PRVENSTVO SRBIJE ZA DISTROFIČARE
Kraljevčanka i Paraćinac najbolji


   U četvrtak je na ribnjaku u Žiči održano pojedinačno nezvanično prvenstvo distrofičara Srbije u lovu ribe na plovak. Ovu lepu manifestaciju druženja i ribolo- vačkog nadmetanja organizovalo je Udruženje distrofičara Čačka, a učestvovalo je dvadesetoro takmičara iz osam gradove naše Republike.
U dvočasovnom pecanju, svaki učesnik je u proseku upecao po 1.800 grama ribe, što je izvanredan rezultat za ovu kategoriju takmičara.
U konkurenciji seniorki najbolja je bila Kraljevčanka Ruža Josifljević, dok je u konkurenciji seniora pobedio Zoran Stojanović iz Paraćina.
Kao i uvek do sada, pojedinačno takmičenje distrofičara Srbije na ribnjaku u Žiči besprekorno su u svim elementima realizovali članovi ribolovačkog udruženja "Kićo" iz Kraljeva.Povratak na vrh strane


UPRAVNI ODBOR ZDRAVSTENOG CENTRA STUDENICA ODOBRIO NOVI CENOVNIK
Poskupele stomatološke usluge


   Kraljevačka stomatološka služba pruža usluge deci i omladini do 18 godina, ali i starijima od 18 godina. Za populaciju preko 18 godina važi tržišno poslovanje, što podrazumeva primenu cena prema novom cenovniku Zdravstvenog centra koji je odobrio Upravni odbor. Shodno tome od 1. avgusta na snazi su nove cene koje su u proseku povećane za 15 odsto.

- Iskustva mojih kolega u poslednjih par dana, govore u prilog tome da broj pacijenata ne jenjava, jer se mi u suštini trudimo da kvalitetnim uslugama nadoknadimo povećanje cena, rekla je Suzana Vučetić, načelnik službe stomatologije.

Ona je takođe napomenula da je ovo težak period za kraljevačku stomatologiju, gde radnici u ovoj službi (više od polovine) moraju da zarade kompletnu platu. U ovom letnjem periodu su se svojim radom trudili maksimalno i rezultati nisu loši, ali to nije dovoljno za platu.

- Ja bih iskoristila ovu priliku da pozovem naše sugrađane da dođu u stomatološku službu na konsultativne preglede kod mojih kolega i da se na licu mesta upoznaju sa zdravljem usta i zuba i tom prilikom provere cene i vide da li im odgovaraju, poručila je Suzana Vučetić.


KAMPANJA "IZABRANI LEKAR" OPŠTE MEDICINE, STOMATOLOGIJE, GINEKOLOGIJE I PEDIJATRIJE
Viši nivo zdravstvenih usluga


   U cilju poboljšanja kvaliteta zdravstvene usluge Republički fond i Ministarstvo zdravlja je u julu ove godine započelo kampanju, "Izabrani lekar" opšte medicine, stomatologije, ginekologije i pedijatrije. S obzirom da zdravstveni centar Studenica ima bogato nasleđe i da u svom stručnom timu ima specijaliste, može se reći da pokriva opštinsku populaciju.
Model je prvenstveno zamišljen da jednoj porodici olakša izbor lekara i na taj način poboljša zdravstvene usluge.
- Mi smatramo da je ovaj model bolji za naše korisnike usluga, odnosno da će pružiti viši nivo i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ocenio je dr Dragan Arsić, direktor zdravstvenog centra Studenica.
On je takođe napomenuo da ovakav princip postoji i u Sloveniji i iz dosadašnjeg iskustva se pokazalo kao jedan kvalitetan princip zdravstvenih usluga.
Po dosadašnjim evidencijama žene su birale svog ginekologa, ali ovom modelu neophpodna je registracija, koja će olakšati prijem i dostupnost lekara specijalista.
- Znamo da je to mukotrpan posao, ali znamo da će biti lakše nego kada smo počinjali jer smo promenili svest kod naših korisnika. Takođe znamo da je sada bolje i za korisnike i za lekare, istakao je dr Dragan Arsić.
Koristeći iskustvo službe Opšte medicine zdravstveni centar Studenica je pokrio sve potrebne tehničke i organizacione pripreme u sve četiri navedene službe (opšta medicina, stomatologija, ginekologija i pedijatarija) gde se u narednom periodu očekuje intenzivna kampanja i intenzivan odziv građana.
- Naš Dom zdravlja poslužio je Srbiji kao model za ovu kampanju i ovu registraciju. Mislimo da smo u prednosti u odnosu na druge gradove jer smo posao u Opštoj medicini gotovo sasvim završili, istakla je dr Mirajana Krčevinac direktor Doma zdravlja.
Kraljevačka Opština pokriva 142 000 stanovnika, a od toga je 85 odsto registrovanih građana gde "Izabrani lekar" opšte medicine predstavlja jednu administrativnu proceduru.
- Naši pacijenti koji imaju svoje lekare, će biti u obavezi da dođu kod svojih lekara, najpre sestara i da popune jedan trostruki obrazac. To se odnosi i na druge izabrane lekare (pedijatra, stomatologa i ginekologa). Pacijent svojim potpisom potrvđuje prisustvo u tom timu, naglasila je Mirjana Krčevinac.Povratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

RAŠKE DUHOVNE SVEČANOSTI
Danku Popoviću nagrada ,,Stefan Prvovenčeni"


   • Književnik Danko Popović dobitnik je visokog priznanja ,,Stefan Prvovenčani" koje se tradicionalno dodeljuje na Raškim duhovnim svečanostima za trajni doprinos nacionalnoj kulturi

   Priznanje ,,Stefan Prvovenčani", koje se već tradicionalno dodeljuje na ovoj manifestaciji ljudima koji su ostvarili značajan trag u srpskoj kulturi, ovogodišnjem dobitniku Danku Popoviću biće uručeno u nedelju.
- Ideološko-politička iskušenja, zatiranje šumadijskog sela i stradanje srpskog seljaka posle Drugog svetskog rata u središtu su tematsko-motivskih opredeljenja ovog pisca. ,,Knjiga o Milutinu" je književna paradigma srpskog stradanja i uništavanja svega što je autentično i nacionalno. Njegov Milutin, šumadijski David Štrbac, u svojoj autentičnosti, upisan je u slavoluk najvećih srpskih književnih junaka. On je, kako ističe Miroslav Egeric, ,,stvorio neku vrstu trebnika etičnosti", kaže o ovogodišnjem dobitniku nagrade ,,Stefan Prvovenčani" umetnički direktor Raških duhovnih svečanosti Tiodor Rosić.
Prema njegovim rečima, Danko Popović je zaslužio da ponese ovo visoko priznanje, jer se on svojim književnim umećem, isključivo književnim sredstvima svrstao u red najvećih pisaca.
- Visoko delo zaslužuje visoko priznanje, zaklju-čio je Rosić.
Ova tradicionalna kulturna manifestacija u Raški počela je u utorak intoniranjem himne ,,Raški uranak".
Na pozornici Doma kulture u Raški ovih dana smenjuju se najznačajnija imena srpke kulture i umetnosti.
Prve večeri posle ceremonije svečanog otvaranja manifestacije koncert u ovom gradu održao je hor Kir Stefan Srbin, a potom su pesničkom poselu učestvovali Ranko Risojević, Radmila Lazić, Gordana Boranijašević i Slobodan Pavićević.
Iste večeri otvorena je i izložba slika nastalih na Akademiji Jelena Aanžujska, koja je održana u julu, a sastavni je deo ove manifestacije. Naime, desetak slikara iz Rumunije, Bugarske, Španije, Italije, Francuske, Japana, Bugarske i Srbije stvaralo je u porti manastira Gradac. Tema ovogodišnje akademije je ,,Pamćenje svetlosti".
- Nadahnuti lepotom prirode i ovog srednjovekovnog manastira slikari svake godine ostavljaju vredna dela. Tako je i ove godine, ističe predsednik kolonije Bata Mihailović i ocenjuje da se iz godine u godinu raško duhovno bratstvo širi.
On je u utorak i otvorio izložbu sa Sretkom Divljanom i Tiodorom Rosićem.
Sutradan na tribini besedništva govorio je njegovo preosveštenstvo episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski Artemije, stare srpke pesme izvodila pevačka grupa ,,Rusalke", a koncert je održao i KUD ,,Ras" iz Novog Pazara.
Sinoć je više stotina Raščana i ljubitelja kulture iz okolnih gradova prisustvovalo tribini srbistike na kojoj je bilo reči i o delu Grozdane Olujić ,,Jastuk koji je pamtio snove", a potom se raščanskoj publici predstavila grupa Ortodoks kelts.
Večeras će biti organizovana promocija kratkometražnog filma i knjige Vidana Papića ,,Brod budala" - ,,Brodolom", o kojim će pored autora govoriti i Nebojiša Arsenijević i Miljan Nedeljković. Biče održan i operski gala koncert na kom će učestvovati Danijela Jovanović, Željka Zdjelar i Oliver Njego u klavirskoj pratnji Nikole Rackova.
U toku narednog vikenda biće otkrivena spomen bista Milorada Miloševića Brevinca na Kopaoniku, kome je u najvećem delu i posvećena ovogodišnja manifestacija.
Raščanskoj publici će se u toku ovih 14. Raščanskih duhovnih svečanosti predstaviti i etno grupe ,,Biber" i braća Teofilovići.
Manifestacija ,,Raške duhovne svečanosti" biće završena 24, avgusta otvaranjem izložbe fotografija u spomen na Milorada Miloševića Brevinca, promocijom knjige ,,Beli Kopaonik" i prezentacijom dokumentarnog-igranog filma ,,Brevinac".
Organizatori ove prestižne kulturne manifestacije su Opština Raška, Centar za kulturu ,,Gradac" i Turističko sportska organizacija. Finansijska sredstva obezbedila je raščanska lokalna samouprava, a novac Ministarstva za kulturu Srbije za ovu smotru kulture već dve godine izostaje.
Zoran Maksimović



ZAVRŠEN FESTIVAL FILMSKOG SCENARIJA U VRNJAČKOJ BANJI
Prva nagrada filmu ,,Klopka"


   Prva nagrada 31. Festivala filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji pripala je Melini Pota-Koljević i Srđanu Koljeviću za scenario filma ,,Klopka". ,,Reč je o izuzetno umešno iznesenoj priči koja se na uzbudljiv, kompleksan i upečatljiv način bavi specifičnim moralnim problemima sadašnjice srpskog društva", obrazloženje je žirija koji je radio u sastavu: Dejan Zečević, predsednik, Vuk Pavlović i Radoslav Petković.
Druga nagrada dodeljena je Uglješi Šajtincu i Dejanu Nikolaju Kraljačiću za scenario filma ,,Hadersfild" ,,u kome se daje gorko napeta i ubitačna vizura na mlađu generaciju ljudi osuđenih na propast u svom traganju i lutanju kroz lavirinte mračnog nasleđa i neizvesne sutrašnjice". Treću nagradu dobio je Miloš Radivojević za scenrio filma ,,Odbađen" ,,gde je impresivno projektovana teška unutarnja drama intrigantnog junaka u obračunu sa sopstvenom prošlošću i budućnošću". Specijalna nagrada pripala je Sabolču Tolnaiu za scenario filma ,,Peščanik" ,,jer upotrebom neobičnog istančanog jezika i stila prikazuje magični svet literature i života velikog kniževnika Danila Kiša".
Prateći program festivala, selekcija studentskih kratkih igranih filmova pod nazivom Mladi Lavovi, od ove godine postao je takođe takmičarski. Isti žiri doneo je odluku da nagradu za najbolji film u celini iz ovog programa dodeli Vladimiru Mančiću, scenaristi i reditelju filma ,,Rakete", ,,koji se kreativno i satirično duhovito poigrava događajima iz vremena NATO bombardovanja". Sve odluke žiri je doneo jednoglasno.
Pozvan da sa stanovišta književnika oceni ovogodišnjo festivalsku selekciju, Radoslav Petković juče je na poslednjoj konferenciji za novinare, tačno u podne, na kojoj su saopštene odluke o dobitnicima nagrada, rekao da su njegovi favoriti i nagrađeni, dodavši da nije bilo velikih kolebanja u žiriranju, da su odluke donesene glatko sa 90 odsto sličnosti u mišljenu. Petković je istako i da tri, četiri dobra filma, što nagrađeni filmovi jesu, znači i dobru godinu u domaćoj produkciji, a nagrađeni su samo odskočili od ostalih i suvereno predstavljaju tu produkciju po njegovom mišljenju.
Vuk Pavlović rekao je da je jedina dilema bio redosled nagrađenih filmova i da su nijanse odlučivale između prva tri, dok je četvrti odmah prepoznat po specifičnom izrazu, pa je i dobio specijalnu nagradu. Pavlović je primetio i da je 2006/2007. bila ponajbolja filmska sezona u nekoliko prethodnih godina, da su se nagrađeni filmovi kao ,,Klopka" i ,,Hadersfild" već dokazali, a u Banji nagrađeni studentski film ,,Rakete" nagradu je skoro istovremeno dobio i na jednom slovenačkom festivalu. Dejan Zečević ocenio je takođe da je ove godine na Festivalu bio priličan broj zanimljivih filmova, da nagrade koje su dobili određeni filmovi ne znače da oni koji ih nisu dobili ne valjaju, pa i da je ovogodišnji kvantitet produkcije doprineo njenom kvalitetu.
I žiri Fiprescija u sastavu: Milan Vlajčić, predsednik, Ivana Matijević i Borislav Anđelić, nagradu je dodelio scenaristima ,,Klopke" ,,za autentičan scenaristički doprinos ovom filmu koji čvrstom žanrovskom fakturom, ubedljivom narativnom linijom i dobrom karakterizacijom likova pokazuje tragičnu podlogu divlje balkanske tranzicije". Nagrade žirija grada domaćina za doprinos 31. Festivalu filmskog scenarija, replike rimskih zlatnika, dobili su reditelj Nikola Stojanović i glumica Gordana Marić.
Dodelom nagrada na Letnjoj pozornici i projekcijom poslednjih filmova na programu, među kojima i nagrađenog iz selekcije Mladi lavovi, u sredu uvečer je i svečano zatvoren 31. Festival filmskog scearija u Vrnjačkoj Banji. Čast da zatvori Festival pripala je Bošku Ruđinčaninu, direktoru Kulturnog centra u Vrnjačkoj Banji, koji krajem ove godine odlazi u penziju, a koji je, između ostalog, osnovao Festival čime je, kako je rečeno, pozicionirao Vrnjačku Banju na kulturnoj mapi Srbije.
Ivana Matijević



ŽIČKI DUHOVNI SABOR “PREOBRAŽENJE 2007”
Program


   U petak, 17. avgusta, u Kraljevačkom pozorištu, sa početkom u 21 čas, zakazano je veče sa Đorđom Sladojem, dobitnikom ovogodišnje ,,Žičke hrisovulje", a gosti će biti Mihajlo Pnatić i Ranko Popović.
   U subotu, u Narodnoj biblioteci, u 10 časova, o poeziji Đorđa Sladoja govoriće Ivan Negrišorac, Svetozar Koljović, Radivoje Mikić, Jovan Delić, Želidrag Nikčević, Saša Radojčić, Gojko Božović, Mileta Aćimović Ivkov, Slavko Stamenić, Lidija Delić i Predrag Petrović. Istog dana, u Narodnom muzeju, u 21 čas, predstaviće se pesnici Jasmina Topić, Rajica Dragićević, Živko Nikolić, Đorđe Nešić, Dragomir Brajković, Dragan Bošković, Boris Jovanović i Dobrosav Smiljanić.
   Svečano uručenje nagrade ovogodišnjem dobitniku ,,Žičke hrisovulje" Đorđu Sladoju biće održano u trpezariji manastira Žiče u nedelju, 19. avgusta, u 13 časova. U svečanoj ceremoniji, pored Miroslava Egerića, Dragana Hamovića i Nebojše Dugalića, učestvovaće i hor ,,Sveti srhiđakon Stefan", pod dirigentskom palicom Dunje Marinković.Povratak na vrh strane


              KAJAK NA DIVLJIM VODAMA - piše Stole Petković
Pionirsko prvenstvo Srbije

   Na stazi ispod srednjevekovnog grada Maglič u nedelju je održano pionirsko prvenstvo Srbije u kajaku na divljim vodama. Na takmičenju je učestvovalo pet ekipa: Gusar (Niš), Kula (Stalać), Mataruge (Mataručka Banja), Studenica (Ušće) i organizator KK Ibara iz Kraljeva.
Staza je bila odlično pripremljena pa su takmičari mogli da daju svoj maksimum.
Borba je vođena u dve konkurencije muškoj i ženskoj a nastazi se pojavilo dvadeset kajakaša.
Kod dečaka zasluženi trijumf Janka Mitića člana KK Ibar iz Kraljeva dok je kod devojčica prvo mesto pripalo Marijani Milošević - Studenica - Ušće.
Na kraju svi su bili zadovoljni. Svako je svoj posao odradio profesionalno i odlični domaćini KK Ibar iz Kraljeva i mladi takmičari pre kojima su veliki dometi.



  GOST ,,IN"- A : RADIŠA ČUBRIĆ, SELEKTOR SENIORSKE BICIKLISTIČKE REPREZENTACIJE SRBIJE
Gilov uspešan povratak kući

   • Pod rukovodstvom najmlađeg olimpijca iz opštepoznate kraljevačke biciklističke porodice selekcija Srbije sa 46. dospela na 20. mesto B kategorije svetskog biciklizma (Pro kontinental tur)

    Posle petnaestogodišnje ,,pečalbe" u Americi prošlog septembra u Srbiju odnosno u rodno Kraljevo vratio se Radiša-Gile Čubrić (1962.), nekadašnji državni i olimpijski reprezentativac Jugoslavije.
Već u decembru zaseo je u ,,fotelju" selektora praktično prve seniorske reprezentacije Srbije:
- Zahvaljujući programu koji sam osmslio za relativno kratko vreme uspeli smo da u svetskom biciklizmu načinimo veliki skok. Naravno ne onaj kji sena trkama čin kako bi se načinio beg u odnosu na glavninu karavana i obezbedila etapna pobeda, već na zvaničnoj rang listi tzv. ,,Pro kontinental tur" u kme seregistruju reprezentacije B kategorije. Sa 46. mesta u prošloj godini dospeli smo na veoma visoko 20. mesto. Za to su ,,krivi" dobri rezultati našh reprezentativaca, pre svih našeg najboljeg vozača Miodraga Stevića koji je pobedio na SP B kategorije u Keptaunu (Južnoafrička unija). Takođe, Der Žolt se popeo na visoko 30. mesto među vozačima u kategoriji Pro kontinental tur. Reprezentacija Srbije već je obezbedila učešće na olimpijadi u Pekingu naredne 2008. godine.
Kako se novi selektor snalazi na novoj funkciji, posebno posle višegodišnjeg odsustva iz srpskog biziklizma?
-Na žalost, moram da konstatujem da imamo bolje vozače nego rukovodstvo u Savezu, ali meni nije teško daradim pošto sam navikao ,,davučem" kao biciklista i u ondašnjoj Jugoslaviji a potom i u Americi. U ovj fazi moga rada praktično sam jedan dan u Beogradu a ostatak ,,radne nedelje" sam u Kraljevu gde u Metalcu radim sa biciklistima i pripremim ih za nastupe na domaćim i međunarodnim trkama. U klubu je trenutno 10-12 takmičara a perjanice su Aleksandar Mitrović i Marko Rečić. Milivojević je ,,prestario", ima 19 godina a u seniorskoj reprezentaciji Srbije debitovao je nedavno na Balkanijadi u Tirani. To je praktičn druga ekipa Srbije koju je vodio Mićo Brković. Metalac ima, takođe, i juniorskogreprezentativca, Marka Račića. Račić, opet, ima 17. godina, polako ali sigurno napreduje u svojoj kategoriji a trenutno je drugi u nacionalnoj lgi za juniore, iza Subotičana Gabora Kase. Verujem da će Kraljevo ponovo pstati jak biciklistički centar kakav je bio decenijama posle Drugog svetskog rata, a koga su ,,progutali" Čačak, Beograd, Novi Sad, Subotica...
Treća generacija Čubrića ne mari mnogo za biciklzam?
- Moji sinovi Adam (10) i Nikola (8) treniraju fudbal u fudbalskoj školi Bubamara. Inače, deda Radoš je u mladim danima branio za Sirču. Za biciklizam nikada nije kasno, geni će verovatno učiniti svoje ali za to ima još dosta vremena, pola u šali a pola u zblji ,,finišira" blic posetu redakciji ,,Ibarskih" selektor reprezentacije Srbije u biciklizmu Radiša - Gile Čubrić.



  KARATISTI REIKONA PRONAŠLI PRAVU OAZU ZAPREPREME
Gojna Gora glavna fora

   Na padinama Kablara u selu Gojna Gora na sredokraći puta Čačak, Požega i Gornji Milanovac, karatisti Reikona organizovali su 13. po redu kamp a prvi na ovoj planini.
Na okupu najelitniji karatisti među kojima su najbrojniji oni sa braon i crnim pojasom. Tu se pripremaju za predstojeći seminar kada će se polagati ispiti pred čuvenim japanskim instruktorom.
- Ovde se pripremo za seminar koji sledi na kome će japanski instruktor 9. dan Kančo Jakamaso. Biće tom prilikom održan i međunartodni karate seminar i majstorski ispit za sva zvanja za trenere, takmičare i sudije - kaže trener Zoran Jakovljević.
Učesnici kampa vredno rade pod rukovodstvom svog trenera a među učesnicima su i dvoje reprezentativaca Jasna Rumenić i Đorđe Rangelov koji se ujedno pripremaju i za svetsku smotru koja se uskoro održava u Poljskoj.
- Već četiri dana vredno treniramo a ja se pripremam za polaganje ispita 2. dan i za Svetsko prvensvo koje se održava u Poljskojod 19. do 26. septembra - priča Jasna.
Lepim ponašanjem osvojili meštane iz ovog kraja. U slobodno vreme pomagali su i u branju šljiva a za uzvrat dobili prikladan poklon i niz pohvala.
- Dolazak ovih devojaka i momaka probudilo nas je iz monotonije. Sa njima smo svakodnevno i hvala im na lepim trenucima koje nam pružaju - kaže meštanin Dušan Savić.



      NA BALKANIJADI U TURSKOJ - piše Zoran Bačarević
Andrijanana koti 169


   Atletičarka ,,Kraljeva” Andrijana Nešić postavila je lični rekord u skoku u vis od 169 santimetara i osvojla treće mesto na Prvenstvu Balkana za mlađe juniore, koje je prošle subote održano u turskom gradu Eskisehir. Najuspešnija u ovoj disciplini bila je bugarska skakačica u vis Klimentinova sa 175 santimetara dok je naša reprezentativka Vukomanovićeva bila druga sa preskočenih 172 santimetra. Andrijana je iz Turske ponela samo lični rekord pošto je zvanični član reprezentacije Srbije bila Vukomanovićeva, a Nešićeva u Kraljevo nije donela bronzanu medalju. Slabije rezultate od Andrijane imale su dve takmičareke domaćina Turske i po jedna atletičarka iz Grčke i Rumunije.



DRUGA NEDELJA KRALJEVAČKIH KOŠARKAŠKIH PRVOLIGAŠA
Pejić okuplja ,,jato” - Becin zamena Kneževiću

   Drugu nedelju priprema Sloge i Mašinca obeležili su dolasci nekolicine iskusnih košarkaša u redove kraljevačkih košarkaških prvoligaša. Mnogo više novajlija je u Slogi dok je Mašinac kostur tima obezbedio i pre zvaničng starta ,,bazičnih” priprema za sezonu 2007/2008, prvog ponedeljka u avgustu. Posle odlaska Dušana Kneževića iz redova kraljevačkih ,,studenata” konkurs za radno mesto ,,petice” završen je tako što je Mašincu pristupio iskusni centar Dejan Becin (30 godina, 208 santimetara) koji se u srpsku košarku vraća posle sezone u Poljskoj. U klubu veruju da će imati sasvim solidan igrački sastav za predstojeću sezonu, i pored toga što će posle povratka sa Univerzijade u Bankoku klub napustiti i provereni i pouzdani plejmejker Igor Mijajlović.
   U starijem kraljevačkm prvoligašu Slogi čeka se nova uprava i sponzor a u međuvremenu ,,operativci” ne gube vreme u angažovanju novih igrača. Prvi na listi je iz Slovenije, krilni ,,napadač” Boško Stojković koji u Slogu dolazi iz Zlatoroga Laškog. Drugi je rekovalescent iz niškog Ergonoma Marko Popović koji je sanirao težu povredu a igraće na mestu plejmejkera. Sa tzv. ,,južne pruge” stiže i talentovani Ivan Jovanović, ali njegov prelazak iz leskovačkg Zdravlja još je pod upitnikom. ,,Dobra vest” je da će ugovor sa Slogom produžiti i Vladimir Mijović (24. godine, 207 santimetara), krilni centar koji je u minuloj sezoni dao izuzetan doprinos konačnom (uspešnom) plasmanu kluba. Konačno ali ne po ,,značaju” u Slogu se vraća Slaviša Bogavac koji je nosio i dres Mašinca, Ergonoma i Zdravlja i nastupao van granica Srbije. Do kraja avgusta odnosno do početka sezone 13. oktobra biće još prinova u redovima čete Miloša Pejića, a pre toga novo rukovodstvo kuba i - novi generalni sponzor za koga je ,,tender” odavno raspisan.


FUDBAL - PRIJATELjSKA UTAKMICA
Kraljevačka župska berba

Sloga - Župa 3:0 (1:0)
Strelci: 1:0 Stojković u 37. 2:0 Popović u 47. 3:0 Stojković (penal) u 64. Gradski stadion. Sudija: Darko Bogdanović (Sloga). Pomoćnisi: D. Trifunović i N. Strahinić (obojica Kraljevo)
Sloga: Milašinović, Milosavljević, Gojković, Mikić, Đurić, Koković, Tanasijević, Todorović, Stojković, Obrenović, Pavlović. Igrali su još: Divac, Ćirović, Otašević, Popović, Petković, Korićanac, A. Drašković, S. Drašković, Ribać, Pelivanović
Župa: Sokić, D. Nikolić, Toskić, Rajičić, Boj. Đorđević, Radulac, Mikić, Blagojević, J. Nikolić, A. Knežević, Bob. Đorđević. Igrali su još: N. Knežević, Savović, Janjić, Milićević, Bićanin, Vukojević, Rilak, Kaplarević
Posle anemičnog prvog poluvremena kada je šef struke Koković bio veoma nezadovoljan u drugom delu Sloga je dominirala na terenu i savladala solidne goste iz Aleksandrovca.
Mrežu je načeo Stojković koji je posle ubacivanja sa desne strane maestralno lobovao istrčalog golmana gostujuće ekipe Sokića. Zbilo se to pred kraj prvog poluvremena. U nastavku još dva pogotka , najpre je mrežu Župe pogodio mladi vezista Popović na dodavanje Stojkovića. Konačan rezultat postavio je najzapaženiji igrač na utakmici Stojković udarcem sa bele tačke. Pre toga rukom je loptu zaustavio jedna igrač iz odbrane gostiju.
Utakmca je bila generalna proba Sloge pred početak prvenstva a meču je porisustvovao i Vlade Divac koji je sa Zoranom Milašinovićem finansijer kraljevačkih belih.



PRIJATELJSKA UTAKMICA
Nula najrealnija

   Stadion kod ložionice. Gledalaca 100. Sudija: Marko Četrović (Kraljevo).
Metalac: Milenković, Planić, V, Vlašić, R. Vlašić, Anđelković, Mladeneović, Simeunović, Vasović, Vukojičić, Janićijević, Dragićević. Igrali su još: Gavrilović, Sazdov, Ivanović, Jovanović, Brkušanin, Avramović, Barjakrarević
Novi Pazar: Čabarkapa, Trtovac, Bogućanin, Mujdragić, Gurdiljerac, Mehmedović, Lotinac, Kuč, Grbović, Nicović, Caković. Igr-ali su još: Alić, Anković, Ukić, Ragipović, Ajrović, Partaljević, Amedović, Škrijelj, Ibrahimović, Kučević
Nije bilo pogodaka iako su postojali svi uslovi za kvalitetan i efikasan fudbal. Treneri jovanović i Kolašinac isprobali sve postojeĆe igrače u svojim ekipama. Ipak, bilo je prilika za golove. Gosti su mogli mnogo bolje da realizuju šanse Cakovića i Gurdiljerca u prvom a Gusinca u drugom poluvremenu a domaćiuni su mogli da zatresu mreču Čabarkape preko Vukojičića dva puta u prvo i Dragićevića i Jovanovića u finišu utakmice.

METALAC SLAVIO U REVANŠU
U revanš meču koji je odigran u Novom Pazaru Metalac je bio uspešniji i svaladao svog domaćina sa 1:0. Jedini pogodan postigao je novajlija u redovima kraljevačkog prvoligaša Vasović u prvom delu susreta.



PISMO IZ STONOTENISKOG KLUBA “BEKHEND”
Zašto Kraljevo ne želi prvoligaša?!

   I pored obećanja gradskih "otaca" da će pomoći Stonoteniski klub “Bekhend” i obezbediti salu za treninge kao i adekvatnu pomoć za učešće u Prvoj saveznoj ligi za žene, mi i dalje ostajemo bez osnovnih uslova za rad.
Nečijom nepažnjom ili nebrigom dovedeno je u pitanje postojanje našeg kluba. Zašto se potcenjuje i omalovažava rad STK Bekhend i njegovi rezultati rada?
Da li se to smišljen radi kako bi Klub prekinuo sa radom i time onemogućio preko 50 devojčica i dečaka koji su registrovani za klub darade i njihovog trenera Dragana Sarića da učestvuju na takmičenjima i turnirima odakle uvek dolaze sa odličnim rezultatima.
Mi smatramo dau gradu treba jedan ovakav klub koji dobro radi a rezultat svega toga je naš plasman u Prvu saveznu ligu za žene a o daljoj strategiji razvoja stonog tenisa u Kraljevu bio bi prdmet razgovora tek za takmičarsku 2008/2009. godinu jer su rokovi za narednu sezonu odavno prošli. Simpatizeri i članovi Upravnog odbora kluba apeluju za pomoć kako bi se obezbedili najosnovniji uslovi za radzbog 50 devojčicai dečaka koji su željni rada i, napredovanja i učešća na takmičenjima gde su uvek u samom vrhu.
Uprava STK BekhendPovratak na vrh strane
 


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju Javnog preduzeća za informisanje: „Ibarske novosti” - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički uredio: Saša Kovačević.

Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Stojan Petković (sport), Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Milisav Radovanović (fotoreporter), Vesna Jovičić (lektor), Zorica Radunković (marketing). Poslovni sekretar Lidija Kuljača.

Predsednik Upravnog odbora: Dejan Ćajić.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505. Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Banca Intesa” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”. Štampa “APM print”, III Bulevar 29, Beograd. Generalni distributer: “HIT-KOMERC” Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com, ibarskenovosti@sbb.co.yu


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2007. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive