Internet izdanje - 12. septembar 2008. godine
 

 Ibarske novosti - e-mail

Preuzmite PDF verziju novog broja "Ibarskih novosti"!


Naslovna strana novog broja "Ibarskih novosti" - klik za vecu sliku! Nedostatak kvoruma odložio zasedanje
Članovi Komisije bili zbunjeni
Neophodan vanredni kongres SRS
Protiv neosnovane smene direktora
Kome smetaju Ibarske novosti ?
Đorđevići pod svojim krovom
’Ajte, Srbi, na Stradunu i uživajte
Generacija koja lagano odlazi
Bezbednost dece u saobraćaju
Umetnost, kultura, obrazovanje
Sport: Odbojka, košarka, kajak, fudbal


PETA SEDNICA SKUPŠTINE GRADA KRALJEVA NIJE ODRŽANA - piše Slobodan Rajić
Nedostatak kvoruma odložio zasedanje

   • Za kvorum za održavanje sednice nedostajao jedan odbornik • Odbornici opozicije nisu ušli u skupštinsku salu • Nova sednica sazvana za sedam dana, 17. septembra u 10 sati, sa istim predlogom dnevnog reda, uz odrećene dopune i izmene predložene na samoj sednici

   Peta sednica Skupštine grada Kraljeva, koja je trebalo da se održi u sredu, 10. septembra, nije održana zbog nedostatka kvoruma. Naime, predsednik Skupštine grada Branko Kaplarević, odmah po otvaranju sednice, dao je bez obrazloženja pauzu od trideset minuta, što je neuobičajeno za dosadašnji način održavanja sednica. Posle pauze usledila je prozivka po kojoj je utvrđeno da sednici prisustvuje 35 od 70 odbornika koliko ukupno broji Skupština, i da ne postoji kvorum za rad i odlučivanje. Zbog toga je predsednik Skupštine Branko Kaplarević dao novu pauzu od trideset minuta, ali je i pre isteka tog vremena ušao u salu i obavestio prisutne odbornike da se sednica odlaže zbog nedostatka kvoruma za sedam dana, odnosno za 17. septembar, u 10 sati, o čemu će svi odbornici biti obavešteni telegramski, u skladu sa Poslovnikom o radu Skupštine grada Kraljeva.
Na početku sednice i kasnije, za vreme prozivke saopštenja o odlaganju sednice, odbornici opozicije i to svih opozicionih odborničkih grupa (Demokratska stranka, G 17 plus, Srpski pokret obnove i Pokret za Kraljevo) nalazili su se ispred skupštinske sale i nisu želeli da uđu u nju da bi tako "pravili kvorum" vladajućoj koaliciji.
   Inače, u predloženom dnevnom redu odložene pete sednice Skupštine grada Kraljeva  od 38 tačaka, najviše je kadrovskih pitanja, ali u središtu pažnje odbornika svakako će biti i više pitanja iz oblasti urbanizma i socijalne zaštite. Naime, odbornici bi trebalo da razmotre već više puta neusvojeni predlog Odluke o donošenju Plana detaljne regulacije dela urbanističkih zona "Centar" i "Čibukovac" - druga faza kojom je obuhvaćena planska urbanizacija ukupne površine oko 107 hektara ovih gradskih zona, među njima i lokacije "Stari Jasen" na kojoj je planirana izgradnja nove sportske hale i velikog sportsko-trgovinskog i stambenog centra u koji je investitor "ELIT PLUS" iz Zemuna predvideo i lokalnoj samoupravi dao ponudu za  ulaganja u iznosu od oko sto miliona evra u narednih nekoliko godina.
   Odbornici bi trebalo da se izjasne i o predlogu Odluke o pravima u socijalnoj zaštiti i sigurnosti građana u gradu Kraljevu, Izveštaju o radu Opštinskog javnog pravobranilaštva za 2007. godinu i  predlogu Programa zaštite bilja na teritoriji grada Kraljeva za 2008. godinu.
   Tridesetak predloženih pitanja iz oblasti kadrovske politike, koja su skinuta sa dnevnog reda četvrte sednice Skupštine, odnosi se na razrešenja i imenovanja direktora  i predsednika i članova upravnih i nadzornih odbora većeg broja javnih komunalnih preduzeća i ustanova čiji je osnivač Skupština grada Kraljeva.          

KVORUMSKA "MATEMATIKA"
Prema Statutu grada i Poslovniku o radu Skupštine grada Kraljeva, Skupština broji ukupno 70 odbornika i da bi imala kvorum za rad i odlučivanje potrebno je da njenim sednicama prisustvuje najmanje polovina plus jedan odbornik, odnosno 36 odbornika. S obzirom da su na prethodnoj četvrtoj sednici Skupštine izborom za gradonačelnika i zamenika gradonačelnika automatski prestali odbornički mandati dr Milošu Babiću i Vesni Nikolić Vukajlović, a na njihovo mesto nisu određena dva nova odbornika (ova tačka je predviđena u dopuni dnevnog reda pete sednice), kao i da sednici nije prisustvovao odbornik Zoran Vukadinović (OG SPS-PUPS), od 38 odbornika koliko ima skupštinska vladajuća koalicija (SRS, DSS-NS, SPS-PUPS), sednici u sredu, 10. septembra, prisustvovalo je samo 35 odbornika ove koalicije, što nije bilo dovoljno za kvorum. Drugim rečima, da bi imala kvorum, vladajućoj koaliciji na zasedanje mora da dođe svih 36 odbornika koliko trenutno broji!?

PROTEST MLADIH SPORTISTA
Pre početka pete sednice, u sredu 10. septembra, ispred Skupštine grada Kraljeva  okupila se grupa mladih sportista, pionira i juniora Sportskog kluba "Čibukovac",  koji su noseći razne ispisane parole i uz zvižduke pištaljki, oko pola sata protestovali protiv čelnika grada Kraljeva i njihove namere da im, za potrebe izgradnje nove sportske hale i poslovno-sportskog centra  na lokaciji "Stari Jasen", bez ikakve zamene i iznalaženja rešenja za njih, oduzmu postojeće sportsko igralište.Povratak na vrh strane


VUKOMIR MITROVIĆ, ŠEF ODBORNIČKE GRUPE DS:
Članovi Komisije bili zbunjeni


   Šef odborničke grupe Demokratske stranke Vukomir Mitrović iz koalicije Za evropsku Srbiju ocenjuje da je Izborna komisija radila po zakonu.

- Niko u Izbornoj komisiji od članova opozicije sa naše liste apsolutno nije protiv toga da se verifikuju mandate, već jednostavno ljudi nisu imali dovoljno podataka zato što su oni, i  na prethodnoj, i na onoj prethodnoj, i na zadnjoj sednici Skupštine više puta, i vraćali, i uzimali, i vraćali, i uzimali mandate, tako da jednostavno članovi Komisije su bili zbunjeni - objašnjava Vukomir Mitrović.

Na novinarsko pitanje da li i Kraljevu, zbog ovakve situacije, slede privremene mere, Mitrović ističe da to nikako nije cilj opozicije, jer "Kraljevo sa takvim rešenjima već ima negativno iskustvo".


PREDSTAVNICI VLADAJUĆE KOALICIJE O ODLAGANJU PETE SEDNICE SKUPŠTINE GRADA
Izborna komisija nije dodelila dva odbornička mandata


   Na konferenciji za novinare, održanoj odmah posle otkazivanja pete sednice Skupštine grada Kraljeva,  čelnici vladajuće koalicije, koja u Skupštini ima većinu od 38 odbornika, objasnili su pozadinu nedostatka kvoruma. Po njihovim rečima, Gradska izborna komisija (bivša Opštinska), na sednici održanoj 2. septembra, nije dala mandate jednom odborniku Srpske radikalne stranke i jednom odborniku koalicije Demokratska stranka Srbije - Nova Srbija.
- Gradska izborna komisija nije donela odluku, što je bila dužna, o tome da se vrate dva mandata podnosiocima lista, dakle Radomiru Perišiću i Srećku Markoviću koje su njihove stranke predložile i zbog toga smo počeli da radimo sa 36 odbornika - istakao je Branko Kaplarević, predsednik Skupštine grada Kraljeva.
   Kako se čulo, članovi Izborne komisije, koji su do sada odborničke mandate uvek dodeljivali jednoglasno, ovog puta nisu doneli rešenje: četvoro je glasalo "za", sedmoro je bilo "uzdržano" i jedan "protiv" dodele mandata dvojici odbornika.
   - To je razlog zašto smo se mi obratili sudu kao oštećene stranke, jer nama je narod dao 18 odnosno 16 mandata, a Izborna komisija nam uzima i daje nam 17, odnosno 15 mandata. To sve govori o "demokratskoj" snazi prethodne vlasti i "demokratskoj" opstrukciji celoga ovoga grada - istakla je Vesna Nikolić Vukajlović, zamenik gradonačelnika Kraljeva.
   Na žalbu radikala, oglasio se Okružni sud koji je naložio Izbornoj komisiji da obavesti sud o razlozima "ćutanja", to jest nepostupanja po Zakonu o lokalnim izborima i da dostavi podatke i spise potrebne za odlučivanje po žalbi. Kako saznajemo, predsednik Izborne komisije Miroslav Milićević je u odgovoru Okružnom sudu  naveo, izmeću ostalog, "da ne može da se izjašnjava zašto je neko od članova Komisije glasao ovako ili onako".


SRETEN JOVANOVIĆ, ZAMENIK PREDSENIKA SKUPŠTINE GRADA:
,,Odlaganje sednice Skupštine normalno u parlamentarizmu"


   Predsednik Opštinskog odbora SPS Kraljevo i zamenik predsednika Skupštine grada Kraljeva Sreten Jovanović kaže da je odlaganje sednica uobičajeni način skupštinskog rada.

- Ovo je parlamentarizam, je l tako. Znači u parlamentarizmu su i ovakve stvari moguće da sednice mogu da se i odlože.
Da podsetim da je preko deset puta u prošlom sazivu Skupštine opštine sednica otkazivana, pomerana, a ovo je prvi put u ovom sazivu Skupštine grada - objašnjava Jovanović.


ZORAN VUKADINOVIĆ O NEDOLASKU NA SEDNICU:
"Ne želim da menjam ljude koji rade stručno…"


   Bez obzira što je privremeno ostala bez dva mandata, vladajuća koalicija bi imala kvorum da je došlo njenih preostalih 36 odbornika. Nedostajao je jedan - Zoran Vukadinović (odbornička grupa SPS-PUPS). On je u telefonskoj izjavi za "Ibarske novosti" otklonio prisutne dileme oko toga da li je silom prilika ili namerno bio odsutan i tim povodom izjavio: - Želim dobro svom narodu, a ne vidim da je u današnjem dnevnom redu bilo išta dobro. Ne želim da menjam ljude koji rade stručno i odgovorno svoj posao i ne želim nikome da se svetim za ono što su meni radili. Želim da od države obezbedimo pare za stanove na Higijenskom zavodu, industrijsku zonu, obilaznicu, a ne da se bavim smenama. Već mi se svete što nisam bio na sednici i povukli su naloge za isplatu novca za "Projadu" u Ratini" - kaže Zoran Vukadinović.Povratak na vrh strane


SRPSKA RADIKALNA STRANKA
Neophodan vanredni kongres


   Lider novosadskih radikala Igor Mirović je izjavio da je posle ostavke Tomislava Nikolića neophodan vanredni kongres Srpske radikalne stranke.
On je rekao da se kriza u stranci ne može "gurati pod tepih" niti rešavati isključivanjem iz stranke, već da je neophodno razrešiti je raspravom na sastanku centralne otadžbinske uprave i sazivanjem vanrednog kongresa.
Mirović je za Dnevnik takođe otkrio da je upravo on, kao član predsedništva stranke, na sastanku predsedničkog kolegijuma u prošli petak bio onaj jedini glas protiv ostavke Tomislava Nikolića.
U međuvremenu, dok o krizi ne rasprave stranački organi, on se protivi tome da oni koji su se priklonili Nikoliću budu isključeni iz SRS.
"Ja sam protiv isključenja u ovom trenutku dok se o svim ovim stvarima ne sazovu organi stranke. Nisam za isključenja, jer je to toliko veliki broj ljudi da bi to značilo da stranka isključuje samu sebe", rekao je Mirović.

NIKOLIĆEV KLUB U VOJVODINI
Rascep u stranačkom vrhu Srpske radikalne stranke, koji se između Šešeljeve i
Nikolićeve struje preneo i na niže, opštinske nivoe u Vojvodini, moguće je da će rezultirati osnivanjem posebnog poslaničkog kluba u Pokrajinskoj skupštini, piše Dnevnik.
Pokrajinski poslanik SRS Ladislav Tomić iz Kikinde rekao je novosadskom listu da je osnivanje novog poslaničkog kluba "vrlo verovatno".
"Ukoliko na sastanku poslaničkog kluba SRS u Skupštini Vojvodine neko bude insistirao na tome da se izjasnimo, i ukoliko ne budemo našli zajednički jezik o tome kako ćemo
delovati u Skupštini Vojvodine, vrlo je verovatno da ćemo osnovati poslanički klub koji će se zvati, pretpostavljam, "Napred, Srbijo", kao što se zove i u Republičkoj skupštini, rekao je Tomić.
"A, ja ću se postaviti onako kako sam se opredelio i lično i onako kako se opredelio moj opštinski odbor u Kikindi, kao i severnobanatski Okružni odbor SRS-a, što znači da ću podržati Tomislava Nikolića.
On je rekao da je mesecima nezadovoljan dešavanjima u stranci, jer "jedna grupa ljudi nije dovoljno odradila za stranku" u prethodnom izbornom periodu "a sada nameću svoj stav Tomislavu Nikoliću i ljudima koji ga podržavaju".

VUČIĆ PRILAZI NIKOLIĆU
Generalni sekretar Srpske radikalne stranke Aleksandar Vučić konačno jeprelomio - prikloniće se krilu koje vodi Tomislav Nikolić. čovek u koga su ovih dana uprte sve radikalske oči odlučio je, prema izvorima beogradskog lista, da se pridruži taboru koji vodi Nikolić, jer je procenio da ne bi imao političku perspektivu u "šešeljevskom stroju".
Osim toga, Vučić duže vreme nije zadovoljan taktičkim potezima koje Šešelj vuče iz haške ćelije, a posebno ne poslednjim kadrovskim rešenjima i iskakanjem u prvi plan ljudi koji su po partijskom činu, stažu i angažmanu "mnogo tanji" od njega.
Vučić nije ni na čuvenom predsedničkom kolegijumu prošlog petka, kada je konačno pukla tikva između kumova šešelja i Nikolića, hteo da stane uz predsednika koji je telefonski vodio sednicu, a odbio je i da po šešeljevom diktatu sroči  saopštenje o Nikolićevoj ostavci.


VESNA NIKOLIĆ VUKAJLOVIĆ, PREDSEDNIK OO SRS KRALJEVO, O NAJNOVIJIM ZBIVANJIMA U OVOJ STRANCI:
,,Očekivan rasplet, ostajemo što jesmo"


   "Naš stav je da smo očekivali tako nešto i da je naša stranka konačno trebalo da se izdiferencira i "iščisti". Što se tiče Opštinskog odbora Srpske radikalne stranke u Kraljevu, on ostaje ono što Srpska radikalna stranka i jeste sa svojom pre svega nacionalnom ideologijom i  ideologijom za bolji život naših građana. A stranka je u proteklom periodu toliko narasla da je eto "iznedrila" i određenu interesnu grupu koja se prirodno odvojila od SRS. Mi samo konstatujemo da smo ostali što jesmo. Naime, ono što je Opštinski odbor SRS Kraljevo očekivao, to se i desilo, jer mi smo prvi preživeli te "male stranačke boginje" i stekli imunitet na ovu vrstu pritisaka. Našu stranku nikada neće voditi tajkuni niti bilo koje interesne grupe, kao ni grad Kraljevo u kome smo mi na vlasti".


DIOPTRIJA - piše Dragan Vukićević
Vučko


   Danas, tačno u podne, u zgradi Magistrata u Zemunu, počeće obračun u Centralnoj otačbinskoj upravi iz koga će malo ko uspeti da sebe proglasi pobednikom. Jer, kako god da se završi, niko neće izaći bez ogrebotine ili ljute rane koja neće morati dugo da se vida i vidi. Ovo je istorijski dan za Srpsku radikalnu stranku, jer je to jedino udruženje građana na političkoj sceni Srbije koje nije imalo unutrašnje (vidljive) tektonske poremećaje od osnivanja, dakle gotovo dve decenije.
Više nije dilema da je Šešelj na dobrom putu da raskumi još jedno rodno prijateljstvo. Već je mit njegovo raskumljivanje sa Vukom i Danom, a prljav veš toga čina dugo je izlagan na stupcima bezmalo svih novina devedestih godina. Nije tajna ni to da je vrh SRS-a isprepletan kumovskim vezama, svi sa svakim, tako da nije isključeno da će narednih sedmica priča o novom prljvom vešu ponovo da se stavi na uvid tračevima gladnoj srpskoj publici. Uostalom, sindrom kumstva u Srba je toliko iskompromitovan da se čovek i pita da li treba s obzirom na mogući ishod da okumi potvrđenog prijatelja, e da bi ga sačuvao kakav je adet za ceo vek.
Ergo, i Srpska radikalna stranka je, uostalom kao i sve na političkoj sceni, nastala kao klub obožavalaca osnivača, čemu nije imuna ni SRS. Njena posebnost je što je je ta do ikonopoklonstva ljubav opstala, eto, osamnaest godina, jedino u Srpskoj radikalnoj stranci. Sada i tu mora da se prebole dečje bolesti koje su ostale stranke (recimo Demokratska) zalečile u prvim godinama odrastanja. Problem SRS-a je što su zauške i male boginje otkrivene u mesecima kada valja da se obavi inicijacija ulaska u punoletstvo, a što je još bolnije.
Pseudoanalitičari političke zbilje danas tvrde da raskol u SRS- nisu iznenađenje. Jer, stranka je dostigla opozicioni maksimum, a da nije postigla da osvoji ili uđe u vlast. Naime, u dva i više mandata oni imaju sa oko 80 poslanika trećinu Narodne skupštine, Toma je za dlaku u dva navrata gubio na predsedničkim izborima, Aci, već viđenom gradonačelniku prestonice, Beograd je izmakao kako je naredio Đido.
Sada je belodano jasno da Šešelj otkazuje kumstvo Tomi, ali je pitanje ključno po obojicu (Tomu i Šešelja), pa i za njega samog, kako će danas da se izjasni i kako će da postupi kum Aca. I obojica (Toma i Voja) strahuju od njegove odluke. Zato je Aci danas i ovih dana pre današnjeg dana bilo i najteže. Lako je bilo onom Stevi Dragišiću (ko se njega i seća danas uostalom), koji se na vreme skrajnuo, zgrnuo neki standrad i izrodio šestoro dece. Ovo kazujem tek da podsetim malo javnost i na taj zaboravljeni lik, koji je u ono vreme sa Acom Vučićem bio pandan (ili odgovor radikala i antipod, kako hoćete), ondašnjim mladim socijalistima Ivici Dačiću i Goranu Perčeviću.
Kome će carstvu, dakle, danas da se privoli Aca i hoće li frakcija Tome Nikolića od danas da postane vrlo snažna struja unutar SRS-a ili u startu relevantna nova politička snaga na političkoj karti Srbije, i da tako Šešeljevo i Todorovićevo krilo definitivno uputi u sunovrat daljeg rastakanja, urušavanja i nestajanja, na šta je sveden danas Vukov SPO, primerice?
Pred Acom Vučićem danas je hamletovska dilema.
U sedmicama pregovaranja i sklapanja koalicionih sporazuma uoči izbora prestonog gradonačelnika, Aca je često, govoreći o mogućoj izdaji dačićevaca i oba Krkobabića, govorio o časti, moralu i poštenju, kao nijedan političar ranije, pominjao da je najvažnije da on sam može u svakom trenutku otvorena pogleda da se suoči sa svojom decom, sa obožavanom kćerčicom Milicom najpre.
Danas je na ispitu morala, časti i prijateljstva sam Aca. Ista osećanja gaji prema Tomi i Šešelju. Od Tome se ne razdvaja ni u jednom trenutku, a na čelu je tima za odbranu Voje u Ševeningenu. Aci je danas najteže. Jednog prijateljstva danas mora da se odrekne, jedno kumstvo danas mora da raskumi. Cepanje stranke, na kraju balade, njemu će da se pripiše, kojem god carstvu da se privoli. Može li Aca da izađe kao pobednik i pomiri i ujedini dve frakcije i tako postane najzreliji političar u Srbiji - malo je verovatno.
U svakom slučaju, voleli Srpsku radikalnu stranku ili ne, kako god bilo danas razrešenje u zemunskom Magistratu, politička karta Srbije više neće biti ista.
draganvukicevic@hotmail.com


JOŠ JEDNA SOCIJALISTIČKA STRANKA U KRALJEVU
Vulin osniva Gradski odbor PSS


   I u Kraljevu će uskoro, najverovatnije već idućeg meseca, biti osnovana još jedna levičarska. Ovoga puta to će biti stranka Aleksandra Vulina, Pokret socijalista Srbije (PSS). To je za "Ibarske novosti" izjavio Dragan Dugalić, koji je za sada predsedenik inicijativnog odbora za osnivanje Gradskog odbora Pokreta socijalista za Kraljevo. Ideologija ove stranke, kako kaže Dugalić, u najkraćem se sastoji u tome da , kao i svaka prava socijalistička partija, zaštiti radnike, seljake i obične građane u zemlji gde ove kategeorije stanovništva evidentno teško žive.
   Zanimljivo je pomenuti da ova nova stranka nema nikakve veze sa postojećim SPS, niti sa komunjarama, kaže Dugalić mada je i on svojevremeno bio član SPS, a pre toga, naravno, SKJ. Ova stranka će okupljati prevashodmo mlade ljude koji žele da rade i da nešto promene u ovom gradu kojem mnogo toga nedostaje, ali neće  sarađivati sa oportunitičkim snagama sa "žutima" i komunjarama i onima koji sarađuju sa njima. Ono što je za sada poznato jeste da je Aleksandar Vulin predsednik stranke i da, nažalost, i u ovoj političkoj organizaciji , kako kaže Dugalić, ima "kukolja" kao i u svkoj drugoj s tim što će ovaj uskoro biti očišćen kako bi novi socijalisti čista obraza i čistih biografija krenuli u nove radne pobede. U ovom trenutku aktivisti nove stranke rade na širenju mreže i pronalaženju članstva, a  već sredinom idućeg meseca Kraljevčani će imati to zadovoljstvo da na političkoj sceni imaju još jednu političku opciju, stranku koja je pre samo mesec dana osnovana i koja je, najmlađa, 463 stranka u Srbiji, od koje se očekuje da da svoj doprinos u sređivanju poitičkog haosa u kojem se ova zemlja nalaz.Povratak na vrh strane


REAGOVANjE ZAPOSLENIH U NARODNOM MUZEJU, "PUTEVIMA" I "TOPLANI" - piše Slobodan Rajić
Protiv neosnovane smene direktora


   Najavljene smene direktora više gradskih javnih preduzeća i ustanova izazvale su oštra reagovanja zaposlenih u tim institucijama.
   Tako su stručnjaci i sindikat Narodnog muzeja u Kraljevu uoči pete sednice Skupštine grada održali konferenciju za novinare na kojoj su još jednom izrazili protest zbog smene direktora Dragana Draškovića i predloženog imenovanja na to mesto Dimitrija Jovanovića. Ocenjeno je da Jovanović nije stručan ni za jednu od šest muzeoloških oblasti i da motiv protesta "nije zaštita ličnosti i dela sadašnjeg direktora Dragana Draškovića, već borba za očuvanje kvaliteta rada i ugleda ove ustanove koja je izrazito stručna i zato ne može opstati i trpeti nestručno rukovođenje". Naglašeno je da i "da ova ustanova koja je postala ponos Kraljeva ne može biti predmet trgovine vladajućih političkih grupa i žrtva pogrešnih političkih odluka". Rečeno je i da je Narodnom muzeju stiglo 15-tak dopisa podrške uglednih ustanova i ličnosti, od Srpske akademije nauka i umetnosti i Narodnog muzeja Srbije, do kolega iz drugih muzeja sa pohvalama dosadašnjem vođenju ove ustanove i ova pisma pprosleđena su odbornicima, a o svemu je informisan i ministar culture. Posebno je naglašeno da je nacrtom novog Zakona o kulturi predviđeno da direktori treba da budu birani po konkursu, da budu stručni i sa velikim iskustvom u oblasti kojom treba da rukovode. Zaposleni su najavili da će, ako do smene direktora ipak dođe, "primeniti druge mere stručnog i sindikalnog protesta".
   I sindikat i Upravni odbor JKP "Putevi" Kraljevo stali su u odbranu dosadašnjeg direktora Mirka Vukovića. U "otvorenom pismu" Skupštini i rukovodstvu grada oni traže odgovore na pitanja "da li se za vršioca dužnosti direktora predlaže nezaposleno lice nepoznatih preduzetničkih sposobnosti, da li je tačno da v. d. direktor treba samo da promeni Statut preduzeća kako bi na čelo firme mogla da doće osoba sa višom školom i bez poslovnog iskustva a iz konkurentske firme"? Upravni odbor "Puteva", pak, ističe da je ovo preduzeće na čelu sa Mirkom Vukovićem svaku poslovnu godinu završavalo bez gubitka, uloživši u međuvremenu više od pola miliona evra u opremu.
   Oglasio se i Samostalni sinadikat JKP "Toplana" Kraljevo. "U prethodne četiri godine, tokom mandata našeg sadašnjeg direktora Dragana Arsenijevića, "Toplana" Kraljevo poslovala je pozitivno, preduzeće se razvijalo, proširivalo svoje kapacitete, nabavljalo novu opremu, izvršena je modernizacija po najvišim standardima. Takođe tokom njegovog mandata kraljevačka "Toplana" je proglašena za jedno od najboljih JKP u ovoj oblasti u Srbiji. Obezbeđene su velike donacije i dodatni iznosi finansijskih sredstava za obnovu i izgradnju daljinskih sistema grejanja u gradu omogućili su proširenje broja korisnika i bolji kvalitet grejanja u Kraljevu" - istakao je Samostalni sindikat JKP "Toplana" Kraljevo.


SEDNICA GRADSKOG VEĆA KRALJEVA
O problemima Roma tek na osnovu odgovarajućih planova


   Na osmoj sednici Gradskog veća Kraljeva, održanoj 9. septembra, i pored razumevanja za njihovu opravdanost, nisu data pozitivna mišljenja povodom tri predloga odbornika Slavka Markovića za dopunu dnevnog reda pete sednice Gradske skupštine. Najpre je uzdržavanjem od glasanja odbijen predlog da Skupština donese Odluku o završetku legalizacije Romskog naselja "Grdička kosa broj jedan". U obrazloženju predloga, Slavko Marković je naveo da je pomenuto "Romsko naselje prvo u kojem je počeo process legalizacije, da je do sada urađena polovina posla i da je zato poželjno da se, zbog donatora koji su do sada finansirali ovaj projekat, započeti proces završi". Članovi Gradskog veća, međutim, ocenili su da predlog odbornika predstavlja korisnu inicijativu za donošenje odluke, ali je sam nedovoljno jasan i u ovom trenutku nije prihvatljiv, prvenstveno zbog mišljenja Odeljenja za urbanizam, graćevinarstvo i stambeno-komunalne delatnosti po kojem "da bi se započela izrada urbanističkog plana potrebno je da se pokrene inicijativa za izradu Programa za navedeni urbanistički plan". Odbijen je i drugi Markovićev predlog o donošenju odluke o formiranju Saveta za integraciju Roma sve institucije grada Kraljeva, uz obrazloženje da Statutom grada takvo telo nije predvićeno i da bi predstavnici svih romskih udruženja morali da se jedinstveno dogovore da kordinator za romska pitanja obrazuje takvo odgovarajuće telo. Takođe je odbijen i Markovićev predlog da se u dnevni red Pete sednice Skupštine grada uvrsti donošenje Odluke o početku izrade Lokalnog akcionog plana za romsku populaciju iz oblasti obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstva. Naime, Gradsko veće je ocenilo da je ova inicijativa opravdana, ali nije kompletirana, pa je naložilo Službi za upravljanje projektima i lokalno-ekonomski razvoj da sačini odgovarajuće planove za navedene oblasti za jednu od narednih skupštinskih sednica.
   Predlog odbornika Zorana Vukadinovića da se na dnevnom redu pete sednici Skupštine grada uvrsti tačka po kojoj će odbornici raspravljati i doneti odluku o zaštiti šire zone srednjovekovnog grada Magliča pre svega od eksploatacije kamena naišao je na odobravanje članova Gradskog veća i zaključeno je da on bude uvršten u dnevni red. Oni su takođe glasali i za predlog odborničke grupe Pokret za Kraljevo da odbornici raspravljaju o tome kako se troše budžetska sredstva, pre svega da ubuduće predstavnik Odeljenja društvenih delatnosti učestvuje u postupku javnih nabavki direktnih i indirektnih korisnika budžeta grada. Pored toga, prihvaćen je predlog ove odborničke grupe da ovlašćeni predstavnik Odeljenja društvenih delatnosti kontroliše rad saveta roditelja u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Kraljevu.Povratak na vrh strane


OTVORENO PISMO PREDSEDNIKU VLADE GOSPODINU MIRKU CVETKOVIĆU
Kome smetaju Ibarske novosti?

   Poštovani gospodine Cvetkoviću,
Samo deset meseci posle privatizacije JP "Ibarske novosti" situacija u ovoj medijskoj kući je katastrofalna. To je dovelo dotle da je od strane Sindikata "Nezavisnost" ove kuće Agenciji za privatizaciju upućen zahtev za raskid kupoprodajnog ugovora, a zaposleni se spremaju na sve vidove sindikalne borbe i sudski proces kako bi naplatili zaostale zarade koje im i po kupoprodajnom ugovoru, ali i po Zakonu o radu pripadaju.
   Ovo što se događa sa ovom medijskom kućom nije ni nov, niti jedinstven slučaj u Srbiji. Međutim, čini se da nekakvih razlika ipak ima, pa zato želim da Vas i javnost Srbije upoznam sa strategijom koja je na delu, a koja za cilj ima gašenje ove medijske kuće. Naravno, ukoliko bude potrebno, tražićemo pomoć i od međunarodne javnosti, suda u Strasburu, novinarskih udruženja, Srba u dijaspori i srpske javnosti jer smatramo da ovo što se ovde događa predstavlja najgrublje kršenje najosnovnijih ljudskih prava, atak na čast, dostojansvo i goli život, a za šta odgovornost mora da snosi država u kojoj se to dešava i vlast koja se na čelu te države nalazi, a koju Vi predstavljate.
   U trenutku kada su "Ibarske novosti", sa svoja tri medija,  bile privatizovane" po hitnom postupku, a da niko nije znao zbog čega žurba,  na vlasti u Kraljevu je bila garnitura ministra za kapitalne investicije kojima lokalni mediji, naročito u Kraljevu koje je postalo čačansko predgrađe, uopšte nisu bili potrebni.
   "Ibarske" se, bez saglasnosti zaposlenih, uz prećutno odobravanje lokalne samopuprave prodaju po hitnom postupku, u medijskoj sferi potpuno nepoznatom "fizičkom licu".
   Bez ikakvih pomaka u koncepciji, uređivačkoj politici i svemu onome što bi trebalo da čini egzistenciju novinske ustanove, a posle traljavo i diskutabilno sprovedenog socijalnog programa, tri meseca nakon privatizacije prestaje redovna isplata zarada, a dva meseca nakon toga vlasnik se jasno ograđuje od bilo kakvog finansijskog učešća u poslovanju firme.
   Radnici ostaju prepušteni samima sebi sa vlasnikom koji prema njima ne želi da ima nikakve obaveze, pravdajući to krivicom države koja nije ispunila obaveze iz ugovora prema njemu.
Znajući, bar po definiciji, u čemu bi trebalo da se sastoji proces privatizacije, očigledno je da ovo što se događa u sada a.d. "Ibarske novosti" predstavlja potpuno nerazuman, a možda i kriminalan čin prema jednoj instituciji od značaja.
   "Ibarske novosti" kao javno preduzeće postoje 60 godina u okviru kojeg su kasnije počeli da rade radio i televizija. Tokom protesta 1996-97. god. suština tromesečnog okupljanja građana bila je baš u tome da se izbore za slobodu izveštavanja ove kuće, u čemu se uspelo. Ne govori li tome u prilog i to da je ovo jedina kuća kojoj je Ministarstvo za telekomunikacije bukvalno ukralo predajnik sa Goča?
   Ne govori li tome u prilog da je ova kuća upaljena sa svim svojim arhivskim video materijalom kojim je u tom trenutku rasplagala i koji se u tom trenutku nalazio na jednom mestu spreman da bude očišćen od prašine i pohranjen u trezor ljudskog pamćenja, za istoriju, za one koji dolaze posle nas? Ne govori li tome u prilog i sve ovo što se sada događa "Ibarskim novostima" imajući u vidu i montirane sudske procese koji neprekidno traju već pet godina?
   A možda bi trebalo podsetiti da je Kraljevo jedan od gradova sa procentualno najvećim brojem izbeglih, prognanih i raseljenih lica po glavi starosedeoca. Grad koji je širom otorio svoje kapije nevoljnicima da bi potom započelo njegovo nezaustavljivo propadanje. Od privrednog čuda Kraljevo je postalo Grad, ali grad u kojem jedino pijaca pozitivno posluje i nekoliko privatnih trgovinskih firmi za prodaju klozetskih šolja i vodoinstalacionog materijala.
   I umesto da odavno bude na listi prioriteta Vlade u ovom gradu čak ni višedecenijski problem vodosnabdevanja nije rešen, niti je u izgledu da se to dogodi. Privredni giganti su ugašeni, najmoćnije trgovinske kuće prepuštene Kinezima, velika preduzeća od državnog interesa preseljena u druge gradove, a uz 30.000 raseljenih još 30.000 otpuštenih i nezaposlenih preživljava na ulicama ovog sada već prenaseljenog grada zajedno sa penzionerima, Romima, invalidima i drugim kategorijama prepoznatljivim po svom bednom socijalnom statusu.
U takvim okolnostima Kraljevo nema instituciju od značaja, niti bilo šta osim puke borbe za goli život ima smisla.
   O svemu tome se, naravno, uglavnom ne govori jer onima koji bi to trebalo da čine to nije u interesu. Oni koji bi o tome trebalo da pišu u medijima ili ne smeju ili su dobro nagrađeni za svoje ćutanje do sada pa to ne smeju da čine i kada bi hteli.
   O tome koliko su ljudi ovde nezadovoljni najbolje govore i rezultati prošlih izbora i trijumf radikala u do nedavno najopozicionijem gradu u Srbiji.
 Uprkos svim problemima, dugogodišnjim sudskim procesima, pretnjama, paljenjima i drugim vidovima pritisaka "Ibarske" su bile jedino mesto odakle je mogla da se čuje prava ianformacija, bile su jedini glas razuma u sveopštem tranzicionom metežu i pored stroge cenzure.
Ovo što se događa "Ibarskim" nije samo atak na ljudske živote, već i atak na slobodu govora i najgrublje poniženje novinarske profesije od strane onih koji ne znaju šta su mediji i uz očiglednu podršku pojedinaca iz najviše državne, sada već bivše vlasti. Sve se to događa u trenutku kada se ozbiljno razmatra status novinara, novinarske profesije, beneficiranog radnog staža i zaštite ljudi koji se bave novinarskim poslom.
Na žalost, Kraljevo je postalo grad koji je svesno ili nesvesno potpuno gurnut na marginu, grad u kojem buja sve ono što je negativno   u ovom društvu, grad u kojem odumire ili je davno odumrlo sve ono što vredi. Kraljevo više podseća na logor kažnjenika nego na urbanu sredinu u kojoj ljudi pokušavaju da osmisle  i ostvare sopstvenu egzistenciju u skladu sa napretkom civilizovanog sveta.  Ukoliko se dozvoli odumiranje "Ibarskih" što je već u poodmaklom procesu, jednoga dana kada više ničeg pozitivnog ovde ne bude, o tome neće imati ko da izvesti pa ćete, možda, i Vi računati na nas kao da smo u punom sastavu.
   Zbog svega toga od Vas predsedniče Vlade zahtevamao da preduzmete sve da se proces privatizacije "Ibarskih novosti" preispita i da se u skladu sa faktičkim stanjem pristupi aktivnostima za konsolidaciju ove medijske kuće koja je još uvek jedino vredno što je ovde preostalo i što ovaj grad ima. Umesto da budu nagrađene i odlikovane Ordenom zasluga za narod za doprinos borbi za demokratiju i objektivno i hrabro informisanje neko svesno radi na tome da se "Ibarske" ugase budući da ovo preduzeće nema nikakav kapital koji bi bio interesantan nekome ko se prevashodno ne bavi informisanjem i zato od Vas ali i od domaće i svetske javnosti tražimo odgovor na pitanje: Kome to i zbog čega smetaju "Ibarske novosti". Mi odgovor znamo, ali ne možemo da shvatimo da jedna odgovorna i demokratska vlast na sve to može mirno da gleda, i da posle svega ostane čista u sopstvenim očima.
Za Sindikat "Nezavisnost" "Ibarske novosti" a.d.
Ivan Rajović
Povratak na vrh strane


PROJEKAT HUMANITARNE ORGANIZACIJE DIVAC - piše Radmila Vesković
Đorđevići pod svojim krovom


   • U okviru projekta otkupa seoskih domaćinstava za izbeglice i raseljene, tročlana porodica Đorđević iz Uroševca dobila je kuću u Vrbi. Glavni donator je Humanitarna organizacija Divac, a projekat sprovode UNHCR i Intersos

   Posle devet godina provedenih u memljivom sobičku kolektivnog centra u Mataruškoj Banji, dvadesetpetogodišnji Dejan Đorđević sa majkom Biljanom i ocem Miloradom uskoro će se smestiti u svoj novi dom u Vrbi. Đorđevići ovih dana punom parom renoviraju kuću i najveći deo poslova rade sami, ali - kako kažu - punog srca:
- Nemam reči da opišem kako se osećam, presrećan sam što ćemo najzad ponovo imati svoj krov nad glavom - kaže Dejan na koga je i preneto vlasništvo domaćinstva.
Đorđevići su za 10.000 evra obezbedili kuću od 52 kvadrata sa 27 ari placa. Veći deo sredstava za kupovinu kuće - 7.000 evra, dobili su od donatora, a 3.000 evra su sami uložili. To je prema pravilima projekta, upravo i maksimalan iznos kojim može biti plaćeno domaćinstvo, a sleduje im i 1.000 evra za neophodne radove. Kuću dobijaju u vlasništvo bez mogućnosti otuđenja 5 godina:
- Sin i ja smo obišli dvadesetak kuća pre nego što smo se odlučili. Ovu smo prvu gledali, i na kraju se i za nju opredelili, jer je odgovarala cenom, a i dopao nam se ovaj kraj. Imamo i dobar komšiluk  - kaže Milorad Đorđević koji radi kao poštar.
Glavni donator projekta je Humanitarna organizacija Divac u saradnji sa Ministarstvom za rad i socijalnu politiku i Komesarijatom za izbeglice, a projekat realizuje UNHCR preko INTERSOS-a. Posao nije jednostavan, jer porodice same biraju domaćinstva koja ne mogu koštati više od 10 hiljada evra i moraju imati regulisane vlasničke odnose:
- Ulazimo u posao samo tamo gde su potpuno jasni vlasnički odnosi. Pored toga, u vlasničkom listu imovina mora da se vodi kao sosko domaćinstvo sa okućnicom ili slično, a ne kao poljoprivredno zemljište. Znamo kako su kod nas svi ovi odnosi često neraščišćeni, pa zato možda deluje da posao ide sporo. Ipak, želimo da se ljudi usele u kuće sa čistim papirima - objašnjava predstavnik organizacije "Intersos" Sanja Madžarević koja provodi najviše vremena na terenu. U UNHCR-u ocenjuju da je ovo kvalitetan projekat i nadaju se da će biti obezbeđeni donatori i za nastavak sledeće godine:
- U ovoj fazi projekta obezbeđena su sredstva za 52 domaćinstva u Srbiji i očekujem da ćemo do kraja godine kupiti kuće za isto toliko porodica. Sada smo otprilike na polovini posla - kaže predstavnik UNHCR-a u Kraljevu Nebojša Čović.
Međutim, pažnju privlači podatak da je ozbiljno interesovanje za izlazak iz kolektivnog centra u Mataruškoj Banji u seoska domaćinstva izrazilo još samo 4-5 porodica. Ali zato Đorđevići nisu imali dileme:
- Nikada iz svog srca neću moći da izbrišem moje Kosovo i našu kuću i imanje u Starom Kačaniku kod Uroševca! Ali, moramo da nastavimo život i presrećna sam što ćemo opet imati svoj dom, jer su uslovi u kolektivnom centru loši. Jedva čekam da sredimo kuću, a onda na proleće da počnem sa sređivanjem dvorišta, da bude puno cveća kao što je bilo i ono na Kosovu - kaže Biljana i ljubazno nas poziva da dođemo na naselje.


AKTUELNO
Zamajavanje nije fer


   Narodna banka Srbije, kako bi zauzdala inflaciju, i dalje će voditi restriktivnu monetarnu politiku, a to znači da ćemo imati skuplje kredite, kako za građane tako i za privredu, guverner NBS Radovan Jelašić.
 "I ekonomska logika i rejting agencije i Međunarodni monetarni fond, svi nam šalju istu poruku da rebalans budžeta treba da ide nadole, a ne nagore, pogotovu imajući u vidu šta se dešava sa inflacijom i kakav je njen efekat na privredni rast", rekao je Jelašić.
"Ali, u Srbiji sa stanovišta odgovorne politike mnogo je važnije ispunjenje svih predizbornih i postizbornih obećanja, nego dugoročna makroekonomska stabilnost. Videćemo koji će deo "muzičkih želja" biti uključen u rebalans budžeta", rekao je Jelašić.
On je rekao da se "ljudi varaju da dodatnih oko četiri milijarde dinara mesečno do kraja ove godine za isplatu povećanih penzija ne čini veliku razliku. Ali taj potez, u 2009. godini značiće i dodatnu budžetsku obavezu od skoro 40 milijardi dinara, što je oko pet odsto ukupnog budžeta u toj godini.
"Ne vidim razlog zašto zbog jednog povećanje penzija treba doneti rebalans budžeta i to nagore i zašto se nije sačekao novi budžet, pa da se to pitanje reši u okviru raspoložive potrošnje za narednu godinu. To bi bio uobičajeni put".
Znam da je ovo nepopularno što govorim, ali nije ni fer zamajavati građane pričama da je moguće povećati zarade i penzije, graditi koridore, a da se ne povećaju prihodi. A to znači da će država povećati poreze, PDV i druge namete, što se prećutkuje, čak se najavljuju smanjenja, rekao je Jelašić.


AKTUELNO
Poziv inovatorima


   Potpredsednik Vlade i ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić pozvao je danas naučnike i pronalazače da se prijave na takmičenje u tehnološkim inovacijama čiji nagradni fond iznosi osam miliona dinara.
   Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj, u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Fakultetom tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i Radio televizijom Srbije organizuju takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju u Srbiji u 2008. godini, rečeno je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.
Cilj takmičenja "Najbolje tehnološke inovacije u 2008. godini" je promovisanje preduzetničkog duha među istraživačima, studentima, inovatorima, kreativnim pojedincima, timovima, privrednim društvima.
   Postoje tri kategorije takmičenja, i to "korak napred", za koju se prijavljuju iskusniji takmičari, "inovativne ideje", za mlađe inovatore, pronalazače i druge zainteresovane, kao i za "potencijale", gde će biti prikazan transfer ideje izosnovnih istraživanja u tehnološku inovaciju.
   Đelić je rekao da je prva kategorija korak napred i da se"radi o kompletnim prijavama za neku ideju koja već postoji i koja treba da se razvije, a prva nagrada će iznositi milion dinara".
   ,, Mi moramo proizvesti nove ideje, ali isto tako i transformisati u proizvode i usluge koje ćemo prodavati na svetskom tržištu", rekao je Đelić.
Rok za prijavu za prvu kategoriju je 19. septembar, a za ostale dve kategorije 15. oktobar ove godine. Za tri godine koliko se organizuje ovo takmičenje učestvovalo je 878 timova sa više od 3000 učesnika.
   Najveći uspeh ovog takmičenja je, kako navode organizatori, to što je osnovano 35 novih preduzeća i zaposleno 85 ljudi.Povratak na vrh strane


      JEDAN LETNJI DAN U GOSPARSKOM GRADU DUBROVNIKU - piše Miloš Mililšić
’Ajte, Srbi, na Stradunu i uživajte

   - Nemojte ić' na Debeli Brijeg, gužva je, pržićete se vas dan. Bolje je preko Trebinja. Napravljen je carski put od Meljina...
Poslušali smo, ja i moji prijatelji, advokat Staniša Nikolić i profesor Milan Nikodijević, prvi iz Kraljeva, drugi iz Vrnjačke Banje, Novljane i krenuli automobilom kraljevačke registracije, ka Dubrovniku. Da se rashladimo na Onofrijevoj česmi i popijemo ,,kapućin'' na Gundulićevoj poljani...
   Radujemo se, ali i zebe nas oko srca. Priče o negostoljubivosti Dalmatinaca prema Srbima u ovo doba godine su česte. Dovoljno je da nam izbuše gume na autu, s jasnom oznakom da je iz Srbije, ili razbiju vetrobran... pa da se ,,slikamo'', s Lovrijencem u pozadini...
Zaista, put od Meljina je carski. Tamo gde su se doskora jedva razmimoilazila dva mršava magarca i dizala kosa na glavi od krivina i sunovrata, sada se vozi punim gasom.
   Prolazimo kroz Kameno, pa kroz Mokrine. Selo s najvećim brojem kišnih dana i u staroj Jugoslaviji. Ne primećujemo tragove bilo kakvih padavina. Kako je ono pevao pokojni Pimpek (Davorin Popović): sve se to promjenilo, sve se to pokvarilo. Mokrine bi sada mogli da nazovu - Suvine.
Na izlasku iz Crne Gore, u Sitnici, traže da platimo eko-taksu. Advokat Nikolić, vlasnik automobila, kipi od besa:
   - Platiću kad budete očistili klozete. Od govana nisam mogao da uđem u njih.
- ’Ajd, ćeraj, vama Srbima uvijek u Crnu Goru nešto fali. Sa'ću još i govna da čistim.
U Zupcima ulazimo u Republiku Srpsku. Ko se setio da je tako nazove, alal mu kefalo (makar sada ,,dangubio'' u Hagu). Možda bi još bolje, razmišljamo, bilo samo - Srpska: kao Francuska, kao Engleska.
   Hercegovina gori na tropskoj žegi. Beli se kamen, pa se izdaleka čini kao da plamte, na gorama, 'ajdučke vatre. Hercegovina je nesuđena kneževina svetog Save. Da nije otišao u Svetu goru, upravljao bi ovom ,,biblijskom'' zemljom. Kako li bi izgledao taj nemanjićki muž u hercegovačkom krasu, u sevastokratorskoj odori, na belom konju.
Ne skrećemo ka Trebinju, već ka Grbatu, graničnom prelazu u Hrvatsku. Advokat Nikolić nas za svaki slučaj ,,proverava'' da li neko od nas dvojice nije ovuda, pre petnaestak godina, prolazio u tenku.
   Pred graničnim prelazom desetak vozila. Advokatu se opet ide u klozet. Prelazim za volan, a on žurnim korakom ide ka kontejnerima na graničnom prelazu. I tu je, međutim, malu nuždu morao da obavi napolju. Naslutio sam da zbog toga može nastati ,,međunarodni problem''.
- Moraćete da se pomjerite odavde - ljubazno ga upozorava punija Hrvatica, carinik.
   - Što? Gde to piše da ne smem ovde da stojim, pokažite mi taj međunarodni zakonski paragraf - smireno odgovara obavešteni  pravnik.
Hrvatica odmahuje ljutito glavom i vraća se u kućicu. Kroz koji trenutak u njenim rukama našli su se naši pasoši. Ubeđeni smo da će nas držati na suncu dok ne skapamo.
- Gdje ste pošli? - pita.
- U Hrvatsku.
- Mnogo ste domišljati. Gdje u Hrtvatsku?
- U Dubrovnik, da pijemo kafu.
- Koliko imate para?
- Dvesta evra. Ova dvojica su verovatno neki kriminalci, uz put sam ih našao. Puni su k'o brodovi - i dalje prkosi prokleti Srbin.
- Vi nas doživljavate kao budale - kaže carinska službenica i, na naše iznenađenje, vraća nam pasoše.
Advokat mudro ćuti.
   Dugo stojimo na vidikovcu iznad Dubrovnika. Oči se pune lepotom. Kraj Lokruma ukotvljen je veliki turistički brod. Nigde ne miriše borovina kao ovde. Dole se beli gosparski grad. Praznik za oči.
   Punih pola sata tražimo mesto da parkiramo auto u blizini starog grada. Morali smo, ipak, da ga potražimo na Lapadu. Pitam mladića koji u rukama nosi novine, hleb i jogurt, koje skaline najpre vode do starog grada.
   - Skrenućete lijevo, pa ćete napravit jedno koljeno poludesno. Tu ćete imati odličan pogled na Boninovo. Odatle opet lijevo... Odakle ste?
- Iz Srbije.
- Došli ste na ljetovanje?
- Ne, nego da popijemo kafu.
- Baš ljepo. 'Ajte, Srbi, uživajte. Adio vam bilo.
   Na Stradunu gužva. Ipak, najčešće se čuje ruski jezik. Na čuvenoj Luži, pokraj Orlandovog stupa, naručujemo pića. Bucmasti konobar prepoznaje da smo Srbi, ali njegovoj ljubaznosti nemamo zamerke.
- Možemo li platiti evrima?
   - Njemačkim parama, može, kako ne može. Dok je bilo pravih njemačkih para, bilo je i bakšiša, ovako mršavo, gospari moji.
Kružimo starim dubrovačkim gradom, nekadašnjom Raguzom. Sve je kao što je i bilo. Jedino na Pločama nema više komunističkog spomenika oslobodiocima grada. Sklonjen je.
   Pravoslavna crkva Svetog Nikole, u paralelnoj ulici sa Stradunom, opasana je skelama i zatvorena. Nigde nema natpisa o kakvom je verskom objektu reč. Nema je ni u turističkim prospektima.
   Na ulasku u grad, s Pila, i na izlasku, na Pločama, stoje, ne baš primetne, table s obeleženim mestima koju su, kako piše na više jezika, bombardovale ,,snage Jugoslovenske vojske, Srbi i Crnogorci''. Retko se pred njima ko zadržava.Adio vam bilo - pozdravlja nas taksista koji nas je dovezao do kola, parkiranih u hladu na Lapadu. Jedan dan u Dubrovniku za sada je dovoljno. Idućeg leta možda i prenoćimo.

SERIJAL EMISIJA ,,RIZNICA” NA TELEVIZIJAMA U NOVOM PAZARU
Bogatsvo prožimanja dve kulture


   Grupa mladih i ambicioznih novinara i medijskih radnika iz Novog Pazara pokrenula je serijal emisija ,,Riznica" o bogatom kulturno-istorijskom nasleđu dva naroda koji žive u tom i okolnim gradovima, o prožimanju dve kulture i tradicije, suživotu, veri... Serijal je deo projekta ,,Kulturno-istorijsko nasleđe u službi tolerancije", koji je podržao USAID, a preko programa ProMedia Srbija II IREX.
Reč je o osam emisija koje govore o brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, najstarijim srpskim manastirima, koji se nalaze upravo u tom delu Srbije, kao i o yamijama, veoma vrednom islamskom istorijskom nasleđu. Dve emisije su posvećene i muzičkom narodnom stvaralaštvu, odnosno horovima koji veoma uspešno neguju islamsku duhovnu muziku i srpske izvorne pesme.
- Kroz emisije koje radimo pokušavamo da na jedan nenametljiv, pravi način predstavimo bogatstvo prožimasa dve kulture na ovim prostorima, pokušavamo da muslimanima približimo srpsku kulturu i tradiciju, a pravoslavcima islamsko kultruno-istorijski nasleđe. Da promovišemo poruke tolerancije koje zagovaraju obe vere - kaže autor emisija novinar Zoran Maksimović.
Emisije se emituju za sada na obe televizijske stanice u Novom Pazaru, koje su dobile regionalne frekvencije, RTV Novi Pazar i TV Jedinstvo, na TV Raška, TV Kraljevo, kao i na kragujevačkoj TV Lider. Međutim, u toku je proces distribucije emisije, tako da će ona biti emitovana i na mnogim drugim televizijskim stanicama širom Srbije, jer je interesovanje medija za nju veliko.
Serijal ima i njeb stranicu, na kojoj se mogu, za sada, pogledati, prve dve emisije, kao i delovi iz reportaža o horovima koji neguju tradicionalnu muziku dva naroda.
Prva emisija podsetila je na mnoge istorijske podatke o najstarijem sakralnom hrišćanskom objektu na Balkanu, Petrovoj crkvi, o čuvenim Sopoćanima, ali je bilo reči i o obnovi jedne od najstarijih srpskih svetinja, manastira Đurđevih stupova. U drugoj emsiji iz serijala ,,Riznica" dominirale su priče o pravom dragulju islamske arhitekture Altun-alem yamiji, ali i ništa manje vrednim bogomoljama Arap i Lejlek yamiji. Treća i četvrta predstavile su horove, koji neguju tradicionalnu srpsku muziku novopazarskog kraja, a ostale su reportaže o kulturno-istorijskom nasleđu u okolnim gradovima - Sjenici, Tutinu, Raški, Novoj Varoši, Priboju i Prijepolju.
U ekipi koja priprema emisiju je šest mladih i kreativnih ljudi, koji se smenjuju u zavisnosti od potreba i mogućnosti. Njihova ideja je da i posle završetka ovog projekta nastave realizaciju sličnih emisija, kojim bi promovisali bogatstvo razlika, suživot i mnoge druge vrednosti novopazarskog kraja.
Autor emisija i koordinator projekta Zoran Maksimović je novinar Regionalne radio-televizije Novi Pazar.Povratak na vrh strane


ČITAOCI PIŠU
Generacija koja lagano odlazi

   Veoma je teško tirektno govoriti o generaciji kojoj i sami pripadate a ona lagano odlai iz života. To sagledavanje, ma koliko bilo ozbiljno, izmiče željenoj objektivnosti. Uvek je malo, što se kaže. I ono najviše je nedovoljno. Ali, moramo se zadovoljiti prostom konstatacijom da nema boljih i gorih generacija. Sve su specifične za svoje vreme. Okolnosti u kojima se lagano i vremenom trošila neka generacija nemaju determinantu: boljeg i goreg.
Ja govorim i pišem o mojoj generaciji koja se svakodnevno osipa i smanjuje. Protiv volje, brzo. Tiho i neosetno po nekom redosledu iako redosleda nema.  Prirodno i logično nestaje društvo u kome sam se komotno i slobodno kretao. Tako moje, a onda tvoje i njegovo. Tako ide, a mi to kasno primetimo. Jedni odu iz života, a jedni se osame. Ostali se utapaju u jednoličnost i monotoniju čekajući nenapisani poziv da se odvoje od puta koji više nije njihov.  Hrabrost je u tome što je to tako bivalo i što uvek biva, jer bez umiranja nema vaskrsenja. Život nam nameće razne pravce i puteve. Obično se nametnu oni koje sami odaberemo, koje svako smatra svojim. Istini za volju, ali ti putevi se slivaju u jedan veliki put čitave generacije i on je itekako važan i vredan svake pažnje. To su tragovi koji dugo ostaju i dugo se pamte, koriste sledeći koji dolaze. Život ljudski liči na godišnje doba: kratko proleće, varljivo leto, jesen koja prolazi brzo, a zatim dolazi studena zima.
   Čovek, i da ne primećuje, nosi u sebi čitavo mnoštvo doživljaja i utiskuje u sebe živote svih ovih koje je poznavao i voleo. Ali, nasuprot tome i neprijatnosti onih sa kojima se nije slagalo. No, svi su oni bili i jesu najvažnija lica za svakog od nas iz generacije. Svi se rado sećamo jedan drugoga ili jedni drugih, jer smo kako-tako išli istim putem u isto vreme i znali smo da vreme stoji, a mi prolazimo. Prolazimo. Brzo prolazimo! Kratko trajemo. Danima i godinama smo ostajali u prijatnim neprijatnim razgovorima o mnogo čemu iz životnog iskustva, ispomagali se u teškoćama, radovali uspesima, lepoti življenja i svakom dobru. Išli bismo dugim stazama između njiva, zrelih žita, kroz guste miris života ispod našeg plavog neba što ni ja, ni drugi ne bismo opazili da nije bilo tih generacijskih susreta u kojima smo se otkrivali jedni drugima. Istina, to otkrivanje bi nas spajalo i razdvajalo. Zašto baš tako? Pa zbog toga što otkrivanje čoveka prema čoveku predstavlja višetematski sklop u kome je glavna duhovnost i duševnost. Iz tih sklopova vreme iscedi i ispere sve ono što ljude spaja i što ih razdvaja. Izbrisati i ono što je nevažno.
Za divno je čudo kako svako vreme lepote potone a da to naše oko ne opazi ili to sa velikim zakašnjenjem primeti. Ali, ipak, primeti.
   Jedna od tih velikih lepota je ljudski život. Ta lepota se može ni sa čim uporediti. Pošto ljudi čine generaciju, onda svakako ima svoju lepotu koja se ne može razložiti na moralne i estetske. Ali, naš pogled na taj naš život, pored svega, sazdan je od anđeoske brzine, a životne prepreke nikako ne dopuštaju da se ta brzina razvije po volji i želji ljudi ni generacije. Onda je normalno da život, metaforično rečeno, svetlosnom brzinom prohuji i taman kad se setimo gde smo, ono sve prošlo. Ostala je samo reč i kad nije nestane, nestaće i čitava generacija, jer nestanak govora znak je nestanka života. Posle svega ostaje sećanje, a po njemu se hoda kao po mesečini. Ostaje životno delo. I kad i to umre dolazi potpuni zaborav. Međutim ni tu nije kraj, jer kraja nema. Dolazi ili je već tu nova generacija, život se nastavlja u beskonačnost koja ima početak ali nema karaja.
Radovan Milović


AKTUELNO
Odluka u ponedeljak


   Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je da očekuje da u ponedeljak, u Briselu, bude doneta odluka da se primeni prelazni trgovinski sporazum sa Srbijom. Đelić je rekao da on nije optimista, već da je objektivan.
   "Objektivno Srbija je uradila sve što je u njenoj moći da zaokruži saradnju sa Haškim tribunalom. Imajući u vidu da jeto jedini uslov da bude odmrznuta primena prelaznog sporazuma očekujem da u ponedeljak bude doneta jedina logična, normalna odluka, a to je da se primeni prelazni sporazum sa Srbijom", ocenio je Đelić. On je rekao da su neki evropski zvaničnici rekli da će u ponedeljak zastupati stav da treba primeniti prelazni sporazum. Đelić je rekao da će glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc, tokom dvodnevne posete Beogradu, "imati mogućnost da se na licu mesta uveri da Srbija u potpunosti poštuje i domaće i međunarodno pravo i sarađuje u potpunosti sa Tribunalom". On je rekao da je sastanku ambasadorima zemalja članica Evropske unije predočio sve ono što Srbija a radi u domenu evropskih integracija, i oko dobijanja statusa kandidata, preko dobijanja bele šengen liste. "Cilj sastanka je bio da oni informišu njihove vlade tako da zastupaju poziciju odmrzavanja prelaznog sporazuma u ponedeljak. To je bio ključni cilj, a istovremeno da ih informišemo o dubinskim promenama koje se dešavaju u našoj zemlji", rekao je Đelić.


VETERANI ZADOVOLJNI POSLE RAZGOVORA U VLADI SRBIJE
Vlada idućeg četvrtka odlučuje o ratnim dnevnicama?


   Drugi sastanak radne grupe, koju sačinjavaju predstavnici ministarstava za rad i socijalna pitanja, finansija i odbrane i predstavnici Jedinstvenog štrajkačkog odbora boraca Treće armijske oblasti, koji je u neformalnoj atmosferi održan u ponedeljak u Beogradu, završen je obećanjem predstavnika države da je nađeno rešenje o načinu isplate ratnih dnevnica za kosovske veterane, da predstoji jedino da to rešenje potpisima verifikuju resorni ministri i da se koliko idućeg četvrtka nađe na dnevnom redu rasmatranja i usvajanja Vlade Srbije.
   - Istina, mi taj dokument nismo videli - kaže potpredsednik Jedinstvenog štrajkačkog odbora boraca Treće armijske oblasti Kraljevčanin Mićo Aleksić po povratku iz Beograda - i nama je jedino preostalo da sačekamo zasedanje Vlade Srbije idućeg četvrtka i da tek pošto se sadržaj obelodani kažemo da li su naši zahtevi zaista ispunjeni.
   Aleksić očekuje da će država pozitivno da odgovori na zahteve kosovskih veterana i će na Vladi da se donese najbolje rešenje i da se izbegne odlučivanje u Skupštini Srbije, jer je, kako kaže, očigledno da bi se odlučivanje oteglo u nedogled, s obzirom na efikasnot rada parlamenta.
Prema proceni Jedinstvenog štrajkačkog odbora, svaki kosmetski borac bi trebalo da dobije oko 250.000 dinara. Inače, sami borci su ogorčeni što su na ovakav način primorani da ostvaruju svoja prava.
   - Poražavajuće je što mi borci pred Vladom treba da dokazujemo da smo bili učesnici rata i to je poraz države - kaže ogorčeno Mićo Aleksić. - Mi od ’91. učestvujemo u različitim ratovima i ovo je loša poruka borcima u nekom budućem ratu koji će poučeni našim iskustvom dobro da razmisle pre nego što se odazovu pozivu države i uzmu pušku u ruke. Jer nije u pitanju samo novac, nego ukupan odnos države prema borcima, što je poražavajuće i ponižavajuće.


HRONIKA
Sanitarac uzeo mito


   Pripadnici kraljevačke kriminalističke policije u sredu su lišili slobode i odredili meru zadržavanja do 48 sati Slobodanu Č. (33) iz Kraljeva, republičkom sanitarnom inspektoru, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo primanja mita. Postoji osnovana sumnja da je Slobodan Č., 10. septembra ove godine, od vlasnika samostalne ugostiteljske radnje u Kraljevu zahtevao i primio mito u iznosu od 1.000 evra, kako u okviru svog službenog ovlašćenja ne bi preduzeo službenu radnju - podnošenje prekršajne prijave zbog uočenih nedostataka prilikom inspekcijskog nadzora (utvrđena je bakteriološka neispravnost namirnica, zbog čega je trebalo da se podnese prekršajna prijava i donese rešenje o privremenom zatvaranju objekta). Efikasnom akcijom policije Slobodan Č. je lišen slobode neposredno nakon primanja mita i kod njega je pronađen pomenuti iznos novca, koji mu je uz potvrdu oduzet.Povratak na vrh strane


AKCIJA KRALJEVAČKOG CRVENOG KRSTA - piše Ivan Rajović
Bezbednost dece u saobraćaju


   Cilj ovogodišnje akcije "Bezbednost dece u saobraćaju" je da sve učesnike u saobraćaju podseti na poštovanje zakonskih propisa, ali i opreznost i brigu za sebe i druge. Klub mladih "Darinka-Daca Petrašinović"  Crvenog krsta Kraljevo ovu akciju tradicionalno realizuje u mesecu septembru u partnerskom odnosu sa Ministarstvom unutrašnjih poslova-Odeljenjem saobraćajne policije u Kraljevu i Patronažnom službom Zdravstvenog centra "Studenica".  U prvoj nedelji septembra organizovani su punktovi na najprometnijim saobraćajnicama u blizini sledećih škola: OŠ "Dimitrije Tucović", OŠ "Svetozar Marković", OŠ "Četvrti kraljevački bataljon", OŠ "Živan Maričić" i OŠ "Dragan Marinković". Pored stručnih saveta saobraćajnih policajaca i podele adekvatnog propagandnog materijala vozačima, daju im se i zdravstveni saveti.
   Mladi aktivisti Crvenog krsta će u saradnji sa saobraćajnim policajcima obići sve škole na području grada Kraljeva i učenicima nižih razreda govoriti o pravilnom ponašanju u saobraćaju, podeliti im liflete-rasporede časova i žute fluoroscentne marame kako bi se lakše raspoznavali u saobraćaju.
"Iako se ova akcija intenzivno sprovodi u mesecu septembru, jer je veliki broj dece koja su prvi put samostalni učesnici u saobraćaju, kad god je prilika, Crveni krst promoviše pravilno ponašanje u saobraćaju među učenicima nižih razreda. Takođe se upućuje apel i vozačima, kao i odraslim osobama da budu oprezniji i solidarniji u saobraćaju. Jer samo jedan nesmotren potez može da dovede do tragedije. A, nažalost, svedoci smo da nas i mediji svakodnevno na to podsećaju. Zato su mediji veoma bitan partner u svim aktivnostima Crvenog krsta, pa i u ovoj", ističe sekretar Crvenog krsta Kraljevo, Mirjana Lišanin-Gostiljac.
   A mladi iz Crvenog krsta apeluju na sve učesnike u saobraćaju da budu pažljivi, pre svega, prema deci jer su deca najčešće žrtve nesavesnog ponašanja pojedinih vozača, kao i da ne čekaju samo septembar da bi se podsetili krilatice ovogodišnje akcije ,, Vozite bezbedno-mislite na sebe i na druge!”


PRIBLIŽAVANJE NARODU
Vlada Danske poklonila terensko vozilo


   U Klubu Vojske Srbije od prošlog utorka zvanično je počela sa radom Kancelarija za civilno - vojnu saradnju. Time je učinjen krupan korak ka daljem otvaranju oružanih snaga prema javnosti i korišćenju neos-porno velikih potencijala vojske u civi-lne svrhe.
   Ova kancelarija će svojim delovanjem pokrivati prostor na kome je raspoređena Druga  brigada kopne-ne vojske, dakle, garnizon Kraljevo, garnizon Raška i garnizono mesto Novi Pazar. Osim ispunja-vanja takozvane "treće funkcije vojske", odnosno njenog akti-vnog učešća u mirnodopskom životu zemnje, Kancelarija će imati značajnu ulogu i na daljoj izgradnji međusobnog poverenja i saradnje oružanih snaga i stanovništva.
   Gost na svečanom otvaranju Kancelarije za civilno - vojnu saradnju Druge bri-gade, bio je i izaslanik Kraljevine Danske, koji je u ime svoje vlade Kancelariji uručio poklon - terensko vozilo Lada Niva.  Domaćini su uzvra-tili pravim vojni-čkim suvenirom, maketom spomenika srpskim ratnicima koji krasi centar KraljevaPovratak na vrh strane


UMETNOST - KULTURA - OBRAZOVANJE

MANIFESTACIJE KULTURE - piše Bojana Milosavljević
Sajam knjiga u centru grada

  Kulturni centar Ribnica i ovog septembra nastavlja tradiciju približavanja knjige ljubiteljima birane pisane reči. U centru grada, na otvorenom prostoru oko popularnog spomenika "Milutina", upravo gde je najživlji protok ljudi, otvoren je sajam knjiga desetine srpskih izdavača. Manifestacija će potrajati dovoljno da privuče poštovaoce i one koji prate trendove u literaturi. Iako je Kraljevo u međuvremenu i konačno dobilo jednu (i za sada jedinu) pravu knjižaru, koje je bilo lišeno godinama, opet se istrajalo na još jednom sajmu pisane (i štampane) reči, u organizaciji pomenute ustanove. Inače, kao gost sajma knjiga Kulturnog centra Ribnica najavljena je naša plodna i nagrađivana romansijerka Ljubica Arsić iz Beograda, koja u Kraljevu tokom ove manifestacije  promoviše svoj novi roman "Mango."


PROMOCIJE
Knjiga "Od svitanja do fajronta"


   Milan Nikodijević, filmski stvaralac iz Vrnjačke Banje, predstavljen je preksinoć kraljevačkoj publici kao autor knjige "Od svitanja do fajronta," koja je posvećena njegovoj profesionalnoj preokupaciji - filmu. Reč je o delu u kome ovaj istaknuti sineasta priča prijemčivo o čitavom jednom vremenu i okruženju u kome je sa svojom generacijom stasavao u istinskog  poklonika "sedme umetnosti."  Promocija Nikodijevićeve knjige održana je u Narodnom muzeju Kraljeva, uz učešće samog autora, kao i Miloja Radovića i Miloša Milišića (recenzent i urednik izdanja). Nakon razgovora o knjizi usledila je projekcija dokumentarnog filma "Zabranjeni bez zabrane" čiji je Nikodijević koautor sa Dinkom Tucakovićem, a u kojem su se bavili zabranjenim domaćim filmovima u vreme Titove Jugoslavije.
   Inače, knjiga "Od svitanja do fajronta", tada još u rukopisu,  početkom godine ponela je tradicionalnu godišnju nagradu Književnog kluba Kraljevo. Do sada je predstavljena u nekoliko okolnih gradova, ali i tokom prestižnog filmskog festivala u Herceg Novom ovoga leta, što samo govori da je Nikodijević vrlo cenjen i poznat u filmskim krugovima Srbije i Crne Gore, pa i šire, budući da se teorijom, istorijom, kritikom filma i organizacijom filmskih manifestacija bavi duže od tri decenije.
   Predstavljanje nove knjige Milana Nikodijevića u našem gradu organizovali su Književni klub Kraljevo, Narodni muzej i Narodna biblioteka "Stefan Prvovenčani."



POKLONIČKO PUTOVANJE KRALJEVAČKOG CRKVENOG HORA
Poseta manastirima Ostrog i Savina


   Crkveni hor Sveti arhiđakon Stefan, već tradicionalno, svake godine ide na pokloničko putovanje, obilazeći pravoslavne manastire na teritoriji Srbije, ali i u drugim  državama gde se oni nalaze. Ove godine na pokloničko putovanje od 29.08 do 04. 09, hor je išao u manastir Ostrog i manastir Savina u Igalu. U oba manastira je hor otpevao jutarnju liturgiju, u Ostrogu je liturgiju služio jeromonah otac Pavle, a u manastiru Savina jeoromonah otac Pantelejmon  iz Čačka, koji se trenutnu nalazi u jednom srpskom manastiru u Južnoafričkoj republici. Ljubazani domaćini u oba manastira, kako za “Ibarske novosti” kaže jedan od  učesnika ovog putovanja, glumac i član hora Milenko Simović Sime ,su ugostili  hor, zahvalili se na lešom pevanju i uputili horu poziv za novo gostovanje.
   Za ostvareno putovanje članovi hora i rukovodstvo se zahvaljuju gradonačelniku dr Milošu Babiću, načelniku gradske uprave Ljiljani Negojević , načelniku Odeljenja društvenih delatnosti Miroljubu Stoloviću, kao i Crkvenoj opštini Kraljevo, koji su finansijski pomogli ovo putoivanje, ali  i ostalim mnogobrojnim donatorima.



REFORMA OBRAZOVANJA I STRATEGIJA RAZVOJA
Tek odmiču od početka


   • Ove godine za obrazovanje iz buyeta Srbije izdvaja se 3, 8 odsto sredstava, a u naredne dve planirano je da to bude 4 procenta. Na duži rok, odnosno do 2015. godine država će u finansiranju školstva učestvovati sa 6 procenata od ukupnog buyeta. Novo preispitivanje viška zaposlenih, racionalizacija mreže škola, usklađivanje obrazovanja sa zahtevima privrede - započeti zadaci države u procesima koji su vrlo dugi

   Školska godina je prvi put posle dužeg perioda započela bez protesta prosvetnih radnika, jer su konačno shvatili da njihov materijalni položaj u Srbiji u tranziciji i nije toliko loš. Više ih, kao i celo društvo, brine manjak učenika nove generacije polaznika. Po prvi put u školske klupe ove godine selo je nešto više od 78 hiljada đaka, što je alarmantno mali broj ako bi se podelio na oko dve stotine opština i gradova u Srbiji. Dok je egzaktne podatke lako upoređivati dotle je teže oceniti početne rezultate reforme osnovnog obrazovanja od 2003/4. školske godine, koju je glamurozno i na sva vrata uveo ondašnji ministar prosvete Gaša Knežević, prebacujući naslednicima da gotovo ništa nisu uradili po pitanju nastavka njegovog ministarskog dela.
   "Običan" roditelj ovih dana u smušenoj potrazi za kompetom udžbenika za svoga osnovca i sam zna da su silne ministarske smene i reformski zahvati proteklih godina gotovo bez rezultata. Jer, niti su spremni uybenici, posebno za potpuno reformisani šesti razred, niti učitelji i nastavnici znaju kako da započnu rad. Ovaj galimatijas izazvali su nelojalni konkurenti - državni izdavač naspram više agilnih privatnih koji bi da, takođe, osvoje tržište školskih knjiga u Srbiji. Eto dobre lekcije još jednom novom ministru prosvete koji je na funkciju stupio početkom jula. Mora pod hitno da se donese zakon koji će da odredi ko, kako i po kojim uslovima piše i štampa uybenike. To je stretigija svih strategija i osnova reforme. Sve zarad toga da nam deca iz škola ne bi izlazila nepismena i nestručna, kao što je danas u velikoj meri to slučaj. Tako makar kažu standardi Evropske unije kojoj težimo kao primeru: srpski đaci su funkcionalno nepismeni, što će reći da ne razumeju ono što uče, te samim tim ne mogu ni da primene to (ne)znanje. U haosu na tržištu uybenika potrošene su velike pare, obrazovanje postaje sve skuplje i nedostupno nekim marginalnim društvenim grupama.
   Bez dobre osnove deci se nameću takvi modeli učenja da oni najmanji, prvačići, kako tvrde stručnjaci, već pri samom testiranju trpe ogroman stres, opterećenje dostojno jednog kosmonauta, dakle profesije kojoj pripadaju samo izuzetni na planeti. Psihofizički i emocionalni naboj raste sa polaskom u prvi razred, mada učitelji smiruju roditelje tvrdnjom da nije neophodno da njihovo dete u školu krene opismenjeno. Treba im verovati da nije neophodno, ali je poželjno, jer je obrazovni sistem od uvođenja "priremnog (predškolskog)" razreda u velikoj meri već tako ustrojen, a takvo je i okruženje za kojim se, manje - više, svi povodimo. Koliko god bili zabrinutu za to kojom brzinom naše osnovno obrazovanje hvata voz za Evropsku uniju, Ministarstvo prosvete u novom - starom kompletu o ovom krucijalnom problemu brine natenane. Rezultate reforme osnovnog obrazovanja, kažu, sagledaće Nacionalni prosvetni savet, Zavod za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja i Zavod za vrednovanje kvaliteta.

KADROVI ZA PRIVREDU KOJA NE POSTOJI
   Nešto jasniju sliku o započetoj reformi imamo u drugom stepenu obrazovanja - srednjoj školi. U čak dve trećine stručnih škola širom Srbije postoje ogledna odeljenja, kao naš prvi iskorak ka evropskom tržištu radne snage. Pokrovitelji i u velikom broju slučajeva finansijeri ovih ogleda su brojne organizacije vlada najrazvijenih evropskih zemalja. Našim stručnjacima i školskim vlastima lakše je da prate programe i profile eksperimentalnih grupa srednjoškolaca; oni te rezultate za sada ocenjuju kao dobre, u nekim sferama čak veoma, te prognoziraju da će "ogled" vremenom prerasti u sistemsko rešenje, jer mu je to i smisao i cilj.
   Sve bi to moglo i da bude, uz potrebnu vremensku toleranciju, ali na relaciji stručnih škola i Unije poslodavaca Srbije, jer su prirodni i  strateški parteri, postoji nesklad. Dakle, u Uniji poslodavaca, koja bi trebalo da je brz i pouzdan "lakmus" za potrebe privrede za stručnim kadrovima, još uvek smatraju da naši mladi nisu spremni za svet rada i da se u državi i dalje po inerciji školuju kadrovi za privredu koja više ne postoji. Đaci i dalje više uče teoriju nego praksu. Pri tome niko privredu ne pita koje su njene potrebe. Školske vlasti i stručnjaci, pak, odvraćaju da ni u Uniji poslodavaca Srbije nisu preterano agilni i zainteresovani: nema ih na sajmovima zapošljavanja, na završnim ispitima budućih kvalifikovanih radnika, ne daju sugestije u nastavnim programima i određenim profilima. Nije tu reč ni o kakvom inatu, sujeti ili prepucavanju, nego o dobroj volji: Školske vlasti i privrednici treba da budu najbliskiji partneri. Naravno, država treba da ima u vidu sve ove stavove i da pomogne podsticajnim merama, a ovo podjednako važi za srednje stručno i visoko obrazovanje. Potonjem, najvišem rangu - fakultetskom obrazovanju namenjena je i Bolonjska deklaracija koja još nije u potpunosti zaživela, jer su mnoge visokoškolske ustanove samo deklarativno prihvatile njene principe, a još se nisu prilagodile, pa se to i sada kod većine obavlja "u hodu."

MALE ŠKOLE - OSTATAK IZ PROŠLOSTI
Naizgled u oprečnom odnosu stoji potreba da se po drugi put u proteklih par godina utvrdi novi višak zaposlenih u prosveti i da se, sa druge strane, racionalizuje mreža osnovnih škola. Ona je danas maksimalno napregnuta, jer je ostatak prošlosti zvane - zajednička (savezna) država Jugoslavija. Broj minijaturnih škola sa svega nekoliko učenika nam je na evropskom nivou, a standard nam je afrički, pa se taj zahvat zvani ukidanje opustelih škola iz viših državnih razloga stalno odlaže. U mnogim seoskim zabitima "gašenje" škole sa svega par đaka značio bi i izumiranje te sredine. S druge strane, u multinacionalnim delovima Srbije i tako male škole smatraju se bogatstvom društva, pa ih tamo, kao dragocen izuzetak, finansira Ministarstvo prosvete, bez obzira na očiglednu ekonomsku neracionalnost.
   Na drugoj strani, formirana je radna grupa pri resornom ministarstvu koja treba da pobroji višak radnika koji se u međuvremenu, između ciklusa od nekoliko godina, ponovo pojavio u školama. Grupa će, kažu, biti krajnje racionalna i temeljna -  ići će se od slučaja do slučaja, poimenično. Tek što je radna grupa počela sa radom a već je pedantno utvrđeno da je trenutno 2.135 prosvetnih radnika višak, koji državu mesečno košta 123 miliona dinara. Sindikati zagovaraju da se ovaj problem balasta pravično reši - bez otkaza, a uz davanja otpremnine i sličnih pogodnosti kako prosvetni radnici ne bi postali socijalni slučajevi. Trebalo bi, naime, da se primeni recept iz prethodnog ciklusa rešavanja ovog problema. Ostaje da se sačeka tačan broj prekobrojnih i, naravno, pojekcija nekog narednog državnog buyeta koji bi i ovu namenu obuhvatio.
   Sve ovo bi trebalo da bude suština Strategije razvoja obrazovanja i njenog Nacrta koji nova minstarska garnitura priprema sa namerom da je svede u okvir zakona, o kojem će se izjašnjavati poslanici zakononadvne Narodne skupštine, pošto ona, valjda, prođe javnu raspravu, kako je i uobičajeno. A to sve može da potraje, dok mladost i njen zaštitnik, država, a i svet ne mogu da čekaju.         

UNIJA POSLODAVACA SRBIJE: REČNA BRODOGRADIŠTA SU HIT
   Asocijacija srpskih privrednika, koji važi za najboljeg znalca kretanja i odnosa tržišta i radne snage, primerom, koji, nažalost, nije izuzetak ilustruje taj "gluvi telefon" između sebe i školskih vlasti.
   Kažu da su imali stranu firmu koja je želela da zaposli mlade poljioprivredne inženjere za proizvodnju prerade biljaka, ali se, na sramotu, pokazalo da ti stručnjaci i ne prepoznaju biljke iz našeg podneblja. Sada je, kažu, rečni saobraćaj svetski hit i uskoro će se kod nas pokrenuti brodogradilišta. Biće tu velikog posla za mnogo mašinskih inženjera, pa Unija poslodavaca skreće državi pažnju na ovu činjenicu, uz predlog da je ona shvati i usmeri obrazovanje kadrova.



MARIBORSKI SRBI U REPUBLICI SRPSKOJ
Vratili ste nam volju za životom


   Možda ljudska želja za saradnjom i prijateljstvom nije bila nikada tako jaka kao što je bila ovih dana među žiteljima Bratunca iz Republike Srpske  i slovenačkog Maribora.
   Možda daleko od Maribora a možda i ne stanovnici grada na Drini odlučili su da stupe u kontakt sa članovima srpskog kulturnog društva Maribor. Tražili su čoveka koji bi mogao da ih poveže sa Srbima u Mariboru i to im je uspelo. U Mariboru već 30 godina živi njihov zemljak Vaso Mićić, koji već godinama veoma uspešno radi u Mariboru. Pozvali su Vasu Mićića, koji je sa veseljem prihvatio njihovu želju i bacio se u "oganj" da svojim zemljacima dovede mariborske Srbe u grad na samoj granici koga od Srbije odvaja samo poznata za Srbe istorijska  reka Drina.
   Vasa Mićić je pokucao na vrata Srpskog kulturnog društva Maribor u ulici Staneta Severa 3. Primio ga je predsednik društva Rade Bakračević koji je veoma brzo u ime Srpskog kulturnog društva Maribor prihvatio poziv da članovi društva posete Bratunac.
   Mariborčani su prihvatili izazov da njihova folklorna sekcija nastupi pred građanima Bratunca sa srpskim igrama i pesmama i da kod članova njihovog društva budu gosti stanovnika ovog grada na Dravi.
   Mada su razgovorili trajali duže vremena dogovoreno je na kraju da Mariborčani dođu u Bratunac prve nedelje septembra ove godine i da ostanu u Bratuncu nekoliko dana kao gosti članova tamošnjeg kulturnog društva. Ekipu Srba iz Maribora vodili su stariji i iskusniji članovi tog društva: Vaso Mićić, Vera Popović, Gojko Dobrić, Miloš Rusić i Dragan Popović, na čelu sa predsednikom društva Radom Bakračevićem.
   Sačekao ih je Aco Živanović, predsednik kulturno umetničkog društva. Za hranu i za sve lepo što se tih dana događalo u Bratuncu brinule su tri sestre: Pelka Ostojić, Milena Šišić i Rada Milovanović. Domaćini su svojim gostima pokazali lepote ovih krajeva. Prvo su im pokazali predivnu reku Drinu a onda manastire i kulturne objekte iz okoline i na kraju Spomen groblje, gde su se poklonili palim Srbima.
   Folkloristi SKD Maribor nastupili su u subotu u samom centru grada pred 400 žitelja Bratunca, koji su ljubitelji narodne muzike i igara iz njihove matice Srbije. Publika je sve vreme nagrađivala aplauzima mlade folkloriste, koji su se pokazali kao pravi profesionalci, kao da su došli iz samog srca Šumadije a ne iz Slovenije. Da je ova pozitivna  akcija dva kulturna društva totalno uspela dokaz su i suze radosnice na licu poznatog slovenačkog privrednika Dragana Popovića, Srbina iz Maribora, koji je sa suzama u očima jedva uspeo da prisutnim novinarima kaže da plače od veselja jer odavno nije video ovako lepo druženje Srba iz dve države. Posle nastupa Bratunčani su odveli svoje goste u poznati gradski lokal, gde su se uz muziku i pesmu zabavljali do duboko u noć. Ovo nezaboravno druženje Srba iz Slovenije i Republike Srpske tek je počelo i ubeđeni smo da će dugo trajati na sreću svih Srba. Na kraju je nekoliko Srba koji su prisustvovali nastupu mariborskih folkloraca dalo izjavu vašem dopisniku da su ponosni da Srbi imaju ovako kvalitetne i kulturne ljude po raznim delovima dijaspore i da su im ovi mladi ljudi dali toliko pozitivne energije da su se u svojim mislima vratili u neka stara sređna vremena i da su im ujedno vratili veru u bolji život u skorijoj budućnosti. Zajednički su ponovili da su im mladi Srbi iz Slovenije vratili volju na život.
   Na kraju nezaboravnog druženja Vaso Mićić pozvao je članove KUD - a iz Bratunca da iduće godine dođu u Maribor da budu gosti SKD Maribor.
Rade BakračevićPovratak na vrh strane


OK RIBNICA KOMPLETIRANA EKIPA ZA PREDSTOJEĆU SEZONU - piše Stole Petković
I primač se zove Đorđević

   • Rukovodsto Ribnice, u poslednjem trenutku, angažovalo za mesto primača servisa Vladana Đorđevića (25), nekadašnjeg igrača Partizana i reprezentativca SRJ i DZ SCG

   Odbojkaši Ribnice u prestojeću takičarsku sezonu (zvanično počinje nastupm na prvom turniru Balkanske lige u Modriči od 18. do 20. septembra) ulaze - kompletni. Posle odlaska Todorovića, Bojovića i Pljakića (presatao sa aktivnim igranjem) u redove kraljevačkog prvoligaša došli su  ,,Kragujevčani" Radivojević i Mijalković, a ovih dana i Vladn Đorđević (25) koji će popuniti radno mesto primača servisa. Reč je o iskusnom odbojkašu koji je ponikao u Moravi iz Ćuprije, gde ga je ,,podučavao" i rodonačelnik kraljevačke košarke Dušan Bošković. Karijeru je nastavio u beogradskom Partizanu, stigao i do dresa reperezentacije SRJ i SCG a poslednje četiri sezone igrao je u inostranstvu-poslednji put u Turskoj.
   - Sticajem okolnosti u Kraljevo dolazim tek u zenitu karijere pošto sam, kao početnik u Moravi iz Ćuprije bio učenik Kraljevčanina Dušana Boškovića, ali sam se uputio u Beograd. Imao sam ponude da karijeru nastavim u još nekoliko klubova ali sam se odlučio za Kraljevo pošto je u pitanju afirmisan i pre svega odlično organizovan klub. Naša nacionalna liga je izuzetno ,,mlada", takva je ove sezone i ,,moja" Ribnica a pomalo sam iznenađen ozbiljnošću i jačinom treninga koji forsira moj prezimenjak i šef stručnog štaba Dragan Đorđević. Uveren sam da će Ribnica i naredne sezone igrati značajnu ulogu u srpskoj odbojci a ja ću se postarati da tome dam pun doprinos, kaže u prvom obraćanju kraljevačkoj sportskoj a posebno odbojkaškoj javnosti novopečeni primač servisa Ribnice Vladan Đorđević.
   U kvalitete poslednjeg novajlije u redovima ,,plavih" sa Ibra pristelice Ribnice mogle su da se uvere na dvomeču protiv rumunskog prvoligaša Remate a ponovo i sutra uveče u Hali sportova kada će od 20,30 časova gostovati beogradski Partizan...



ODBOJKA: PRIJATELJSKA UTAKMICA - piše Zoran Bačarević
Kraljevčani bolji dva puta

   Ribnica - Remat volej 3:1 (25:22, 25:15, 26:28, 25:21 Hala sportova. Gledalaca 300. Sudije: Kljajić i Zelenović (obojica Kraljevo)

Ribnica: Radivojević, Gavrilović, Bićanin, Radević,  Kovačević, Mijailović, Jović (libero), Mrdak, Bićanin, Lazarević, Milovanović, Borovnjak, Đorđević
Remat: Pašćan, Dačović, Ateljević, Šajnberger, Todo, Mađarević. Marieš (libero), Stojan, Gentariu, Radojan, Čadar
   Rumunski prvoligaš Temat iz Zalaua poražen je od razigranih Kraljevčana ovoga puta sa 3:1, prvu utakmicu Ribnica je rešila u svoju korist rezultatom 3:2. Posle prva dva seta domaćini imali su sigurnu prednost. U trećem odbojkaši rumunskog tima zaigrali su znatno kvalitetnije i na razliku dobili ovaj deo igre zahvaljujući pre svega Ateljeviću za kojeg blokeri i odbrana domaćina nisu imali rešenja da ga zaustave. Uz njega dobru partiju pružili su Dačović i Todu. U timu pobednika nije jedino bilo Popadića ali su svi ostali dali maksimum. Da su u dobroj formi pokazali su odbojkaši kraljevačkog prvoligaša koji su činili okosnicu u prošlom prvenstvu ali i novajlije Mijailović, Radivojević i Đorđević.



KOŠARKA: STARIJI KRALJEVAČKI PRVOLIGAŠ SLOGA POČEO SERIJU PRIJATELJSKIH UTAKMICA
Zdravlje ,,reanimiralo" Slogu

   • Na prvoj utakmici (prijateljskoj) u novoj sezoni Leskovčani u Kraljevu pobedili su 78:76

  Košarkaši Sloge, pod vođstvom nekadašnjeg višegodišnjeg trenera Dragana Kostića, i višemesečne pauze i neizvesnosti oko budućeg statusa odigrali su prvu kontrolnu utakmicu. U hali sportova gostovalo je Zdravlje iz Leskovca i posle zanimljive utakmice rezultat je glasio 76:78 (20:14, 11:18, 20:28, 25:18). I pored toga što je tek u fazi formiranja ekipe Sloga je pružila jak otpor Leskovačanima koji su u ,,dubokoj" fazi treninga za predstojeću sezonu. Košarkaši Sloge, posle samo dve nedelje treninga, bili su ubedljivi u prvoj i završnoj četvrtini a najefikasniji je bio Bojovac sa 14 postignutih koševa. Ekipi sa dosta novih imena predstoji još mogo znoja i (i opet znoja) kako bi spremna dočekala početak sezone zakazanog za 1. oktobar. Tada će se znati ko će od ovih momaka nositi dres starijeg kraljevačkog prvoligaša u sezoni 2008/09. a među njima je najpoznatije ime Milan Jevđić, koji je već poznat kraljevačkoj košarkaškoj publici pošto je već nosio dres Sloge.
   U ovoj sedmici Sloga će imati ubrzane pripreme i provere a glavne će biti u Mataruškoj Banji gde se, u novootvorenoj SC OKANIK, održava jak međunarodni turnir. Pored ,,domaćina" Sloga nastupiće i Budućnost, Hemofarm, Igokea, Svetlost (Slavonski Brod)...Turnir počinje u utorak 16. septembra.



MAŠINAC ZAVRŠIO MINI TURNEJU PO REPUBLICI SRPSKOJ
Iz Krajišnik sa dve pobede

   U okviru priprema za nastupajuće prvenstvo košarkaši Mašinca odigrali su tri susreta na turneji u Republici Srpskoj, odnosno Banjaluci. Mašinac je bio gost domaćeg Borca ekipe koju predvodi bivši trener kraljevačke Sloge i ,,studenata” sa Ibra Miloš Pejić. Utisci koje Kraljevčani nose iz Banjaluke su veoma povoljni a gostoprimstvo Krajišnika za najvišu ocenu.
Rezultati: Radivoj Korać - Mašinac 42:111
Borac (Banjaluka) - Mašinac 68:60, Mladost (Mrkonjić Grad) - Mašinac 73:76.
Na slici našeg kolege A. Daiševića igrači rukovodstva Borca i Mašinca pred meč u Boriku.



KAJAK - OTVORENO PRVENSTVO SRBIJE U SLALOMU
Ibar ,,preplavio" Studenicu

   Ovogodišnje prvenstvo Srbije u kajaku na divljim vodama (disciplina slalom) održano je prošle subote na poznatom buku Grnčić na Ibru kod Ušća, a završeno je još jednim trijumfom kajakaša Ibra iz Kraljeva. Ibar je bio ekipno najbolji u konkurenciji seniora, drugo mesto pripalo je domaćinu, KK Studenica iz Ušća dok je treći bio KK Kula iz Stalaća.
   Na stazi dugoj 220 metara sa 22 kapije startovalo je 40 takmičara, u muškoj i ženskoj konkurenciji. Od srpskih klubova izostala je Drina iz Bajine bašte, a kao gosti nastupili su takmičari Studenice, braća Predrag i Miroslav Pavlović koji su u KL trijumfovali u juniorskoj odnosno seniorskoj konkurenciji. Kraljevački klubovi potvrdili su dominaciju u ovom sportu pa je Studenica ekipni pobednik kod juniora a i kod seniora. Pojedinačno, Bogdan Bukara (Ibar) bio je prvi u C1, Isidora Bondžić (Studenica) treća u K1, Goran Jovanović (Ibar) prvi u K1, a Filip Bukara (Ibar)treći u K1. Prvenstvo su uspešno organizovali Kajakaški savez Srabije i KK Studenica.



ATLETIKA - PRVENSTVO BALKANA ZA MLAĐE JUNIORE
Andrijani bronza iz Bara

   Takmičarka AK Kraljevo Andrijana Nešić okitila se bronzanom medaljom u disciplini skok u vis na ovogodišnjem Prvenstvu Balkana za mlađe juniore, održanom prošle subote u Baru (CG). Andrijani je ovo još jedno odličje u ovogodišnjoj sezoni a njen lični rekord je, inače 169. santimetara.



FUDBAL, SRPSKA LIGA
Slogi bod iz Pećine, Metalcu ,,nula" iz Priboja

   • U 4. kolu u valjevskom parku ,,Pećina" Sloga osvojila bod golom Rađenovića u 90. minutu, Metalac poražen u Priboju od FAP-a sa 1:2 • U 5. kolu Metalac domaćin Radničkom (KG), Sloga Slogi (PM)

  Još jednom se valjevski stadion ,,pećina" posrećio fudbalerima Kraljevačke Sloge, opet u susretu sa ,,matičnom" Budućnošću. Igrao se 90. minut, domaćin je vodio sa 2:1 a po desnoj strani probio se Tadić. Usledio je centaršut na drugu stativu a Rađenoviću je preostalo da se samo ,,pokloni" i glavom smesti loptu u mrežu Radojevića-za konačan rezultat susreta Budućnost-Sloga(KV) 2:2. Malo je nedostajalo da se dogodi svojevrsna repriza susreta Valjevaca i Kraljevčana na istom terenu, ove jeseni u više nego očajnom stanju. Tadić se u nadoknadi vremena, tu oko 95. minuta našao u izglednoj poziciji, ali je sa 12 metara šutnuo pravo u naručje Radojevića. Podsećanja radi, na prošlogodišnjem gostovanju u Valjevu Sloga je osvojila sva tri boda pošto je pobedonosni gol za ,,bele" Otašević postigao, ni pre a ni kasnije već u 95. (poslednjem) minutu.
   Jednom, a ipak vrednom bodu, predhodilo je još jedno izjednačenje gostiju iz Kraljeva. Igao se 56. minut, Nikačević se stuštio u šesnaesterc domaćina, domaći odbrambeni igrači su ga oborili a uspešan realizator najstrožije kazne opet je bio Dejan Rađenović. Dok se Golman Budućnosti kolebao, rađenović je loptu ,,zakucao" u njegov donji desni ugao-neodbranjivo.
   Fudbaleri metalca nisu uspeli da se iz Priboja vrate makar sa jednim bodom. Poraženi su sa 1:2, jedini gol za ,,plave" sa Ložionice postigao je čarko vasić, pa tako četa Ivice Cvetanovskog nastavlja po već proverenoj ,,formuli" za plasman u ,,zlatnu sredinu" tri boda kod kuće a na strani, opet, kako bude.
   Posle četiri odigrana kola (prerano ili prekasno za bilo kakvu ,,prognozu"?) Sloga je na drugoj poziciji, ali sada sa već četiri velika boda zaostatka za vodećim Radničkim iz Klubaca. Podrinjski srpskoligaš se izdvojio na čelu sa maksimalnim učinkom od 12 bodova, od kojih su svih devet osvojeni u gostima... Malo li je!? Metalc je, naravno u sredini tabele, tačno na 9. mestu a na toj poziciji čeka i sutrašnji komšijski derbi sa Radničkim iz Kragujevca u 5. kolu. Susret kod Ložionice počinje u 16 časova dok će Sloga u nedelju, na Gradskom stadionu dočekati ,,imenjaka" Slogu iz Petrovca, po istoj popodnevnoj satnici.Povratak na vrh strane


 


IMPRESUM

Nedeljni list u izdanju : „Ibarske novosti” AD - Kraljevo. Adresa Redakcije: ul. Hajduk Veljkova br. 2.
Generalni direktor i glavni i odgovorni urednik: Dragan Rajičić. Odgovorni urednik: Vladeta Stanojević. Tehnički urednik: Saša Kovačević. Lektor: Vesna Jovičić. Redakcija: Zoran Bačarević (sport), Dragan Vukićević (privreda), Slobodan Rajić (politika), Marko Slavković (reportaže i Stršljen), Bojana Milosavljević, Ivan Rajović (urednik izdavačke delatnosti), Lidija Kuljača (zanimljivosti - zabava), Milisav Radovanović (fotoreporter), Zorica Radunković (marketing).

Predsednik Upravnog odbora: Dragica Tomić.

Telefoni: direktor i glavni i odgovorni urednik 312-504, odgovorni urednik tel/faks 320-630, pravna i opšta služba 312-505, oglasno odeljenje 312-505.

Godišnja pretplata 1.560 din. Za inostranstvo - Evropa 4.680 dinara, Amerika i Australija 6.240 din. Tekući račun: 160-14461-52 kod „Banca Intesa” Kraljevo. Kompjuterska obrada „Ibarske novosti”.
Štampa “APM PRINT”, III Bulevar 29, Novi Beograd.
Generalni distributer: “SOFIST”, Žička 10, tel. 036/360-200 i 361-222.

Poštarina plaćena u Pošti 36200 Kraljevo. List izlazi petkom, rukopisi se ne vraćaju.

e-mail:webmaster@kraljevo.com


Ibarske novosti - e-mail

Copyright © 1997-2008. Interactive.net Kraljevo. All rights reseved interactive